Kraljevina Jugoslavija Uprava za zaštltu Klasa 7 (30 Industrijske svojine Izdan 1 decembra 1035 Patentni Spis Br. 11876 Tube Reduclng Corporation, Delaware Corporation, New-York, U.S.A. Precizioni postupak i uredaj za izradu cevi iz tvrdog metala. Prijava od 24 avgusta 1934. Važi od 1 februara 1935 Traženo pravo prvenstva od 10 jula 1934 (Nemačka). Pronalazak se odnosi na u najnovije vreme postali poznati postupak za izradu metalnih cevi redukovanjem debelog ceva-stog obradnog komada u hladnom stanju u tako zvanom mehanizmu za valjanje sa ha-džijskim hodom. Pri torne pod postupkom valjanja hadžijskim hodom treba razumeti takav postupak, pri kojem se obradni komad stupanjski pomera napred i svagda se odmah redukuje na konačni presek, a da se pak, u naizmeničnosti sa pomeranjem napred ne pomera unatrag. Takav postupak se u svom novom obliku izvodenja za izvlačenje cevi hladnim putem izvodi pomcču sektora za valjanje ekscentarskom radnom površinom, čije su osovine smeštene u jednom kliznom organu ko ji se kreče tamo i amo, tako, da se ekscentrične radne površine valjaju po obradnom komadu koji je za vreme svoje obrade čvrsto držan. Ovaj postupak omogu-čuje veoma dalekosežnu redukciju u jednom radnom toku bez medužarenja. Pri torne je naročilo moguče i postizanje ravnomerne i tačno odmerene debljine zida cevi koja treba da se proizvede. Pronalazak sad pruža sredstva, da se ova preciznost još više poveča i pre svega da se pouzdano obezbedi, pri čemu se jedno-vremeno druge velike koristi redukovanja cevi hladnim, tako zvanim hadžijskim, izvla-čenjem ne samo zadrže, več da se delom i još povečaju, u koliko su, kao što je to kod ove prijave cilj, u pitanju cevi iz tvrdog metala, naročite pak iz gvožda ili Čelika, i u koliko se valjanje izvršuje preko konusnog srca u vidu jezička. Postupak se najpre prema pronalasku izvodi tako, da se pred oba sektora za valjanje koji svojim kalibrima obuhvataju o-bradni komad pri valjanju ekscentričnih rad-nih površina po obradnom komadu, na ovo-me ne nagomilava nikakav materijal, ili bar samo praktično najmanja mera koja se može zamisliti materijala Odgovarajuči ovom cilju, treba da se produži i kalibriše ekscentrična radna površina svakog sektora za valjanje, kao i da se konusno srce u vidu jezička odgovarajuči izvede i podesi. Radni otpor za vreme procesa redukovanja se na ovaj način smanjuje na redukovanja što je moguče manje štetno uticani potresima ili na-ponima i izostankom napona u materijalu obradnog komada i oruda. Takve štetne pojave se moraju inače uvek očekivati upravo pri hladnom hadžijskom izvlačenju tvrdog metala (ma da u malim razmerama) pri ve likom otporu, koji tvrdi metal u hladnom stanju pruža obradi. Korist poboljšanog Din 20 — postupka pokazuje se u znatnoj meri tek tada, kada se orude, kao što je navedeno, za vreme obrade utvrdi pomoču sektora za valjanje, t.j. kad se nepomerljivo čvrsto drži, a ne da se eventualno pomoču različit h sila (vazdušnog pritiska, pritiska opruge) održava u dodiru sa sektorima za valjanje, pošto je takvo održavanje dodira silama izvor za ne tačnosti. Za dalje obezbedenje konstantncg cd-meranja debljine zida služi po pronalasku mera, da se koristi konusno srce koje se može podrsavati