ANNALES 5/ 94 izvirno znanstveno delo UDK 003.349(497.13 Istra) 094"1561" PRONADEN KONZULOV PROBNI MALI GLAGOLjSKi KATEKIZEM iZ 1561. GODINE Alojz JFMBRIH doc. dr.. Filozofska fakulteta, 61000 Ljubljana, Aškerčeva 2, SLO doc. dr,, Facolta di filosofia, 61000 Ljubljana, Aškerčev« 2, SLO NAČRTA K U današnjoj bibliografiji hrvatskih glagoljskih tiskanih knjiga u Urachutfubingenu ne spominje se nigdje potpuni naslov malog probnog glagoljskog Katekizma iz 1561. koji je priredio Stipan Konzul. Radi se zapravo o Katekizmu kod kojega je suradivao i Pavao Skalič koji je napisao njemački predgovor s čijim sadržajem nije bio zadovoljan Petar Pavao Vergerije a potom ni Ivan Ungnad. Ovdje se objav!ju je tekst fragmenta maloga probnog glagoljskog Katekizma, pronačenog 1991. godine. O katekizmu (koji ovdje podastirem oku čitatelja) u dosadaSnjoj relevantnoj bibliografiji hrvatskih glagoljskih tiskanih knjiga u Urachu/Tubingenu', iz vremena reformacije, nema izričitih podataka. Stoga ču o tom prvom probnom tisku, koji je priredio Stipan Konzul (1521-1579) uz svestranu podršku Primoža T rti bara (1508-1586), nešto više reči na temelju kopija izvornika koji se danas naiazi u privatnom posjedu ti Delftu /Nizozemska/.2 PRVE VIJESTI O PROBNOM MALOM GlACOLJSKOM KATEKIZMU (1561) Primož Trubarje u pismu kralju Maksimilijanu II. (2. 1. 1560), u kojem se branio od optužbi kojima ga se htjelo proglasiti "krivovjercem* - cvinglijancem (usp. lembrih, 1990, 166), spomenuo namjeru o tiskanju najprije Katekizma. Trubar uz ostalo moli Maksimilijana da mu se dodijeli pomoč."/.../da bi se mi poleg Štefana Konzula iz liuzela dodelil še star mož domačin, dobro učen rn izkušen v hrvaškem jeziku in pisavah, bodisi duhovnik ali laik, /.../. In z omenjenim Štefanom Konzulom meniva, da spočetka, dokler ne bo znano, ali bomo s poskusom uspel 1 po vsej HrvaŠki, Dalmaciji in Bosni, ni treba porabiti veliko denarja in da dava zato natisniti v hrva$čini, ko dobiva črke, najpre samo katekizem ali enega samega evangelista" /Rajhman, 1986, 41-42/. Trubar nije zaboravio kralju javiti o dobrom i uspjelom Konzulovu provodenju: "/.../ Toda omenjenega Štefana prevajanje in hrvaško pisavo so mnogi hrvaški duhovniki in laiki brali in potrdili^, in s pomočjo razumnega Hrvata, z njim in z mano /.../ se to delo s pridom in častjo v Gospodovem imenu lahko začne" /Rajhman, 1986, 43/. 1 U knjiži: Rolf Vorndmn, Südslawische Reformationsdrucke in der Universitätsbibliothek Tübingen (1977, 2) čitamo u vezi s mjestom tiskanja slovenskih i hrvatskih knjiga: "Ade diese Drucke haben in ihrem Impressum die Ortsangabe 'Tübingen'; in keinem ersacheint als Druck- und Verlagsott 'Urach' {oder Aurach), wo sie •■ bis auf wenige Ausnahmen - im Mönchshof (dem ehemaligen Chorherrenstift, das Herzog Christoph dem Freiherr zu Sonneg, Hans Ungnad, als Wohnung überlassen hatte) hergestellt wurden. 2 Da ovdje o tom izdanju mogu govoriti, zasluga je gospodina injenjera Ivana Dubravčiča, koji mi je iz svoje ¿birke bibliofilskih rijetkosti, iz Delfia, blagohotno poslao kopiju i mikrofilm izvornika koji je on kupio u Münchenu 1991. na dražbi starih rijetkih knjiga za 2750 DEM. Stoga se i ovom prigodom još jed no m srdačno zahvaljujem gospodinu Dubravčicti za kopije prvoga maiog probnog, hrvatskega glagoljskog Katekizma, o čijem ču sadržaju neüto vi Se seči u ovom radu. 3 Više o torrse v. Jembrih, 1090, 220-221. 35 ANNALES 5/ 94 Alcijz IF.MBRiH: PRONAÜEN KONZULOV MALI CLACOIISKJ KATEKIZAM IZ 1561 GODINE. 35-46 O m raj! c ft n; Jaixr qpqKXDsres afë&w ^ qpçpOCDai^K qpHip ^ Oy«™-, u -ir Sri «i t >■ «r. #3 IP&Hl KšoO 39K KSJ23 rmûà. iSiDbs vasàyhtfonîi BqiÜB3. kœuwbîAâion3a>a»-? nfipfcssswi etâ^ta«dlis: ^litifoB' FTÎIOÎüciPrhSeUtJhps/j/btepnrftiirijhpih^-sairiiifiai^rjnsFTjirtiiroiftsiosprnufv^jcs gt?jfoia8F>iföai!& praMuh« • ¡¡ifep- bwt » s nt" YI^jaMism^ ZaHS'trarafr nntfs rbtevs/^rirohiftOT^rsmrc-s tfjpiroR. h-s ajusabai^ MÏ* jztui^fciiftpff^piikfsfa smi^ifi^rbiiitanihatD^soa&'M.ïlfèÇRDIP, fl®a*rOT snre^nflcibsifr juhas: rfrfO®C;wifr v* il (5aba-:s Çdsms n3ih-;psiW!iii «ifesA I «S-spà o&s/ailio haD? tf a a ÇftAinprfi ubriinnsuis^. Mitr[3îtftrraD/iDrfîbn®DPE;D Sw EJR Mîrstfta ¡f] a« fraronnraHj/ î&u SE^shihiiiiirea mtBM.^ / XMÖnn rßsFbZüc.isrfJis^ira s^HîaÇiIu^niJ/Dij^ôtfiisiiépsami&bsnirïfei na-ffgA &9oSvHiäiasMOPs oaa /mirsÄ» s uns Üsäifrps »<2*110 Vti&Gi/"Gnim«shwai oten«? seni5i?tP8M_iSaÖfeiR / pAfetmraw s-ä&h / .wftsrfflsn nroh« s S ESiät 3W rfaiam/ ? EÇ^-fr. |St3 Jba2rirto1nE?uBwl9> ntowa [3 ffi&l farh emisÄ tmA© & nü& bit orohtcû nînmaîfwaûinîSa pliiiFiteMGnnsnDSH, ^aiKLi.amiifii^Mj /-vtikfc whïbiiitrp /SxrH/ifîonafaoïRjsH îwrfi DS^a/a. i?Dtb!foSiHnfiF^nflfff3Aispfh? ¡m.teim^flßumrliÄj ifah 'Sdtews/ ijbifi lesffa&ua?' ¡heuh sfoaiitatm flütfj? ËlSÉfP liïsaas 4gjii!