cS&k' HRV^?4 . KRALlt-N,^N |^| SLOvENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU INDUSTRIJSKE SVOJINE KLASA I ( ) '^DAN 10. oktobra 19^2 PATENTNI SPIS ŠT. 608. Mlnerals Separation Limited, London. Poboljšanje pos*upka za ili koji se odnosi na obradjivanje materijala, koji u sebi sadrži ugljena. Prijava od 10. januara 1921. Važi od 1. decembra 1921. Pravo prvenstva od 20. novembra 1919. (Engleska). Ovaj izum odnosi se na poboljšavanje postupka za ili koji se odnosi na obradjivanje materijala, koji sadrži ugljena, siromašnog ugljena, ugljenih otpadaka, uglje-nove troške, ugljena vezanog sa škriljevcem i sličnim i odvodnje. Postoji veliki broj sirovina, koje sadržavaju ugljena u vezi s drugim negorivim ili supstancialno nego* rivim materijalom, tako na pr. škrlljevac, šlaknja, ilovača, carbonat, slojevi krša; sve ove nazivaćemo odsada engleskom rečju ,geng“ (Gangue). Općenito uzeto, sastoji se ovaj izum u izvršenju praktičnih metoda, da se ugljen takvih materijala, koji su gore spomenuti, dobije upotrebom procesa, koji je nalik pjenjenju za koncertraciju ruda. Drugim riječima, taj se izum sastoji u prak* tičnoj metodi, da se upotrebi jedan proces za pridobivanje ugljena iz materijala, koji sadrži ugljena, koji nastaje uslijed nasla-ganja pjene. Taj proces iskorišćivanja materijala, koji sadrži u sebi ugljena, sastoji se u tome, što se u prah smljeveni materijal, umoči u vodu i voda sasvim prodre u ,,geng“ i podvrgne se mješanju ili zračenju, tako, da nastanu mali zračni mjehurići u toj tekućoj kaši, pri čemu ugljene čestice prionu za površinu mjehurića, gdje se zrak i voda dodiruju, te plivaju na površini u obliku pjene, dok čestice zertilje i genga ne isplivaju. Ovaj izum razvio je se iz ovog opisanog engleskog patenta od Russell-a br. 122454, i mi ne pravimo nikakvih zahtjeva, na ono, što je opisano ili zahtjevano u ovom patentnom opisu. Postupak sa materijalom, koji sadrži ugljena, razlikuje se u raznim načimma od postupka za rudama, a istraživanje je dokazalo, da uspješno izvodjenje toga procesa, zavisi od stanovitog broja čimbenika. U prvom redu je bilo pronadjeno, da nije potrebno materijal, koji sadiži ugljena, fino u prah smljeti kao materijal, koji sadrži druge rude, jer se u mnogim slučajevima postigao veoma dobar uspjeh sa upotrebom srazmjerno krupnog praha. U drugom redu: Kod obradjivanja metalnih ruda, po procesu pjenjenja, bilo je običajno, da se mješana tečnost kiselila dodatkom jedne mineralne kiseline, obično sumporne, u cilju, da tečnost bolje prodre u ,,geng“ i da se izlučuje pjena gasnih mjehurića. Kod postupka s ugljenom se je pak t 410. pronašlo, da dodatak kiseline nije potrebaph šta više i ne traži se, a glavna ozr.akd pred*, ležećeg izuma sastoji se, u upotre'bi procesa pjenjenja, za obr^jvatije materijala, koji sadrži ugljeif^j'^ti vda’ se ne upotrebi ki-selinsr. Pri primjeni procesa pjenjenja za obra* , v.'djiva,nje matctrjala kđjl S idfži 'ugjjena, nije ; ■ bilo' teškoća kod ' pokušaja'; ‘da 'še smljeveni ugljen dovede na površinu pomoću gasnih mjehurima : TeSko'ča je pak bila u tome da se spreči, da skupa sa ugljenom ne dodje na površinu i gcng pomoću mjehurića, U vođenoj kaši, koja je dovoljno snabdevena zrakom i vodom, izbija izfazita težnja, da sa gasniro mjehurićima, koji se dižu.na površinu, dodju na ptot/ršinu i česTice cjelokupne mase. Kod nekojih vrsta pokazuje se ta naklonost jače nego kod drugih. 1 mi smo pronašli, da je .bitno sprečiti dizanje genga na površinu tim, da se tečnosti pridoda jedan modificirajući agens, koji utiče n'a'tečnost'da'ona'umoči čestice, mase i tim zapreči, da te čestice ne ■ prionu za gasne mjehnriće i dignu se na površinu. .tČOkaj unodifičžraljuči agens našao je se za tu svrhu kao najuspešniji, i to je natriumsi licat, koji se upottebljava ili £ist,: ili sa' primjesom natriumkarbonata, kaustične sode ili drugih prikladnih lužina, ili takodjc krc-j.'