KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 24 (3). INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 juna 1934. PATENTNI SPIS BR. 10909 Akciova společnost dfive Škodovy zavody v Plzni, Praha i Ing-. Šveda Otakar, Praha, ČS. R. Hidraulički roštilj. Prijava od 3 juna 1933. Važi od 1 novembra 1933. Traženo pravo prvenstva od 4 juna 1933 (CS. R.;. Bitnost pronalaska se odnosi na univerzalni roštilj visokoga učina, kod koga su uklonjene sve mehaničke sprave za prenošenje snage kretanja roštilja i to potpuno. Poznajemo već upotrebu nekoliko hidrauličkih pogona roštilja kod mehaničkih roštilja. Ipak pogon ovih nije bio izveden potpuno temeljno tako, da je uvek bilo u njemu mehanizama, koji su podlegali aba-nju i koji su ometali hermetičku podelu donjeg dela roštilja na više traka. Ovaj pronalazak omogućava opsežnu podelu prostora ispod roštilja, poštosvaki deo roštilja ima potpuno samostalni pogon, a kroz razdelne zidove ne prolaze delovi mehanizama, nego samo cevi sa pritisnom teč-nošću. Dalje je bilo dosada nemoguće menjati odnose kretanja u tako velikoj meri pojedinih delova roštilja. Cilj novoga hidrauličnog roštilja je dakle postizanje veće specifične sposobnosti u-čina mogućnosti dalekosežnog vladanja kretanja u pojedinim delovima roštilja, mogućnost fine podele vazdušnog prostora ispod roštilja i postizavanje velikog efekta loženja kako kod velikih naprezanja odn. kod velikog iskorišćenja, tako i kod manjeg iskorišćenja roštiljske površine. Na sl. 1 nacrta pretstavljen je celokupni presek kroz roštilj. Vidi se, da se roštilj sastoji od nekoliko pomičnih i čvrstih de- lova, pri čemu pomičnim delovima vladaju klipni motori. SI. 2 pretstavlja jedan od pomičnih delova u izgledu sa strane. SI. 3 je izgled ozgo na si. 2. SI. 4 pokazuje presek kroz roštiljske površine, SI. 5 pak pokazuje postupak hlađenja klipnog motora. SI. 6 pretstavlja vraćanje kretanja od roštilja ka regulatoru, SI. 7 pretstavlja potom razvodni uređaj za postizavanje oscilirajućeg kretanja procepnih delova. Na si. 8 je pret-stavljeno regulisanje brzine kretanja roštilja u vetikalnom preseku, a na si. 9 je izgled ozgo na si. 8. SI. 10 potom pretstavlja regulisanje veličine potiska u vertikalnom preseku, dok sl. 11 pretstavlja izgled ozgo na si. 10. SI. 12 pretstavlja šemu reguli-sanja vremena i si. 13 pretstavlja celoku-pan sklop regulacionog uređaja. Kao što se iz sl. 1 vidi roštilj se sastoji od nekoliko čvrstih delova 1 i nekoliko pomičnih delova 2, pri čemu pokretljivim delovima direktno vladaju klipni motori 3. Ovi se motori postavljeni u simetrali roštilja i konstrukcija pokretnih delova je čvrsto spojena sa klipnjačama. Pomični delovi počivaju na kotrljačima 4, koji su na stranama smešteni sa tolikom igrom, da se delovi roštilja mogu istezati od sredine na obadve strane. Za veće jedinice može se u simetrali roštilja t. j. u ravni osovine motora upravne na površinu roštilja predvideti još jedna celishodna vodica. Radi spre- Din. 35. čavanja opterećenja klipnjača su u vertikalnom pravcu motori pritvrđeni pomoću čepova 5 za nepokretnu konstrukciju roštilja. Površina roštilja sastoji se od poprečnih roštilja 6, koji naležu u nosećoj konstrukciji 7 pojedinih delova. Da ne bi nastali nepotrebni otpori na dodirnim me-stima dva susedna dela, poslednji je roštilj-ski deo 8 svakoga dela zglavkasto umetnut u noseću konstrukciju 7 pri čemu je sme-šten tako, da se težina prethodnoga roštilja ne može da prenosi na ovaj. Prvi deo roštilja svakoga dela je izložen pre svega od svih ostalih uticaja uticaju temperature loženja. Stoga je taj deo roštilja izrađen kao koleno kretanja za vazduh sagoreva-nja sledećeg dela roštilja ili nekoliko sledečih delova roštilja. Na si. 4 pretstavljen je slučaj, kod koga kroz taj deo roštilja mora da prolazi vazduh za sagorevanje i to za taj deo kao i za njemu susedne de-love. Samo se po sebi razume, da