PORTE PAGO GOSPODARSTVO Godina I. — Broj. 2 J LA ECONOMIA C 20 Juna — 1926 j GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA O JUZNOJ AIHERICI Organo de la inmigracion productora Eslava en Sud America Direccion del destinatario Sr. D , IZLAZI NAKLA DOM Edicion de la Časa “EU R —- — ■ ~ ' PRETPLATA godi®nje (por ano) $ 2— m. n.; inozemstvo (ex- terio r ) TJ. $ S. 1.— polugodisnje (por semestre $ 1.— m. n.; ino¬ zemstvo (exterior) U. $ U. —.50. Naslov uredništva i uprave. Adresa redakce a administrace “Eurasia” Nueva Tork 3363, Direccion de la redaceion y Buenos Aires, administracion LO PRINCIPAL -: :o:- Europa se encuentra en un es-, tado economico y social tal, que inspira serios temores por el porveni-r de su antigna civiliza- ci6n. Este estado de cosas esta echando sombras tambien sobre la economia de las Naciones jo- venes como lo es Argentina, en dos sentidos. La capacidad del eonsumidor europeo de victua- lias y de materia prima ha dis- minuido, y las masas empobre- cidas europeas, buscando una escapada a la miseria, llegan čada dia mas numerosas a este lado, teniendo cerrado el norte del Continente. Antes de la guerra el pais, prospero como productor y ven- dedor ha podido emplazar y oeupar la corriente inmigrato- ria. Hoy dia perdiendo el consu- rao europeo recibe — sorpren- dido — las crecientes multitu- des de los desocupados europeos. La ereeiente desocupacion en Argentina es por eonsiguiente un resultado natural de la situa- oiou. Y crecera, siempre mas, si a estas masas no se dara acceso a la tierra. Este estado general se refle- ja tambien en la situacibn de la inmigracion yugoeslava en par- ticular. Mientras antes de la guerra la mayoria de la inmi¬ gracion llegaba llamada por sus parientes, hoy dia empieza a lle- gar de todos los puntos de Yu- goeslavia, y asi al azar. Alla ban oido hablar de los ezitos de sus compatriotas quie- nes llegaban en los tiempos bue- nos, al hogar de su hermano, primo, etc., en su patria de la farna general de “America” so- bresalian algunos nombres y ca- sos, no solamente de prosperi- dad, sino de una riqueza, que traducidos en la valuta yugoes- lava eonsiguieron un sonido fantastico, crearon esperanzas ilimitadas. Y la consecuencia practica de este desconocimiento del estado real de las cosas en el pais es bastante curioso: por una parte el optimismo exagerado del can- didato a emigrar, y por otra la injusta critica del reemigrado, quien una vez desembarcado aqui no puede encontrar en lo real lo esperado y deseado, se deja repatriar y una vez en su časa cae en otro extremo de su “amerieanismo”: gritando y ge- neralizando las dificultades, cua- les el misino era incapaz de ven- cer, o no dispuesto tomarlas en euenta. Agreguemqs a esta, falta de imparcialidad la ignorancia de los que lian quedado en časa, y nos sera claro, que asi no se puede desarrollar la relacion en- tre los dos paises normalmente como seria de desear, en el bien de los dos, ahora en los tiempos dela Liga de las Naciones, cuando čada momento la suer- te de nuestra. Yugoeslavia pue¬ de depender de algun arbitra sudamerieano en alguna cues- tion de importancia vital para la Nacion. Obra en nuestro poder un re- eibo de un importante banco yu- goeslavo, dirigido a “N. N. — Buenos Aires, EGIPTO”, y un par de sobres dirigidos a “Bue¬ nos Aires, BRASIL”, eseritos por un senor, quien por el alto ( puesto que ocupaba, era desti- nado para dirigir la corriente inmigratoria yugoeslava. Con re- criminaciones la cuestion no se arregla. El unico camino es el de conoeerse mutuamente, para veneer los prejuicios y la igno¬ rancia con intercambio de ma¬ terial informativo. Con el mejor .eonociiniento llegara eonfianza, mutua estimacion y colaliora- cion. A S 8 A“ En vista de todo esto pensa- mos dedicar la parte castellana a la informaeion sobre la vida eslava, y la parte eslava ademas de las cuestiones que interesan ante todo al inmigrante, la de¬ diča remos a la informaeion de nuestra patria. sobre la vida y el desarrollo de las Republicas de -BUENOS A l s R E S - Calle Nueva York 3363 este Continente. No importa,, que nuestra hoja sea tan modesta. Lo principal es primero: que sea planteado ela- ramente el problema en su conte- nido y utilidad, y ademas que uno empiece. Que sigan despues otros, mas capaces intelectual y economicamente. Gospodarska pozadina hrvatskog pitanja Valjda ni iseljenistvo nije ima- lo nijedno ime toliko puta na je¬ ziku, nego ime g. Radiča, o nijed- nom. pitanju vise razgovaralo, pa t —svagjalo se, nego o brvatskom pitanju u nasoj mladoj državi. Q. Radio prevali o je dugi put, od pretnja revolucijom i agitovanja po inozemstvu sve do vernog mi¬ nistra “srpskog kralja”. U po- tonje vreme imamo red ministars- kih kriza, koje liavrsile ipak isa radikalsko-radicevskom vladom, bes Pasica i Radiča, Koji bi vrag razumio tu igra. Zbilja izgleda narazumljvom, tim vise cim vise citas starokrajske politicke novine, osobito sada kad raspravljaju o mnogobrojnim ko¬ rupcijskim skanidalima. Ovime hočemo staviti citaoci- ma, do znanja stanovite podatke, o kojima naši politicari bar u no- vinama bas ne raspravljaju od- vise, koji megjutim davaju jedno vrlo ozbiljno razjasnenje na prvi pogled nestalne politike radicevs- ke stranke. Ti podaci ce nam ujedno i po- . kazati, da ne stoji, da ne bi se u gospodarskoj novini smelo ni spomenuti rec politika, nego da ona bas mora da trazi dublje i realne uzroke pojava, kojima se dava nadevak “pollticki doga- gjaji”. To se može tim bolje uci- niti ovgje, tako daleko od upliva osobnih interesa, koji se kriju onamo iza svake politicke prame¬ ne. Trgovacka i Obrtnicka Zborni¬ ca u Zagrebu u julu p. g. objavi¬ la je “Ogledalo Hrvatske Privre- de” sa podrobnim pregledom bi¬ lanca deonickili drastava u Hrvatskoj i Slavoniji, za g. 1924. Ti podaci sada su potpunjeni te podavaju jasnu, a zalib^ze i za- losnu sliku hrvatskoslavonskog narodnog gospodarstva. TJ prvom redu upada u oci c'i- njenica, da je od svih deonickih drustava radila jedva samo polo¬ vica, - Ostala sva bila su u likvi¬ daciji, ili tropce nisu dosla do to¬ ga da zapocnu radom. Cinje n ica, koja, dokazuje ugrijanu mastu poratnih gospodarskih fantasta. PRETPLATITI mozete se, ako Vam je to zgodnije nego pošilja¬ ti postom, na sledečim naslovi" ma : PREDPLATNE