ïm . ßfbrfhftjpe! nasifioinsa mtA'î/JJtii^in-ihbaiDiTriîi'îir» utaacafo ut rtiw amhM (nrîî nniîiumjfeiCïioi.a/nfi 5 / f)ufi pto/asresSO ifs[3s nnmftmrs. F3©J>IÏIMB]D©O DDCuliPDiiisaM /«SHPHiR. fSsrfhftii KSÎÏIHJ 5 na$SAi KabsjiWKM ncïniilripsa / paimp (fisasii-ia■ fSrfianntft&D CSßSSi DCPO« acasiniöDIESHiSÎ: dânnmiEy&ùiiD psS-i+i o/rOAaiLrtiirbPS asDKsrp ffcEEiiaDti. taiiiai. § : ^ew^ÄGoopöXBP^fesBipaiPK^^aijfewvffmajn im ihp ityi i ê mu d3 dB um. % g-ß gfi fej l tr> /3 ?5 pil fsfb ftra p! i5 uil nnärnw^s /s uri) rôèiiïiÂiîboâhiiifo'ï'BS^ifo/wpa^ AennSiCrbDlfiÖTDSfrP'tlrärtT spt^iüüifc'i'viüifta'. iE r lir iî il, à as œ ^çsiffidTiMrajàEsâisiiiïi'Siçiiîi Sji nïu) ; . < / <ï t Ö . * » Veliki glagoljski probni list, Nürnberg 1560. 36 ANNALES 5/ 94 A!oj* IfMBRIH: PRONAÜEN KONZULOV MAH GlACOLISKl KATrKIZAM IZ i S6| GODiNf, 35-46 m&ÏÏK IIPW.M 1P3 i ift3 [MsifFs S {Bmrbps prfiaKs s ihmisi «sifts pwhtrna IPaba, çs> H mprfi jfiam.^rfi, m fespteuns s ¡PfejLfit jfiihnn3 %rhbji tfonsApe-P iPo&o j «fftraspfiFi^ EtfnitetfiPSPrfr, "ffp^sff DLHi&k ft,5nrofi# u0aii, tfifiifb Fifis {Bona s^uiiaAirîi^apiîî ♦ ©er £atccbtfmtré/mtt fefcnmifj* icgiirtftCfi/Symbolum Äihanafij, îwiî» tin roni^v fr«ftttmfctt>ttrcf> unstet? rcd?ccn CbrtfUtdim iSlw bcnà/in bcx Crcbattfci^n (Spzßcb. iftraifiMphpjfi ^nnai^sp^H. ^aubSui^G HbSSÎb&giDiîSM tas^tfUfiSB » J' ♦M » ,iîlt Iz toga se pisma vidi da u Urachu još nema giagoijskih slova, a čim ih dobiju, tiskat če "v hrvaščini najpre katekizem." I nakon Sto je Konzul giagoljska siova dao iziiti i izrezati u Nurnbergu4, Trubar če u pismu iz Stuttgarta (13. 7. 1560) vvjrtemberškom vojvodi Krištofu uz ostalo javiti: 'V. J in hrvaške črke (giagoljske, A.j.) namreč petero alfabetov, tako (so) dobre in še boljše, kakor jih imajo v Benetkah, in ker je treba za popoln tisk, imamo pri roki. In tri zmožne osebe za hrvaški tisk in prevajanje so tudi pripravljene, tako da nam zdaj - Kristu gospodu budi hvala - ničesar ne manj- etitßttgftm mnt> (Biofi* irndmftm giitfmi vttb ven/ i^evm tttyriniüümo £tinfg ¿o^im ja tvid) / ¿u Šgimpib/ m obrni uHžMu&ern Wärlww/ßitt* roi K« fönrtfc mb fvii> ikmi £5ctc i\tini0 / 5fi(id) tem nun nufj foitiMrti* <{icm ivroi&nen »nč> fdmfiuMeu JSot* CtttMegaitCjč iCvoUottfdv ^lird? Jrilffc inlci' flucbm^ct £\>ii* i\ M ka in ničesar ne potrebujemo zasiovenski in hrvaški tisk razen zalaganje tiska in vzdrževanje treh hrvaških oseb" /Rajhman, 1986, 66/. Treba još spomenuti da je, prije nego je Stipan Konzul počeo tiskati hrvatske prijevode u obliku knjige, otisnuo mali i veliki glagoijski probni list (v. Rupel, 1957, 257-266). i o tom pothvatu Trubar če obavijestiti Maksimilijana u pismu (27. 7. 1560):"/.../ Prem i I ost) j i vi gospod. Vašem kraljevem veličanstvu itd. pošiljam tu dve napisani hrvaški poglavji iz novega testamenta in troje hrvaških alfabetov, ki so po navodilu in predpisu 4 "Die glagolitischen Buchstaben wüten im Sommer (Mai-August) 1.760 in Nürnberg (...) gegossen worden. (...) Ais Vorlagen für die Herstellung der glagolitischen Typen dienten (...) altere, in Venedig und Senj hergestellte kroatische Drucke (Breviaren und Missal«;!", V'orndran, 1977, S. Kod Sučara, 1910, 79 ¿¡Ismo: "Glagolska slova rezao je prema uputi Konzuiovoj u Niirnbergu mestar Ivan Hanwach, a lljevao ih je meštar Šimun Auer i neki meitar Daniel. Giagoijskih slova bilo je u ona vrtjeme samo joi u Mlecima, dok su glagolske liskare u Senjtt i na Rijeci več dulje vremena prestale raditi." Da je Konzul zaista imao za predložak hrvatske giagoljske knjige, svjedoči i sljeded podatak u Bučjra, 1910, 95, naime da je Dalmatin za svojega boravka u Ljubljani 1560/61. Konzulu poslao dvijc dalmatinske, po svoj ti j prilici hrvatske knjige i dva abecedara, koji su štampani u Mlecima. U predgovoru Novog Zavjeta (1562) nalazimo Konzulovo izvjeJCe o izradi giagoijskih slova: "Vi znate joSCe da slova glagolska ni cirulaska po svuda jednako se ne pisu. Mi jesmo svetom (savjetom. AJ.) dosta razumnih i učenih, latinskim i hrvatskim jezikom hrvatskih pisac, tere njih prija (prije, A.j.) pisanjem, gledajuč na onu staru hrvacku Stampu u Brivijalih i Misalih, ova slova od dobrih i umetljivih (vjeStih, A-J ) nemških meJtar člnili izdlestl, zsedi, tere iziiti." Cit. Jembrih, 1980, 62. 