konstruk. čija tih susednih delova roštilja mora da bude takva, da pristup vazduha za sagorevanje mora da bude sprečen ka njima. Jasno je da ovaj uređaj omogućava u-upotrebu visoko zagrejanog vazduha za sa gorevanje, u kome slučaju se moraju predvideti naročite mere samo za klipne motore. Upotrebljeni novi postupak sastoji se u tome što predviđamo naročiti dovodnik hladnog vazduha za sagorevanje ka pojedinim motorima kroz naročiti cevni spro-vodnik, koji počinje pre ulaza vazduha u predgrejač vazduha. Jedan deo vazduha za sagorevanje ne ulazi dakle u pregrejač vazduha, nego dospeva kroz naročiti cevni sprovodnik 10 oko klipnih motora ispod roštilja. Ostali vazduh za sagorevanje u odgovarajućoj komori može biti toliko to-pal, koliko to ostala konstrukcija podnosi. Svaki pokretni deo roštilja prenosi svoje kretanje preko lakog mehanizma ka centralnoj razdelnoj i regulacionoj spravi. U cilju redukcije potrebne snage za pogon roštilja na minimum, uvek se može uravnotežiti dva pa dva1 pokretna dela roštilja na hidraulični način time, što donje strane klipnih motora spajamo tako pomoću cevi 11, da tečnost u ta dva dela motora bude zatvorena, pri čemu se obrazuje hidraulička dvokraka poluga između oba dela. Potrebna sila za pogon roštilja ograničava se na savlađivanje pasivnog otpora. Na svaki način da time ne bi bio rešen ovaj problem, jer usled naizmeničnog delovaja pritisnog vazduha u gornjim delovima motora ne možemo očekivati, da će tečnost odn. da će količina tečnosti, koja je sa donje strane cilindra zatvorena, ostati konstantno ista. Usled toga mora se uzeti u oozir, da se za vreme mirovanja roštilja usled sop-stvene težine pokretnih delova ulje istisne iz donjeg dela klipa oko prstenova klipa. Da bi se dakle postiglo ispravno međusobno suprotno upravljeno kretanje sparenih delova, upotrebljava se dvostruki razvodnile, sa neznatnim međusobnim otkrivanjem u oba pravca i to tako, što se razvodnik 12 na gore pomenuti način priključuje na kretanje jednoga dela, a razvodnik 13 na kretanje drugoga dela. Kroz otvore 14 dospeva šiberima odn. razvodnicima pritisno ulje i otvor 15 je spojen cevnim sprevodnikom sa spojnom čevlju 11. Vidi se, da se u slučaju razilaženja obih delova prekidanjem pomenutog malog otkrivanja automatski udesi ispravan položaj oba dela i to ili privođenjem tečnosti ili odvođenjem tečnosti, uvek prema t ome, u kome se pravcu vršilo razilaženje oba dela. Svaki pomični deo, u slučaju rasporeda par po par, ima svoju sopstvenu uključnu i regulacionu spravu, koje su međusobno smeštene tako, da pojedine sprave leže jedna za drugom, kao i tačno jedna drugu sledujuće kopije te slike. Time se omogućava, da se izvesne funkcije odn. regula-cioni zahvati mogu da vežu za sve uređaje jednim prolazećim uređajem. Tako n. pr. regulisanje veličine potiska pojedinih delova odn. parova individualno i u celosti rešeno na taj način, što vladamo bitno poznatim uređajima za promenu veličine potiska neokruglim koturovima 16, koji naležu na osovini 17 i i koji su izrađeni kao vrtanj sa veoma na dugačko izvučenim nagibom. Obrtanjem toga vrtnja može se potisak svih roštiljskih delova od jedanput promeniti aksijalnim kretanjem koturova 16 na osovini 17, a pomoću vrtnja 18 može se potom individualno menjati potisak. Da bi se potom pod svim okolnostima glavnim kretanjem u jednom ili u drugom pravcu u svakom slučaju mogli da postignu maksimumi i minimumi, to su neokrug- ii koturovi odn. njihov delujući deo podeljeni na tri jednaka luka, od kojih prvi i poslednji deo imaju koncentričan oblik i koji odgovaraju minimumu odn. maksimumu potiska. Na sličan je način rešeno menjanje brzina potiska u pojedinim delovima i u celim ili dvostrukim, pljoštim razvodnicima 19, koji su individualno pomenljivi ili razvodnicima 30, koji su zavisni od pojedinačnog kretanja za ceo roštilj. U slučaju da je zbog konstruktivnih razloga veoma teško