A DROBNY ROZPRODEJ U: BUENOS AIRES: “Eurasia”, Nueva Tork 3363 (Dcvoto), M. Suchan, BoMvar ,171 (u Cen¬ tru grada, 1 c. od Plaza Mayo.) Grubasevic Jorge, Suarez 410 (na Boci) BERISSO: Ensenada, Alberto Slovencik, N. York 4865. COMODORO RIVADAVIA: •Toše Ant,os, Y. P. P. Emo. 3. CORDOBA: An tun Horvat, Entre Rios 2924. DOK SUD: Lekarna Huspaur, F. Quiroga 1181. MENDOZA: Jovan Buligovic, Rioja 1543. MONTEVIDEO: E. R. Ala- guich., Cerro, Barcelona 109. i PINERO: J. Odstrcil, Gor. Diaz 843. ROSARIO: Juan L. Milicic, San Juan 1766. TANDIL: Petar Pavlovič, Can- tera “Albion”. ZARATE: Jose A. Turie, Vlila Angus. Knjizara Grubasevic, Suarez 410 ovlastena je, da naplacuje za i nas pretplatn i pribire te napla- I cuje oglase za “Gospodarstvo” GOSPODARSTVA) 2 Mi dole objavljamo samo ko- nacne uspehe rada pojedinih gra- na. Koga zanimaju podrobnosti, neka pr očita br. 56. “Jugoslo- venskog Llojda”, »d 91III, o. g., is kojeg' ih vadimo. Kod svake grane navagjamo u %, za koliko je bila aktivna ili pasivna (dobitak ili gubitak) I) NOVCA RTSVO 1) Banke: d. 3 ojo; dobro ra- dece banke pokazuju 14 %' dobitak, ali opcu rentabil¬ nost sni^ili su veliki gubici nekojilr^banaka — u švemu 65, 700.000 dinara, od toga otpada 40 milijuna gubitka samo na “Slavensku Ban- ku”. 2) Stedionice dob. 15.8 %, ali ' od ukupnog dobitka od 27 milijuna otpada na samu “I. Hrvatsku Stedionicu” 21 mi¬ li j. dobitka. Taj je zavod dakle vesela, iznimka u, opcoj crnoj slici neuspeha. 3) Osiguravajuca društva: — 6.2 % II) VELEOBRT (industrija) 1) Rudarstvo —- 16 % 2) povila i strojevna—2.5 % 3) keramicka d ob. 12.2 % 4) kemicka dob. 3.5 % 8) poljopriv. i hranjiva dob. 3.6 % 5) elelctrotehnicka — 4.2% 6) gragjevna — 2.6 % 7) sumSka i drvna dob. 3.6% 9) mlinska — 3.5 % 10) alkoholna — 3 % 1 11) kožna dob. 0.55 % 12) tekstilna dob. 5 % 13) odjevna — 0.84 % 14) papirna — 1.3 % 15) grafika i novinstvo — 6.3 % 16) razna — 18 % III) TRGOVINA 1) opca poduzeea — 15 % 2) pomocna (špedicija itd.) — 17 % 3) razna poduzeea — 12 o|o Opci pregled hrv.—slav privre- de pokazuje dakle ovaj uspeh: I) Novcarstvo dob. 5 % II) Veleobrt dob. 1.34 % od sve- kolike glavnice od 1000 mili j. dinara, ulozene u tvornice; ta glavnica naložena u bankama po odnasnjem kamatnjaku bila bi dala 100 milij. kamata, dakl e 10 % dobitka.' III) Trgovina — 15 % Godine 1924. dala je prema to¬ rne hrv. slavonska privreda od 2300 mil. glavnice dob. 2 %. Dal¬ matinska Pomorska Plovitba iste godine pokazuje megjutim na 2.250.000 dinara dobitka samo 540.000 din. gubitka. Gornje podatke komentira “Ju goslovenski Lloyd” ovako: “Poteskoee, u kojima se naša privreda nalazila g. 1924., pozna¬ te su svakome privredniku tim vi¬ se. sto one, j os ni danas nisu uklo¬ njene, Bilance god. 1925., pruziti ce nam vjerojatno jos nepovolj- niju sliku nego ove, koje ov^ie do nosimo, no kad bi bile i samo ova- kove, bilo bi to ubitacno za nase gospodarstvo, jer ce biti svakome jasno, da se od ogranicene dionic- ke glavnice ne može do u beskraj- nost gubiti. Kako iz ovoga iscrivog pregle- J da vidimo, prirast je kapitala mi- nimalan, a ako svi znaci ne vara- ju, bit cepezultat god. 1925 dale- ko porazni ji. Sudeci prema vec objelodanjenim bilanzama, ne mo" ze se s prirastom kapitala uopce ni računati, a kolik ce biti ap- solutni gubitak, modi cemo vec u najskorije vrijeme razabrati.” A koje se misli namecu iselje- niku? Da je u starokrajskim po- litickim zagjevicama mnogo bu- ke, i da ih iseljenik nesmije uzi- mati odvise ozbiljno. Hrvati op e - ta su u vladi, jer i-madu dosta zdrava smisla te sami vide, da bi is 3 hrvatskih županija i mo- guee jos is Slovenije sastavljena samostalna “seljacka republi¬ ka” sa ovakovim gospodarskim temeljem bila unapred osugjena, da bud e talijanskom kolonijom, ili kasnije, kad se Austrija udru- zi sa oporavljenom Nemaekom, nova germanska “istocna mar¬ ka” sa zadacom, da hrvatski vojnik proleva krv u borbi sa ostalom jugoslovenskom bracom, u korist germanske politike. Ra¬ dičeva, stranka vidi, da i ako u Jugoslaviji Hrvati moraju da si dele vlast sa Srbima, ipak osta- ju za istinu slobodni i gospodari svog- osuda. -( 0 )- TALIJANSKA ZASTAVA NA NAŠEM KONSULATU UAN- TOFAGASTI Dne 30. aprila, na dan uspo- mene Zrinjsko-Frankopanske u Antofagasti, prilikom cilenske narodne, a ne službene manifes¬ tacije za plebiscit, naši gragjani iznenagjeni vigjeli su, da se na našem konsulatu vije osim nase državne i cilenske i talijanska zastava. Prirodna stvar, da je to povr zrocilo buru ogorčenja megju nasom kolonijom. Dne 9. maja Ogranak “Njegoš” ordzao skup- stinu, cije 5. tačka dnevuog re¬ da je glasila: Sastav protestne resolucije radi izvesenja tugje državne zastave na zgradi Kon- sulata, koji predstavlja Kralje- vinu SHS u republici Cliile. Nasa omladina izdala je le¬ take sa pozivom na skupstinu. G. Konsulpozvao je zbog tog le¬ taka 6 naših omladinaca pred sud, gdje je morao odustati od tuzbe, te su se stranke izmirile. Goto ju cinjenicu stavi jam o do znanja našem Minis.tarstvu Ino- stranih Dela, da disciplinarno dade istraziti, ko je kriv, da je jedan nas konsul tako malo informiran o najprimitivnijim svojim duznostima, da niti ne zna, da na konsularnoj zgradi radi eksteritorijalnošti nema, iz- vesati nijedne druge zastave osim one svoje države, poučiti ga, da je sa gornjim činom sa¬ mo blamirao drzavu pred tugj- nom, koja se morala, smijati, vi¬ deči na našem konsulatu bas talijansku zastavu, ko da nas je Italija potukla te nas prisilila, da I javno dajemo priznanje potpune kapitulacije. Ministarstvo neka, izvoli poja¬ sniti svom konsnlu, da li mu je zato poverilo tu visoku funkci¬ ji!, da radi oko unapregjenja trgovine ili zato, da se na takav neobicajan način uzrujava i po- ENSENADA — O nesreči v Puerto La Plata, kjer so utoni¬ li trije naši Sloveni, sem zve¬ del sledeče podrobnosti: Ivan Mitaceli je rodom Ceh, našli so ga in izvlekli iz vode 31. pm., a pokopan je v La Plati dne 1. im. Drugi je Nikola Serdinac iz Bele Cerkve v Jugoslaviji; iz¬ vlekli so ga iz vode 4. tm. in ga pokopali 5. Tretji je Ernest Jvr ricic iz Bodunja pri Pazinu, v Istri. Našli so ga 8. a pokopali 9., tudi v La Plati. Vsi pogrebi OD UREDNIŠTVA I UPRAVE Pošto je izvršena zamisao o i/. (biva n ju “Gospodarstva” pri- mljena zanimanjem i. simpatijom rnozemo odmah kod drngog bro- ja zabeležiti stan oviti napredak. II prvom redu dobio je cesko- slovenski deo svoga posebnoga urednika, jer naravski nama ul¬ je moguce poznavati prilike u njhovoni iseljenistvu tako, ko je¬ dan elan izmegju njih samih. Umesto na 4 stranicama, no" vina, izlazice na 3, i to dva pu¬ ba mesec’no. Zbog toga pocam od augusta dalje povisicemo pret" platu na TRI peče godisnje. Ko se pretplati do svrsetka ju- la, dobivati ce novinu jos po prvotnoj ceni od $ 2.