KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 72 (6) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 NOVEMBRA 1938. PATENTNI SPIS BR. 1438$ Akciova společnost dfive Škodovy zavody v PlznI, Praha, Č. S. R. Naprava za eliminisanje uticaja opadanja početne brzine na daljinu dometa kod mehanizma za upravljanje po visini nišanskih sprava, u datom slučaju topova. Prijava od 9 avgusta 1937. Važi od 1 maja 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 25 avgusta 1936 (Č. S. R.). Predmet ovog pronalaska jeste naprava za eliminisanje uticaja opadanja početne brzine na daljinu dometa kod mehanizma za upravljanje po visini nišanskih sprava, odnosno topova. Poznato je, da se naročito topovi po izvesnom određenom broju izbačenih metaka abaju, što ima za posledicu manju zaptivenost zrna pri pucanju i prema tome i opadanje početne brzine izbacivanog zrna. Sa smanjenjem početne brzine se smanjuje i daljina dometa i delimično se uvećava i rasturanje zrna. Da bi željene daljine dometa bile ispravne i pri smanjenoj početnoj brzini i da bi odgovorile komandovanom rastojanju, potrebno je, da se pri nišanjenju ugao za upravljanje po visini odgovarajući kori-gu je, odnosno da se ovo opadanje početne brzine iznađe brojno i da se ovo unese u mehanizam za određivanje odstojanja, u datom slučaju u električni prijemnik za upravljanje po visini pri vođenju vatre (paljbe) sa aparata za komandovanje i pri predavanju elemenata topovima. Naprava za korigovanje ovog opadanja (smanjenja) početne brzine, po ovom pronalasku, zasniva se na misli, da se menjanje elevacije kod opadajuće početne brzine daje izraziti krivuljom sa matematičkom zavisnošću, koja u mnogim, slučajevima prelazi u pravu liniju i daje se ostvariti pomoću mehanizma za množenje. Ako se ovaj korekcioni mehanizam uvrsti u nišansku spravu u datom slučaju u mehanički prenos od topovske cevi na električni prijemnik za upravljanje po visini, to on eliminiše automatski odgovarajući unapred podešenom smanjenju početne brzine pri svima elevacijama uticaj ovog smanjenja na pravac po visini, koji odgovara daljini dometa, tako, da gađanje i po delimiičnom abanju topovske cevi ostaje tačno. Jedan radi primera oblik izvođenja predmeta pronalaska je pokazan šematički na sl. 1 i 2. Sl. 1 pokazuje napravu za eliminisanje uticaja opadanja početne brzine zrna na daljinu dometa kod kotura za ras-tojanje jedne nezavisne nišanske sprave, dok si. 2 pokazuje jednu napravu za eliminisanje uticaja opadanja početne brzine kod prijemnika za upravljanje po visini kod kakvog brodskog topa pri centralnom vođenju paljbe iz centrale broda. Prema sl. 1 je krak 1 korekcionog mehanizma postavljen klatljivo pomenljivo oko osovine 2 i duž skale 3, koja je snab-devena podelom različitih početnih brzina kod gađanja iz topova. Krak 1 može biti osiguran u svakom željenom položaju pomoću zavrtnja 4. Na taj se način mehanizam podešava, kad se ustanovi, da je zrno smanjilo svoju početnu brzinu. Na kraku 1 je postavljen zavrtanj 5, koji dobija kretanje od točkova 6, 7, 8 i 9, osovine 10 i ručnog točka 11. Na produženoj osovini 10 je dalje postavljen točak 12, koji zahvata u točak 13 i obrće puž 14. Pužev točak 15 predstavlja jedno-vremeno točak za nastojanje, koji nosi po-delu različitih nastojanja i obrće se dejstvom puža 14. Rastojanje ili vizumi ugao Din. 30.— se dakle obrtnom napravom 11 podešava pomoću opisanog mehanizma. Ono se pomoću skazaljke 16 očitava na dobošu 15 za rastojanje. Na zavrtnju 5 je postavljena navrtka 17, koja je svojim čepom 18 vođena u žljebu kliznog dela 19. Ovaj žljeb ostvaruje u samoj stvari matematičku zavisnost smanjenja početne brzine od daljine dometa, koja je u ovom pokazanom slučaju linearna i stoga se izražava pravom linijom. Klizni deo 19 prelazi u zupčanu polugu 20, koja prenosi kretanje pomoću točka 21 na »kazaljku 16. Pri podešavanju rastojanja ili vizurnog ugla se jednovre-meno navrtka 17 stavlja u kretanje i po-mera svojim čepom 18 klizni deo 20 po vodiljnim polugama 22, pri čemu zupčana poluga 20 i točak 21 klatljivo pomeraju skazaljku 16 za ugao, koji odgovara željenom uvećanju pravca po visini, koje je uslovljeno smanjenjem početne brzine. Potrebno