KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA r/ 7a (3) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. DECEMBRA 1925. PATENTNI SPIS BROJ 3352. Franz Schuh, inspektor lužne Železnice, Beč Letalo Prijava od 8. januara 1924. Važi od 1. novembra 1924. I/.um se odnosi na letalo, kod kojeg se zn gibanje (let, spuštanje, jadrenje ili padanje) uvjetovani položaj no.si.vih ploha pod bilo kojim kutem prana okomici, položenoj kroz težište letala, nalazeeo se izvan ravnine nosive ploho, postane time, da se kod nosive površine, neovisno gb ljive od voznog ostolja, ova pna napravi premjesthom oko vodoravne oso vine. dočim se kod nosive površine, spojene u ukočenu cijelinn sa voznim ostoljem, polu-čuje promjena kuta premještenjem težišta, na voznom ostolja; konačno se može predvidjeti kombinacija obiju slučajeva. U oba slučaja omogućuje se pomoću krmila, spojenog zglobovito sa vozilovim osto-]jem, kako let pomoću motorne sile, tako ta-kodjer spuštanje i jedrenje bez motorne sile, pri čemu u prvom slučaju — kod leta — motorička sila, kod jedrenja — vjetar napada na težište, ležeče izvan ravnine nosit ih ploha. Kod let la u smislu izuma sastoji se princip leta u tome, da už štna okomica aparata u njegovom mirovanju prolazi kroz središte nosivih ploha Kod leta nagnuta je nosiva ploha prerna natrag; bži-tna okomica nalazi se pred okomicom, koja prolazi kroz središte ploha i kt se poluči pomoću krmila, spojenog zglobovito sa voznim ostoljom. Pusti li se sada ovaj leteći ap'^t slobodno pasti iz mirne točke (leteći položaj v va-zdubu), to će se ovaj spustiti prema napred ili natrag, vec prema tome, da li od težišta na plohu spuštena okomica ovu zadnju po-go li pred ili iznad središta plohe. Ovaj polnžaj ktećeg aparsta je njegov o-snovni položij za vrijeme leta, pri čemu se težište pomakne pred okomicu, položenu kroz središte plohe i istovremeno glavni uvjet ža spuštanje i jedrenje, da se kod ustavijenog motora može glateo saei na zemlju, a ne da> bi se prevrnuo ili prebacio. Poznata su već letala sa nosivim plohama, premjesti'im oko \otoravne osi, kod kojih vijčani vlak napada izvan težišta i to ili tako-djer izvan ravnine nosivih ploha ili pak u istim, naime na okretnoj ta'ci. Kod ovih ili uopće nije predvidjeno sredstvo, da se vodi računa o premještenju nosive plohe u pogledm uzdužne stabilitete, ili pak se premakne težište same nosive plohe ili se ova pomoću premakljivih rubnih komada — već prema promjeni namjestnog kuta — produži prema napred ili natrag. U obadva slučaja ne izjednači se okretni moment, koji nastane kod prelaza-od motornog leta k spuštajućem i obratno. Tome nasuprot, izjeđnaćiijuće krmilo u vezist premjeslivom nosivom plohom, odn. promjenom namjesti'ot kuta kod napada vijko-vog vlaka u okomici, položenoj kroz težište, tvori djelatno sredstvo, da odgovara ovim uslovima. U crtežu prikazuje sl. 1 šeroatički način djelovanja sila kod jednog takovog letala. U si. 2—4 prikazan je izvedbeni prim,er Jeiala, kod kojega se iskorišeuju u sl. 1 pokazana-djelovanja sila. SI. 2 je pogled spreda u smjeru strelice 1, u si. 4 vidjene, si. 3 je rez po liniji II —II u si. 4 lova za inja slika poka- Oin. 20. zuje pogled ođozgor na letalo kod djelomično otkinuto nacrtane nosive plohe. SI. 5 daje primjer izvedbe u-pogledu ja ^trane, pri čemu, su nosive plohe čvrsto spojene sa voznim o-stoljem i gde je težište premakljivo iz središta ploha prema napred ili