Izlazi mjesečno. Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano. Telefon št. 22-89. Oglasi po cjeniku. Pretplata za čitavu 1932. godinu 30 Dinara. Mesari pred sudskim vlastima U poslednje vreme učestale su tužbe protiv Wesara, da prodaju jedno ili drugo skuplije, no što to dozvoljavaju maksimirane cene, od raznih gradskih ili općinskih vlasti, pa tako dolazi redovito do sudskih rasprava, na kojima ■^gra naravno najveću ulogu kalkulacija, predložena od mesara, a i ona, koju podnese stručnjak, odredjen od strane suda. Kako se skoro svi mesari u takvim prilikama obraćaju na nas, pa traže upute i savete, to javljamo svima koji bi došli u položaj, da dodju pred sud, da izrade tačnu i stvarnu kalkulaciju, koja odgovara prilikama u kojima žive, pa takovu kalkulaciju treba predložiti sudu. Napominjemo pre svega, da administrativne oblasti, odnosno kotorska i gradska načelstva ne mogu ni u kom slučaju maksimirati cene živežnih namirnica. Upravne oblasti imaju santo pravo nadzora i kontrole, da prodaja živežnih namirnica ne bi previsila obično trgovačku dobit od 25%, a u tome slučaju imaju podneti prijavu nadležnim kotarskim sudovima, koji će doneti pravorek o krivnji dotičnog trgovca odnosno obrtnika, dok upravne vlasti kao takove nemaju prava maksimirati cene. Ova se naredba temelji na raspisu gospodina Ministra Socijalne politike i Narodnog zdravlja. Pre izvesnog vremena, novosadska policija optužila je sudu grupu od blizu 70 novosadskih mesara, da su prodavali meso i ostale pre-tadjevine od mesa sa većom zaradom od 25 ?d sto, što se kosi sa § 8 Zakona o suzbijanju skupoće. U tužbi se kaže da su mesari, \ ako su cene svinjama i stoci pale za duplo 1 troduplo, ostali pri istim cenama i da je na Jaj način njihova zarada srazmerno skočila na. štetu džepova gradjana. Na osnovu ove tužbe 1 saslušanja svedoka, državni tužilac je podigao tužbu protiv 46 novosadskih mesara, a na °snovu § 8 Zakona o suzbijanju skupoće, te se lako ovih dana našlo 46 novosadskih mesara na optuženičkoj klupi. Na sudjenju pojavljuju se 3 stručnjaka i to g. Paja Bulić, odredjen od ' strane mesara, dok je sudski stručnjak g. Pera ^atić, mesar iz Futoga, a stručnjak državnog 'uzioca g. Pera Nikolič, mesar.- iz Čerevića. Pošto još nemamo detajlnih podataka o toku sudjenja, to ćemo u idućem broju povratiti se opširnije na taj slučaj* a za sada naveli smo to samo zbog ilustracije prilika, u kojima da-nas živi naš stalež. v. Ali, ima jedan vrlo interesantan slučaj na-s,*h mesara u Drinskoj banovini. Tamo naime Cak općinsko poglavarstvo maksimira cene ži-^°tnim namirnicama, ma da zato nema nikak-j°g prava ni ovlaštenja, niti je to zakonom ozvoljeno, već je, kako gore spomenusmo, ■ ^zabranjeno. Ali usprkos tome, što zakon riClt° zabranjuje administrativnim vlastima. . aksimiranje cena, općinsko poglavarstvo to pak čini. Pa kad bi već to uradilo pravedno i Pravilno, bilo bi svima pravo, ali nikako ne lde. da neka nestručna lica maksimiraju cene ''lesu i mesnim proizvodima, kad nemaju m pojma o pravilnoj kalkulaciji, bez koje je pravično i pravilno maksimiranje nemoguče. Kod nas postoji Zakon o suzbijanju skupoće, a taj se primenjuje na ona lica kod kojih bi zarada životnih namirnica previsila običnu trgovačku dobit od 25 od sto. Kad već taj zakon važi za ćelu našu državu, onda to važi i za općinsko poglavarstvo u Derventi, pa ono u okviru zakona ima pravo, vodi-ti nadzor nad tome, da zarada kod živežnih namirnica ne bi, kako već rekosmo, previsila 25 od sto. Ali, to ne važi samo za mesare, već i za trgovce i sva ona lica, koja imaju pravo na prodaju živežnih namirnica. Kad se već maksimiraju cene od strane lica, koja zato nisu ovlaštena, onda bi se bar očekivalo, da se pozovu i mesari i ko-basičari, da oni kao stručnjaci daju svoje mi-šlenje, pa nikako ne bi smelo da bude, da se kod ovakvih stvari prelazi preko mesarskih obrtnika, kojih se to najviše i tiče. Videli smo u svim drugim krajevima, da su baš mesari bili oni, koji su ne čekajući odluka odbora za suzbijanje skupoće, sami pristupili snižavanju cena, kako je to odgovaralo mesnim prilikama i nabavnoj ceni stoke. Vidimo dakle, da su mesari sa puno dobre volje pristupili reduciranju cena mesu i mesnih proizvoda, ali na žalost, drugi trgovci i obrtnici nisu sledovali primeru mesara, ma da su nabavne cene nekih artikala pale procentualno mnogo više, kao što je to bio slučaj kod nabavne cene za stoku. Ali pošto smo o tome raspravljali već ranije u našem članku »mesari i suzbijanje skupoće«, to ćemo sada tretirati pitanje kalkulacije i to baš za mesno podrućje općine Derventa. Donosimo kalkulaciju za pršutara, kome je bila nabavna cena Din 6-— za kg žive vage. Živa teža 96 kg. 96X6 Din 576.— oblasna taksa »' 2.— zakladna taksa » i.50 biljeg » 1.— klaonička taksa » 15.— veterinarski pregled » 10-— lIA% prom. poreza » 8-65 plata za klanje •» 15.— prodavanje u mesnici, 2 dana i Din 15.— » 30.— papir za motanje (1 kg) » 8-— utrošak alata, obuće, odela, perilo » 10-— državni, općinski porez i kuluk » 10-— troškovi kod kupovanja (seno voz, provizija) » 25-— ledenica (kladionica) » 8 — Kupovna cena Din 720-15 U zaklanom stanju pršutar vagao je 74 kg otpada cca 3% za kalu i zavaganje 2 » Zaklana težina 72 kg Osnovna cena za svaki kg zaklane svinje je dakle Din 10.— po kg. Pojedini delovi vagali su: lila jŠunke: 12.95 kg = 18% težine a Din 11.40 147.63 [Kare: 6-50 kg = 9% težine a Din 12.50 81.25 (Vratina: 4.30 kg = 6% težine a Din 12.50 53.75 IPlećke: 7-50 kg = 10-50% težine a Din 11.