—. Moli¬ mo i gg. poverenike, da izvole naplacivati pretplatu u tom smi¬ slu. Od treceg broja dalje posr Ijacemo novinu samo onima, ko ji ce ju megjutim pretplatiti. Prvog broja imamo vec veoina malo u zalihi. Ne cekajte sa doznakom pret- plate. Iznos tako je nizali, da svako može podnesti taj t.rosak. Tako čete primiti od prvoga da¬ lje sve brojeve, a mi cemo znati odrediti definitivno visinu na¬ klade. PREDPLATA predstavlja mo- ralnu i novcanu odgovornost nap- ram predbrojnicima,. Zato smo odlucili postupati n jom ovako: ulagati cemo ju na posebni račun u banku, a pridignuti s tog ra¬ čuna samo odgovarajucu svotu kad jedanput izagje doticni no¬ vi broj. Za slučaj, da bi novina prestala izlaziti pre nego bi bio icrpljen taj račun, ostatka radi malena izosna necemo posebi- ce vračati pojedincima, nego ee- mo ga doznaciti u koju narodnn ili socijalni svrhu prema želji ve¬ čine. predbrojnika. Da se, bude, kako naznačeno, zbilja postupa- lo, potpisani preuzima osobno odgovornost. — Ing. C. Jekovec. svagja n asu naseobinu a nasu drzavu na, tako vidan način smr si pred tugjinom. Toliko za danas. U idueem bro- ju cemo se osvrnuii na par po¬ drobnosti jer slučaj zasluzi da mu se posveti potrebna pozornost. so bili jako lepi, ker je vse nas globoko pretresla nenadna nesre¬ ča naših drngov. Vsakdo si mi¬ sli : kdaj se meni kaj sličnega pripeti. Glede “Zveze” bo bolj težko kaj. Tukaj so posebno zadnji cas odšli stran, a noben ne ve, kam ga pot zanese. Morda bo drugje kaj bolje v tem oziru. Zato sem tudi mnenja) da poj¬ de bolj s casopisim, sedaj ko ga imamo? DOPISI Rod ovim naslovom obavlja- cemo dopise naših prijatelja si¬ rom Južne Amerike. I ti dopisi neka budu kratki i jezgroviti. Neka se izostavlja, u njima sve osobne zagjeviee, kakovib ima megju iseljenicima svih na¬ rodnosti, pa i megju našima. Posvečujte osobitu paznju gos¬ podarskim prilikima, u mestima, is ko j ih nam pišete. Odmah posle prvog broja pri- mili smo mnogo pozdrvanib pi¬ sarna. Js svih odjekuje zadovolj¬ stvo, da smo dobili sa “Gospo¬ darstvom” novinu, koja se nece- ba viti jalovom politikom, nego piianjima, koje svaki iseljenik oseea na sebi. KNJGE I NOVINE SLOGA, politi eki nezavisno glasilo,—Pod tim imenom poc’ eo je izdavati novinu g. Todic, ko¬ ji je pomagao u svoje vreme uregjivati g. Grisogonu njegovo osebno glasilo “Jadran ”, pre nego sto je isto zaustavljeno. Slo¬ gu namerava izdavati sedmicno, na 8 stranica i u obliliu velikom skoro kap “Prensa”. Pretplata iznosi po 8 peča na godinu. PROTEST državljana Kralj. SHS iz Argentine, upravljen g. Ministru Predsjedniku u Beo¬ gradu izdan bio je sada i tiskom. Tiče se nespretnog resenja pi¬ tanja odlikovanja u ovim stra- nama. O toj nespretnosti pro- govorio je i u nasoj Narodnoj Skupstini zastopnik S. Budisa; vljevic. Protest,, potpisan je osim od skupa pojedinih državljana, od drustava “Jadran” i Jugo- slov. Citaonica”, ovgje, “Iselje- nieka Zora” u En sena d i te Tam- bur. Društvo “Sloga,” u Ave- llanedi. Javlja nam se , da je dosele bilo poslatih r r ec par sto¬ tina primeraka, u Jugoslaviju, na sva nadležna mesta, novine itd. Uvele bolje je malo biire, nego dosadasnje mrtvilo megju nama, ako Protest pouzroci da se po¬ čne sadasnja zagusljiva atmos¬ fera čistiti, izvrsitce svoju zada- cu. Slovenski Vestnik —— ( 0 )- GOSPODARSTVO 3 Dpustvima javljamo, da ima dajemo dra¬ ge volje besplatno na raspolozen- je novinu za objavu stvarnih ve¬ sti. Neka budu pisane kratko i pregledno. Polemickili dopisa iz- megju pojedinih skupina ne mo- zemo objavljati. Kolo Jugoslovenskih Sestara, ulica Villafahe 278, u ovom gra¬ du, dalo je inicijativu za pros- lavu Vidovdana, dne 27. om. Že¬ leti bilo bi da bi se.slična or¬ ganizacija naših zena osnovala po svim vecim našim naseobina- ma, pa da se udruze u jedan Sa- vez. Ako bi se taka v Savez po- svetio pre svega soeijalnom i go¬ spodarskem radu (megju inim propagandi za konsum naših iz¬ voznih predmeta, koji mogu uzdrzati utakrtiicu), mogao bi zauzeti velevazno mesto u opcoj organizaciji iseljenietva po ovim stranama. Od tajnice M. Fredotovic pri- mili smo jedan poziv na nase majke, kojemu rado -otstupamo mesto, i molimo sve c’itaoce, ne¬ ka ga dadu proc’itati svim poz- natim Jugoslovenakama. Proglas glasi ovako: En el dia de Sto. Cirilo y Mee todio, en el ano 1926.—A las ma- dres yugoslavas: El gran poeta yugoslavo Pedro Preradovic, en su tierna -edad, fue alumno de la Academia Mil. de VVienerstat, en la cual se aprendia e-velusivamen. te el idioma aleman Asi, el -pe- queno Pedro, con el tiempo, se I ! u6 olvidando del idioma mater¬ no, o sea la lengua yugoslava. Despues de niuchos anos vol vid a su patria a visitar a su ma- dre, y mo pudo entenderse con ella, que no hablaba el idioma alemap^*Pedro, un joven muy in- teligente, en poco tiempo aprerr did el idioma de su madre a la perfeccion, asi que ha llegado a ser el primer poeta nacional, al eual todo el pueblo empezo a ve- nerar Itecien en ese tiempo em- pezd a apreciar la bondad de su verdadera madre, la patria de. los Yugoslavos. Se acordo del tiempo euando ha vivido entre el pueblo de madre ajena, la cual: “... por el hijo ajeno, no tie- ne carino; el hijo extrano, el hi¬ jo yugoslavo, no es el suyo. .. y le ha sido muy doloroso, co- mo a aquel viajante, el eual en )a noche oscura no conoee el ca~ mino, y exhausto, exclama.