u iksijalnom pravcu, da bi se, pri prakt čno neizbežnim odstupanj ma (usled abanja, ali i pri pcčetku koriščenja mašine), zadržao na željeni način odnos iz-medu konusnog srca i radnih površina sektora za valjanje. Pošto obradni komad nepomerljivo čvrsto stoji za vreme obrade, to se ovo sa sigurnošču daje postiči pomoču konusnog srca koje se može podešavati. Pronalazak je bliže objašnjen pomoču priloženog načrta. Sl. 1 pokazuje čislo šema-tički i radi primera jednu mršinu za izvo-denje postipka, a sl. 2 pokazuje jedan de-talj mehanizma. Sa a je obeleženo srce koje je konusno na svom prednjem kraju, a sa b je obeležen cevasti obradni komad. Srktori c i d za valjanje sa svojim osovinama e i f mogu obrtati u kliznom delu g. Ovaj se deo pomoču krivajne poluge h kreče tamo i amo. Za stupanjsko pomeranje napred obradni g dela b služi zavrtanjsko vreteno i i za\ rtanj-ska matrica k, koja je vezana sa prstenom 1 za zatezanje koji obuhvata obradni komad b. Za vreme obrade obradnog komada sektorima c i d obradni komad b je nepomerljivo čvrsto držan pomoču prstena 1 za zatezanje. Po svakom redukcionom stupnju obradni komad b se pom era n; prt d po nepomičnem srcu a. Držač m srca je pak vezan sa z-vrtnjem n zi podešavanje, koji o mogučuje promenu aksijalnog podešavanja srca a rrem; obr; dnom komadu b. Oscili-sanje tamo i amo sektora c i d pri kretanju tamo i amo klizm g d< la g izvodi se time, što sektor c, kao što se ovo vidi iz sl 2, pomoču zupč. nog venca zahv. ta u nepomično postavljenu zupčanu polugu o, d k, što se iz sl. 2 ne može bez daljeg vidtti, odgovarajuči uži zupčani venac drugog sektora d radi u vezi sa zupčanim vene m sektora c. Prsten 1 za zatezanje je, uzgred po-menuto, obrtan sa cevi, pošto ova s vremera na vreme mora da se i obrče. Ovo opisiva-nje jednog oblika izvodenja mašine, koja je po sebi poznata, služi pak samo radi cbja-šnjenja. Po pronalasku treba da se tako postu-pa, da se pred eksentričnim radnim površinama x i y sektora c i d iz obradnog ko- mada ne nagomilava nikakav materijal ili da se nagomilavanje bar ograniči na najmanju meru koja se može zamisliti. U sl. 3 i 4 je pokazan u uveč noj razmeri prednji deo srca a i obradnog komada b u dva različita radna. stupnja (nočetak i kraj obrade sektorima za valjanje). Šematički je pokazana i osnovna linija z ekscentrične racine površine jednog sektora c, isto tako i postupno napredujuče suženje kalibra. Na ekscentrično pružajuču se osnovnu liniju z priključuju se na obema stranama koncentrične linije z’ i z”. Konusni kraj srca a sastoji se iz tri stupnja 1. 2, 3. Stupnji imaju t kve konusne površine, da se uglovi konusa stalno smamuju, i da ]e nagib linija proizvodilja konusa u ednosu prema osi u stupnju 1 dakle največi Ekscentrična osnovna linija z radne površine sektora za valjanje izvedena je odgovarajuči, ona odgo-vara konusnim stupnjima 1 i 2 kao 1 prvom delu konusn g stupnja 3 srca, dok cilindrična dužina z’ odgovara prethodnom još cilindričnem delu srca, a cilindrična dužina z” odgovara kao što če kasnije još biti izleženo, približno u sredini konusnog stupnja 3 srca smanjujučoj se gotovoj cevi sa želenim presekom. Neka je još primečeno, da je u sl. 3 i 4 za ponrečne razmere srca i obradnog