-inejjova ..kisela sq sama, iliunatriumkarbo-’ .■nat', i(.i kpja druga prikladna aikalija. . Ovaj i$urn dakle obuhvata procese za • vadjenje ugljena iz materijala, koji sadrži, ugljena,-,pri čemu se sitno zdrobljeni ma-k^frijal namoči u. vodu, koja ima u rastvoru i'djelujući agetis, kao šte je v kremenjakova . kisela so, natrium sijipat, natrium carbonat • Mi koja druga prikladna alkatija, koja djeluje, da ,,geng“ bube temeljito zamOčen sa . 'vodenastom tečivpšću, našto *e podvrgava mješanju i gibanju j zračenju, i to tako, da mali-gasni mjehurićbprave ugljenastu pjenu. Ova pliva na površini i može Še odlučiti. Ako je materi jak koji sadrži ugljena duže č izložen ;vazduhu, da se dovoljno prozrači, pnda, jć: upotreba čimbenika, koji sadrži' slobodne alkalije, veoma .važna. Probitačno jć mlevenje u mokrom stanju n prisustvu rhodificirajučeg čimbenika, da še time osigura potpuno umočenje genga. r-, Stvaranje pjene, koja nosi ugljen, može se;olakšati u mnogim slučajevima gibanjem zračenjem kaše, ako se pri mješanju kaše Upotrebi'--jedan sastav, koji stvara pjenu, i to. je čimbenik pjene, koji tako djeluje na svojstva vođe,, .iia •ćm---' omogućava stvaranje malih gasnih mjehurića tako, da i on dtđje na’ površinu. Sposobni čimbenici pjene jesu: kreozol, kreozot, destilati drvenog, ugljenog katrana i slično. ; Mnogi faktori, koji djeluju kao čimbenici pjene sadržavaju topljive sastavne djelove, i takddje sastavne djelove, koji'se u vodi ne rastvaraju ili ne pomješaju na pr. ugljeni sastavni djelovi. Pronadjeno je da, ako1 se jedan od ovih čimbenika pjene upotrebljava i ima neku stalnu količinu tih nerastvornin sastavnih djelova, onda se ,,geng“ zajedno sa ugljenom uhvati o pjenu, i usljed toga nekorisno djelujelna separaciju. - Po tome je bitnost toga izuma, da ako je poželjno,‘da pjena apsolutno mora da sadrži samo ugljena i gdje se upotrebljava čimbenik pjene bude potpuno ili u glavnom rastvoran u tečnosti. Nekoji su šknljevći, kao visoko karboni-sirani škriljcvci, veoma korisni, pošto imaju kaloričktt vrednost i našlo je 'se, da ako ■srestvo ima jednu ograničenu količinu ne-pbmjeŠivog ulja kao na pr. parafinovog ulja, može ugljen i visoko karbonizirani škriljevac izplivati, sa isključenjem sveg ostalog materijalni. ... , : Nekoja anorganske topljive materije, kao što je obična so, koja je dovoljno rastvorena u vodi i pri dovoljnoj koncentraciji smese, je jedan čimbenik pjene, ona sama ili u vezi sa drugim čimbenicima pjene. Osobita znatnost ovog izuma dolazi odatle, da nije potrebna uvijek druga voda da se napravi kđša, tako da se može upotrebiti i morska voda ih slična mješavina neorgan-ske soli kao što je obična so> koja je u stanju da stvara pjenu. Što se .tiče ,,genga“; morska voda stvara' neki osobiti gimbejrik, koji u ,,gćngove“ čestice veoma dobro prodire. Nadalje je pronadjeno đ;T neke biljne infuzije im'dju svdjstvo, da lakše grade male zračne mjehuriće i to. uslijed dpvoljnog zračenja i mješanja — primjeri takvih supstancija: sapunin, cinchonin ili quassia. Takva biljna infuzija može se dobiti ako se mala količina stavi u jed(nu staklenicu, koja nije sasvim napunjena vodom, i ako : e snažno drma. Ako u toj infuziji bilja postoji čimbenik pjene, voda postaje mliječna,' a to dolazi odatle, što mali zračni mjehurići prodiru, u rastvor. Sprava, u kojoj se može izvesti taj proces, može biti jedan od poznatih tipova sprava, kpje s.e upotrebljavaju kod pjenjenja u svrhu koncentracije ruda. Slijedeći primjeri razjašnjuju upotrebu ovog postupka: 1.) Upolrebljavanje natrium silicata. Materijal, koji biva upotrebljen kod toga ogleda uzet je iz otpadaka od stovarila otpadaka jednog engleskog