KRALJEVINA SRBA, HRVATA l SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 12 (5) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. JULA 1926. PATENTNI SPIS BR. 3703. Gabriel Henneberg, inžinjer, Ženeva i Maurice Henri Charpentier, inžinjer, Cocuilly, Frarcuska. Postupak za izradu goriva na bazi dehidriranog alkohola, koji može da služi za osvetlenje, grajanje i motornu snagu. Prijava od 21. marta 1924. Važi od 1. aprila 1925. Traženi) pravo prvenstva od 27. marta 1923. (Francuska). Predmet pronalaska je postupak za izradu goriva na bazi dehidriranog alkohola i produkt, koji se na taj način dobija. Ovaj poslednji sastoji se u torne, da se hidratni alkohol radi kalcijumovim karbidom, da bi voda, koju alkohol sadrži dej-stvovala na rečni karbid stvaranjem kreča i acetilena, pošto se operacija izvodi na zgodnoj temperaturi, višoj od 30°. Acetilen, koji postaje, stvara u alkoholu i u izvesnoj količini aceton, koji je dodat na završetku operacije. Isto tako mogu da se dodadu etiletar i amonijak u proizvoljnim proporcijama Amonijak treba da spreči svaki trag potonje kiselosti. Postupak obuhvata i dodavanje gorivu raznih sagorevajućih gasova, rastvorljivih u alkoholu, acetonu ili eteru. Treba zabeležiti da prilikom fabrikacije piisustvo bazisnih tela ili soli (kreč, soda, olovne soli i t. d), dopušta apsorbciju kiselina slobodnih ili kombiniranih sa fosforom ili sumporovitim telima. Postupak po pronalasku odlikuje se i time što može da se prikupi izgubljena toplota i upotrebi suvišak acetilena kao zamena goriva. Najzad gubitci pri različitim operacijama su veoma mali. Ekonomski tip motorskog alkohola sa velikim toplotnim prinosom je približno sledeči: Dehidrirani Volumen u % Težina u °/o alkoholi 99-3 (99 a 99,7) 93 do 96 93,3 do 96,3 Aceton 796—798 1 do 2,5 1.01 do 2,51 Rastvoreni acetilen gas 6 do 10 volumena, 0,9 do 1,5 Oksid eter etilena 736-738 2 do 4 1.7 do 3,7 Amonjak na 260B’c 0.03 do 0.05 0.29 do 0.49 Guština ove tečnosti beleži 795—796 na 15° bez kiselina i sumporovitih tela, voda po metru ima samo 3 do 8 grama ili po težini 0.4 do l°/o- I. Dehidratacija i dodavanje acetilena: 1. Da bi se dehidratacija i dodavanje acetilena odredilo pod dobrim uslovima potrebno je, da se radi pri zgodnoj temperaturi pošto operaciji treba izvesna količina toplote, makar samo za njen početak. 2- Telo koje apsorbuje, ne treba da se pokrije kožicom ili skramom usled reakcije dehidratacije, a koja sprečava ili koči svaku potonju radnju na ovu tečnost. Ova treba u koliko se dehidira da nosi proizvedenu nečistoću da bi je se docnije oslobodila. 3. Dehidrataciona reakcija je uopšte praćena oslobodjavanjem toplote, gasa i pare-Ovi posledni fluidi mogu oslobadjajući se da zadrže tečnost na suprot gravitacije i ova ne može da oliče dokle god ne bude skoro sasvim lišena svoje vode. Ova karakteristika obrazuje automatičnu kontrolu dehidratacije. Din. 20___ 4. Stvorena para treba da se kondezuje da bi se izbegao svaki gubitak za vreme izrade. 5. Može da bude potrebno da se tečnost prečisti neutralizacijom: bazisno telo koje je mehanički precipitirano ostvaruje ovo prečišćavanje, koje može da se dovrši olovnim solima. II. Posredovanje acetona. Aceton se dodaje neprekidno u maloj količini bilo pre, bilo za vreme, bilo na kraju operacije ili u vreme destilacije. On apsorbuje, odnosi i zadržava znatnu proporciju acetona u alkoholnoj masi kojoj se pre destiliranja ponovo doda jedna mala količina kalciumovog karbida. III. Eterifikacija. Jedan deo visokogradnog alkohola je potreban za izradu sumporastog etera; ova operacija se vrši poznatim sredstvima. Priloženi crteži dati su kao pokazni, prestavljaju šematički dve instalacije koje primenjuju postupak, uzet u obzir. SI. 1. je izgled jednog od ovih uredjenja koje ima samo jedan dehidrator. SI. 2. je jedna varijanta na koju su na-mešteni u obliku vodopada nekoliko de-hidratora. Na si. 1. se vidi u 1. cevi za dovodjenje tečnosti u dehidrator,' koji je montiran pomoću jedne pumpe ili jedne dizalice. Ove cevi se ulivaju u recipijenat 2 koji je u vezi sa koritom sa plovcima 3 koje treba da održava stalni nivo