komada užeta veča razmera no zi razmere dužina, da bi se jasnije istikla razlika izmtdu pomenutih stupnjeva. Na roči tku radnog lmtanj; (sl 3) cevasti obradni deo b je na srcu a tako na-vučen, da preko stupnja 1 srca ostaje izve-sna mala šuplj na, koja sada najpre pri valjanju ekscentrične radne površine valjčen g sektora biva stisneta, pri čemu obr-dni komad jednovremeno pretrpljuje izduž nje, a da se materijal iz obradnog komada ne na-gnmilavi pred sektorom za valjanje. Ako bi se samo prečnik, a re i dtbljina zida c brad-nog kom da smanjila, to bi se ovaj proces na isti način dalje i rudužavao. Ali su prilike tako izabrane, da se i tri jednovremeno nameravanem i pistignutom smanjenju de bljine zidova pri dal em valj nju ekscentričnih radnih površina tako malo m. terijala nage milava pred sektorima za valjanje, da ovo za - ko nije ili je jedva primetno. Time se postiže, da se i pored obrade hladnim putem, i pored tvrdine metala k o i porod daleko-sežne redukcije, koja se treb i da postigne u jednom radnom t<'ku (uvek preko 40°/e ali i preko 80% i više) bez medužarenj i, dobija odmeranje debljine zida naročilo lačno i rav-nomerno, jer u vezi sa nepomerljivim čvrstim držanjem obradnog komada za vreme obrade bivaju sprečeni ili bar na najmanju meru o-graničeni potresi kao i naponi i izostanci na-pona o obradnom komadu i orudu Smanje-ni radni otpor je naravno več po sebi ko-ristan po postupak i po mašinu. Ako je eks- centrična osnovna linija z izvela svoje pot-puno v. ljanje po radnoj površini što je slučaj pribl žno u sredini poslednjeg stupnja 3 srca, to je redukcija završ-na i obradni komad se sada odvaja (vidi sl. 4). kao redu-kovana cilindrična cev sa k nusnog stupnja 3 srca. Ali se tačno održavanje debijine zida takode može uvek održavati pod kontrolom, pri čemu se. u slučaju da :-e kod stavljanja mašine u rad ili kod poabanosti urud > poka-zuju odstopanja pomcču zavrtnja n za pode-šavanje, srce a u podužnom pravcu uvek dobija u potrebnim odnosu prema orudima, tj. piema ekscentričnim radnim površii ama sektora za valjanje, usled čega se tada u vizi sa nepomerljivim čvrstim držanjem o-bradnog komadi u radnom polož u obezbe-duje željena debljina zida i pored ir ače mo-gučeg cdstupanja u praksi. U sl. 5 je pokazano šematički, ali u istim razmerama kao što je nagi, šeno za po-dužne i poprečne mere, da se svaka tačka sektora za valjanje pri dodiru sa obradnim komadom krtče u bližini prevojnog mesta cikloide. Putanja, po kojoj se tačka približuje obradnom komadu pokazana je celo iz-vučenim linijama, a putanji po kojoj sečna ud- ljuje od obradnog komada pokazana je isprekidanim li lijama. Vidi se, da su putanje tačaka k je se piibližuju obradnom komadu najpre jače n; gnute prema osi obradnog komada, i da pri sve ve če m redukovanju uvek zauzimaju strmiji položaj u odnosu prema osi Tako je komponenta na sm e nje na po-čeiku redukovanja srazmtrno v. lika, što se u vezi sa ovile posti ječim najj; čim nagibom konusne površine srca (stup. nj 1) pokazu;e kao naročilo povoljno po tok materijala, kao št to odgovara zahtevima prakse, dok je na završetku obr. de za ovde postoječu fini ju obradu i d koristi manja komponenta n n smi-canje. Prevojni vihovi cikloid nalaze se na