— 82-50 Planina i salo: 17-25 kg = 23.96% težine a Din 10.— 172.50 • trbušina: 9.45 kg = 13.10'% težine a Din 10.— 94.50 Kračice: 1.45 kg = 2% težine a Din 8-30 12.03 Glava: 3.10 kg = 4-17% težine a Din 3-75 11.63 Obreznine: 2-15 kg = 3% težine a Din 9.— 19.35 Nogice i rep: 1.20 kg = 1.67% težine a Din 3,45 4.14 Rebra: 4-30 kg = 5-97% težine ž Din 8.— 34.40 Bubrezi: 0-60 kg = 0-84% težine a Din 10.- 6.— Kozice: 1.25 kg = 1.74% težine ž Din 1.— 1.25 72.— kg ccs i 100% Din 720.93 Nabavna cena bila je Din 720.15 Vrednost po osnovni ceni Din 720*93 Razlika Din —.78 Cel 0 gornjim cenama mesar bi morao prodati zar sv>nju, ako hoće, da mu ostane kao bruto aua privaga, a to iznosi: 1-40 kg džigerice a 5 Din P-50 kg pljučaka h 4 Din 0-25 kg srca 4 5 Din °-25kg jezika a W Din vreva Din 7— » 2— » 1.25 » 5-— » 10.— Brut° zarada bila bi Din 25.25 divatt°nB* fnesari u Derventi morali pro-ovakTak51ni*rani ceni, onda bi bio re- Lači^k^.^are, vrat, trbušina, salo, slanina, 59.40 kg i 10 Din Din Glava, nožice, rep i obreznina a 4 Din (6.45 kg) » Rebrica 3-30 kg i 8 Din >, Bubrezi 0-60 kg i 10 Din » Privaga, glasom sastava 594.— 25- 80 34-40 6.— 26- 25 Din 685.45 Nabavna cena „ 720.15 Mesar gubi onda čistih Din 34.70 Iz gornje kalkulacije, koja temelji na tač-mm iskustvima može se razabrati, da je neophodno potrebno, da mora lice, koje maksimira cene, biti odličan stručnjak, koji će umeti Sretnu Novu godinu želi svima svojim pretplatnicima i čitaocima uprava i redakcija „MESARSKOG LISTA“! na osnovu nabavne cene odmeriti pravednu prodajnu cenu. Ali danas dovoljno jasno vidimo, da vlada izmedju lica, koji maksimiraju cene, pogrešno i kroz netačno mišlenje, da za-radjuje mesar kod stoke onoliko, koliko n. pr. iznosi razlika izmedju cene kilograma žive vage svinje i cene kilograma dimljene šunke. Samo onda, kada se uzme u obzir relativna vrednost pojedinih delova zaklane stoke možno je utvrditi pravilne prodajne cene, što do danas nije uradio niti je to uzeo u obzir ni jedan od onih, koji su hteli džepove gradjana zaštiti od »iskorišćavanja« mesara. —l^—— Kalkulacija jeste i ostaje najvažnija stvar svakog mesara. Bez nje, niko nemože da radi sa uspehom. Ko bude imao svoju kalkulaciju u redu, taj neka bude uveren, da mu je rad ispravan. Molimo sve naše gg. čitaoce, da nama jave slučajeve maksimiranja cena, od strane administrativnih vlasti, u koliko drže, da se maksimiranje izvršilo na potpuno pogrešnoj kalkulaciji, i na očitu štetu mesara. Da li ie seljacima dozvoljeno klati vlastitu stoku ? Rešenje poljoprivrednog odelenja kr. banske uprave Savske banovine. Gotovo sve arzave, Koje dolaze u obzir kac tržište za našu stoku, ograničile su naš izvo2 na minimum, i to je dovelo do velikog pads cena na našem unutarnjem tržištu. U nemo-gučnosti, da svoju stoku plasira uz isto povoljnu cenu, prihvatio se naš seljak prvog sredstva, koje mu se činilo podesnim: počeo je sarr da kolje vlastito blago i da prodaje meso. L tome, seljak misli, da je jedini izlaz iz teške novčane situacije. Posledica toga bio je naravne protest mesarskih obrtnika, koji su tražili, da vlasti zabrane seljacima prodaju mesa i klanje stoke. Pošto su seljaci u Medjimurju počeli da kolju svinje u veliko, to je došao čitav spor pred kr. bansku upravu, koja je nakon ispitivanja^ stvari donela rešenje, u kome se načelne dopušta seljacima klanje vlastite stoke. Prema ovom rešenju kr. banske uprave ne ma načelno zapreke pojedinačnom klanju sto-ke> po vlasnicima, ako se pre i posle takovoj: klanja postupa u smislu postojećeg pravilnik: za pregled stoke i mesa, t. j., da svaki komac bude pregledan u živom i zaklanom stanju, 1 to po ispitanom pregledaču. Prema tom istom rešenju, svako takovo klanje stoke, vezano je na prethodnu zasebnu dozvolu sreskog načelstva, koje će ju izdati po znanju i saglasnosti zvaničnog veterinara. Takova bi se dozvola smela podeliti samo u iznimnim slučajevima, gde se kod vlasnika seljaka dokaže veliko siromaštvo. • ?ro,5aja mesa.°d tako zaklanih životinji imala bi se ograničiti samo na dotična boravi sta vlasnika, odnosno na mesta, gde mesarskoj obrtnika nema. { Kako se iz svega vidi, ova je dozvola vezana uz stanovite uslove, te se ovo rešenje ne može tumačiti ovako, kao da je izdana generalna dozvola vlasnicima, da bez ikakovog ograničenja mogu klati vlastitu stoku i prodavati meso. - Vidimo dakle, da je samo u i z n i m n i m slučajevima dozvoljeno klanje onim vlasnicima stoke, koji su seljaci i to vrlo siromašnog stanja, a klati i prodavati mogu samo u svome mestu ili tamo, gde nema ni jednog mesarskog obrtnika. Vrhu toga, svako tako klanje vezano je uz dozvolu nadležnog sreskog načelstva. Mi očekujemo opravdano, da se u vezi sa ovom dozvolom kr. banske uprave neće vršiti zloupotrebe. Ali tražimo, da bi morao svaki onaj seljak, koji kolje stoku uz prethodnu dozvolu, platiti i sve one dažbine i poreze, na koje je obavezan svaki mesarski obrtnik. Potrebno bi i bilo, da izda kr. banska uprava jasnu naredbu, kojom se svima seljacima, sem u gore izloženim slučajevima, strogo zabranjuje svako klanje vlastite stoke u svrhu prodaje mesa, a odrediti treba za prestupnike stroge kazne. Trebalo bi skrenuti svim lokalnim vlastima pažnju, da vode dobro računa o tome, da se ne vrše klanja od lica, koja nemaju dozvolu, pa da se zaštite na taj način mesarski obrtnici, koji danas žive u vrlo teškom položaju. Zabraniti treba najstrožijim merama svaku nelojalnu