podhranjivanja. Jedna cev 4 i slavina 5 koja ide od ove poslednje ka dehidratoru 7 ima jedan termometar 8. Ona se uliva u jedan sud 9, koji ima proračunatu zapreminu i stoji u vezi pomoću jednog sifona sa pokretnom cevi 10. Dehidrator 7 je u vezi, na svome dnu sa dva kazana 14 i 15, pomoću kanala 11 koji je odeljen u dva kraka grane 12 i 13. Kanal 11 ima jedan prozorčić 16 dok su grane (kraci) 12 i 13 upravljane pomoću slavina IV. Kazani 14 i 15 se greju duplim dnom i imaju lopatične me-šalice. Oni su u vezi sa hladionikom 18 koji je sam u vezi sa jednim uredjenjem, koje može da se snabde epruvetama za otricanje 19. Cev 20 dopušta da se kazani postave u vezu sa hladionikom 21 koji je i sam u vezi sa dehidratorom 7 pomoću cevi 22. Jedan levak za usipanje 23 postavljen iznad dehidratora 7, hrani ovog poslednjeg kalcijurnovim karbidom. Rezervoar 24 i tri cevi i slavina dozvoljavaju da ce aceton stavi u akciju u kazanu. Tečnost, koju treba dehidrirati, silazi iz korita 2 kroz cev 4, prolazi kroz greja-licu 6, zatim ulazi u dehidrator 7 kroz pokretnu cev 10 sa jednolikom obrtnom brzinom, velikom koliko se hoće. Sifon, koji stavlja u vezu sud 9 sa pokretnom cevi evakuiše odmah tečnost, koja ističe na periferiju dehidratora kalcijumov karbid. Oslobadjanje gasova i pare biva u centru i olakšano je usled neprekidnih uštrcavanja tečnosti. Na izvesnom nivou dehidratora tečnost teži da zauzme ceo presek aparata. Para i gasovi koji još mogu da se stvore, ključaju kroz tečnost, koju zadržavaju. Kada je dehidracija dosta odmakla zaustavljanje tečnosti ne može se produžili i prema tome aparat se zapuši Alkohol onda otiče na donji deo. Tečnost izlazi kao što je ušla, naglo, odnosi stvoreni kreč (pošto je ovaj teži od olkohola) i provlači ga kroz jedno metalno silo, koje pravi rešetku na donjem delu dehidratora. Ova operacija ne prestavlja nikakve teškoće, pošlo je kreč u vplo isitnjenom stanju usled načina njegovog postanka. Zahvaljujući prozoru 16 može se uveriti o oticanju. Tečnost, koja je gc>tovo potpuno oslo-bodjena vode ali krečljiva, šalje se u jedan od kazana. Ona sa greje unutra i meša tako, da se pri kraju operacije svaki trag alkohola može da ukloni. Da se alkoholična tečnost oslobodi sulfida i fosfida, koje ona sadrži, dodaju se zgodni reaktivi (olovne soli i t. d ) i u ovom trenutku se doda takodje i malo kalcijumovog karbida i acetona, ako već ovaj produkt nije unešen. Proizvedena para se kondezuje u hladioniku 18. Ona se meri kvalitativno i kvantitativno u epruvetama za oticanje. Tečnost iz kazana 14 i 15 može da se popne prema dehidratoru u obliku pare posrestvom cevi 20 i 22 i hladionika 21. Para i gasovi proizvedeni u dehidratoru prolaze u hladionik 25 oblika serpentine sa horizontalnom osovinom. Kondezovana para se vraća u dehidrator kroz cev 30. Tragovi alkohola, koji bi mogli da budu povučeni od gasa, zadržavaju se ispiranjem acetilena i to u jednom stubu običnim mešanjem. Na osnovi stuba se nalazi kaša, koja može da se iskoriste docnije. Dnevna zapremina ove kaše je neznatna pošto ova poslednja operacija rešava na poznat način jedan poznat problem, to stub koji je namešten posle hladionika 25 nije prestavljen. Acetilenski gas se otpravlja u specijalnu radionicu da bi se kasnije upotrebio. U komori iznad dehidratora 7 može da se stvori različiti pritisak da bi se pomoglo isterivanje tečnosti i mešanju gasa u stubu s vodom pomenutom gore j to zgodnim poslavljanjem recipijenta 2. Uredjenju ovako šematički opisanom može da se doda jedna radionica za izradu acetona i sumporastog etera. Na sl. 2. predvidjen je izvestan broj de-hidratora 7 rasporedjenih u obliku vodopada i sa naročitim srestvima za izvlačenje kreča tako da se ubrzavaju sasvim sigurno operacije opisane gore. Prestavljeno uredjenje uklanja najveći deo kreča u koliko se on stvara. Ovaj način nekoristan za reakciju mogao bi da postane čak i štetan ako se on ne podesan taloži na karbid n. pr. usled pogrešnog manevrisanja. Da se izbegne ova nezgoda ovi se aparati, čije dimenzije mogu da se smanje prema onim uredjenja na si. 1., rasporede u obliku vodopada. Na izabranom primeru su njih četiri