je, da se kotur za rastojanje više obrtno pomeri, jer je u istom smeru po-merana i skazaljka 16, odgovarajući kojoj se podešava odnosno očitava rastojanje. U slučaju da se do sada početna brzina nije izmenila, krak 1 se stavlja u položaj, ikoji je izražen brojem pretpostavljene početne brzine, tako, da se osa zavrt-nja 5 podudara sa osom žljeba na kliznom delu 19. Pri podešavanju rastojanja ili pravca po visini čep 18 prolazi kroz žljeb, a da se pri tome klizni komad 19 i skazaljka 16 klatljivo ne pomere. Dakle se udešava pravac po visini, koji odgovara nepromenjenoj odnosno pretpostavljenoj početnoj brzini topovskog zrna. Potpuno isto kao što je korekcioni mehanizam po pronalasku posavljen kod kotura za rastojanje, koji automatski eli-miniše uticaj smanjene početne brzine na daljinu dometa, može sličan mehanizam biti direktno upotrebljen i kod električnog prijemnika pravca po visini za indirektno gađanje, kao što je pokazano na si. 2. Od rasporeda prema sl. 1 odstupa ovo izvođenje time, što je krak 1 sa skalom 3, zavrtnjem 5 i kliznim delom 19 zamenjen zamenljivim koturom sa ispadom, čija površinska krivulja izražaav matematičku zavisnost smanjenja početne brzine od daljine dometa. Kao što se vidi i zsl. 2, prevođenje elevacije topovske cevi na električni pri-jemnik za upravljanje po visini izvodi seg-inenat 23, koji je nepomičan na kolevci topovske cevi. U segmenat 23 zahvata točak 24 na osovini 25, koja nosi dva diferencijalna točka 26. Pri valjanju ovoga po točku 27 se točak 28 i dalji prenosi stavljaju u kretanje, t. j. točak 29, osovina 30, točak 31 sa osovinom 32, koja strci iz prijemnika 33 za upravljanje po visini. Ovim se prenosom skazaljke održavaju u saglasnosti, od kojih ;edna 34 biva naginjana sa topovskom cevi, a druga se električno upravlja aparatom za koman-dovanje. Eliminisanje uticaja smanjenja početne brzine vrši se na taj način, što je na osovini 25 naglavljen točak 35, koji zahvala u točak 36 i jednovremeno stavlja u kretanje točak 37. Pomoću točka 38 se kretanje prenosi na točak 39 i pomoću osovine 40 na neokrugii kotur 41, pri čemu vrednosti, koje se obrazuju različitim poluprečnicima kotura 41, prenosi zupčana poluga 42 pomoću valjka 43 i opruge 44 na diferencijalne točkove 45 i 27, gde se vrednost pravca po visini algebarski sabira sa korekturom, koja se obrazuje neokruglim koturom 41. Rezultat ovih vrednosti se prenosi električnim prijemnikom mehanizma 29, 30, 31, 32 tako, da se kretanje skazaljke 34 odgovarajući stvarnoj elevaciji topa ili ubrzava ili usporava. Pravac po visini topovske cevi se sada l iše ne podudara sa prijemnikom za upravljanje po visini, jer je sada uvećan za korekturu koja je postala usled smanjenja početne brzine zrna, i koja je određena koturom 41. Kotur 41 se može zamenjivati, i to odgovarajući veličini smanjenja početne brzine. U slučaju da topovska cev ne pokazuje nikakvo opadanje početne brzine, to se u mehanizam uvodi okrugli kotur 41, koji ne koriguje prijemnik pravca po \ isini, odnosno pravac po visini topovske cevi. U oba se slučaja dakle u mehanizam za upravljanje po visini, koji se može podešavati, uvršćuje korekcioni mehanizam, koji ostvaruje matematičku zav.snost smanjenja početne brzine na dal.iinu dometa pomoću direktnog pomeranja podešava u-ćeg dela, koje se pomeranje algebarski sabira sa komandovanom vrednosti pravca po visini. U prvom je slučaju ovo klatljivo po-merljivo postavljeni i odgovarajući opadanju početne brzine podešavani krak I sa zavrtnjem 5, koji direktnim poniranjem kliznog dela 19 sa zupčanom polugom 20 pri podešavanju pravca po visini skazaljku 16 pomera na skali 15 za rastojanje u tkavom smeru, da je potrebno da se skala za rastojanje naknadno obrtno pomeri za vrednost pomeranja skazaljke 16, čime se u samoj stvari komandovanoj vrednosti pravca po visini dodaje korektura uticaja smanjenja početne brzine na daljinu dometa. U ihugom se slučaju matematička zavisnost daijine dometa od smanjenja početne brzine ostvaruje pomoću poir.eranja zupčane poluge keja se izaziva kriv inskim koturom 41, koje se pomeranje u diferencijalnom mehanizmu 26-28 sabira sa podešenom vrednosti pravca po visini topovske cevi uporecii'vanjem skazaljki