konkurenciju i krivce pozvati odmah na odgovor. Naročito u poslednje vreme učestala su u raznim banovinama seljačka klanja u tako velikom obimu, da nekoji mesarski obrtnici nisu mogli prodati za čitavih mesec dana ni komad stoke. Zbog toga je krajne vreme, da i mesari sa svoje ^strane preduzmu sve što je potrebno, da.se zaštite njihova prava, a to će se najlakše postići, samo zajedničkim složnim radom, bez kojeg danas ni jedan stalež ne može da prosperira. Uskoro će biti sazvat kongres svih ju-goslovenskih mesara i kobasičara, pa će na dnevnom redu biti i pitanje rešenja tih seljačkih klanja, koja već u veliko konkurišu mesarima. Na ta klanja od strane seljaka mi ćemo se povratiti u idućem broju našeg lista, a za sada pozivamo sve mesare i kobasičare, da se jave pripremnom odboru za saziv kongresa, pa da se isti izvesti o stanju tih seljačkih klanja u pojedinim banovinama, kako bi se moglo na vreme preduzeti sve potrebno za zaštitu naših vitalnih interesa. , i analu, pa ncKa ouae zada! svakog svesnog i naprednog mesara, da p dobije u nase kolo barem još fednog nos pretplatnika. Samo zajedničkim radom uspe mo, da nam bude naša budućnost lepa i o kova, kakova treba po naš stalež da bude. Iz naše U decembarskom broju našeg lista izvestili smo sve nase čitaoce, da ćemo današnjem broju priložiti poštanske uplatnice, putem kojih očekujemo, da nam svaki napredan i svestan mesar i kobasičar doznači Din 30-— na ime pretplate za »Mesarski list« za godinu 1932-, jer ćemo list u buduće slati samo onima, koji će nama pretplatu doznačiti najkasnije do 1. fe-bruara 1932 god. U broju 12. našeg lista izvestili smo sve naše čitaoce, da je uprava našeg lista dobila od raznih firmi za ovogodišnje nagradno vučenje vanredno mnogo lepih nagrada. Učestvaće u tom nagradnom vučenjem samo oni brojevi pretplatnika, koji će nama doznačiti pretplatu najkasnije do 1. februara 1932. god. Svaki mesar i kobasičar ima kod nas svoj evidenčni broj, pod kojim se list šalje, a taj broj zabeležen je na adresi na listu. Zbog toga molimo sve naše gg. čitaoce, da izvole zapamtiti broj, koji je naznačen na adresnom listiću, kao i uprave na poštanskoj uplatnici, pa neka taj broj kod ev. reklamacija i dopisa uvjek jave. Nagradno vučenje izvršiće se tako, da se vuku svi oni brojevi pretplatnika, sa uplaćenom pretplatom do 1. febr. o. g. Vučenje oba-viće se 1. febr. 1932. god. u prostorijama uprave našeg lista, uz nadzor sviju članova konzorcija, kao i članova Mesarske zadruge za Ljubljansku okolinu. Pošto su nagrade skupo-cene i mnogobrojne, kao još nikad do sada, to pozivamo sve naše gg. čitaoce, da izvole putem poštanskih uplatnica, koje smo priložili današnjem izdanju, doznačiti pretplatu od Din predaje poštanskih uplatnica plača se 0.50 para u ime poštarine, a na poledjini uplatnice ima mesto za primedbe, koje se može besplatno upotrebiti za predbeležbu na I. me-sarsko-kobasičarsku stručnu knjigu. Neka ne bude ni jednog mesarsko-kobasičarskog obrtnika, koji ne bi bio pretplatnik svog stručnog »Mesarskog lista«, koji će i u buduće stajati na strani svima mesarima i kobasičarima, a vrhu toga pruža svima stručnu pomoč, kako prejro lista, tako i putem mnogobrojne korespondencije. Nema danas onog mesara, koji bi mogao kazati, da može mesarsko-kobasičarski obrt prosperirati onako, kako to treba, bez stručnog lista, a nema ni jednog, koji bi opravdano tvrdio, da mu list nije potreban. Pa kad uočimo sve te činjenice, dolazimo do zaključka, da je stručni mesarsko-kobasičarski list od preke potrebe za sve one, koji žele sebi dobro, a svojoj obrti onaj napredak, kojeg več odavno zaslužuje. Pa kad je tako, treba i priznati, da je pretplata od Din 30-— zbilja minimalna, koju može svako položiti. Ne može se tražiti, da bi se list besplatno delio, jer bez saradnje, koja se sastoji u malom prilogu od Din 30-— koliko svega pretplata za ćelu 1932. godinu iznosi, list nemože nikako izlaziti, što bi svakako bilo na štetu same obrti. Zato pomažite svoj stručni list, time omogućujete, da ima mesarsko-kobasičarski stalež svoj list, koji će poslužiti svakome u svim pitanjima, a vrhu toga ima mnogo značenja i za nameštenike, pomoćnike, pa čak i mesarske šegrte. Naročito ove godine treba svako da se pretplati na »Mesarski list«, jer ima svaki pretplatnik priliku, da dobije za samo Din 30.^— koje položi u ime pretplate, još i koju od sku-pocenih nagrada, u vrednosti pojedine od Din 30 dp 3000.—. Nagrade za ovogodišnje vučenje za sada su sledeče: L Jedna garnitura rema (vešalica). Vrednost Din 3000.—. II. Gnječilica, kompletna; vrednost Din 2400.—. k4 -::-M III. Mesarski kantar, nosivost 100 kg, jedna pila za kosti, strugač za panj i 20 kuka; vrednost Din 600-—• IV. Klješte za šunku na mermernoj ploči, pila za kosti, strugač za panj; vrednost Din 400.-. V. Nepremočiva kecelja,-strugač za panj, razne kuke i ručni noževi; vrednost Din 300- 10 nagrada biće po jedna I. mesarsko-koba-sičarska stručna knjiga, svaka u vrednosti Din 160.—. 15 nagrada raznog mesarskog alata, svaka u vrednosti Din 100.—. 20 nagrada raznog mesarskog alata, vrednost pojedine nagrade Din 50.—, 30 nagrada, vrednost svake Din 30.—. Pošto smo stupili već u četvrto godište od početka izlaženja našeg lista, to pozivamo sve one mesare i kobasičare, koji još nisu članovi našeg kola, da to odmah učine, pa da nama pošalju pretplatu od Din 30.