37 ANNALES 5/ 94 Alojz JïMHRIH: PROMAOtN KONZULOV MALt G1.AGOMSKI KATSK1ZAM IZ 1S6) CO DINE. 33-46 fiai/'fîiwwmlûb rtfc* ùtfdf ttttwit i>q>fîpnî> f'HV^VHHÎ! i>a» non ^bîtf]lùlicnfe«itiQiinren öHrt&:f wpjxrVn/tf* tifotfMjmwn Ija* ben/ P)inöt>üfcl(>is5 îC^ei^ScepbiîHUii CcnfiU Ofcvwtd^r/AUKb ter (Uu id) dUbi'c^V^wft m wl im î>ie Platmi / mie Qif$timtiu£ tm m&ïVO.in&fd)! fpwdï b«b tittcfen irîffen / fcûba'^nfëii* Inn^n wnî" ww cn ^fwdxM / îm a- gfnu rtiifii« ctijicv ^Jtôlvbtc fu'iiie ^tivl/tnimitdi î>cn Carcd>iTnmin/ttëvûîri bit notti$* f?cn tmnC> fcltginrtdvmVn ifitffwtcn/ Oïe\>m / ièdvtc / btc fdtfncflen j>nnî> JwlbfiU'öffcn Cwimmm / ont) ôîe rcdjrctî ^ottwîtienfl ïw »¿ta Îfr* fîrtiiwntu üi<3i"llfoiifl'tiiD/ mitftu'tyit i-jiujU^iin^n / (txobatifd) fitjat t>ni> ttiufcn folUfijpn, ©min t|î wvfytf* fcnUd)/ f?n(t<Î? / fSm tarJtfmUfrft Ç&ftar/ wit fantu c lin t fimem b^it^i iô# / fcurçbtott Catdujiimiu/ and? torcd} allere ftii&s èwdvt / ini twriW nid* ntictn tmtf Cràboti* fdicii SStöUftvi?/ jr y il dm jrem tu-iv gtonten/ftf ito rtwé «nO i>m ^îirffc»/ fre mi<\) wf« (Spirtd? wî> fdntjfçm/fwteriid? Hi £i;«4t,iit(î>ûï tvtViiud>/o(j wtU/tnfuttjem \>a* dwweifdwi/jutemxedxm/ ölten/ torn a/ «ttan feltgnwfcnfcn Ctwfî* ittbm iStoufrm/Mii^n fam* ©iia wir rtber&fetnrffc wm?> flctitc Cpic»l>(B; lili totöct«u/»nnt>üt tetfeUugen 3f(amm a\\$&t\>m irtffen/ lxic|tinc tarai tdicedtdi tnmct ncv^c.t'iiffccn emefdvn ^îr^/iii^i* {w «ntai1 î?iiUi teilten Wt»v>tTdK«î tïj iwtwtt Štefana Konzula bili zdaj pred kratkim rezani «n uliti v KONKRETNIJE VlJESTi O PROBNOM Nürnberg«], čeprav so v tisku nekaj črk spregledali in GLAGOLJSKOM KATEKIZMU izpustili; so pa vse ureza ne in ulite hkrati z dvema drugima malima alfabetoma, ligaturami, pikami, vejicami itd. Te lahko vaše kraljevo veličanstvo pokaže in Kao što sam več spomenuo, o torn katekizmu u da presoditi izvedenccm v hrvaškem jeziku in pisavi, dosadašnjoj bibliografiji nema podataka6. Iz 1561. spo-češ ali smo s prevajanjem in tiskanjem na pravi poti ali minju se tiskana djela glagoljicom: Tabla za dicu... i ne "/Rajhman, 1986,77). Katekizam edna malahna kniga... (v. naslov ovdje). O Poznavajuči intelektualne sposobnosti Pavla Ska- torn prvom probnom knjižnom tisku rialazimo vijesti i u lica5 (1534-1575) koji je u to vrijeme boravio u pismu Ivana Ungnada koje je uputio kralju Maksi-Ttibingenu, Trubar če u spomenutom pismu zamofiti milijanu iz Uracha {12. 4. 1561): "/..J Dann gnedigister kralja Maksimilijana sfjedeče: "In ker zna doktor S kal tč, khünig, wie e.kö.m. zweiffeis on gnedigist wissen, hat moj prav zaupni, naklonjeni gospod, tudi kranjski bez- ermelter Primuss Trubar mit herr Stephano Consule jački in hrvaški jezik in hrvaško pisavo (glagoljicu, A.J.) Histriano vnnd anderen iren mitgehilffen aus den gna-primerno pisati in brati, naj mu izvoli vaše kraljevo den gottes vnd mit. würkhung dess hat!igen gaists die veličanstvo pisati in naročiti, da bi nam pomagal tudi pri windischen vnd crabatischeri buechstaben dermassen tem božjem delu, ki ga sam ima za veliko tn koristno erfunden vnd ins gericht, das man das freudenreich itd." /Rajhman, 1986, 77/. selügmachende wort gottes in ermelten baiden sprach 5 O Pavlu Skaltču v. kod: Jembrih, 1990, 149-218. 6 Usp. BuCar-Fancev, 1938; Schnuirer, 1799; Vorndran, 1&77; Sakrau$ky, 1989, Rupel, 1954, 13, doduSe donosi vijest o postojanju fragmenta, ali bez spominjanja čitava naslova: "49. Ctag. Katehismus 1561. Drobec tega katekizma, ki obsega samo prvo polo, pa ji manjka Je list A IV, je v privatni lasti dr. Scherrerja, ravnatelja knjižnice Tehniške visoke Sole v Curihu. "Usp. bilj. 2 odnosno 12 ovdje. 38 ANNALES 5/ 94 Alo-I IEmBRIH; PRONADfN KONZUiOV MALI CIACOIJ5K! KATEK'IZAM ¡Z 1561 CODINt, 35.4ft "^Jf -¿r rvivy ^ wir &'{] wifcr teÎHfwrm imixww fîccn/ m W* 83»ê ^funiwi/totrcfc toefdbfôM jjftà&tôfi «ttafojfô. we inç^i 6<$>ülffcn j« teinoic »iclten wie t^it^ictn^oewiirwnti/Ji^ituticu/ i^Ucn.wiv alfami batffitwÜltfta* mctit/im namen bc$ cn mfatyiu <£: žC; wit* win rtlfo / frimptbem fttirgencituitciwn fyo* wwnXQa'\t/ tiuffa ajkx nijt>cttfediu'ö<;(i.bcu#ciu ©aççw folnmyuam 1; wglBnmi/m 6cirt a 5 & i.OrtV» ausstrucklich vnd wolverstendlich schrei-ben, truckhen, Jessen vnd verseen khan, wie sy auch zuvor berait schon etiieh schön christliche tractatln windisch truckhen lessen, yetz aber haben sy zu Tübingen den klainen caiechismum Lutheri chrabatisch gedruckht, den pemelter her Primus e.k.m. sambt einer christlichen predig des glaubens nun mit ainer vnderhenigen