rudokopa. Ovaj je materijal bio smrvljen i kroz sito prosi jati; ovo sito mora imati u udaljenosti od 2.54 cm. (linear inch) 10 očiju, zatim met-nut u jedan sud i sa vodom pomješan u kašu u razmjeri 4:1. Ova kaša odvaja talog pahuljica, dodavanjem natrium silicata u d|ćlovima 5 funti na tonu materiala. Cresol je bio dodan u djelovima 5/8 funte na tonu, parafin je b'o dodan u djelovima 0.35 furde ha tonu, a pjena je bila otstra-njena za vrijeme mješanja i zračenja. Sirovina je dala 3,960 b. t. j. (britanskih toplotnih jedinica) po funti i sadržavala je 70 8% pepela. Smjesa je dala 12.300 b. t. j. po funti i sadržavala je 15.9°/o pepela. Posle đalnjeg dodavanja ulja: Cresola udjelovima od četvrtine funte na tonu od sirovine, parafinovog ulja u djelo* vima od 0.14 funte tonu od s rovine, prosječni je piodukt dao 9,70 b. t. j. na funtu i sadržavao je 32.50/0 pepela. Ostatak je dao: 1.190 b. t. j. na funtu i sadržavao ;e 85.8°/0 pepela. '2.) Upotreba natrium silicati (2 ogleda jedan bez silikata i jedan s ovim paralelni ogled za silikatom). Materijal je bio uzet iz jednog itovar šta otpadaka jednog engleskog rudokopa i dao je 4 750 b. t. j. po funti i sadržavao-je 62 6% pepela. Količina od 400 grama materijala je smrvljena i kroz sito prosijana: u udaljenosti od 2.54 cm. (linear inch) 10 očiju i od toga načinjena kaša sa 1600 grama vode. Cresol je bio dodan u djelovima od tri desetine funte na tonu, p.irafin ulje bilo je dodano u djelovima od tri desetine funte na- tonu. Mješavina je bila mješana i zračena pola minuta koncentrat je težio 51 gram i dao je pri sngorevauju 12,380 b. t. j. to funti i sadržavao je 11.2% pepela. Dalje dodavanje: Cresola u djelovima tri desetine funte na tonu, parafin ulja u djelovima tri desetine funte na tonu, slijedilo je mešanje i zračenje od pola minuta i dalo je drugi kon-cetrat. Crezola u djelovima od jedne petine funte na tonu, parafin ulja u djelovima od jedne petine funte na tonu, slijedilo je mješanjei zračenje od pola minuta i dalo je treći koncetrat. Drugi i treći koncentrat bili su pomješani i oba su gradila mješavinu od 30 grama, koja je pri sagorevanju dala 9.220 b. t. j, po funti i sadržavala je 26,5% pepela. Ostatak je pri sagorevanju dao 1,450 b. t j. po funti i sadržavao je 74 8% pepela. Jedan jednaki pararelni ogled bio je na novo učinjen sa 400 grama otpadaka, s tom razlikom, da se je kaši dodalo natrium silicata u djelovima od 2 funte na tonu prvobitnog materijala, još prije nego što je bilo dod.nio crcosola ili ulja. Prvi koncetrat d io je 91 gram za 12,280 b. t. j. po funti i 11.0% pepela. Drugi i treći koncetrat (zajedno) dali su 17 grama sa 9.650 b. t. j. po funti i 25.1% pepela. Ostatak u ovom slučaju dao je pri sagorevanju ispod 1000 b. t. j. po funti i sadržavao je 81.5% pepela. (Bilješka. Ova količina silicata je dala za 1 funtu viskoznog silicita od specifične težine 140 Twaddell.) 3. ) Upotreba kaustične sode. Otpaci materiala uzeti su u ovom slučaju iz stovarišta ugljena jednog engleskog rudokopa i dali su 4,360 b. t. j. i sadržavnli su 77.2% pepela. To je bilo smrvljeno i kroz sito prosijano (10 rupica na 2.54 cm.) (linear inch) i u kašu načinjeno u srazmeri 4:1 s vodom. Slijedi neobična flokulacija taloga pahuljica, koja se nije mogla spriječiti ni dodavanjem natrium sicilata; tek dodavanjem kaustične sode nastalo je odvajanje taloga pahuljica. Dodavano je bilo u djelovima 5 funti na tonu materijah za kašu u razmjeru 4:1, mješajući 400 grama materijala sa vodom. Cresol se je dodavao u djelovima tri četvrtine funte na tonu sirovog materijala. Parafin ulje se je dodavalo u djelovima 0.6 funte na tonu sirovog materijala. Ovaj koncetrat bio je poslije mješanja i zračenja otstranjen i dao je 12,480 b. t. j. po funti i sadržavao je 14.9% pepela. 