— za list najkasnije do 1. febr. 1932. god. da mogu tako učestvovati kod nagradnog vučenja, jer se pruža svima mogučnost, da dobiju jednu <}d lepih nagrada besplatno. Mesari i kobasičari, stupite svi u naše redove, jer samo tako postići ćemo popravljanje današnjih prilika i bolju, lepšu budućnost sviju nas! . j ,v>- :.r. i . > - Uprava »Mesarskog lista«. Vest iz Novog Sivca Saznali smo, da postoji u Novom Sivcu društvo Seljačke pomoči i gospodarska zadruga (Bauernhilfe u. Wirtschaftsverein), koja se služi kod prodaje mesa takovim metodama, koje do danas nisu bile poznate ni u velikim gradovima, ali eto, u Novom Sivcu ipak postoje. Konkurencija mora da bude- poštena i pravilna, pa samo ako tako radi, može da prosperira. Prljava i nečastna konkurencija pak, već u napred osudjena je u propast. Ova zadruga naime počela je da tako prljavo kon-kuriše mesarima, da izgleda, kao da se odlučila uništiti eksistenciju svim tamošnjim mesarima. No, mi dobro znamo, da će pre biti baš obratno slučaj, pa zato se mi za naše mesarske obrtnike u Novom Sivcu ni najmanje ne bojimo, jer je njihova solidnost, kulantnost i uslužnost dovoljno dobro poznata, pa će se stanovništvu Novog Sivca uskoro otvoriti oči, pa da vide, gde treba da kupuju meso. Ovakve konkurencije prolazna sy pojava, koje pre ili posle izčeznu isto onako brzo, kako še i pojavile. Ima doduše slučajeva vrlo retkih, da se ovakve prljave konkurencije! i održale. Ali, toliko nas ipak mnogogodišnje iskustvo uči, da je još svaki Onaj, koji je mesarskoj obrti na taj način hteo konkurisati, uvjek propao, i to baš iz razloga, jer je mesarska obrt jedna od onih obrti, koja trazi tačnu i brižljivu kalkulaciju i nemoguće je praviti tako opasnih eksperimenata, kao što je to slučaj u Novom Sivcu, jer takav postupak već unapred osudjen je na neuspeh. Samo onaj dobro će proći, koji gradi na solidnoj bazi i pošteno. A to je vodeća odlika svih sa-vesnih mesara bila do sada, a ostaje i u buduće. Da bi se pak stalo' na put ovakvim nemilim pojavama, potrebno je, da stvorimo ono, o čem smo do sada u svakom broju našeg lista pisali, a to je, jaku kompaktnu organizaciju svih mesara i kobasičara u Jugoslaviji. Budimo svi za jednoga, a jedan za sve, jer samo u slozi je spas . i napredak našeg staleža. Širite svoj stručni glasnik »Mesarski list«, koji uvjek brani interese mesarsko-kobasičarskog staleža na pri-mernoj visini, a pomoću njega sastaćemo se ove godine na I, Jugoslovanskem kongresu svih mesara i kobasičara, na kome će se reša-vati vrlo važna pitanja našeg staleža, koja treba već jednom rešiti. Kongres- i njegovi zaključci rešiće i ovakva pitanja, kao-što je-to slučaj konkurencije u Novom Sivcu, pa možemo već sada uveriti sve naše mesare i kobasičare, da će onda biti kraj radu onih, koji našem staležu namerno žele zlo! Uvereni pak smo, da će nestati ovakvih neozbiljnih i nesposobnih konkurenata pre, no što to mi i sami mislimo, i to po onoj staroj poslovici: Kako došlo, tako prošlo! : US ili f *3 : rr: : . ; i (fr-'’ ■ Mesarske vesti Naša I, mesarsko-kobasičarska stručna knjiga. Javljamo svima našim gg. čitaocima, da je već ranije najavljena stručna knjiga sada u štampi, pa će početkom februara meseca biti poslana svima onima, koji su se na istu predbilježili.. Kako je sadržaj knjige od velike važnosti po sav_ mesarsko-kobasičarski stalež, jer obiluje bogatih recepata, stručnih uputa, pa kako raspravlja sva pitanja i sve stvari, koje zase-caju u život svakog mesara i kobasičara, to smo uvereni, da će odmah sada knjigu poručiti još t om, koji to do sada iz bilo kojih razloga još nisu učinili. Posto je naša stručna knjiga prva te vrste u našoj državi, to opravdano očekujemo, da - neće biti ni jednog mesarsko-kobasičarskog obrtnika, koji bi bio bez te potrebne i vrlo važne knjige. Ali nije dovoljno, da si tu knjigu nabavi svaki mesar ili koba-sičar, koji je već samostalan, već treba da Istu poseduje, pre svega i svaki mesarski i kobasičarski pomočnik, ako hoće, da bude ikada dobar i valjan majstor. Smatramo za potrebno skrenuti svima pažnju baš na dejstvo, da je receptni deo te knjige, kojeg je sastavio poznati i uvaženi stručnjak g. Sava Markovič iz Smedereva, za svakog kobasičara, pa i mesara od velike pomoći u njegovom radu, pa neka ne bude ni jednog kobasičara,^ da ne bi imao tu neophodno potrebnu stručnu knjigu, ako hoće, da mu budu njegovi proizvodi valjani i takovi, da budu mušterije u svakom pogledu zadovoljne. _ _#................ , ,,U I • ■ Oesterreichische Fleischhauer- und Flcischsel-cher-Zeitung. Savez mesara i kobasičara u Beću proslavio je ovih dana 40 godišnjicu, od kako je počeo u Beću izlaziti glavni organ mesarsko-kobasičarskog udruženja. 3- januara god. 1893 izišao je prvi broj tog, odličnog lista naših staležkih drugova u Austriji, pa sada već kroz punih 40 godina brani i zastupa interese svojih članova, koji su odlično organizovani i kojima je list od velike koristi. U toku poslednjih četrdeset godina »Oesterreichische Fleischhauer- u. Fleischselcher-Zeitung« poradila je mnogo za procvat mesarskog staleža u Austriji, pa ne preteravamo kad kažemo, da ima taj list najviše zasluga oko toga, što je danas mesarski stalež u Austriji tako odlično organizovan. Ali raduje nas i činjenica, što ume tamo mesari da cene svoje stručno glasilo, jer danas nema ni jednog mesara u Austriji, koji ne bi bio i pret platnik na svoj list. Svakako, list je mnogo lepih rezultata postigao, pa može da se osvtne u prošlost pun gordosti na postignute uspehe. Imajući u vidu uvjek samo dobrobit mesarskog staleža, nas onda ne iznenadjuje