teutschen vorred ann e.k.m. gesteit vnderthenigist thuet vbersenden" /Kostrenčič, 1874, 16/7 Mali probni glagoljski katekizam |oS če jednom Primož Trubar spomenuti u pismu Maksimilijanu (25, X. 1561): "/.../ Durchleuchtigister und Gnädigster Künig und Herr, Nach dem Ewer Kün. May. als von dem gnädigen lieben Gott hocherleuchtem Christlichen Künig, ich sampt Stephano H isterreicher, in verschinem Monat Martio dises LXl jars die erste und kleine Prob des nevven angefangen Crabat¡sehen Dolmetschen, und trucks des Catechism« underthänigst dediejert, und in derselben Namen aussgeeh lassen /... /' / Voigt, 1858, pecalognii eaflfepa. fFabnmh ff 3 mhz; mm/a sazsmi * IPamnfi^piMp: sMOFrfi rnizdt iiItl{flIUWSPH Ž t OiibDnniir» ^MOPS^O ubifi ©H^tmps imrte pk ^mratrnsius ffifio-npffljipauj t ftarimnrfr IPaincrams ami«vifi s Mihonab on^p? »ntift COTUbita GofUjsa faaAttfha -šoniBims smatra }§Za m»ifr. JPDinirfit IPo mesu Hiaffnmfi, EPa zmm iGatf^DbafljninifiPHKjifoafc A v a3Fanb Slžjfifcsa m,a¡níi3» SRffiíí3P [Sei) j3p«v2aiw rosd(ji!iD§M .[pbHröra Mjlibrdrtißß .^ibtmAmi/s 0opxdï>3 Dnjniutkls jjfiatras irtiliF aci» AirhbirciisÄi h^í.'qTíii * ^IPOursiita rrîi Fatya'ôih^airbSFàôbs'S'Fs äcavili Dfl'ô'a^aYi'G&ijîï. Saz» OT&irkrinfrHsûbpÇffiiïbsiiîiH jftsnaaamrfib* inu3D. TPabBffP 0n<3#a&>?It dlaL^ffi .ftmo* 3ju5h rvi>3itm ¡ibife p/hrti DtrliPih^ . S stíbiuia^iras vñm w,mž*3 FI1IÜ33 S m Hiua/dtfdi^ laaiöiiif Pitruia/w. H FStmrfiimsnbSFto DOPIÍI « ÍDlft^IJII, Jfcíll SÖsHirflBiK FJÎtf? [¡IIb FÜjfix í jiitfrjFx . Eb-? chj33 5 -4bfiitfli3^5?fm£l s /îltf s ^iftiiumrhuiahnca-is .ftíRSIP - 2& "navodilo s Kranjskega", prema kojemu bi se ravnao glede "svojega poklica" u Ljubljanu, Trubar piše; "/..J Medtem mi piše gospod Ungnad po lastnem slu, naj se brž odpravim v Tübingen, ker da je pri hrvaškem tiskaru {katekizma, A.j.) v predgovoru nekaj narobe, zakaj Vergerij da je pod SkaliCevo poslanico zapisal tele besede: Takoj v prvi poli (od zgolj šestih) se kaže velika časlihlepnost; poveličanih je namreč pet imen in pripoveduje se o nekaterih stvareh, ki niso resnične.10 Ali bo to učilo Hrvate skromnosti in ponižnosti? O da bi bog to podjetje podprl! Bojim se pa, da ga ne bo, ker sovraži ošabnost in čas-tihlepnost. Zakaj ne bi smel kristjan povedati, kar opazi? Peter Pavel Vergerius.'10 In Vergerij je tako podpisano polo poslal njegovi milosti, in h knezu je Vergerij sam odjezdil. Zaradi tega je knez njemu, gospodu Ungnadu, sam pisal, naj spre- menijo predgovor, tj. naj odstranijo Skaličevo poslanico in imena itd."11 ¡Rajhman, 1986,84/. O tom dogadaju u tiskan", Ivan Ungnad u pismu Maksimilijanu (12. 4. 1561), uz ostalo, piše: "/.../Schliesslich gnedigister khünig thue e.k.m. ich vne-derthenigster berichten, das ich in erfarung khome, das graff Scalichius e.k.m. den anfang vnd ersten pogen obange regten chrabatischen cafechismi zuvor auch vbersendt. Dieweili er aber in ermelten pogen aus ime selbs ain aigen zu dieser sahen teutschen epistei, die an e.k.m. geschriben, on mein wissen vnd willen, auch in herrn Primi abwesen dermassen geruembt, als ob ich vil zue diesem werkh gethan, habe ich nach erfarung desselben solchs alles corrigieren vnd aussthuen lassen, dann ich vnederthenigist wol weiss, ich khains wegs gepüre. Hab schon bisheer meinem geringen vermögen 10 Btlo bi dobro znati o kojirn je neistinitim stvarima riječ. Vergerije to ni j« izričito naveo. Mož da bi se dalo nasfutiti o tome iz Ungnadova pisma Maksimilijanu (12. V. 1561) u kojem je uz ostalo zapisao: ".../ Konačno VaSern Veličanstvu javljam i to, da sam čuo da je grof Skalič {Scalichius) več prije poslao početak t prvi arak Katekizma (dakle koji Je vidio Vergerije, A.J.). Kako je on lamo, u odsumosti Trubara i bez njegova znanja i dopuJtenja, sastavio posebni njemački predgovor, ja sam to dao izostaviti i ¡spraviti, jer je, bez razloga i Sto se ne pristoji, isticao koliko sam kod toga poduzeča zaslužan. Jer ako sam i ja Sto od svoga imetka Zrtvovao, to je po milosti Božjoj, pa ču i nadalje činiti" iBučar-Faricev, 1938, 60. 