na broju. Rad se vrši ovako: Tečnost, pošto se zagreje, odlazi pomoću serpentine grejalice 6 u prvi dehidrator i tu se dehidrira delimično, Tečnost koja povlači stvoreni, u maloj količini, kreč primljena je u korito 27. Posle izvesnog vremena, najveći deo kreča se taloži na dno ovog korita ili je on prihvaćen od jednog beskrajnog zavrtnja 28, koji ga isipa zatvorenjm kanalom 29 u jednu komoru ili kazan za destiliranje sa jednom mešdicom. Alkohol se ponova zagreva, ako je potrebno, u drugoj serpentini 6 i odlazi u drugi dehidrator 7 i t. d. Četvrti i poslednji dehidrator nema korito za odvajanje, niti grejalicu, već dehidrira na tečnost odlazi direktno u jedan od kanala za destiliranje 14 ili 15. Svi izlazi za gas su spojeni i u vezi sa serpentinom hladionika 25. Kreč nakvašen alkoholom sa različitim stepenima po izlasku iz izdvajalica 27 je iscrpljen u jedan kazan, koji nije na crtežu prestavljen, ali je sličan jednom od kazana 14 ili 15. Na ovom rasporedu usvaja se dakle izvestan broj malih izdvajalica, koje su sastavljene od jednog stuba za debidra-ciju, jedne izdvajalice sa zavrtnjem bez kraja i jedne grejalice. Jedan od ovih malih elemenata može da se otstrani van kruga pomoću specijalnog rasporeda cevi, tako da poslednji dehidratot hrani direktno kazane 14 ili 15 bez grejalice i izdvajalice. Opisana ostvarenja mogu da se u detaljima preinače da se zato ne izadje iz opšteg okvira pronalaska; tako različiti gasovi mogu da se dodaju gorivu bilo svi zajedno bilo odvojeno na broj i u raznim količinama a po potrebi do zasićavanja. Od ovih gasova mogu da se navedu: acetilen, butilen, metan, etilen, etan, propan, butan, propilen, amilen, cimogen, amonijak. Ovi gasovi mogu da umanje gustinu goriva da povećaju njegovu fluidnost a naročito njegov napon pare. Prema njihovim osobinama rečeni gasovi se dodaju gorivu pre, za vreme i!i posle dodavanja tečnosti kao acetona, etera i t. d. Gorivo može da ima naročito sledeči sastav: dehidratisan alkohol (0 do 3% vode) u težini . .... 93-100% aceton . .... 0- 7% etar . . .... 0- 7% acetilen U srazmeri od 0 do butilen potpunog zasićavanja metan smeše pomoću raznih etilen upotrebljenih odvoje- etan no ili u različitom propan broju prema njihovim butan osobinama i rezultatu, propilen koji trebe da se do- Rastvoren amilen bije, zbog namene go- gas cimogen riva. amonijak Ovaj pronalazak predvidja tako isto i dodavanje acetilena alkoholu acetonu pomoću direktnog pritiska sa toplotom i njegovo rastvaranje putem mešanja ili gasnih struja pod istim uslovima, sredstva koja se primenjuju za sve gasove, uzete u obzir Patentni zahtevi: 1. Postupak za izradu goriva na bazi dehidriranog alkohola, koje može da se upotrebi za osvetlenje, grejanje i motornu snugu, naznačen time, što se na zgodnoj temperaturi kalcijumov karbid stavi u prisustvo hidiatnog alkohola tako da dehidrira alkohol, pošto njegova voda rastvara karbid da bi stvorila kreč i acetilen. 2. Varijanta ovog postupka naznačena time, što se gasovi u željenom broju i količinama, rastvorljivi u alkoholu, acetonu ili etaru izmešaju sa produktima za vreme zgodne faze izrade. 3. Postupak prema zahtevu pod 1 naznačen time, što prisustvo olovnih soli i bazisnih tela dodatih za vreme izrade, dopšta odvajanje kiselina, sulfida i fosfida. pošto je već dodavanie amonijaka i etera predvidjena. 4. Produkt dobiven po postupku 1 naznačen time, što je sastvljen od dehidra-tisanog alkohola, acetona rastvoreno acetilena, etilovog eter-oksida, amonijaka i drugih gasova. 5. Uredjenje za izvodjenje ovog postupka naznačeno time, što ima nekoliko aparata stepenastih dehidratora, a svaki od ovih aparata je u vezi sa jednom sipalicom za kalcijumov karbid, koja ima ispred sebe jednu grejalicu a iza sebe jedno korito, u koje može da se taloži kreč, koji se zatim uklanja pomoću zgodnih srestava, a poslednjem dehidratoru sleduju kazani, koji su zgodno predvidjeni. /Idpatent broj 3703. X v,?'* V ^ k < -■—1 a . .c/r - n,. ? ... ; * » ' : „ , e... •• ‘if •' >'■ ! 1 ■ • - • ,,'5 t* ■ ' j Zd 29 & 23 /idpatent broj3703. / v..-'-:: i >X_ , ; ■ 4 S.. a i c.„ \ 5; •; ■! r i ■ "...; r '- r. :,V-