dejstvo, da je list od svih mesara u Austriji, a možemo da kažemo i u inostranstvu mnogo cenjen, jer to u punoj meri i zaslužuje. Mi sa svoje strane želimo ovom austrijskom listu sve dobro za u buduće, pa čestitamo redakciji 40 godišnjicu izlaženja lista! Naši staležkih drugovi u Austriji mogu da budu gordi na svoj stručni list, jer zbilja, malo koji od stručnih Isitova izlazi već tako dugo vremena i tako dobro uredjivan, kao baš njihov stručni list »Oesterreichische Fleischhauer- u. Fleisčh-selcher-Zeitung«. Pitanje gradske klaonice u Srem. Mitroviči. U Srem. Mitroviči je pitanje gradske klaonice jedno od najvažnijih. Mesari kojih ima oko 20, svaki kolje marvu u svojoj kući. Zimi to se još nekako može odobriti, ali kad pritisne žega, jasno je, da zdravstvene prilike moraju stradavati. Naravno, da je i gradskom veterinaru vrlo otežan nadzor, jer nisu klanja kopcentrisafla u jednoj zgradi. Klaonica bi prema ponudama koje je gradsko poglavarstvo imalo stajala minimalno 1,200.000 dinara. Kad ■se uzme u obzir, da iznosi cela godišnja po» treba grada okruglo 3,600-000 dinara, pa ako se tomu uvaži fakat, da je gradska opština vrlo siromašna, onda se vidi, da bi to bio golem teret, kojeg bi gradjanštvo jedva moglo pod-neti. Medjutim, pitanje klaonice ipak bi se moglo rešiti uz vrlo male žrtve gradske opštine. Klaonica bi naime odbacivala stanovitu dobit i s vremenom bi se sama uz ev. malu potporu općitie amortizirala. Osim toga bi i radni narod došao za jedno vreme do neke zarade, što bi u ovo doba svakako bilo na korist njima a i samoj općini. Zagrebačka klaonica. Uvažena je molba Zagrebačkog udruženja mesarskih obrtnika za razrešenje najamnog ugovora za staru gradsku hladionu; koji traje još 3 godine. Zaključen je otkaz od 6 meseci uz uvjet, da imadu upotrebiti hladionu nove Gradske klaonice. Ustanovljene su razne pristojbe u Gradskoj klaonici: za ćelije u hladionici u ime mjestovine po m2 površine dnevno 2.25; za ćelije u prosto- . . .. :: . vV . ■ po ;i- ■ ; >5 Di- riji za rasol u ime mjestovine po m3 1.25 Điri na dan; u kožarnici i spremištu loja po stanici 20000 dinara na godinu; za upotrebu staja po komadu blaga 3 Din na dan; za upotrebu prostorija Crevarnice u ime pristojbe po radnoj sili 200 Din na mesec; za uporabu prostorija filekarniee u ime pristojbe 100 Din na mesec; u centralnom tržištu po grlu goveda 3 Din ha dan, za svinje 3 Din na dan, za uporabu staje za stoku po blašćetu 3 Din na dan, za upotrebu uredovnice za komesijonare 500 Din na mesec, za blok leda 4 Din, za istovar stoke i svinja dopremljenih željeznicom plaća se, kad stranka sama ne vrši istovar naknada u visini mesne običajne plače nekvalificiranih radnika za onoliko radnika i za ono vreme, koje je za istovar potrebno. Sve ove pristojbe plaćaju se una-‘'pfed a ubire ih gradski potrošarinški kired;' Potrošak mesa grada Bukarešta za godinu dana- 600.000 stanovnika Bukarešta daju rumun-škoj prestpnici karakter velike varoši. Šta žrtači velika varoš vidi se tek onda, kad pročitamo statistiku bukareštanške klaonice. Za ■gradsko stanovništvo se godišnje kolje 30-000 komada rogate stoke, 30 do 40-000 teladi, 80 hiljada komada svinja, 40.000 komada ovaca, 140-000 do 150-000 komada jaganjaca itd. Ta količina zaklane stoke daje godišnje dva milijuna litara krvi, koja medjutim nije industrijski upotrebljena; prema reviji »Higiena sociale« ovo znači godišnji gubitak od 10 milijuna leja. - - — Vesti. Svima gg. darivaocima nagrada! Uprava našeg lista u svoje, kao i u ime svojih čitaoca najlepše zahvaljuje svima onima, koji su uputili darbve za naše nagradno vučenje. Pre svega prijatna nam je dužnost, zahvaliti se tvornici »Titan« u Kamniku za sku-poceni poklon, veletrgovini železnom robom Ljudevit Misner, Ogulin;; firmi Rud. Grudnik, Dravlje; zastupstvu Friedrich & Haaga, Zagreb; platnenoj industriji Alfred Kuhn-a Osijek (vidi oglas) za poklonjenih 10 kecelja; tvornici Paul F. Dick, Esslingen; tvornicama sapuna Schicht u Osijeku i Zlatorog u Mariboru; »Jugocrevu« u Zagrebu; industriji sekira Jože Juhant-u u Domžalah; zastupniku Ignac Dolencu i firmi A. Kaučič, Ljubljana-Vič, za lepe darove. Upozoravamo sve naše čitaoce, da se u slučaju potrebe obrate samo na gore spomenute firme, jer one vode samo odlične artikle, a poznate sU po svojoj solidnosti i brzoj posluzi. Vučenje nagrada obaviće se 2- februara ove godine u 14 sati u redakciji »Mesarskog lista« pa pozivamo sve one, koji žele vučenju prisustvovati, da izvole doći u odredjeno vreme u Dravlje. Uprava »Mesarskog lista«. Ponovo oteščanje izvoza naše stoke u Italiju. Polovicom meseca novembra svake godine obnovljen je naš trg. ugovor sa Italijom sa važenjem na daljnih 6 meseci. Medjutim, usprkos tomu, jednom unutrašnjom merOm ital. vlade ustanove ■ Ovog ugovora teško su pogodjene. Izašla je naime odredba ital. vlade, da općinske i privatne klaonice moraju u buduće klati 85% domaćih, a samo 15% stranih goveda. Uvoz naše stoke u Italiju time je teško po-godjen, jer će tu stoku moći da kupuju samo trgovci manjih mesta i u ograničenom obliku, što će bezuvjetno uticati na cene. Izvoz mesnih proizvoda u Švicarsku. Komora u Zagrebu javlja, da se u Švicarsku mogu slati poštom paketi, koji sadrže meso i mesne proizvode do najviše1 2 kg težine. Ova-kove pošiljke treba jedino providiti propisno ispunjenim svedodžbama službenog veterinara. Formulari se mogu dobiti kod Švicarskog konzulata u Zagrebu. Pošiljke teže od 2 kg otva-raće se na švicarskoj