4. ) Upotreba slane vode: Slijedeći primjer će pokazati smjesu od otpadaka ugljena, koji sadrži željeznog pirita. Materijal je dao 10,790 b. t. j. po funti i sadržavao 4.52% sumpora i dao je 19.5°/8 ...pepela. Taj materijal bio je smrvljen i kroz sito prosijan i s vodom koja je imala 3% natrium chlorida, u kašu učinjen u srazmjeri 4:1, približno tako, kao da bi bila upotreb-Ijena morska voda. Ulja za vertikalne peći bilo je dodavano u djelovima. 1.3 funte na tonu sirovog materijala. Parafin ulja bilo je dodavano u djelovima 0.6 funte na tonu sirovog materijala. Ovaj koncetrat otstranjen dao je 12,970 b. t. j. po funti i sadržavao je 7.4°/o pepela; sadržina sumpora je narasla na 1.7&°l0. Ostatak je dao 7,120 b. t. j. po funti i sadržavao je 45.2% pepela. 5. (Upotreba od 3% mješavine sode hlor-natriumove (kuhinjske soli) rastvora i morske vode. Materijal je bio uzet od ostataka stova-rišta ugljena jednog engleskog rudokopa i dao je 5,230 b. t. j. po funti pri sagore-vanju i sadržavao je. 67.6% pepela. Količina od 400 grama materijala smrvljena je i kroz sito prosijana (sito mora imati u udaljenosti od 2.54 cm.) (linear inch) 10 rupica i učinjena u kašu sa 1600 grama običnog rastvora soli. Parafinovo ulje dodavano je u djelovima tri 'desetine funte na tonu prvobitnog ma-tefijnla. Poslije mješania i zračenja, koje je trajalo pola minuta nastala je smjesa, koja je dala 12.280 b. t. j. po funti pri sagore-vanju i sadržavala je 12.3% pepela 60 grama. Daljnje dodavanje prafin ulja u djelovima tri desetine funte na tonu prvobitnog materijala i slijedeće mješanje i zračenje od pola minuta dalo je drugi koncetrat. Daljnje dodavanje parafin ulja u djelovima jedna petina funte na tonu prvobitnog materijala i slijedeće mješanje i zračenje od pola minuta dalo je treći koncetrat. Drugi i treći koncetrat (sjedinjeni) dali su 11,890 b. t. j. po funti pri sagorevanju i sadržavali su 18.7% pepela .... 25 grama. Ostatak je dao 1,680 b. t. j. po fudti pri zagorevanju i sadržavao je 84.0% pepela. Patentni zahtevi. 1.) Postupak za vadjenje ugljena iz materijala, koji sadrže ugljena, pri čemu se materijal smrvi u prah i umoči u jednu teč-ncrst i podvrgne mješanju i zračenju u svrhu razvijanja malih zračnih mjehurića u cjeloj tečnosti tako, da se čestice ugljena zahvate o zračnu vodenu površinu mjehurića, koji ispunjuju čitavu površinu i prave pjenu u takvom obliku, da ugljen može biti otstranjen od ,,genga“, koji se ne može zahvatiti o mjehuriće, naznačen time, da je tečnost, u kojoj je materijal umočen, voda, koja zadrži jedan rastvorni modificirajući čimbenik za pravljenje pahuljica. To upli-više na voću, da one čestice ,,genga“ faktično zamoči i sprečava da ove čestice prionu uz zračne mjehuriće. Prednost ima natrium silicat, silicilova kisela so, natrium carbo-nat, soda caustica ili koje drugo prikladno alkalično srestvo ili pak mješavina ovih. 2) Postupak za vadjenje ugljena po zahtjevu 1.) od materijala, koji sadrži ugljena, pomoću procesa pjenjenja, naznačen je time, da se kaši dodaje relativno mala količina jednog čimbenika pjene, kao cresola ili slično, koji se može potpuno ili u bitnosti u vodi rastvoriti. 3. ) Proces po zahtjevu 1, 2 ili 3 za vadjenje ugljena iz materijala, koji sadrži ugljena pomoću procesa pjenjenja, naznačen tiine, da se kaši dodaje relativno mala količina jednog rastvornog čimbenika pjene kao: cresola i relativno mali dio jednog ne-rastvornog faktora kao parafina, čiji je uticaj da pjenu čvršćom učini i u pjeni stvara sastav, koji ima karboniziranog materijala kao karboniziranog škriljevca, koji ima veliku kaloričnu vrijednost. 4. ) Postupak kao kod jednog od predjaš-njih zahtjeva za vadjenje ugljena iz materijala, koji sadrži ugljena, pomoću procesa pjenjenja naznačen time, da se upotrebi morska voda za pravljenje l