- “Dios querido, | donde me cn- euentro?... ” Pedro ha sido mi- litar austriaco, se caso com una joven alemana, y poco despues murio. Su esposa educo a sus hi- jos en el idioma aleman. Sus nie“ tos se alejaron todavia. mas de la tierra paterna. Uno de ellos se Hama tambien Pedro Preradovic. Y como su abuelo, asi el tam bien dio sus miradas en ese fren- te “ ... de donde todos los dias, en la patria querida, nace el sol...”, y exclamo: Tebi opet duše dise — Tebi opet srce bije »— Domovino, majka sreče...” Se fue a Zagreb y empezd a estudiar el idioma de sus ante- pasados, reintegrado asi el nie to a su patria, a la cual fue arrancado el abuelo, el poeta. Este hecho historico puede ser- vir a todas las madres yugosla- vas -como ejemplo para que pro- curen ensefiar a su prolc el idio¬ ma de sus progenitores, y si lle- gara aquel dia por suerte, de la aurora feliz, y podrian volver con toda su familia otra vez a la tierra en la cual vieron su { primera luz, que sus liijos pue- dan comprenderse con sus abue* los y entender aqučila bendicion paterna ei« el m o m en to del abra- zo y beso del primer eneuentro a su llegada. — Maria Fredoto¬ vic. Apostolat Sv. Cirila i Metoda. — Od privremenog Obdora pri¬ marno i objavljamo rado sledeči, poziv:” La Comision Provisoria invita a todos los slavos Cato- licos a asistir el dia 10 de julio •proximo, a las 10 horas, en la j parroquia de San Juan Evang., en la Boca, a la misa solemne y platica. Terminados los ofieios se reaunira la asamblea general para elegir nuevas autoridades de esc gram centro de confrater- nidad de los Eslavos eatolicos”. DEL MUNDO ESLAVO EL INTERCAMBIO COMER- CIAL RUSON. AMERICAN O— America en el ano 1913 ha ex- portado a Ilusia diferentes pro- ductos por 40 mili. de dolares. Durante los primeros seis meses del ano 1925 el valor de los pro- ductos norte americanos expor- tados a Rusia alcanzo ya a la suma de 50 millones de dolares. La mayor parte eran a 1 god6n y la maquina.ria agricola. IVAN MESTROVIC el cono- eido escultor yugoeslavo, fue contratado por la Comision del legado Ferguson para la. crca* eiou de dos esculturas “El In- dio” para embellecimiento de la ciudad de Chicago. Las esta- tuas seran emplazadas en. la. Avenida Michigan. UNA OANTERA N.-AMERL CANA en Yugoeslavia — La empresa inglesa II F. Jenkims S. de Troquay ha tornado en arrienda por algunos anos la eantera en Seget, eerca de Tro¬ gir en Dalmacia. La cantera piensa explotar para la cdns- truccion del gi'an mormmento a los eaidos en la guerra muudial en Canada. EL PRIMER BUQUE de car ga norte-americano, a nafta lle- go a las aguas yugoeslavas. Es el transatantieo “West Hobo- mae” de Skinner and Eddy Corp., Seattle, que cargara 8000 toneladas de bauxit dalmata pa¬ ra New Orleans. EN SORBONA en el mes de Maržo ppdo. ha dado una inte- resante conferencia sobre la pro- vineia jugoeslava Dalmacia el profesor de la Universidad de Pariš, Emilio Hauptmann, quien esta preparando una gran obra sobre esta nueva nacion. Segun el Dalmacia es “La Costa Azili” de toda la Europa Central. Dr, Angel Cosulidi Medico del Hospital Raivson Ha trasladado su consultorio a: Rodriguez Pena 274 U. T. 38, Mayo 1711 Consultas de 3 a 6. t Jovan OSTOJIČ TOSKOVIC Buenos Aires, Calle Suipacha 805 U. T. 44, Juncal, 5295 Izvestavam cijenjeno opcins- tvo, da sam zatv.orio svoju pos~ rednicku kupoprodajnu kan. celariju i salon za dame u ulici Viamonte 665 i otvorio jedno od najmodernijh trgovina kupopro¬ daje i to u gore naznacenoj ulici, pod imenom “ASTRA”, gdje kupujem i proda jeni: bri- ljantske, biserne i srebrne na- kite srebrne, porculanske i kri¬ stalne servise, umjetnicke slike, fin e kancelarijske i sobne na- mj esta je, muske i zenske ha- Ijine od svile, i stofa, za zaba¬ ve i ulicu, svilene, stofane i kzrnjnene kapute, kožuhe sesire itd. Sve te stvari su od najboljeg materijala a, po nove n; vatno j jeftinoj eijeni. Sve mozete si na¬ baviti u klici “ASTRA” ili pre¬ ko nje. Dogjite pogledati moje zalihe, da se osebno osvjedoeite Ne zaboravite, da. su ekono¬ mija, usteda i dobra oblika od velikog znacenja za svakog a osobito za iseljenika. Jovan Ostojič Toskovic. Promet Podtim naslovom objavlacemo sve vesti koje se tiču tog pred¬ meta. Iseljenike po dvoru naj¬ više ee zanimati odlazak i dola- zak brodova. Svako, koji dolazi ili polazi, može poslati vest, na besplatnu objavu u ovom odele- nju novine. OTPUTOVALI; G. Ivan Zli¬ vamo za Sev. Ameriku, g. Rude Mikulieic i obitelj za Hrv. Pri¬ morje, g. Stj. Maric za Zagreb. DOPUTOVALI: G. Ivan Ko- kic iz Europe za Rosario. i »•o JORGE GRUBASEVICH Calle Suarez 410 Buenos Aires — Boca | Jugoslavenska Knjizara i c Papirnica Pišite po katalog! Odprema novac u Dima rima. | za sva mjesta Jugoslavije f Prodaje putne listov« (Sil | karte), tako isto za dolazak | (Llamadaš) za sva mjesta g Jugoslavije NASE KNJIGE Kacic, Razgovor ugodni, $ 1.20; Gospodarski Kalendar 1926 $ 1.29; La Jugoslavia Economi- ca od Filipiča, 3.—; Industrija Hrvatske $ 6 —; I. Dalmacije, $ 2.50; I. Slovenije $ 3.50; Roman Olga $ 2.—; Arditi na otoku Krku $ 1.50; Umik Kraljeviča Marca $ 3.50 ALBUMI Zagreb, Hrv. Pimorje i Beograd, po $ 2.—; Mestrovic $ 4.— MAPE: Jugoslavija $ 2.—; Ceskoslovac- ka $ 3.—; Europa (hrv. izd.) $ I. 50; RAZGLEDNICE, u boja¬ ma, reprod. naših najboljih sli¬ ka, kolekcija 40 raznih, $ 2.—; KORICE za nas pasos, črne $ 3 50, marron $ 5.— Postarina 30 ctva. M ožete naruciti kod: “ Eura- sia” N. Yorle.3363 (V. Devoto), J. Grubasevic, Suarez 410 (Bo¬ ka) i J. Buligovic, Rio ja 1543, Mendoza. Dr. S. VORONOF: Estudio so¬ bre la vejez y rejuveneciiriiento en el hombre y la mu j er (con 34 pag-inas de ilustr.) $ 3.50 — “Eurasia”, N. York 3363 Bue¬ nos Aires. Mali oglasi Posluzite se prilike za oglasi- vanje u ovom odelenju, kad tra- zite rada, ili radnih sila, lcad ima¬ te sto prodati, želite sto kupiti, naci prijatelja ili javiti poznati- ma svoj naslov. U mnogo slu- cajeva biče zgodnije, da oglas bude pisan kasteljanski. MECANICO se ofrece para ta- ller o como conductor de traetor, motor o maquina a vapor, p. ciu¬ dad o campo. PARA TALLER se ofrece co¬ mo fundidor, fogonero o mecani- co, oficial que trabajaba en Nor¬ te America. AUTOMOVIL marca Doyer, 30 HP. 4 cil. usado y guiado por el propietario mismo en obra de campo, se vende por termin, de obra. ALBAnIL, esloveno goriciano, se ofr e ce. TRAZIM svog sina Ili ju, od 19 g., koji se nalazio u B. Aire¬ su kao posluzitelj, a n omam o njem vee 2 godinc ni glasa — Marko Markovič, g. c. 68, Tandil — F. C. S. VES T1TIE CESKOSLOVEINSKV Rocilik I. Buenos Aires 20 Cervna 1926 GiS- 2 Vyehazi etrnaeidenne Redakcni čast ridi: Inz. R. KNAIBL, Triumvirato 669 E. V Buenos Aires 20 cervna. K la. d eni e dnes do rukou naših ctenaru drulie čislo “Gospodar¬ stva”. Zmeny ktere jsou patrny na