granici, te će biti podvrgnute naročitom veterinarskom pregledu. — Ovakve pošiljke pak nikako ne smiju: sadržavati konzervirane mesne kobasice i mesne konzerve u dozama. Pošiljke ovakvih artikala u spomenutoj težini više od 2 kg mogu uvažati samo na to ovlaštene uvozne tvrtke u Švicarskoj, ali uvoz šunke u dozama uopšte zabranjen je. i-' l • •• ‘• **•■ • : * * *•: • " 11 ' ‘ Katastrofalan pad cena stoke u Poljskoj. Iz Varšave se javlja, da je u istočnim provincijama Poljske radi općeg osiromašenja seljaštva i radi nemogućnosti ishrane stoke došlo do katastrofalnog pada cena rogate stoke, svinja i ovaca. U Varšavi su prodavani živi ovnovi po 2-5 do 3 zlotija, žive svinje 60 groša. Konji su se prodavali po 10 zlotija i još jeftinije. Neki seljaci su odsjekli konjima grivu i rep, pa onda konje jednostavno pustili na slobodu. Porast izvoza naših svinja. Tekom meseca novembra Čehoslovačka je uvezl^ iz inostranstva ukupno 27:690 svinja, a od toga iz Jugoslavije 7447 komada. Lani, u istom mesecu uvezla je Čehoslovačka samo 2490 naših svinja. Smanjenje izvoza poljskih svinja u Beč i Prag. U Varšavi je održana konferencija upravnog odbora Sindikata poljskih izvoznika svinja, na kojoj je podrobno pretresena sadašnja situacija izvoza poljskih svinja u inostranstvo. Direktor sindikata specijalno je upozorio na sve veće teškoće za izvoz svinja u Beć, koji je do sada bio najveći potrošač poljskih svinja i svinjskog mesa. Očigledno antipoljski kurs austrijske privredne politike izazvao je da izvozne transakcije s bečkom pijacom nailaze na čitav niz vrlo ozbiljnih smetnja. Na jednoj strani austrijska vlada konsekventno ograničava uvozni kontingent poljskih svinja, Što je u direktnoj suprotnosti sa odredbama haškog protokola, na drugoj strani bečki komisijonari trude se da čitavu trgovinu s poljskim svinjama konćentrišu u svojim rukama, ne obazirući se pri tom na interese poljskih izvoznika. Tome svemu sada se pridržavaju i teškoće s plaćanjem, koje su u vezi s poslednjim deviznim merama austrijske vlade, čijom krivicom još do sada nije stupio na snagu poljsko-austrijski kliring-ugovor. Isto tako nije zadovoljavajući ni izvoz poljskih svinja u Čehoslovačku. Poslednje podizanje čehoslovačkih uvoznih carina na svinje u poljskim izvožničkim krugovima izazvalo je znatno nezadovpljstvo, jer se može očekivati, da će to podizanje carina izazvati dalji pad izvoza poljskih svinja na čehošlovačke pijace. Na celokupnu izVožnu situaciju bez sumnje će nedovoljno uticati i uvodjenje uvoznih kontingenata za stoku u Francuskoj, kuda je Poljska do sada izvozila znatnu količinu svinja i svinjskog mesa. Izvesno poboljšanje nastalo je u iz- vozu poljskih svinja u južnu Evropu, jer su poljski izvoznici uspeli da osvoje grčke pijace, kuda su već poslate veće pošiljke svinja i rogate marve, Povišenje carina na stoku u Čehoslovačku. Iz Praga se javlja: Usled pada cena biće povišen carinski dodatak na svinje do 120 kg žive vage od 337 na 358 Kč za 100 kg. Ovo povišenje carinskog dodataka stupilo jena snagu 10- decembra. Istog dana povišuje se carina na volove na 204, bikove na 204, krave ha 178. junad i telad na 167 i na sveže meso na 408 za 100 kg. Organizacija i kontrola izvoza stoke i stočnih proizvoda. Nj. Vel. Kralj na predlog g. Ministra Pret-sjednika Ministarskog savjeta propisao i proglasio je zakon o organizaciji i kontroli izvoza stoke i stočnih proizvoda i preradjevina. § 1. U svrhu racionalizacije izvoza stoke, stočnih proizvoda i preradjevina uopće, kao i u svrhu izvršenja trgovinsko-ugovornih odredaba koje se odnose na ovu vrstu izvoza, Ministar trgovine i industrije može, prema ukazanoj potrebi, a po odobrenju Ministarskog savjeta propisati uredbama, pravilnicima ili naredbama: a) odredbe za organizaciju izvoza stoke i stočnih proizvoda i preradjevina; b) kontrolne mjere, kojima će se ovaj izvoz obezbjediti. Gornja ovlašćenja važe za izvoz goveda, konja, svinja, ovaca, koza, živine, jaja, mlijeka i njihovih preradjevina. § 2. Ministar trgovine i industrije vršit će preko Zakona za unapredjivanje spoljne trgovine pri Ministarstvu trgovine i industrije kontrolu izvoza stoke i stočnih proizvoda i preradjevina. § 3- Kontrola, koja će se propisati na osnovu § 1, ima za cilj sprovodjenje trgovinsko-ugovornih odredaba o kontingentiranju izvoza stoke i stočnih proizvoda i preradjevina. način raspodjele njihove za izvoz u granicama kontingenata, nadzor nad vremenskom i lp' kalnorh- raspodjelom kontingenata, kao i sve ostalo što je sa tim u vezi. § 4. Pri Zavodu za unapredjivanje spoljnj; trgovine obraZovat će se Stručni odbor, ku/' će odrediti Ministar trgovine1 i industrije, ovom Odboru bit će zastupljena Zainteresoval14. ministarstva i privredne organizacije, zadruge 1 društva. § 5. Sva pređuzeća, zadruge ili lica, kuj3 žele da izvezu stoku i stočne proizvode i pte' radjevine na račun kontingenata, utvrdjeni" trgovinskim ugovorima sa drugim državam3’ registrovat će se u Zavodu za unapredjivanj3 spoljne trgovine. § 6- Ministar trgovine i industrije, u s3' glasnosti sa Ministrom finansija, a po odobf3' nju Ministarskog savjeta, propisat će pravilu1' kom takse, koje će se naplaćivati u vezi 93 primenom (5 3. i 5- ovog Zakona), kao i upč" trebu prihoda iz ovih taksa i drugih izvor3’ predvidjenih specijalnim odredbama trgovinski11 ugovora. § 7- Prihod od taksa predvidjenih § 6- dvof Zakona, prihod od kazni, izrečenih na osnovu Ovoga Zakona, kao i ostali prihodi od izvoz3 stoke i stočnih