11 Treba spomenuti da se je Vergerije sa Skaiičem več prije posvadao. Viie o tome v iembrih, 1990, 178-187, 40 ANNALES 5/ 94 Afoj* l£MBRtH:FRONADEN KONZULOV MAU C.LACOLJSK] KAT£KiZAM IZ- 7561 COÜINE, 35 44 DeBiptiC ina- Dua&tfmtfnutt, Kbau&aws ai-ssrrao enna $pnL& 3o3 5 miHtfra «sa Qirh muhe s&nnbrtiiTra/ni] $g?smi3 pifa surtía* tfDfh-?nro [ikdto anawabrfi mufiMuwuis ttifium dtffr ^wiiMiai frnnuh jUbrtiPaMjesi n9b3ws « Dieras sfa aaM OTH ,ao2 3 ©íhujíli M&iife ftoRpih oJKrhbruft Atipas 4ifi m guii Durftö (BadlrannA, çifi aíibíaaiuwaí P83 Pa «Besinn ¿ms; ^btftns, sffiHBOiraa pism pift $3 Qfitwz 23PÍF3 » toîPt ppaaroasfanag mft? p ¡sastras nbs3 B/Hcfi a? hAin;œiV,S[nja Í HmiM «ô-a Ea&íjh k^Seiie s ifJpBsmiBi.j,^^ OJTČS/d ©ßllßrtlba à PíilP $3 aM>riy.OctaIo¿¿. EUS ♦ JhhmZcñi ». Sfti3 EaíaíTpa ainiíhaiwaps P3 öpfoispA*. mJ.amrli irtifaHrtima f SlIB^QSb ♦ jÇa&dh 93 Wikft smíH3 s ifjpKSf BU? nach etwas derzue gethan oder bey anderen beförderen barovím predgovorom tu je sada pred nama. Po svemu heiffen, ist es nit von mir, sondern aus gnediger suded to je jedini fragment (''drobec") za koji dañas schickhung gottes geschechen " /Kostrenčic) 1874, 18; znamo.13 ßuduCi da taj primjerak nisu imaü u rukama Schnurrer, 1799,85/.12 oni koji su pisati o tiskanim hrvatskim knjigama u Iz Ungnadova pisma saznajemo da je Pavao Skalič Urachu/Tübingenu, ovdje prilaZem črti v tekst tog unika- prvi arak "ersten pogen" Katekizma s predgovorom ta. poslao Maksimilijanu u Beč, mozda i prije nego što ga je pročitao Pavao Vergerije, nakon čega je slijedila MALI PROBNI 1 VEČI GLAGOLJSKI KATEKIZAM S njegova primjedba. Sve se je to dogodilo bez Ungna- TRUBAROVIM PREDGOVOROM dova znanja i u odsutnosti P. Trubara. Posljedica Ver- gerijeve reakcije urodila je ispravkom i novim predgo- U bibliografiji tiskanih hrvatskih glagoljskih knjiga u vorom Katekizma koji je napisao P. Trubar. I upravo taj Tubingenu/Urachu, kao cjelovit Katekizam poznat je primjerak probnoga glagoljskog malog Katekizma s Tru- samo onaj ved Katekizam takoder iz 1561. kojemu je 12 Isto. 13 Istiria, 1954. godine Mirko Rupel u svojem radu: Nove najdbo naSih protestantik XVI. stoletja, o tom fragmentu donos k> slje-deču bi-IjeSkq: "/.../Clag. Kalehismus 1561. Drobec tega katekizma, ki obsega samo prvo polo, pa ji manjka še list A IV. je v privatni lasti dr. Soherrerja, ravnatelja knjižnice Tehniške visok« šole v Curihu" /Rupel, 1954, 15/. Rupel, vjerojalno, nije znao da je probni mali katekizam. Na temelju mikrofilma fragmenta, možemo otitiati viasnike toga prvijenca Katekizma. Naime na unutraärwj strani prednjih korita p i Je: "Ex Jibris Bibtiothccarii Paul Scherrer - Bylund", Zatim slljcdr: Aus der Bibliothek Carl von Hoitlingen". U katalogu tvrtke Härtung u. Härtung, koja je 1991. na dražbi knjiga u Müncbenu predstavila i naä fragment Katekizma, pod rednim brojem 155 čitamo: "Katexismos (kroatisch) i. J Oer klein Cateehißmus, vnd ein Predig vom rechten Christlichen Glauben, in der Crobütiscben Sprach /.../ Tübingen (d.i. Urach, Ungnad), I5&1. 7 (st.?). KauloSku bitjeäku poslao mt je gospodin Dubravčie, pa mu se i za to najsrdačnije zahvaljujem. 41 ANNALES 5/ 94 Alojz iEMBRIH: PROM A DEN KONZUIOV MA5.I GLAGOLI SK! KATtKIZAM 11 )5Í,¡ COOINÍ, 3S-4é> #itl1-»3 B/rtlfl dÜ (.(fl.JilßMStrtÖ <¡ SübXSülíb, Ea^sííi rfi z/a §trfi naaifoa-š m.rJibiTós^* ifaunsh♦ transite« I$a2orft RMÉ/íl i^&nasstf^íOTDffj s^FSKOTBbs^utfflWB ¿fósafanfflpitaíf . Z¿k EpltilMZolh , S P23i.il/PHI pg flírifiífba'&tJir PÜ mvwzrh , ma pfe MÍÍ^jíÍAI jGs^ITQ^rCSIiaÜIS dJpii'D9TiFE034P3á' ata? wirf QB$h-?j8 ra jfofioiys g paoStfbg m OanmA ÍSafiftP3í\i n pr)iA ,P3 jíís^aT&arñ fcrffrtU dürhT&a» <í\ % ra usPS/3/ pa¿a ufcifx amtreiHs vñam jMaii'g s panfldbs d3 sficií ftulifosnajltfä/ / EmOunfeiltiinriiPsaM AjUüilídbs s? üHätRraftl • ÜUbapnft. ^(íwaps^a mftí^DWSsirtiptfmEif Duanratu * ^rfiWa smA mi tififroarnziros f Hirt/aníb. Kadili «a kmM j^ämiss iflpesnn* awfí ^n&bapgGÍSaiinm FD?ärtib5i?,?3fte nts/^-IPaísiibihOuli^iras nwbiMj&baí ¡?3o3dbP fitidbmuñid, s aiik « jüKfrpM ♦ tfaaímjft. ÍPasínnmBsiravii s míIoS aüSpt roí! §t3Ut ubs^a tfali&a ^aMifta ¿íraonamia «. 4iB predgovor napisao Primož Trubar, datiran: "Datum Tübingen den 1, Tag Marti j/ im 1561. jar.," a predgovor probnog malog glagoijskog Katekizma: "Datum Tübingen am 1: tag Martij/ in dem 1561. Jahr," Rekii bismo neznatna razlika, no ona je ipak dovoljna da vidimo kako je riječ o dva različita predgovora kao 5to se to vidi iz njihova sadržaja i jezika. Naslov jednog i drugog katekizma to takoder pokazuje. Naslov prvog probnog malog glagoljskog katekizma glasi: Katehismos./ EDNA MA-/lahna kniga, u koi jesu vele po-Aribni i prudni nauki i artikuli/ prave krstianske vere, s kratkim/ istomačenem, za mlade i priproste/ ljudi, i jed na predi ka, kako se ima/ ovo slovo, vera u s. pismu razume-/ ti-krozi Stipana Konsula/lstranina, s pomoču dobrih/hrvatov, sad nai prvo/istomačena. Der klein Catechißmus/ und ein/ Predig vom rechten Christlich-/en Glauben/ in der Crobo-/ tischen Sprach. Hla^nnifi. IPa 3?ST»K ifi3ÖJPl|ai.3,8!TOBlfc PI K^iSf Štampana U tubingi. GodišCe po isukrstovim roistvu/1.5.6.1. Naslov večeg glagoljskog Katekizma iz 1561. glasi: Katehismos/ EDNA Ma-/lahna kniga, u koi esu ve/le potribni i prudni nauki i a rti-/kult prave Krstianske vere/, s kratkim istomačenem, za mlade/ i priproste ljudi. I edna predfka, od kriposti i ploda prave kar-/slianske vere, kroži Stipana/ Istranina, s pomoCu dobrih Hrva-/tov, sad nai prvo/ isturriačena. Der Catechismus/mit kurtzen aus-/legungen/Sym-bolum Athanasij, und/ein Predig von der krafft und würck-/ung des rechten Christlichen Glau-/bens/ in der Crobatischen Sprach. /Štampana u tubigi./ Godišce po Isukrstovim roistvu./1. 5. 6. 1.14 Usporerjimo It ta dva naslova: malog probnog i ve-¿eg glagoljskog Katekizma, nad čemo neke razlike: 14 Taj »aslov donosi Bučar, 1938, 56; Vomdran, 1977, 21; Säkrausky, 1989, 186-182 42 ANNALES 5/ 94 AEoiz IEMBR1H: PRONAOEN KONZULOV MALI CLAGOLI5KI KA7EKIZAM IZ Î5f>1 GODiNE. «Mi?s* s tîranhprfîiîÎain.siîîr, ■uftföaavufi &nff<3iftmn33iifl3bifi,& § rDHi?ME Mfifarnq^ nux .ribaijos IfnnspîiPÉ ^ap^ajdliih S^nBsApàpjir^^/Ylwaiiibal?»^ iiinuhtiüntr, «ffiftüLpite IÜDS SŒmkrÎi&aPiît* ftein Crttdn'(]ttttt0/ vrnti ein ¿pwî>Î3 »omwdittn ünßtrtttK'H/ intyc&wi & ctfcfomSjJwctk fîmnlimjiiftpiïi Snnm&sp^is « ftantsum [â HtfaKh-ffmlfflBAi bssÇBEDa f Ca, 4/n tifi* naprimjer, u probnom malom katekizmu: "/.../ i jedna predtka, kako se ima ovo slovo, vera u s. pismu razumeti"; u večem Katekizmu:"/.../ i edna predika, od kriposti i ploda prave karstianske vere"; maii probrti Katek.: "kroži Stipana Konsuia Istranina"; vec.i Katek.: "kroži Slipana Istranina...". U njemačkom ta koder je razlika očita. trubarov njemački predgovor U malom PROBNOM GlAGOLJSKOM KATEKIZMU (1561) Dem durchleüchtigsten unnd Großmächtigsten Fürsten und Heren/ Herrn Maximiano Künig zö Boheim/ Erzherzogen zu Osterreich/ Herczogen zö Burgund/ in obern und nidern Schlesien/ marggrauen zu Märhern/ Grauen zö Tyrol etc. Gnad und Frid von Gott durch Christum. Durchleüchtigister und Gnädigister König/ Nach dem wir nun aufs sonderlichem verordnen und Schickungen Gottes die gancze Crobotische Truckerey durch hilffe viler gutherziger Christen/ fürnemlich aber durch Naslovna strana veCeg glagoljskog Katekizma (1561). trewen beystand und fürdernuß des wolgebornen Christlichen Herren Hansen Ungnad Freyherrn/ etc. überkommen haben/ unnd dieselbig Herr Stephanus Consul Isterreicher/ gleich zö der zeit, als ich allhie die zwu Epistelen des H. Apostels Pauli an die Cormthiern un{d) an die Galtern/ mit Argumente(n) un{d) Scholien/ in der Windische(n) sprach hab trucken lassen/ hieher gehn Tübingen gebracht. Ist ime von uns ertlichen gerathen/ das ct zöm anfang und erster Prob/ die kleine Bibel/nämlich den Catechismum/ darum die nötigsten unnd seligmachenden Historien/ Lehren/ Gebe!/ die schönesten unnd holdseligsten Ceremonien/ und die rechten Gottesdienst des newen Testaments begriffen seind/ mit kurtzen Auslegungen/ Crobatisch setzen und trucken soll lassen. Dann es ist verhoffentlich/ Gott der him(m)iisch Vatter/ von wagen seines geliebten Sons/ unsers Herrn unnd seligmachers/ werde mit seinem heltgen Geist/ durch den Catechismus/ auch durch andere gotselige Bücher/die hernach getruckt werden/ nicht allein auß den Crobotischen Vöickern/ ir vil von irem Aberglauben/ sonder auch auß den Türcken/ 43 ANNALES 5/ 94 Alojz fÊMBRIH; PRONADEN KONZULOV MALI CLAGOLJSKI KATEKIZAM 11 1561 GODÎNÉ, 35-46. dieweil sie auch diser Sprach und Geschnitten/ sonderlich die Cyruliza (die wir auch/ ob Gott will/ in kurtzem haben werden) gebrauchen/ von dem Machometischen/ zÖ dem rechten/ alten/ waren/ allein seligmachenden Christlichen Glauben/ bringen und be kören. Das wir aber dise erste unnd kleine Prob E.K.M. dedicieren/ unnd in derselbigen Namen außgeben lassen/ hat seine ursach/ deren ich ertlich in meiner getruckten teütschen Vorred/ über das ander halb theil des Windischen newen Testaments hab erzölt. Und E.K.M. bitten wir underthänigst/ diß unser dedicieren im besten zuversteen/ un(d) solches Büchlin durch ver-stendig un(d) Gottselig Croboten iudicieren zulassen/ un(d) souer eltwan mängel würde(n) befunden/ durch dieselbigen gnädigst uns zuerin(n)ern. Nach disem/wils Gott alsbald uns mehr Gehülffert zö dem gemelten Crobotischen Truck/ dere(n) wir täglich seind gewartend/ zukommen/' wollen wir alsdann das New Testament im namen des Herren/ zötrucken anfahen. E.K.M. thön wir