prvi pohled, ukazuji, ze re - dakce ani zdaleka nepovaz«yala lipravu prvniho za definitivni a ani to dnesni nevyliovuje jejiniu prani. Neni to oniluva, naopak. Jsme si vedomi, ze v danych pomerech ciniine nac staci nase sily, a ma-li vysledolc naši prače ne- dostatky, vime o ničli dobre a belimi; kratke doby je odstrani¬ mo. Kazda vec musi prodelati s ve “detske nemoči”, a nas list neni vyjimkou. Proza tim bylo rozhodnuto vy- davati nas list ctrnactideune a pramena jeho na tydennik je otž.zkau zajmu kolonie. Ceska pismena dojdou jiz koncem pristiho mesice, takze i po te Strance bude “Cesky ves¬ tnik” bezvadny. Nejvyznacnejsi zmena ktera se tyka ceslce časti t. 1 . zalezi jednalc v jeji nove uprave, jed' mak v osamotneni od časti ji- hoslovanske i co se tyce spravy a rižem. Tim, ze redalcce obon časti bu- dou na pviste oddeleny, je moz' ny samosta 1 , 113 ' rozvoj kazde, zvlaste, cimz vznikaj! vlastne easopisy dva, ktere budou pra- covati ruka v ruce y uskutecne- ni programu, ktery si vytkly. Jaky je program naseho listu? Budiz mim dovoleno v nasle- dujicicb radeieh zodpovedeti na tuto otazku. Chceme svym lis tem vvhoveti potrebam te vetsi časti nasich kolonu časti pracujici. Chceme stati se jejicb pojitkem, davati jim informace a rady hospodar- skebo razu. Nehodlame pestova¬ ti politiku a tim udrzovati nebo dokonee zvelicovati umele rozpo- ry, ktere zde v cizim prostredi postrMaji smyslu a zbytecne tristi sily. Hodlame uverejfiova- ti zpravy z jednotlivych provin- cii tykajici se zivotnich pod' minek krajami tam usedlyčh a prispeti tak k rozdeleni staieho prilivu novych krajanu do oblasti, kdo najdou snaze pe- vnejsi zaklad k existenci v nove vlasti, nez jaky muze poskytno- uti klavni mesto preplnene lidmi kteri nemohou najiti prači. Rov- nez hodlame venovati nalezitou pozornost spolkovemu životu na- sieh koloni! riverejnovamm zprav o jejicb cirmosti a vysledcich kterych sc dodelaly. Redakci hude pak vitana kaz¬ da zpram nebo prispevek, kterv by mohl byt zajimavy ci uziteeny pro etenare t. 1 . a doufame ze v brzku mis redakcni okruh zabrne celou oblast naši nove vlasti. j Tiskovc spolecenstvi naši ko- I 1 oni e s jihoslovanskou da mož¬ nost poravnavati jejicb vnitrni život, a bude obema skolou v niz kazda z ničli bude ucitelem i za¬ koni zaroven. Redakce pak bude vzdy dba' ti toho, aby ve spornych otaz- kaeh zachovala si naprostou ne- strannost. Nazory vlastni pak bude uplatnovati za kazdych okolnosti zpusobem slusnym a dustojnym, v ducliu prava a pravdy. -::o::- POSLEDNI UDALOST! SOCIALISTICKA . STRANA VYZADUJE SI DEMISI MI¬ NISTRA B NESE Dle doslych zprav telegrafo- vala Strana Socialistu miu. Be - sovi do Zenev.v jako jedrnemu členu z jejicli rad, zada j! c jej aby se vzdal svelio poslani. Pri* .cinou tohoto rozliodnuti jest zvyseni cla z dovozu obili. Delnicka trida zaroven pro Mašila styrliodinovou stavku a veskere obchody se zavrely. Sne- movna a veskere statni budovy jsou hlidany policii a bylo tez nekolik srazek mezi manifes- tanty a autoritou, NEPOKOJE V PRAZE Pri protestni manifestaci komunistu proti vysokemu clu, ktere bylo uvaleno na obili, doslo ku srazce s polieii pri ktere doslo- k uci' nene bitve. Zraneno bylo deset policistu a m-noho jinycli osob. Zatknuto bylo na sedmdesat osob. MALA DOHODA Dle posled¬ njih zprav byla spojenecka smlouva Male Dohody prodlouze- na o tri dalsi roky. OTTO HABSBURG Oznanim je se, ze nova organiza.ee pod jmenem Federace Svate Koruny, ktera se n tvorila v Budapesti za vedeni hr. Alberta Appon 3 ^ho a Josefa Karoljiho, soustredila. veskerou legitimistiekou moc ve linuti aby na uhersky trun do- sazen mlady arciknize Otto Habsburgsky. Dale se ujistuje, ze byvala eisarovna Žita pozby- la veskere na deje na znovuzrize - ni rakousko-uherske .rise a don- fa, ze se ji podari ab 3 r syn jeji Otto mohl triniati zezlo sv. ste' panske koru'ny. Monarchiste rakousti pak navrliuji druheho S 3 'na cis. Zit- t 3 r ,. arcikn. Roberta na trun ra- kousky. OSUD ABD-EL-KRIMA — O osudu vudee ma,rokanskych pov- stalcu Abdrnl-Kritna, porazeneho spojenymi vojsky francouzskymi a spanelskymi bylo jiz definiti¬ vne rozhodnuto. Obe mocnosti jsou si, za jedno, aby jmeno'vany vudee opustil Rif. Francouzove se mu zarucili, ze budou respe- ktovati jeho život aby se nestal obeti tradicionalniho trestu ma- rokancu. Spanelove naproti to- mu eliti, aby se Abd-e'1'Krim zodpovidal ze surovosti s jakou zachazel se zajat 3 uni vojak 3 r Francouzove spolcojeni, ze ko¬ nične nastane klid a aby se pre deslo novym roztrpceni ze tranv kabil, liledi nalezli vhodne mis- to pro vyhnanstvi marokanske- bo vudee. Mluvi se o ostrovech Corcega a Madagaskar kdez ja - krnile bude ubytovan nebude mi¬ ti možnosti styku s Rifem - ( 0 )- SPOLIOIE ZFRA¥Y CESKOSLOVENSKE SPOLKT v Buenos Aires vzpomely v ne- deli, dne 6 . cervna padesatile- telio vyroel umrti otce naroda, Fr. Palackeho. Na poradu byly narodni hymny, prednaska br. Pulkrabka ktery vrelymi slovy dovedi zduraznit velke zasluliy Palackeho o nas narod, Prilezi’ tostne basnicky ku dni tomu br. Pullcrabkem napsane, jez velrni pekne prednesly: Petrickova Zo- finka, Odstrcilova Ruzenka a Traplova Vlastieka. Vhodne re- citace podali pp. Chrtek, Cliva' pil a br. Prochazka. Stanoveny program vycerpan k iiplne spokojenosti pritom- nych. TJcast, ae počasi bylo ne- priznive byla dosti hojna. Pri' tonmi byli tez p. gen. konsnl p. Lejhanec, p. vicekousul Reznjr a p Cernv. SOKOLSKA HLIDKA VER . JNE CVICENT v EXPO- SICION RURAL V nedeli dne 13 t. m. melo se konati pod pro' toktoratem municipality mesta Buenos Aires verejne evicen! sokolu v Exposicion Rural, kte¬ re vsak nasledkem neprizniveho počasi bjdo odloženo na nedeli pristi dne 19 t. m. o trech hod. odp. Provedena byla jen čast prostnych cviceni muzu a od dalsiho programu inuselo byti upusteno nasledkem nastalclio deste. Kratky vykon nasich bratr! odmenen byl hrmotnym aplau- sem cetneho obecenstva. BYTOVA KOMISE csl. spol- ku v Buenos Aires. V sobotu dne 12 . t. m. odbyvaly se volby novych funkcionaru pro toto obdobi a byli zvoleni: za pred sedu p. Jakoubek, za spravce domu p Prochazka a za zapi' sovatele p. Kvapil. Celkove jmeni pro stavbu ceskelio domu obnas! dosud $ 1789.02 DELNICI NA PISEYRU A V OKOLI Sejdeme se v sobotu dne 10. cervence v nekterem hostinci, kde by,sme si