proizvoda i preradjevina un^1*' će se po odbitku troškova, predvidjenih pf3' vilnikom za održavanje kontrole nad izvozom stoke i stočnih proizvoda i preradjevina u Fond za unapredjivanje stoke i stočnih voda i preradjevina. Ovim Fondom rU. ^ Ministar trgovine i industrije, shodno S ovog Zakona. § 8- Ko se ogreši o kontrolne mjere, P1”0^, sane uredbom, pravilnikom ili naredbom osnovu ovog Zakona, kaznit će se novčanom kaznom od 25-000 dinara. Tri puta kažnjenog izvoznika može stručni odbor, predvidjen § 4- za kontrolu izvoza stoke, stočnih Pr?.lZi, voda i preradjevina povremeno ili za uvij3 brisati iz registra izvoznika. I Kazne izriče opća upravna vlast prvog ste. pena; protiv ovih kazni mogu se upućivaj1 žalbe upravnoj vlasti drugog stepena čija odluka izvršna. § 9- Ovaj Zakon stupa u život na dan °b' narodovanja u »Službenim novinama«. Stupanjem na snagu ovoga Zakona pres!3' ju da važe svi zakoni, uredbe i propisi, osiU1 carinskih i veterinarnih koji se odnose na kon trolu izvoza stoke i stočnih proizvoda i pr61,3 djevina. Promet na sajmovima u vinkovačkom srezu. »Jut. List.« donosi ove podatke o sajmp vi' i n.a ma, održanima god. 1931- u Vinkovcima ■ -području čitavoga sreza. Bilo je dognano- j. hiljada 848 konja, 7794 goveda, 2778 te 3^ 48-010 svinja i '9029 ovaca i koza. Od je prodano u tuzemstvo: 1137 konja, 1187 S ; veda, 1428 teladi, 5821 svinja i 3581 °vca;jii koza, , a ii inozemstvo: 276'konja, 42 g0Te (i i 278 svinja. Za inozemstvo prodavano je ^ Čehoslovačku, Grčku, Austriju i Italiju, 3 tuzemstvo u Beograd, Zagreb, Ljubljanu, jV šak, Knin, Petrinju, Skoplje, Osijek, Suboti Sombor, Bajmok, Novi Sad i u druga 1113 od 129 krav prodano je 47 po 2 do 5 di-?ara- Konja je dognano samo 39, a prodano -0 po 8 do 11 dinara. Od 60 odojaka je pr°-gno 50 uz cenu od 60 do 150 Din komad, han?, Sr gKarlovc* bilo ih je iz Ljub-jeke i DugeJ ReSe. Sušaka> Kastva, R>- dosonifT*^’ j0' sv*njski sajam bio je po velikim * P.° Padaju vrlo slab. Jedino je cena „j . . 1 svinjama porasla za pola dinara, a 3, •,C™a za 2 Din. Doterano je 756, a probi! °c komada. Cena je velikim svinjama cima3:wdTY7, scredniim 4-50 do 5.50, a odojka domaću pot'rebun,e SU 1 °Vaj PUta cenpKTiVnica- Na tjedn°m sajmu bile su ove njama nje Za meSO Prodavane su 5-6, svi- n ?anZa, mast cena je porasla, pa su prodava-N 6.50 do 8. Dogon obilan, trgovina živahna, dal 0 ,e bll° mnogo peradi. Pilići su pro-vam 10—12 Din par, a tovljeni purani po Uln kg. Guske po 7, a patke po 6 Din. *u Ljubljana. Na stočnom sajmu 8- o. m. bile p Feny stoci nepromenjene. Jedino je telad lov U/P^a za do 1 k*'11' Plačalo se: za vo-4 e (živa vaga) I .vrsta 5 do 5.50; II. vrsta kol,0 HL vrsta 3 do 4. Krave debele za asicarne 2 do 3 Din. Telad 5 do 6.50 Din. Žan K°-^rid Podravski. Mesečni sajam, odr-U P U b‘° ie prema ostalim sajmovima Pot v.ravmi ovaj put slabiji. Najviše je bila sto/aZlVana stoka prvorazredne kakvoće. ZI iak U srednje kakvoće nije bilo gotovo ni-d0 ?e Potražnje. Cene su bile ove: junice 4.50 l ep bikovi 4 do 5, telići 5 do 7, krave tPad d° ?>.krave za rasplod 2 do 3 hiljade ko-kupj- svmje 2.50 do 6-50 dinara. Za Zagreb va ICn je jedan vagon teladi, a za Italiju 3 tovljenih junica i bikova, m'am OAJa Gradiška. Promena nema. Cene svi-Žjve a kretale su se od 5—7 dinara, i to za kg " Va£?p r',-"remljeno je bilo za Beć jedan dva vagona mladih mesnatih Vaen„V Otpremljeno je bilo za Beć jedar Teža od 50 kg 1.15—1.20; bikovi 30-4954 kg 0.95—1-00, od 50—5954 kg 0,30—0.85,, teži od 60 kg 0-70 do 0.75, madžarske volujske kože do 4954 kg 0.90—0.95, teže od1 50 kg 0-85. Teleće kože : trg." cijene kod kupnje za la kože bez glave, ridje 1-80—1.90, crne 1-30—1.40 i s glavom ].30—1.40. II-a kože i ostaje lošijć vrste šu jeftinije. Konjske kože dulje od 220 cm, bečkog klanja 14-000—15.000. Ostale jeftinije. ćeho^lovačkA. Situacija je nepromenjena. Na, dražbaifia roba delomiĆnb premini je uz stare cene, a veći deo robe nije našao kupaca, pa ce za-družna roba Kolin tokom ovog meseca ponovo doći na dražbu. L UMU USR A RUMUNJSKA., Koiarv» Poslovanje ni tržištu “sirovim kožama tako je slabo, da moramo računati poboljšanjem i dizanjem cena. iraju ;u- i" Govodje kože notiraju 20—22 leja (početkom prošle godine 27—28), teleće kože 26 do 28 (početkom godine bile su notacije 50 leja). Sada promet prilično zapinje, a trgovci očekuju promenu situacije. Primećuje se velika nestašica novca; inkaso je vrlo slab. MADJARSKA. Na tržištu vlada neorijentiranost, cene opadaju, pa je industrija kod kupnje naravno vrlo suzdržljiva. Tvorničari sada slobodno raspolažu eksportnim valutama- pa se zbog toga cene domaćih produkata prilagodjuju inostranim notacijama. Većih zaliha nema. Kao baze cena (u Pengo) vrede ove: Govedjc kože: transdanubijska roba 1-20—L25, Dunav-Tisa roba L15—1-20, Tisa-roba 1.05—LPO po kg, bez soli, s rogom sa provinc, stanice; laki pitlingi (14—16 kg) 1.35 do 1-40 po kg, bez soli, isto sa provinc, stanice; teži pitlingi ne pobudjuju interesa. Teleće kože spale su u ceni za 10 fii lira, notiraju u veleprometu s glavom kratkih nogu do 7 kg 1-30, kože dugih nogu su 10 filira niže, a teže kože pojeftinile su za 10%. Čekinje i dlake. (Berlinski izvještaj.) Na tržištu dlakama pojeftinili su tokom god. 1931 skoro svi artikli. Pad cena konjskih dlaka iznosio je 3%, grivnih dlaka 35 do 40%, a dlake kravjeg repa pojeftinile su za 50% • Verovatno je, da će sledeča sezona na tržištu svinjskim čekinjama proteći drugačije nego