da se postigne regulisanje potiska od 0 do maksimuma i u slučaju dakle da međusobna progresija pojedinač- nog regulisanja i celokupnog regulisanja nije tačno ostepenjena za male i velike potiske, onda je u suprotnosti sa tim u slučaju regulisanja vremena taj zahtev potpuno rešen pomenutim razvodnicima 19, 20. Potrebno je povesti računa o torne, da je podela roštilja u više pojedinačno pomičnih delova mogla da ima za posledicu, da se makoji od tih delova iz nepredvidenih razloga zadocni ili istrči u napred prema ostalim delovima. Pokazalo se, da re-gulisanje brzine pomoću prigušivanja me-dijuma nije pouzdano pa stoga upotrebljavamo kod hidrauličnog roštilja prema pronalasku reguliranje sa prigušivanjem u obilazećem sprevodniku i to nikako prigu-šivanje koje bi bilo direktno, nego takvo prigušivanje, koje je zavisno od količine natrag tekuće tečnosti, koja u izvesnoj jedinici vremena teče natrag. Takvim postrojenjem postiže se potpuno ravnomeran hod svih pomičnih delova kod u napred određene brzine. Pritisne sretstvo dospeva od crpke 21 ka motoru 3 i od motora kroz cevni spovednik 22 u sud 23, koji je snab-deven plovkom 24. Pomoću plovka vladamo regulacionim ventilom 25, koji leži u obilazećem cevnom sprevodniku 26. Kod penjanja ogledala u sudu 23 otvara se ventil 25. Funkcionisanje celog uređaja se vidi dakle iz toga. .Kod promene otpora n. pr. rasterećenja odgovarajućeg polja motor brže ide, Kroz cevni sprevodnik 22 struji više tečnosti u sud 23, plovak otvara više regulacioni ventil 25 svojim podizanjem tako, da usled oticanja ulja u cevnom sprevodniku 26 ispred motora 3 pada pritisak i motor ide opet sporo. Njegova brzina dakle upravlja sa ventilom 27, kroz koji pritisna tečnost teče iz suda 23 u sud 28. Brzina motora 3 je dakle potpuno i bez izuzetka zavisna od veličine otvora, koji se obrazuje kroz regulacioni organ 27, koji kao što je ranije opisano obrazuje oba dva razvodnika 19 i 20. U si. 13 pretstavljen je celokupni sastav uređaja za raspodelu i regulisanje. Kao što se vidi iz ovoga opisa, pronalaskom postižemo to, što se celokupno loženje izvodi delom u gruboj konstrukciji a delom u fino konstrukciji, koje su ipak svedene na jedan jedini centralni organ, koji vlada funkcijom celoga loženja. Potpunom ravnomer-nošću regulisanje moguće je n. pr. obesiti regulacione organe o aparate za merenje pomoću odgovarajućih servo motora. Patentni zahtjevi: 1) Horizontalni ili kosi roštilj, koji je po svojoj dužini podeljen naizmenično na pomične i čvrste delove, naznačene time, što se ispod svakog pomičnog dela sme-šta u simetrali roštilja klipni motr za direktnim zahvatm za kretanje odgovarajućeg dela. 2) Roštilj po zahtevu 1, naznačen time, što promični deo na stranama počiva na jednom ili više parova kotrljača sa dovoljnom igrom u poprečnom pravcu i uz izve-sno je odstupanje pritvrden van pravca njegovog kretanja samo u sredini klipnim motorom ili drugom kakvom vodicom u ravni ose motora, koje je upravna prema površini roštilja. 3) Roštilj prema zahtevima 1 i 2, naznačen time, što njegovi klipni motori nale-žu u noseloj konstrukciji pomoću obrtnih čepova. 4) Roštilj prema zahtevu 1, naznačen time, što se površina roštilja sastoji od poprečnih rotilja, koji u nosačkoj konstrukciji naležu i međusobno su nepomični sa izuzetkom svakog poslednjeg roštilja (u svakom delu), pri čemu svaki poslednji roštilj zglavkasto naleže u nosećoj konstrukciji roštilja tako, da se težina prethodnoga roštilja ni u kome slučaju ne prenosi na ovaj poslednji. 5) Roštilj prema zahtevu 1 i 3, naznačen time, što je prvi član roštilja svakoga dela izrađen kao vodeće koleno struje vazduha za sagorevanje za taj član roštilja i za prvi (ili i drugi) tome sledujući član (sa više rebara) i što je pristup vazduha za sagorevanje odgovarajući sprečen ka tim članovima roštilja drugim putem. 