pohovorili o dnes- nich pomerech v kolonii. Opazka svepomoci jevi se na tolik dulezitou, ze neni možno s ni otateli. Doba tri tydnu mu* si byti vyuzita, abyste molili za¬ tira o veeecli bovorit mezi sebou v tovarnach a vsude kde se setkate s našimi krajany. Mistnost sdelim v prLstim cisle. Novotny Rud. Pineyro. K SOKOLSKE VYPRAVE Delegati zdejsi jednoty GOSPODARSTVO Čast ucastniku a loucicich se krajanu Inz. Vladimir Weiser S bolestnym dojmem patrili jsme no rakev v niz uklad-aly se telesne pozustatky ku večnemu spanku naseho draheho a vaz si¬ nek o krajana inz. Vladimira Weisera. Stizen tezkou nemoči, ktere ani sam neprikladal takove dir lezitosti, podrobil se 1 dne 31. kvetna v nemecke nemocnici ne- bezpeene operaci, ktere, bohuzel, tyden na to dne 5 cervna ve velkyeh bolestech, podlehlo ses' lable telo naseho draheho. Dovršil 48 let veku s veli o. Pohreb, ktery se konal 7. t m. byl nadmirn dojemny. Zesnuleho na jeho posledim ceste doprova- zel jen krouzek jeho intimnich pratel, kteri si ho pro jeho vy- soke vedomosti ucence a dobre a upriinne srdce pritele vazili. Verejnosti byl mene znam pro svou neobycejnou skromnost pro kterou tezce nesi lcazde verejne vystoupeni. Jeho uzavreny zpusob života, ktery venoval vedeckemu bada- ni, byl hlavni pricinou nevel- keho poetu pratel, ktery ale pro j eho krasne vlastnosti, primou, povahu, dobrotivost a neustaly humor, tim vice jej cenili. Prijel do Argentiny v r. 1909. Jako Inzenyr zamestnan u “Ma¬ pa Topografica y -Geologica de la Provincia de Buenos Aires”, vrati! se opet do vlasti kde kr;'r tce na to zastihla jej svetova val' ka, kterou stastne prodelal v ho- dnosti kapitana a v r. 1919, na- sledkem nepriznovych pomeru povalecnyeh vratil se po druhe do Bs. Aires, prijav misto redi" tele archeologickelo musea p. B. M. Barreto, kdez neiinavne a s bezprikladnym zajmem praco- val az de sve smrti. Za tezkych podminek a okol- nosti, ktere mu byly kladeny za- hy ziskal si duvery a oceneni p. Barreto. Museum, ktere zanechar vir jest jedno z prvich toho dru- hu na svete, bohate, opatrene vsemoznymi doklady jakoz i, topografickvmi nacrtky a foto¬ graf iemi. Venoval se hlavne pred- metum stare indianske kultury arg. Kordiljer a za jeho sestile* te -neunavne cinnisti dokazal vi¬ ce nez mnohy vedec za cely svuj život. Podnikl celkem sedm 6 rnes. vyprav do Catamarca, Salta, Jujuy a Puna de Atacama, obevil spousty staroindiaskych osad, mest, pohrebist a nasbiral tisice' vzacnych archeologiekych predmetu “ruzneho druhu, zla- tych i stribrnych, popelnic, vaz a murni!. Jen z posledni eesty privezi preš dva tisice vzacnych dokladu indianske kultury,ktere uz mu nebylo d oprano zaraditi do bohate sbirky, jsa stihnut krutym osudem. To vse zanecha- va, krome spousty cennych za¬ pisku a knih jako dukaz sve neumorne prače no poli vedy pro kterou manzele Barreto nalezni tez patricneho porozu-,, meni. Jeho velkemu dilu, vznesene prači, dobrote a lidumilnosti bu- deme vzdy pametlivy. Museum ztratilo svou hlavu a my nenahraditelneho krajana a pritele. .. Ant. Peprmeek. (spolupracovnik zesnuleho) KU KATASTROFE V BERISO Jest zajiste jeste v dobre pa-, meti 'vsech smutna udalost, kte- ra se odehrala dne 24 kvetna t. r. v Berisso (Puerto La Plata) a kdez ztratili život tri mladi del¬ nici, mezi nimiz i nas krajan Jan Mitacek. Neboztik, jebon podobenku prinasime, poehazcl z Hhuku u Uh. Ilradiste na Mora¬ ve a prišel v roče' 1923 do Ar- gentiny, aby jako tisice jinych, hledal zde svou novou budouc- -nost. Jan Mitacek -.-w, v t -i Ac pricinlivy a poradny, neda- rilo se mu zde tak, aby molil pomysleti privesti si do Argen- tiny svou rodinu a zariditi si zde rodinny krb a žiti pospolu se svou zenou a dikty. Pomyslel tedy na navrat k svyin drahym' a kryz jiz jen malo dni schazelo, aby se vydal na cestu, kruty osud znicil jeho zamery a pri¬ pravil joj o život. Zaneclia vil ze¬ nu a dve nezaopatrene ditky, kterym nebude ani doprsno, aby alespon odmenou zivotniho po- jisteni jejich situaci bylo pomo- zeno. Jak znamo, argentinsky zakon stavi se odmi^ave v tech- to padech, kdy približni heraa- chazi se v dobe umrti pojistene- lio na pude argentinske. Neni pochyby, ze nas zastupi' telsky urad podnikne patricne kroky v zajmu vdovy a sirotku, vsak z vyse uvedenych duvodu tze poehybovati o uspechu. Neboztikuv pritel a rodak jeho p. Antonin Bezdek,- ma je na zreteli smutnou situaci v. jake se nachazi uboha vdova a sirotci, slozil prvni castku pe- nez v jich prospech, v nadeji, ze nebude jedinym v tomto dobro- cinnem skutku. Krajane, nasle- dujte jeho prikladu a zmirnete bolest osirelych prispenim jake- koliv cast,ky penezni dle svA možnosti a soucitu. Za tim tice- lem zaslali jsme krajanu, p. A. Slovencikovi v Berisso, calle Nueva York 4865 sberaci listinu, kdez kazdy muze zaznamenati svuj prispevek. Druha sberaci listina pro Bs. Aires nachazi se u firmy M. Suchan, calle Bolr var 171 a pr!spevky z provincie prijima redakce tohoto listu. K vuli poradku budou veskera jme- na dobrodincu publikovana v tomto liste. Uhmy obnos bude pak predan csl. konsulatu a ten- to pozadan o lask. zaslani ne- stastne rodine. (ledina Geskoslovenska bjekarna u duznoj Americi Dr. Farm. Franjo HTJSPATJR : o:: - farmaceutik diplomiran u gja Kralj Ljekarne u Crnoj mackoj Bolnici u Buenos Ai OSOBNO poslužuje cijeli d BESPLATNO dava savjete i STAVIO SE u vezu sa izvrs tako da mozete u toj doma svaki slučaj potrebnu pom svim povjerenjem, osobno Diskrtnost zajamčena! FRANJO Buenos Aires, Isla Maciel — Pragu i Buenos Airesu bivši vo- Gori, i upravitelj bolnice u Ne- restt, an, a negjeljom dopodne; upute u ljekarni i pismeno; nim lijecnikom SLOVENOM; coj ljekarni naci svaki cas i za oc. Obračajte se dakle na nju sa ili pismeno. HUSPAUR .Dok Sud, Calle F. Quirog]a 1181-83 6 GOSPODARSTVO 4000 ARGENTINS£YCH TU- RISTU jelo do Evropv minulou stredu, piše Jihoanierieau v cisle z 10. t. m. “a zadnv do Cesko- ,slovenska na VIII. slet. “Kde je propaganda sokolska? Svata pravda, ze v Jihoame- ricanu ji ctenari marne hleda- ! i, preš to, ze jelio redaktor si s C. O. S.pilne dopisoval. Našli ji ale v “La Prensa” (30. kvctna) našli ji i v provincialnim tisku, v referatecli Br. Kaeiana a. t. d. zatim co Jilioamerican jsa si ve- dom “povinnosti tisku”, uv.erej- fioval — pohadky pro deti. »tii Mi a “ i m Mesi parada v sobotu dne 3. cervence 1926 v šale “Concordia” calle 1141 m. ktery timto vyplpil polovinu čisla: poslani “VESTNIKA” jest zcela jineho razu. P-tozatim sde- luji, ze v dohledne dobe cele je- ho darebastvi uverejnim. Co se tyce podplaceni s 50 pe- sos to si “CRITICA” s “Jihoa- mericanem” totiz s “ Interna¬ tional ou” sama vyridi. Rincon VELKOU TELOCVICINOU AKADEHII 1. — Fantasie z “Prodane Nevesty” od B. Smetany za osob. rizeni p. kapel Vacl. Ve sellcv. M. Suchan.. 