prošlih godina. Tvornice za preradbu čekinja izjavljaju, da će kupovati samo najbolju robu. Cene će se naravno prilagoditi prilikama, jerje samo na taj način moguća rentabilna preradba u gotovi fabrikat. Creva. Poslovanje govedjim crevima oživljuje. Potražnja je jača, a osrednja skladišta prilično su ispražnjena, prodavaoci nastojali su da iskoriste situaciju, a to tim više, što se iz produkcionih zemalja javlja o malim, čak samo neznatnim klanjima. Izgleda, da će ova roba sigurno poskupiti, čim se proda stara roba sa skladišta. Potražnja je velika za sve kalibre, a i slabiji kalibri našli su više interesenata nego li do sada. Iz gore navedenih razloga možemo očekivati čvrstu tendencu, tim više, što su sada za praznike počela velika klanja svinja, a cene su vrlo niske. I poslovanje ovom robom mnogo je živahnije i razvijaće se još više, jer se u unutrašnjosti kolje mnogo svinja. Osobito je velika potražnja za robom vrlo velikih kalibra, koje nema na tržištu u većim količinama. Ovaj je artikal prilično zanemaren. RECEPTI. Zimska salama I a. Za 60 kg salame upotrebi 24 kg govedine, 12 kg pustog svinjskog mesa I 24 kg hrptnog sala! Kada bude govedina osoljena- za 100 g soli, dodaj 10 g kalisalpetra, po mogućnosti sa njihaćim noževima ili još bolje sa Blitzom odnosno sa cirkular-Blitzom sareži. Posle toga dodaj još 12 kg spomenute svinjetine, dobro sme-šaj i sareži! Posle 15—20 minuta dodaj 80 g betog samlevenog bibera, 2 kg soli, ca pol kg stućpnog češnjaka i sve to sme&tj sa nekolicinom ruma, koji daje dobar ukus. Nato sve sasma na sitno sareži!. Sada tek dodaj salo, koje si sareizao na ploči ca 5 mm. Onda sve skupa smešaj sa strojem ili u kadi. Obradjenu mesu čuvaj pred vodom i vlagom, kod punjenja svrati pažnju na to, da nj malo vazduha ne dodje u orevo. Pro-kadjivanje i sušenje ovih salama biva u Jakom dimu i u temperaturi ca 15°R od prilike 6 dana. Kada su salame suve i pro-kadjene, treba ih očuvati od vlage i toplog vazduha. Smsh i šala Ujak iz Amerike. Bogati ujko, koji leži bolestan, kaže lekaru: »Čini mi se, da mi ide sa zdravljem na bolje jer rodjaci, koji su me pre-podne posjetili, pravih su mnogo kisela lica.« * Ako bude tako produžila... »Evo, sad je moja zena izgubila zbog tog blesavog sporta y.e,c kg- Ako to bude tako produžila, tra-žicu razvod braka.« »Ali čovječe, ovo ti nije potrebno. Ako bude tako produžila živeti, rešićeš se je i onako bez svega toga!« * Šta još nedostaje. Znaš Stevo, zbilja moramo se diviti tehnici, koja je postigla poslednjih godina onoliko uspeha. Evo, telegraf bez žice, barut bez dima, vozanje bez konja itd.« »E, Marko, pa šta onda, ipak najglavnije još nema.« »A šta bi to bilo?« »Pa šta drugo, no miraz bez žene!« * Mali praktikus. Učitelj pita: »Koliko godina ima čovjek, rodjen 1895- godine?« Dijak: »To zavisi gospodine o tome, da li je u pitanju žena ili muškarac.« '1 **' »Reci tvom ocu, da mi odjednom da ceo miraz. Neka ne zaboravi, da ja tebe nisam uzeo na rate . ..« Glupo pitanje. »Da li ti znaš, da se kod nas otvaraju sva pisma, koja dolaze iz inostran-stva?« . »Pa zašto?« »E, pa kako bi mogao inače onaj, koji pismo dobija, istog pročitati?« a- Pas jednog advokata ukrao mesaru u mesnici komad mesa. Mesar otide kod advokata, pa ga upita: »Molim vas gospodine doktore, meni je ukrao jedan pas veći komad mesa. Da li mogu tražiti od vlasnika naknadu oštete?« »Jeste, možete; mora vam platiti.« »Onda mi dajte molim ]5 dinara, jer za toliko je meni baš vaš pas ukrao mesa.« »Dobro, priznajem. Ali pošto stoj« informacija, koju ste od mene tražili za taj slučaj 30 dinara, to mi morate platiti još 15 dinara, pa je stvar u redu.« Jedan roditelj sluša od suseda pohvale o svome sinu. »Vas je sin, kaze sused, u poslednje vreme silno napredovao, ima vrlo velike uspehe.« »Da, 'mate pravo, odgovara skromni rodi-telj, to je tacno. Znate, pre četiri pet godina on je stalno nosio moje stare haljine, a sad nosim ja njegove. * Pre svadbe govori on, a ona sluša; kratko vreme nakon venčanja govori ona, a on sluša; pet godina kasnije govore oba dva, a susedi slušaju. * Ušla domaćica u kujnu i tamo, pored ku-varice zatekla nekog artileriskog podnared-nika. »Tereska, što to znači?« protestira ona, »ti znaš da ja imam žensku dečicu i zabranila sam da ti muškarci dolaze. Tereska se brani: »Pa to je moj brat.« v. »Kakav brat? Prošle nedelje bio ti je brat zandarmski kaplar. . . Da nije on promenio službu? »Nije gospodjo, nego sam ja promenila brata.« Na znanje! Pošto smo za ovaj broj našeg lista imali i suviše .materijala, to smo ovog put,a štampali list sa manjim slovima, a u buduće štampače se opet onako, kao ranije. Uprava. Neophodno potreban za svaku mesarsko-kobasičarsku radnju je „Eisluftkompressor", novi ventilator, koji u kratko vreme bez leda ohladi vazduh, te osuši meso. Struja se troši na sat samo za 2—3 Din. cena je Din 2400’—. Poručiti se može izravna od tvornice Alfred Wunderlich, Deutsche Elektro-Maschinen und Apparate - Bau, BERLIN, S. 42, Moritzstras se 14-15., ili kod njenog zastupstva: Rudolf Grudnik, Ljubijana-Dravlje. Šalje se isključivo samo pouzećem. Kod narudžbe treba navesti, da ii se treba za Gleich-, Wechsel- ili Drehstrom te kolika je voltaža i kolika perijoda. Platno za mesarske kecelje (pripasnike) kao i gotove kecelje sa mono-gramom po zadanoj mjeri kupuje se najbolje i najjeftinije kod samo-proizvadjaća H •s 01 N* F IO i s :o X c ■« - mC :a »3 1 o. o ■ s M _j <0 7 i- " N< _ W tn ■ (D n m 3 m i— IO IO I 00