uns also/ sampt dem fütgenornmenen hohen Christlichen newen Werck/ auffs aller underthänigest beuelhen. Datum Tübingen am 1: tag Marli]/ in dem 1561. jar.15 E. K. M. Underthänigster Capplan. Primus Trüber. TRUBAROV PREDC.OVOR U VEiEM GlAGOLjSKOM KATEKIZMU (1S61) Dem Durchleüchtigisten vnd großmächtigsten Fürsten vnd Herrn/ Maximiliano Künig zu Böheim/ Ertz-herzogen zu Oesterreich/ etc. Gnad vnd End von Gott dem Herrn/ durch Jesum Christum. Durchleuchtigister vnd gnädigister Herr Künig/ Nach dem wir nun auß sonderlichem verordnen vnnd Schickungen Gottes/ in disen obern Teütschen landen/ die Crobatische Truckerey gantz vn(d) büpsch/ durch hülffe viller guthertzige{n) Christen überkommen haben/ vn(d) diselbig Staphanus Histerreicher/ gleich zu der zeit/ da ich athie die zwu Episteln des h. Apostels Pauli an die Corinthiern vn(d) die an Galatern/ mit kurt-zen Argumenten vnnd Scoliert/ in der Creinerischen sprach hab trucken lassen/ hieher gehn Tübingen gebracht. Haben wir jme/ de{m) Stephano geraten/ dz er/ diß vns mehr gehülffcn zum Crobatischen dolmetschen zukom(mien/ den Catechismum mit kurtzen Außle-gungen. Item/ des Nicenischen Concilij/Athanasij vn(d) Augustini Symbola/vnd ein Predig von der kraft vn(d) würckung des rechten christlichen Glaubens/ wölche von den Crobatischen Priestern in Lands Crein/ übersehen/ corrigiert/ vnd vns zu trucken übersent seind/ soll setzen vnd trucken lassen. Dan(n) wil man die rechte Gottselige vnd seligmachende Religion/ vnder dem jungen vn{d) einfältigen voick vnd in der Türckey pflanzen vnd anrichten/ so mag solches durch kein anderen weg oder mittel füglicher vnd fürderlicher geschehen/ dann mit dem Catechismo vnd Symbolo Athanasij. Das wir aber dise erste vnd kleine Prob vnsers newen angefangene(n) Crobatischen dolmetschen vn(d) Trucks E.K.M. dedicieren/ vnd in derselbigen Namen außgeen lassen/ geschieht nit on vrsachen/ die allda zuerzölen vnfüglich/ vnd deren ich ertlich in der teütschen Vorred über die Episteln zum Römern/ hab angezeigt. Derwegen ist an E.K.M. (Eueren Königlichen Majestät, A.J.) vnser vnderthänigst bitten/ diß vnser wol-stendige der Crobatischen sprach induc.ieren/ vnd war für mängel darinn/ in Worten oder Orthography befinden./ derselbige(n) gnädigst vns erinnern lassen. Auff di-ses/ vill Gottf soll der erst halb theil des Newen Testaments/ erstlich mit Crobatischen buchstaben/ darnach mit Cyrilischen {die wir bald zu überkom{m)en verhoffen) getruckt/ auch in E.K.M. Namen außgehn. E.K.M. thun wir vns hiemit sampt dem fürgenommen hohen Christlichen Werck in aller Vnderhänigkeit beuelhen. Datum Tübingen den 1. tag Martij/ im 1561. jar.16 E.K.M. Vnderthänigster Ca p lan Primus Trüber Creiner Usporedujud ta dva predgovora, zaključiti je da se radi o dva sadržajno, na mjestima, različita teksta, Razlikuju se i po obliku siova. U prvom predgovoru malog probnog Katekizma Trubar se potpisao kao "Capplan Primus Trüber", a u drugom kao "Caplan Primus Trüber Creiner", U knjiži: Oskar Sakrausky, Primus Trüber. Deutsche Vorreden zum slowenischen und kroatischen Reformationswerk (1989), u vezi s (drugim) Trubarovim predgovorom u (večem) glagoljskom Katekizmu, čitamo: "Eine frühere Widmungsrede, die Paul Skalit! verfaßte, wurde auf Grund einer Entscheidung Ungnads gestrichen und eingestampft, da diese für ihn unerträgliche Lobhudeleien enthielt.17 Trüber mußte in aller Eile diese kurze neu verfassen" (Sakrausky, 1989,188). Sakrausky je, neznajud za prvi Trubarov predgovor probnog 1b Ovo je prljepis predgovora, objavljen u knjiži Sakrausky, 1989,187-189. IS Taj predgovor riije u svoju fenjigu uvrslio Sakrausky, jer za nj nije nt zr>ao. 17 Usp bilj. 10 ovdje. 44 ANNALES 5/ 94 Alai? JEMBRIH: PKONAÜEN KONZULOV MAU ClACOLISK! KATEKiZAM IZ 1561 CODINf, JS-« malog giag. Katekizma, mislio da je prvi, nanovo, napisan Trubarov predgovor taj u večem giag. Katekizmu. Medutim sada, kadu imamo integralni tekst stvarno prvoga predgovora u malom probnom giag. Katekizmu namjesto Skaličeva, hrvatska i slovenska protestantistika bogatija je za još jedan Trubarov tekst koji dosada nismo imali prilike nigdje vidjeti. isto tako fragmentom maloga, probnog giag. Katekizma bibliografija hrvatskih glagoljskih knjiga, tiskanih u Tiibingenu/Urachu, takoder je bogatija za još jednu stvarnu bibliografsku jedi-nrcu, SADRŽAJ FRAGMENATA PRVOGA MALOGA PROBNOG GLAGOLISKOG KATEKIZMA (1561) Kao Sto je več u katalogu tvrtke Hartung u. Hartung iz Munchena spomenuto, fragment našega Katekizma obuhvača 7 tiskanih listova. Prema mojoj numeraciji sadržaj je sljedečk A lr naslov Katekizma; A Iv prazno; A Ir početak Trubarova predgovora (njemački švabah); A lir nastavak predgovora, A llv isto; A Hlr isto; A lllv završetak Trubarova predgovora. A IVrv prazno, A Vr Deset zapovedi božje (Daealogus), A Vv nastavak zapovijedi (7. 