2. — Proslov cesky br. Jakub ek spanel. br. Kocian. 3. — Zaeky ; cviceni s krouzky. 4. — Zaci; prostna cviceni s tyci. 5. — Muzi II: druzstvo bradla. 6. — Zeny ; cviceni ctveriee se zeleznym kruhem. 7. — Muzi: prostna cviceni z VIII. slet/u. Prestavka 8. — Muzi L druzstvo, brazda. 9. — Zeny, cviceni s kuzely 10. — Skupiny na zebriku. 11. — Spolecna skupina. -:: o:: Po vycerpani programu Cenna tombola Zacatek presne- o Vstupne: Pan $ 2; Dama $ 1. Sedadla v prvych O hojnou licast prosi ZASLANO (Lublanska). tanecni zabava. IIudba p. Vaclava Veselky 1(2 9 liod. večer. tre eh radach $ 3.— Tel. Jedil. “SOKOL” DOPlSY KRAJANU DOSLE NA MOU KANCELAR A DOSUD NEVYZVEDNUTE Jugosloveni: Banovec Antonio — Crnomeli. ( Ivančič Mateo — Pola Trieste. . Mitrovič Mateo — Belišče. Calcic Juan — Pola Trieste. Misan Mchele — Napoli. Novak Mijo — Podturen, Cjepaneic Pavle — Koška It utic o Francešea — Pola. Maro vi c Micliele Pola. Karakas Etomas — ; Bojiljevo. Cechoslovaei: Cabak Esteban — Slovensko. Oecka Juli us — Praha. Čila Juan — Nivnice. Bederlca Pavel — Chtelnice. Barak Stepan — ? Bokor Vit — Kostolany. Badis Juan — Muran Plesivce. Balaz Pavel — Sered nad Vahom Bača Frantisek— Bs. As. Bernat Ferdinand — Haj. Basnak Sjlvestr — Ciitelnica. Branek lVLichal — Bs. As. Bednarik Augustin — Bs. As. Buzy Milan — Csimadul Mare. Dufek Juan — Bs As. Demian Pablo — Arg. Dubovsky Juan — Arg-. Dobreska Marie—Ostrozske Pred Ferjanec Alois — Zilina Dudesek Gustav -— Kostelanv Dolinsky Julius — Bystrica Dovsilc Josef — Bs. As. Elias Jose — Trebovice Fitzel Juan — Nem Pravno Fiikon Jose-- Pohorela. Jaksik Frantisek — Arg. Jonik Francisco Arg. Janousek Francisco — Arg; Hracelc Antonio — Arg. Greben Jose — Napajedla. Gorzo Pedro — Arg. Gejdos Carlos — Likavka. Gresko Juan — Polsko. Habarta Alois — Ub. Ilraiste. Galus Ignac — P. R. S. Pena Horvat Sarinka — Arg. Hudak P oblo — Poprad. Hajda Juan — Vizovice. Hrebaska Jose — Arg. Iloclicl Vaclav — Žižkov. Cbmelko Ondrej — Bystrice. Chrastek Alois — Uh. Hradiste. Jurieek — Slovensko. Janaček Roberto — Paskov. Juhaz Vendel — Zitva Fendel. M. SUCHAN — Bolivar 171. ■()■—■(> Wl o<—>0-—»»■—»o SLEVAC kompetentni na ja" drS pro voz,y (bujes para earros y jardineras) ete., pro provin- cii se bleda. Plati se $ L— za hodinu, cesta hrazena. Blizsi u M. Suchan, Bolivar 171. Z CESKOSL. KONSULATU V BUENOS AIRES cj: 2353)26 Illeda se: Bieleni Gregor, roz. 12)4 1889 v Radosine. Morvaj Ondrej, Velka Ves, zu- pa Nitra, v Argentine 3 roky, posledne bytem: Alinafuerte, prov. Cordoba, F. C. C. A. je bledan otcem. Dufek Jan, nar. 6)7 1891 v Hlukach okr. Uh. Hradiste, pra- coval v tkalcovne v Trencine, posledne se zdrzoval v Brasilii v Rio Grande. Za gen. konsula Lang kons. rada. HLEDA SE: Rehor Rydzi z Krasnejsi, pp. Horna Slatina Zu- pa Nitra. - Kdo by o nem noco vedel neeht to lask. sdeli redakei to- hoto listu. K letakum, ktere o mne uz dlouhou dobu : fczesilala jista fir¬ ma a kterymi mne tato chtela pripraviti o duveru krajanu, pri- byly poslednim casem i anonymni dopisy tobo nejpodlejsiho razu. Prosim tedy ty krajany, kteri podobne dopisy dostali, aby mne je poslali, ponevadz bych svou sbirku hanopisu one firmy o mne mel rad uplnou. Ty krajany, kteri mne znali uz drive a nebo kteri mne poz¬ nali teprv za me cinnosti v In¬ ternationale mohu ubezpeciti, ze jsem svou cest a dobre jmeno pri odchodu z Internlationale vzal sebou. Dekuji vsem svym priznivcum, kteri mne dale tim vice svou duverou p o čtiva ji a ujistuji, ze bude mou cti moči kazdeho co nejlepe uspokojiti. Nehohu pozadovati na p. re- daktorovi tohoto listu mista k podjani vysvetleni ku članku v RUSIJA I AMERIK. KAPI¬ TAL —Jeffe načelnik sovjetskog' odbora za davanje koncesija u svom pozivu na amerikanske ka¬ pitaliste kaze ovo: “Samo je Amerika u stanju sa svojim novcem i energijom,' da dogje u vezu sa ruskim prirodnim bo- gatstvom. Rusija čeka, da ame- ricki kapital ugje u Rusi ju, j er ce se tako najbrze moči početi veliki posao za iskoriscivanje ruskog bogatstva. Sada vec svi znadu, da se u Rusiji dobi vaju najbolje povlastice, jer je zaista tesko naci bolje i probitacnije trgovine izvau Rusije, Harriman ee zakaditi veliki novae na svoje uloske u Rusiji, jer Rusija ne ogranicava profit.” NASI MINISTRI izdali su sa¬ mi sebi Pravilnik za upotrebu svojih službenih automobila, i odredili si tim pravilnikom, da ide svakom ministru po 12 1. ben¬ cina dnevo, a mesečno za oprav¬ ke i garazu po 8000 dinara. A za sofere pak kraljevsku placu od — 1200 dinara to jest nekili 55 peča, mesečno. KO JE DOBIO SVETSKI RAT — Na to je odgovorih na preda- I vanju u nekom katolickom druš¬ tvu Englez dr. Ar eri dežen ova- ko “Sa vojnickog gledista de¬ bila je rat Francuska, sa poli- tiekog' Engleska, a finaneijalnog Amerika, a sa verskog papa”. A sa gledista poreznih tereta svi produktivni "slojevi, dostav¬ ljamo mi. ZALOSNI OSUD iseljcnicke porodice: Sev amerikanske vlasti povratile su zbog bolesti na ziv- eima u njegovo rodno selo Mari¬ na Kolegu. Malo dana nakon po¬ vratka napala ga bolest ponovo, te je ubio svoju inajku. Obitelj živela je u velikoj bedi i veseloj nadi, da ce joj amerikanac po¬ moči sa pristegjenim doi a rima. Zalosni slučaj ucinio je na sve selo dubok utisab. SKORO KAO U MENDOZI.