električnog prijemnika za upravljanje po visini. Razume se, da mogu oba opisana mehanizma biti međusobno zamenjena odgovarajućim rasporedima, pri čemu bi se kod uređaja prema sl. 1 doboš 15 za rastojanje i skazaljka 16 sa prenosom 21 zamenila diferencijalom, čiji bi jedan deo bio za-menjen pužem 14, a drugi deo zupčanom polugom 20. Treći bi deo rezultujuće pomeranje prenosio na sikazaljku prijemnika za upravljanje po visini. Slično, bilo bi moguće kod izvođenja prema si. 2 da se pojedini delovi diferencijala 25-28 zamene ska-zaljkom 16 i koturom 15 za rastojanje. Naprava po pronalasku, i to naročito u izvođenju prema si. 2 može biti naročito korisno upotrebljena kod topova na brodovima, pri čemu je potrebno, da še ovi snabdu mehanizmom, koji eliminiše klatenja (ljuljanja) broda. Pri klaćenju broda u smeru gađanja uvećava se ili smanjuje elevacija topovske cevi. K:o što je već rečeno, kotur 41 se obrće jednovreme.no sa topovskom cevi lako, da bi se u prijemnik za upravljanje po visini uvela korektura, ne potrebna za stvarnu daljinu dometa, već korektura koja odgovara elevaciji topovske cevi. Stoga je mehanizam snabde-ven napravom sa libelom, koja se stalno mora dovoditi do vrhunjenja, čime se eliminiše klatljivo pomeranje broda i obrtno pomeranje kotura 41. Ovu napravu o-brazuje ručni točak 46, osovina 47, par zavrtanjskih točkova 48, puž 49, koji zahvata u pužev točak 50 i libela, dalje puž 52 na osovini 53, koja zahvata u pužev segmenat 54. Obrtnim pomeranjem ručnog točka 46 se libela 51 dovodi do vrhun jenja i kretanje, koje se prouzrokuje puževim segmentom, 54, dodaje se ili oduzima pomoću diferencijala 37-39 sa elevacijom topovske cevi. Kotur 41 se dakle obrtno po-mera samo za stvarni pravac po visini, koji je potreban za željenu daljinu dometa topa. Opisana naprava je samo jedan primer i mogu pojedini delovi biti zamenjeni i kakvim drugim mehanizmom, koji odgovara željenom cilju, isto tako može i kakvo pravolinijsko pomeranje biti zame-njeno kakvim rotirajućim prenosom, a da se time ne udalji od bitnosti ovog pronalaska. Upotreba naprave je takode veoma dalekosežna i ne ograničuje se samo na izvesne vrste topova. Patentni zahtevi: 1. ) Naprava za eliminisanje uticaja smanjenja početne brzine na daljinu dometa kod mehanizma za upravljanje po visini nišanskih sprava, odnosno topova, naznačena time, što je u napravu za upravljanje po visini na dobošu (15) za rastojanje odnosno između topovske cevi i električnog prijemnika (33) za upravljanje po visini, uključen kakav korekcioni mehanizam, koji pri podešavanju pravca po visini ostvaruje matematičku zavisnost smanjenja početne brzine prema daljini dometa direktnim pomeranjem dela (20, odnosno 42) za podešavanje, koje se pomeranje algebarski sabira sa komandova-nom i podešenom vrednosti pravca po visini. 2. ) Naprava po zahtevu 1, naznačena jednim klatljivo pomerljivo i podešavano postavljenim krakom (1) sa zavrtanjskim vretenom (5), koje se obrtno pomera pomoću mehanizma (11, 10, 9, 8, 7) za podešavanje pravca po visini, sa navrtkom (17) koja se može podešavati, čiji čep zapada u žljeb poprečno pomerljivog dela (19,20) za podešavanje, koji upravlja ska-zaljkom pravca (16) po visini. 3. ) Naprava po zahtevu 1 i 2, naznačena time, što se u slučaju linearne zavisnosti daljine dometa od smanjivanja početne brzine osa pravog žljeba dela (19) za podešavanje pri podešavanju kraka (i) u položaj koji odgovara pretpostavljenoj početnoj brzini nalazi u jednoj ravni sa podužnom osom zavrtanjskog vretena (5). 4. ) Naprava po zahtevu 1, naznačena zamenljivim krivinskim koturom (41), čija površinska krivulja izražava matematičku zavisnost smanjivanja početne brzine od daljine dometa i prouzrokuje poprečno pomeranje dela (42) za podešavanje, koje se prenosi na skazaljku za upravljanje po visini. 5. ) Naprava po zahtevu 1 do 4, naznačena time, što je u prenos krmila za upravljanje po visini, odnosno u mehanizam za prenos ka mehanizmu za korekciju uključena libela (51) koja se može podešavati, čija se klatljiva pomeranja pri Ijujlanju broda algebarski sabiraju sa vred-nošću pravca po visini, koja se prenosi ka korekcionom mehanizmu. ''•fu 1. Ad pat. br. 14388 tih 23