natrag. SI: 6 pokazuje jedan. drugi oblik izvedbe-sa dva motora, sa tri nosive plohe, gibljive neovisno od voznog, ostol a i sa gondulom, njihajuće obješenom u središtu ploha. Težište masa (a), sl. 1, leži izvan ravnine nosive plohe (c); nosiva ploha (c) je ili u; svom središtu (e) gibljivo spojena sa voznim ostoljem (&), pomoću, vodoravno smještene o-sovine (2), (sL 2) ili. ona tvori jedini: čvrstu cjelinu sa voznim ostoljem (si. 5). Okomica težišta (đ) od letala ide u oba slučaja kod okomitog silaženja kroz središte ploha (e) i tvori pravi kut sa ravninom, nosive površine (c). Ovo okomito silaženje predpostavlja ali, da čitavi leteći aparat u svojoj težištnoj okomici istovremeno ima svoju simetrijsku osovinu, oko koje je gradjeno pravilno izradjeno i jednakomjerno gusto tijelo aparata. Tako-djer je nosiva ploha od srede prema napred i natrag simetrična i njezino težište je istovremeno središte ploha. Prema tome je sime-trijska os okomita i pravokutna pram nosive plohe i ide kroz središte ploha, .tako da naokolo napadajući vazdušni otpor he može mijenjati položaj težišta. Kroz bilo koju točku te-žištne okomice vodjeni rez daje ogledalhu sliku protivne srane. Svako drugo nepravilno tijelo (aparat) ili takodjer pravilno tijelo sa nejednakom gustoćom, kod kojeg težišna okomica nije istovremeno simetrijska os, padati će pod malim kutem napram okomici. Kod spuštanja i leta ne ide težišna okomica kroz središte ploha, već prolazi kroz nagnutu nosivu plohu (c) kod spuštanja iza središta ploha, kod leta ispred istog, vidjeno u smjeru gibanja. Težištna okomica (đ) zatvara daklem kod spuštanja i leta oštri kut (g) §a nosivom plohom (c). Težištna okomica (d) tvori daklem takodjer sa srednjom ravninom x - y oštri kut, koji postane veći sa rastućim podiznim kutem letala. Kod okomitog izdizanja okretni moment središta ploha je ništica i kroz težište i središte ploha položene okomice su paralelne jedna napram drugoj. Sa veće postajućim odstojanjem izmedju središta ploha i napadne točke motorne sile u težištu raste otpor okretnog momenta u Središtu ploha i umanjuje brzinu leta. Ako se nosiva ploha (c) providi jednim izrezom, da se stvori slobodan prostor za propeler ili ako su nosive plohe poredane na obe strane trupla, to je uvijek mjerodavno teo- retski izračunato središte (c) čitave plohe uključivo izrezane površinske djelove. Okretanje plohe _(c) oko jedne, kroz ovo ‘središte (cj položene osi rjogađjs sel orf voz-nikovog sjedala pomoću bilo koje poznate prenosne naprave, na jednaki način u slučaju Ukočenog spoja plohe (c) sa voznim ostoljeip (b) polučuje se premicanje težišta (a) iz srednje plohe x y prema napred ili natrag. Sa voznim ostoljem (b) spojene su zglebo-vito krmilajuće plohe (j). Motorna sila (/<), koja napada u težištu (a), ležećim izvan ravnine nosive plohe ili u jednoj drugoj točci težištne okomice (d) polučuje, da usljed sile vijkovog vlaka na nosivu plohu (c) izvršeni pritisak u središtu ploha (e) polučuje okretni moment prema gore i otraga u smjera strelice (i), i dovede težište (a) pred okomicu, položenu kroz središte ploha (e). Pomoću kormilarskih ploha (/), spojenih sa voznim ostoljem (b) utječe se na prijenave-deno okretno djelovanje u smjeru strelice i u središtu ploha (e) napram natrag, u jednom, ovom djelovanju nasuprotnom smjeru (prema gore i napred) u pravcu strelice (i1), odn. da se ovaj razmjer sila dovede na mjeru, koja je potrebna