— Becka joolieija zatvorila je pozna- tog veletrzca Klabera, jer se je ugotovilo, da je tokom par godi- na pridolio svojim vinima 12.000 lil vode i time “zasluz.io” oko 15 milijuna dinara. Beelije pili su barem samo vodu. Mi smo sret- niji, jer u Mendozi upotrebe za | poboljsanje vina na tonelade sumporne kiseline. “Jihoamericanu ze dne 17. t. T A KZiSE SE BOZClLllllj KDO ZA TO MUZE, ZE FIRMA M.SUCHAN S POZIVA MEZI KRAJA!NY STALE VICE DUVERY? GOSPODARSTVO ,v i. Sl RODINU nejlepe Vam sem z vlasti dop- ravi stara a osvedcena firma M. SUCHAN BUENOS AIRES BOLIVAR 171 Filombna Bilkov a j PRVNI A JEDIlVl CSL. .Specialistka a porodni asistentka ve vsech zenskych nemocech j DIPLOMOVANA NA KUNIČE V PRA7E A V Bs. AIRES j Calle GAZCOIN IN. 509 U. T. Aimagro 0332 . . j j 1 ekar k disposici Ordinuje od i do v hod. Prijmou se peiisionistky ZIMMERMANN, koji je vodio k a o general n i kom e sar Društva Naroda gospodarsku kontrolo nad matom austrijskom republi- kom, doputovao je sredinom apri- lo u Beograd, da proucava gospo¬ darske prilike u nasoj državi. Biče gost beogradske Trgov. Obrt. Zbornice. Razno SLOVENCI CITAJU — Gospo¬ darsko-napredno Društvo za Šen¬ tjakob u Ljubljani ima javnn pucku knjiznjicu, koja broji 30.000 knjiga, i skoro 10.000 upi- sanih citatelja. Prosle godine isposudilo se 40.666 strankama 162.503 g u ijiga. Danomice dak* e 128 strankama 511 knjiga. Ako se računa da su sve ostale pucke knjiznijice u Ljubljani isposudi- le samo polovicu gornjem broja, znaci, da dogju na svakog Ljub¬ ljančana po 4 procitane knjige na godinu; i kod samih Engleza te Amerikanaca ne dogje vise nego po 2 procitane knjige na glavu i na godinu. Zanimljivo bilo bi citati sta¬ tistiku “Tomislavove kniznjice” ovgje u Buenos Airesu. DRUŠTVO FORD, koje saci" njavaju Ford sam, njegova ze¬ na i kci zaradilo je godine 1925, god. čistih 94,500.000 dolara. Ford poceo je raditi s nista. SEDINJ. DRŽAVE broje 177 milij. Stanovnika, megju kojima ima oko 20.000 komunista. NOVI PAZAR — Oruznici ubi¬ li su poznatog hajduka Jovana Ancica, koji je dugo vremena strahova o čelu uzicku i rasku, oblast. KOTOR — Na klancu Kobelja i Ostra prevrnilo se voj ni tki au- tomobil. 16 vojnika bilo je vise manje"rtinjenih. BEOGRAD — U Savu skočila i utopila se gjakinja Milica Pauno¬ vič, Slueaj, hteo je, da. je imao mrtvo telo obdueir a ti u bolnici leenik, koji je bio zarucnik po¬ kojnice. Mladic se onesvestio, kad je vidio ko mu je dosao pod noz. SPLIT — 5 aprila otvorena bi la je u Galovicevom salonu izlož¬ ba karikatura A. Udoviča, koje se odnose na Split i Splieaae. VOJNO VICE VU dramu “Mas- karete u ispod k upi j a ’ ’ davali su s uspehom u kazalistu u Brnu, glavnom gradu Moravske. KRAGUJEVAC — Na smrt bi¬ li su osugjeni hajdei Veselin Pe¬ trovič, Zivojin Andric, Milan i Dušan Ranlcovic, i Tihomir Da¬ mjanovič, a na 20 godina robije Jovan Milanovic i Tanasije Mar¬ kovič. Opcinstvo priredilo je sudi jama ovacije u znak zahvalnos- ti, da su rešili okolicu pogibeljih lopova. ZEMUN — 31 marta izabran bio je gradonacelnikom radikal Petar Markovič, a podnacelni- kom Nemae dr. Hans Moser. TRBOVLJE — Kod izbora 8 aprila izabran bio je načelnikom te opcine, u kojoj se nalaze naj- veci ugljonokopi Jugoslavije, so- eijalista Ignacij Sitar, podnacel- nikom komunista Vinko Gracer. IMOTSKI — Upravitelja Buk- su ministarstvo je suspendovalo,, j er nije pozdravio g. Radiča., kad je taj na putu po Dalmaciji dosao u Imotsko. DON JURA J BIANKINI na, kon vise meseci teskog bolovanja opeta oporavio se toliko, da je 10. aprila vee mogae doci setat no obalu u Split. ( PRIMER FABRICA CHECOESLOVACA j | DE MOSAICOS | FARA y KLIMO | Se bace toda clase de mo- | saicos de la mejor calidad s s Se vende.cal de Cordoba, I arena y cemento ! " Esta es la Časa. mas conve- j ( ni en te por la prontitud y sus f PRECIOS ECONOMICOS 1 | Fabriea: | 3355 — C. Nazarre — 33551 I Vil J a del Parque Deposito : Jose Pedro Varela 5250 Villa Devoto U U SKLEROLSVRir Prof . Dr a. Mladejovskelio jest svetoznanym a nejlepsim prosredkem proti ZKORNATENf TEPEN lmporteri* F. Hermann & Cia.: Montevideo^ Piedras 419 Rozdeiovna a sklad: | Buenos Aires, Alsina 533 Vyhodna nabidka! DEKY na postele prave vlnene: sede obycejne. $ 6.-- bile pekne . $ 8.— PONCHOS velmi teple vlne¬ ne jak deka k upotrebeni: Jakost, cuarta. $ 5.— v ” tercera . $ 6.501 segunda . $ 7.50? ” prima . $ 9.— j Objednavky z provinci! | proti zaslani $ 1 — naj obal a post. vyloby mirno | uvedenych cen. M. SUCHAN n Bs. Aires. Bolivar 171 ZUBNI KLINIK A ! Suipacha 548 -3. poschodi j Bezbolestne leeeni vsech j ustnici) a zubnich nemoči f (hnisani okostniee) v neko -'a lika malo navstevacb Porcelanove plomby. $ 5. — j Platinove plomby ... $ 5. — ! Zlate 22 kar. plomby $10. — j Lite korunkv, masivi dt.o . $20. — I (Jbrupy zM-ucene piulebaji-o ci od $ 50.-— vyse. Grdinace od 2 do 7 hod. | »O ■■■<)•—*Q-—»o-—»o-« x ■ ''V-’ "" f Gramofonove desky ceske a slovenske j n • • n • •_ C [ M. Buenos Aires Lavalle 560 Jugoslovenske gramofonske Ploce | Zadejte cennik — Pišite po cenovnik 8 GOSPODARSTVO “L k ADRIATICA" Soeiedad Importadora I i Bsi Aires f LAVALLE 946-948 4 i f ■ _ I j Direccion Telegrafica “Adriatica" | | ' — j j Bs. Aires VENDEN AL POR MAYOR y MENOR Marasehino ‘‘LUIARDO de Zadar, GHE | BRANBI ‘LIJXAHD0, de Zadar, Estomacal ‘VLA¬ HOV* de Zadar, Ges8ler‘B ‘ALTVATER* de ALLSASGH-KUMMEL ALLAS0H-K0MMEL‘ de Gheeoee i i iOhesoeslovaqaia ‘ALLMASGH-KUMMEL‘ dejChe- j | I eoeelovaguia ‘ ALLAS6H-K1MMEL ‘ de Gheeoe8-| i ( levaquia, PELINKOVAG de Zagreb, SLIV0VIGA| I . de Slavonija, ELISIK del EREMITA de Zagreb J | Aceite de oliva dalmato “Zorka“{ | 1 FILETES de ANGHOA ‘TALISMAN', FOSGELANAS f ! de Baviera, OOPAS y VASOS, Gristal dež | Gheeoeslovaquia, SILLAS de Viena, PAR0UETS I o de Slavonla, AZULEJ0S y M0SAICOS j J -- ! t Representantes en ROSARIO: J j REGANO yMONSCH j i | | A. M. Del fino y Cia [S. A j Reconquista, 335 | Calle San Martin 504 ! PRVI I N AJSTARIJI CESKOSLOVENSKI NOVCA NI ZAVOD M.SUCHAN i BS. AIRES Novcane doznake u stari hraj preko Zivnostenske Banke u Pragu najveceg novcanog zavoda u Ceskoslovackoj, sa glavniconi i priciivama od preko 400,000.000 CK. i preko JIJGOSLAVENSKE BANKE l) ZAGREBI (prijasnie Hrvatske Zemaljske Banke) Čuvanje novaca us 4 o/o ukamacivanje Menjanje novaca po najboljim tecajevima Prodaja prekomorskih prevoznih listova ur nafnize cene Podružnica B E R I S O Calle Nueva Yopk4865 BOLIVAR 171 ZAŠILA FINKE 5 VLASTI prostrednictvim Zivnoslenske Binkf n Praži nejvelsi bankovni instituce v Rep. Ceskoslovenske jiz kapital a res. fondy previsne Ks. 400.000.000 ElSCHOVA PENEZ se 4 o|o sursocenim - VVMENA PENEZ za nejlepsich dennich kursu Veskere vk!ady jsou uiozeny k opatrovam ve statmch a prvotridnich bankach )«»o«ao«H PovsFanioi CoBodoro Kivadavia: Jose Antos Y. P. F. km. S Villa Angus: J. A. Turic i i \ viUa A]1 g Us: j A Turic | “ ~ ”-8 U J T tO- D O I* I