6) Roštilj po zahtevu 1, naznačen time, što se klipni motori hlade hladnim vazdu-hom za sagorevanje, koji se vodi kroz naročite cevne sprevodnike ka omotačima za vazduh pojedinih motora (ponajbolje sa više podužnih rebara) i koji su nezavisni od ostalih sprevodnika vazduha, koji mogu da sadrže vazduh za sagorevanje zantno visoke temperature. 7) Roštilj po zahtevu 1, naznačen time, što se kretanje svakoga pokretnog dela prenosi pomoću celishodnog lakog mehanizma ka centralnoj spravi za raspodelu i regulisanje. 8) Roštilj po zahtevima 1 i 7, naznačen time, što svakim parom pokretnih delova vlada pomoću vraćanja natrag potpuno samostalna razdelna i regulišuća sprava. 9) Roštilj prema zahtevu 1, naznačen time, što su uvek dva pokretna dela roštilja hidraulički sparena spajanjem zadnjih prostora klipnih motora tako, da ovde zatvorena tečnost uvek međusobno spaja dva dela. 10) Roštilj prema zahtevima 1 i 9, naznačen time, što je ispravan međusobni položaj sparenih delova osiguran dvostrukim razvodnikom uz neznatno međusobno otkrivanje, koji u slučaju otstupanja iz željenog međusobnog položaja, pušta odn. ispušta tečnost, koja je zatvorena u zadnjim prostorima klipnih motora. 11) Roštilj prema zahtevima 1 i 10, naznačen time, što je međusobno i apsolutno moguće mrtvo kretanje oba razvodnika tako veliko, da se oba dela roštilja odmah dovode u ispravan položaj, čak i kada bi ma iz kakvih razloga (posle dužega mirovanja motora) bio dijametralno neispravan položaj oba dela. 12) Roštilj prema zahtevu 1, naznačen time što se bitno poznatim uređajima za promenu veličine potiska pojedinih delova (parova) vlada neokruglim koturovima, koji naležu kao navrtnji na jednom podu-žno položenom vrtnju, čijim se obrtanjem (kod sprečenog aksijalnog kretanja) potisci svih delova (parova) regulišu od jednom i pri čijem mirovanju aksijalnih po-meranjem pojedinih neokruglih koturova možemo da menjamo nezavisno jedan od drugoga potiske pojedinih delova (parova) roštilja. 13) Roštilj prema zahtevu 1 i 12, naznačen time, što se aksijalno pomeranje neokruglih koturova osigurava odn. izvodi vi-Ijuškastim navrtnjima na vrtnjima sa normalnim nagibom, pri čemu krajevi vilju-šaka obuhvataju sa igrom vretena poduž-no pruženoga vrtnja, koji nosi neokrugle koturove. 14) Roštilj prema zahtevima 1 i 12, naznačen time, što neokrugli koturovi u ce- loj prvoj i poslednjoj trećini njihovog de-lujućeg obima imaju koncentričan oblik, koji odgovara maksimumu odn. minimumu potiska roštilja. 15) Roštilj prema zahtevu 1, naznačen time, što je brzina njegovog kretanja u pojedinim delovima, kao i u celini zavisna od količine tečnosti, koja teče od motora ka sudu za ulje i to u određenoj vremenskoj jedinici. 16) Roštilj po zahtevima 1 i 13, naznačen time, što je vremenska zavisnost roštilja od natrag tekuće tečnosti izvedena pomoću otvora, koji se može regulisati, kroz koji otiče iz napred uključenog suda pritisna tečnost u krajnji sud. 17) Roštilj prema zahtevu 1 i 15, naznačen time, što se promenaj brzine kretanja pojedinih delova vrši neposredno prome-nom pritiska pritisnog sretstva i to na taj način, što se iz cevnog sprevodnika ka motoru ispušta regulacionim organom pritisne ulje u takvoj meri, da mora da se smanji pritisak. 18) Roštilj prema zahtevima 1 i 15, naznačen time, što regulacioni organ u cev-nom sprevodniku, koji pritisak ulja otpušta, zavisi od položaja plovka u sudu, u koji natrag pritiče ulje od motora. 19) Roštilj prema zahtevima 1 i 15, naznačen time, što je trougli otvor u napred uključenom sudu snabdeven dvostrukim razvodnikom, koji može simetrično da se pomera, radi individualnog regulisanja i jednostavnim razvodnikom nad kojim vlada u cilju celokupnog regulisanja za sve regulacione sprave skroz prolazeća osovina. $\A. $1- 2. - i It' ■n rs- i— T?-- n Lrr ■'''■sv///nj //////, 51.2). Ađ patent broj 10909 :: • ? / ! ‘ - , * \ f n- \ :• H-*-: ' HI ■ s - r; '■ */ (. 2)1.12, lp ' ' 'J -• •.j < r' 'v.