odredenoj liniji koj i se uvek rn.la.i u tačno istom odnosu prema obradnom komadu b, pošto je ovaj za vreme obrade uepomerljivo čvrsto držati, dakle ne može da uzmakne. Predstavljeni tok prevojnih nvsta cikloida važi naravno sr mo za osnov r u lini ju kalibra, koja je pa k u prvem redu odlučuječa za proces promene oblilu. Umi sto di se cbradni komad nenomer-Ijivo čvrsto drži, može se radi postizanja istog dejstva i obratno obradni komad za vreme obrade kretati tamo i amo. dok sek-tori za vaba nje oscibšu oko nepomičnih oso-viiv. Ovo je šematički pokazano u j dnom, radi primera, obliku izvodenja koji je pokazan u sl. 6. Na nepomično postavljenoj oso vini p nalazi se dvojna krivaja r, s, koja s jedne Strane kreče tamo i amo klizni de o t, i s druge Strane pomera tamo i amo sektor d za valjanje. Ovaj prenosi svoje kretanje pomoču izupčenja na drugi sektor c za valjanje. Na kliznom delu r je utvrdena poluga a koja obrazuje srce i postavljeno je i vreteno i, koje se pomoča matice k i obloge 1 za zatezanje n?lazi u vezi sa obradnim komadom b. Pomoču ovog mehanizma je osiguran u vidu kalupnog zatvaranja do-dir izmedu obradnog komada b i ekscentrič nih rednih površina sektora c i d za valjanje. Zahvaljujoči kalupnom zatvaranju je na drugi način kod ranije opisanog oblika izvo denja postignuto izvodenje nepomerljivim čvrstim držanjem obradnog komada za vreme obrade. Bez kalupnog zatvaranja mogu da se za vreme obrade jave odstopanja u relativnem položaju izmedu obradnog komada i oruda, koja mogu da štetno utiču na tač-nost obrade. Patentni zahtevi: 1. Postupak za izradu cevi iz metala valjanjem debljeg cevastog komada preko konusnog srca u hladnom stanju i bez me-dužarenja na mehanizmu za valjanje, sa tako zvanim hadžijskim hodom, naznačen time, što se obrada nepomerljivo čvrsto držanog, u svakom slučaju pak sa orudima za valjanje, u vidu kalupnog zatvaranja u dodir dove-denog obradnng komada tako sprevodi od-govarajučim produženjem i odmeranjem ekscentričnih radnih površina za valjanje kao i konusnog srca i odgovarajučim relativnim položajem izmedu srca i radnih površina o-ruda za valjanje, da se pred radnim površinama oruda kod obradnog komada ne nago-milava nikakav materijal ili pak samo veoma neznatna količina materijala. 2. Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se pomerljivcst konusnog srca koristi za tačno održavanje odmerenosti deblji-ne zida u vezi sa u vidu kalupnog zatvaranja dodirom izmedu obradnog komada i oruda za valjanje. 3. Uredaj za izvodjenje postupka po zahtevu 1, naznačen time, što je konusno srce podeljeno u stupnje konusnih površina, čiji je nagib u odnosu prema osi srca pri početku redukovanja na početku največi, a zatim stalno opada, kao i što se ekscentrična radna površina orudja za valjanje podešava prema ovom deljenju u stupnje, pri čemu se pak ekscentrična dužina radne površine zavr-šava več pred krajem poslednjeg konusnog stupnja srca. • .. e; ' . . ■ Ad pat.br.11876 /// ,,/////■>/ ///V/// /////// />/s, ///// 22Z32E2EZZ2222Z23ZZSZZZ2Z22S ,V//, ^^77777^ S/S/S/Ss /s Ss SSSSSSs 777/77/s s' ''s/77Sš/V? 77>f7Z/w//^s7šv*srss ^ F/y. 6 \7W'/y'/'/'/'/'/'/'/'fi/'/'A///'/'/'/'J'/*/ S/s/sssf-s/ 7 /s7“>ssss4/7 '/s// s/s //'/////s Ad patbr.11876