8. 9. i 10.), A Vv Vera apostolska (Symbo!um Apostolorum), A Vir nastavak apostoiskog vjerovanja, A Vir Molitva Gospodnja (Oratio Dominica}, A Vlv Od Sakramenta svetoga kersta (De Baptismo), A Vlv Od Sakramenta oltara (De Sacramento Akaris), A Vl!r Kim načinom meltri imaju učiti dicu svoju deset zapovedi taj dio završava na A VII Iv. Dakle imamo 13 stranica tiskanoga teksta od kojih su četiri na njemačkom -Trubarov predgovor. I na kraju namece nam se pitanje, kako razumijeti Ungnadovu rečenicu u pismu Maksimilijanu (12. 4. 1561), gdje kaže, nakon što je saznao za Skalicev predgovor, "habe ich nach erfarung desseiben soleh s alles corrigieren und austhuer» iassen"? je li Ungnad obustavio daljnje tiskanje Katekizma? O tome zasada nišam naSao podataka u pristupačnoj mi literaturi. Sigurno je da fragment malog probnog glagoljskog Katekizma, u povijesti hrvatske glagoljske knjige tiskane u Urachu, predstavlja unikat, pa ga kao takva nakon 433 godine ovdje ponovo objavljujemo u faksimilu. Stipan Konzul (1521-1579). RIASSUNTO Nello studio, sulla base dell'esa me delta corrispondenza fra Primož Trubar e Ivan Ungnad. si deserivano le situazioni che hanno portato alla stampa del primo Piccolo catechismo glagolitico di prova (1561) di Stipan Konzul a Tubinga. Dall'inizio del 1561 lavorava nelia stamperia anche Pavao Skalič, grazie soprattutto alle richieste presentate da Primož Trubar a re Massimiliano. Trubar\ che scriveva le prefazioni in tedesco anche per le edizione croate, si trovava all'época a Kempten e cosí il lavoro venue fatto da Skalič. la prefazrone da luí scritta per i! Piccolo catechismo glagolitico, venne ierra da Pietro Paolo Vergerio, già in contrasto con Skalič (v. jembrih,. 1990, 178197), che mise per iscritto le proprie osservazioni riguardo al contenuto e le comunicó a Ungnad. Qu es t i elimino la 45 ANNALES 5/ 94 Alojz JLM8RIH: PKONADE.M KONZUIOV MALI GlACOljSKf KATCKIJMM 12 1561 fiOO/NÍ, 35-4b prefazione di Ska lid e Trabar scrisse il nuovo testo. Nel fra tiempo Skalid aveva inviato la sua prefazione e il testo del Catechismo a re Massimiliano ¿i Vienna. Visto che sinora non viene menzionata in nessuna bibliografía di libri glagolitici-croati stampatí a Urach, questo Catechismo glagolitico di prova viene ripubblicato in facsímile. II Cate-chismo, conservatosi solo in frammenli (13 pagine slampate), venne acquistaio a un'asla di libri rari a Monaco nel 7991 dall'ingegnere croato ¡van Dubrav&d i! quale ha poi menso a disposizlone dell'autore di questo testo le copie deü'originale e il microfilm. Cosi il protestanlesimo croato e sloverm si é arricchito di un testo sinora sconosciuto e cioé ¡a prefazione di Trubar aü'edizione croata mentre la sioria del glagolitico croato é piú ricca di un'altra edizione origínale, opera dei traduttori di Urach durante la Riforma, nel XVI i eco lo. LITERATURA Franjo Bučar - Franjo Fancev, 1938; Bibliografija hrvatske; protestantske književnosti za reformacije, u: Starine JAZU, knj. 39, Zagreb. Franjo Bučar, 1910: Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije, Zagreb. Alojz Jembrih, 1980: Najstarije hrvatske početnice, u: "Istra", br. 3/4, IV. ročki glagoljski bijenale, Pukl. Alojz Jembrih, 1990: Hrvatski filološki aspekti, "Revija", Mala teorijska biblioteka, knj. 39, Čakovec - Osijek. Ivan Kostrenčič, 1874: Urkundliche Beiträge zur Geschichte der protestantischen Literatur der Südslaven in den Jahren 1559-1565, Wien. Jože Rajhman, 1977: Prva slovenska knjiga v [uči teoloških literarno-zgodovinskih, jezikovnih raziskav, Ljubljana. Jože Rajliman, 1986: Pisma Primoža Trubarja, Ljubljana. Mirko Rupel, 1954: Nove najdbe naših protestantik XVI. stoletja, Ljubljana. Mirko Rupel, 1957: Der große und kleine glagolitische Probezettel von 1560, u: Welt der Slaven il, 2, Wiesbaden. Oskar Sakrausky, 1989: Primus Trüber. Deutsche Vorreden zum slowenischen und kroatischen Reformationswerke, Wolfsberg. Johannes Voigt, 1858: Briefwechsel des Hans Ungnad Freihenn von Sonneck mit dem Herzog Albrecht von Preussen, u: Archiv für Kunde Österreichischer Ge-schichts-Quelien. Bd. 20, Wien. Rolf Vorndrnn, 1977; Südslawische Reformationsdrucke in der Universitäsbibliothek Tübingen, Tübingen. 46