za let u svakom smjeru odn. položaju, upravo pob ž ijem plohe (o) prema natrag i kormilarskih ploha fjj i time se za let sa bilo kojim brzinama u istom položaju uspostavi potrebito izjednačenje sila. Jednako analogno drže se sile, ako vlačna sila (h) djeluje iznad ravnine nosive površine (c), u kojem se slučaju prema dole i otraga u središtu ploha (e) djelujući okretni moment pomoću kormila, postavljenog prema gore u suprotnom smjeru, daklem prema dole i napred utječe odn. paralizira Silaženje aparata je daklem takodjer moguće nakon potpunog malaksanja motorne sile, kao kod padobrana ili pod kutem Od ca. 45° prema napred ili natrag, bez lokalne promjene nosive plohe ili kormila. U smislu oblikova izvedbe prema si. 2—6 gdje se ploha (c) posredovanjem prenosne naprave (si. 2—4 ;) sastojeće se od upravljača (k), zupčanog prenosa (?), osovine (ni) sa ko-lutnicama (n) i beskonačnim žičnikom (0), koji zadnji je spojen zglobovito sa plohom (c). Kormila (j) dobivaju svoje pokretanje polugama (p) i (p1). liazvjetrene zaklopke (g) poslužuju se isto tako od vodićevog sjedala (r). Kod poredjanja u smislu si. 5, pri čemu je dvostruka nosiva površina (c) čvrsto spojena sa voznim ostoljem (&), poltiči se koji god veliki kut izmedju težištne okomice (d) i nosive plohe (c) pomoću premicanja težišta (a) (motor, kabina, gondula etc.) posredovanjem ša-onica, počivajući!) na voznom ostolju i giba-jućih se u ravnoj ili zakrivljenej provođnji (č). Kod poredjaja u smislu sl. 6 trostruka nosiva ploha (c) u jednoj točci linije, položene kroz središta ploha (e), potpire se gibljivo na kosturu (b) i gondula (a) je gibljiva na luku (o), spojenom sa plohom (c) pomoću prenosne naprave, koja napada u točci (S), dočim su vlačne naprave (h) situirane spreda i na koncu aparata. PATENTNI Z AUTI JE VI: 1. Letalo, kod kojeg motorička sila vlaka napada u točci, ležećoj izvan ravnine nosivih ploha, naznačeno time, da se njegovo — u mirujučem položaju — u okomici, položenoj’ kroz središte ploha, nalazeće se težište (a) za vrijeme leta pomakne pred ovu okomicu, pri čemu težištna okomica (d) zatvara šiljasti kut sa srednjom ravninom (x-y), okomitom na nosivu plohu (c), dočim se u težištu napada-juća motorička vlaćna sila skupno sa kormi-larškom plohom (j) zglobovito spojenom sa voznim ostoljem (b), ili brojem takovih kor-milarskih ploha, prema potrebi takodjer na priklonjeno stojeću nosivu plohu (c) đjelujuća pritisna sila vazduha upotrebljuje za izjednačenje okretnog momenta, koji u odnosu na središte ploha (e) nastane iz vazdušnog pritiska, odnosno vlačne sile u smjeru leta sjedne strane i zemljoteže s druge strane tako, da je time omogućen spuštajući i jedreći let, kao takodjer motorni let bez promjene težišta aparata. 2. Letalo prema zahtijevu I, naznačeno time, da je nosiva ploha od svojeg sedišta (e) prema napred i natrag gradjena simetrički, prema tome je središte ploha takodjer istovremeno težište nosivih ploha, dočim kroz ovu točku iduća težištna okomica (J) isto tako potpuno simetričkog letećeg aparata pada skupa sa simetrijskom osi aparata, time dakle napad motoričke vlačne šile kod leta usljedjuje u sistemskom težištu i nakon prestanka motoričke vlačne sile omogućeno je spuštanje napred i natrag ili potpuno okomito silaženje letećeg aparata pomoću upravljačkog mehanizma bez promjene sistemskog težišta. . - ' ‘ „l 'i: ' ! ■( ’ . ■ ' ■ •' . • ' 1 \ ' - ‘v : . ^ ■ . -- - ■ : . • • • .