GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVI KI E JO GO S LAV 1 JE ф H E S E Č KI 8 PRILOG -S O KOLŠKO SELO- LJUBLJANA, 12 JAN U AHA 1934 Izlazi svakogi pelka • Godišnja preiplala 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko! tiskari, Frančiškanska ulica bro} 6, telefon broj 2177 • Račun pošianske šledionice broj 12.945 e Oglasi po ceniku e» Rukopisi se ne vračafu GOD. V BROJ 3 Izgrađujmo slovensko Sokolstvo! Nekoliko misli pred sednicu pretsedništva Saveza slovenskog sokolstva Krajem ovoga tedna održava se u Pragu sednica pretsedništva Saveza slovenskog Sokolstva, na kojoj če se ras-pravljati i mnoga veoma važna interna pitanja Saveza SS, a pre svega pitanje ruskog Sokolstva i pitanje prijema bu-garskih Junaka u Savez SS. Po unu-tarnju kompaktnost i po jačinu organizacijske strukture samoga Saveza 6lovcnskog Sokolstva, smatramo naročita ova dva poslednja pitanja osobito važnima, jer če njihovo srečno i, n,a-damo se, definitivno rešen je potpuno konsolidovati organizam slovenskog Sokolstva kao takvog i međusobno još tesnije povezati pojedine nacionalne sokolske saveze. To če zna-čiti još jedan korak jačanju sloven-škog bratstva i slovenske uzajamnosti. Ipak, i pored ovih i još ostalih važ-nm pitanja, koja mogu i moraju da interesuju celokupno jugoslovensko Sokolstvo, ima i mnogo drugih, koja su još uvele posvc nedodirnuta, čije bi postepeno rešavanje medutim donelo velike koristi slovenskoj sokolskoj misli. Daleko od svake pomisli da se služimo kakvim pretencioznim sugestijama i da stvaramo nekakve prejudice 11 bilo kojem pitanju, neka nam bude dopušteno baš ovom prilikom da iznesemo nekoliko misli, o kojima bi bilo korisno eventualno i povesti reč na ovoj pretstoječoj sednici pretsedništva Saveza SS, da bi s vremenom i te mir sli mogle da dozru za jedno pozitivno icsenje. Izmena misli, naime, u ova-kv-ini prilikama, kada se sastaje naš vrhovni sokolski forum, držimo da može biti samo od koristi i da one mogu . „ Povuku na tapet, bržim tempom i jos mnoga druga nenačeta, ali svaka-ko k oris na pitanja. Doduše, inicijativa je u svemu uvek dolazila od naših naj-Pozvanijih, najviših odlučujučih sokolskih foruma i faktora, ali pri tome dobro je da se u izvesna pitanja, ukoliko je potrebno, uputi i sve javno slovensko sokolsko mišljenje. Bilo bi stoga vrlo korisno, a takoder i posve u so-kolskom duhu, da bi se na pr. i pre 1 posle svakog zasedanja našeg vrhov-oog sokolskog vodstva kao što je Sa-Vm- sIovenskok Sokolstva objavilo u obliku kominikeja, bar u najkrupnijim Potezima, predmet sednice, a zatim i tok odnosnih diskusija i donošeni zaključek Na tome je svemu interesova-n., sve slovensko Sokolstvo, a time bi se, pored ostalog, omogučilo i mnogim Poznatim sokolskim radnicima iz svih slovenskih zemalja da javno izmenjuju ndsli o mnogim važnim načelnim pita-njima, o pitanjima opčeg karaktera za sve slovensko Sokolstvo. Ni je isklju-vvoo, da bi se tako javnom diskusijom proventilirali mnogi značajni sokolski mbiemi, a ujeda o da bi sc došlo i do on n h i ostvarljivih ideja. Mi mora-k[uumk’ lkl — rešavajuei razna so-tan0irUiiPltanjai krupniie naravi i koja demo1iUHSVCl:kuPno Sokolstvo - izi-iz one i U1’-L )>camerae earitatis«, ra zložne zakon sl*VnL 11 ponajviše bez-i da širinom demn\Q,Sti ! rezerviranosti še, kao istinška Вг-Л • sok°lske ‘ko lik o je god moguče, sviZ”°fm?’ uko' naišire redove našega člaffi£!!iaypn?d imamo i raznih mogučnosti i Src i .a a medu kojima je jedno od' пЛпопЛ ■srnjih i najuticajnijih veoma dobro vazvijena sokolska štampa svih slovenskih sokolskih saveza. Ovim ne pledi-ramo nikako za neke radikalne mere, izmene ili novume u radu Saveza slovenskog Sokolstva, več time samo želimo da sva savetovanja Saveza slovenskog Sokolstva nadu najjačeg odjeda u srcima svega slovenskog Sokolstva. Verujemo stoga, da če Savez slo-vi iiskog Sokolstva, otstranjivanjem i Poslednjih nekih dosadanjih zapreka, Potem evolucijskog procesa i po zahte-v.ma savremenog života u buduče pokazati, da se u njemu podjednako snažno odrazuje tempo sokolskog života i progresa, to da če i sva njegova •s>Smuear stvo u Sokolstvu«; dne 19 januara predaje br. Marjan Tratar o temi: »Soko, škola i dom«> dne 26 januara predaje br. V cru Švajgar, Ljubljana, o temi: »Kad * kolstva u Dravskoj banovini«. Sokolska radio-predavanja r.a ljubljansko j radio-stanici održavaju sc s' koga petka od 19 do 19.30 časova. IZ SAVEZA SK3 Sedmea župsklli referenaia za sokolske čeie Prema zaključku sodnice Izvršnog odbora Saveza SKJ od 22 decembra pr. god. sazivljc se sodnica svih žup-skih referenata za sokolske čete. Sed-nica če se održati u nedelj u, dne -il o. m. u Beogradu u prostorijama Saveza SKJ u 9 časova pre podne. Dnevni red sodnice jc: 1) Otvaranje sodnice. 2) Izveštaji o radu sa sokolskim četama ,po župama. 3) Debata o tome radu. 4) Predloži za jedinstvenost postopka pri radu na selu. 5) Eventualije. Kako je ovo prvi zajednički i vrlo važni sastanak referenata za sokolske čete, svaka če br. župa smatrati svo-jom dužnošču da na ovu sednicu na svaki način izašalje svoga referenta za sokolske čete. U slučaju da koja od br. župa u svojoj upravi nema naroči-tog funkcionara za sokolske čete, neka na sednicu pošaljc jednog člana svoje uprave, koji se najviše interesujc za sokolski rad na selu i kojemu taj rad leži na srcu. Za dolazak u Beograd na ovu sednicu neka sc brača župski delegati ko-riste župskom besplatnom željezni-ckom kartom. Zdravo! Tajiiik: II zam. starešine: A. Brozovič, s. r. Đ. Paunkovič, s. r. Savezni referent: Đ. Brzakovič, s. r. SOKOESK* I>nOSVETA isići de cine 20 o. m. манинаш^апвамнншнннввв IZ TELOVEŽBACrOd SVETA XV SLET FRANCUSKIH GIMNASTKINJA U NICI Unija francuskih gimnasta nijc or-gamzovana tako, kao što su n. pr. sokolske organizacije, kojc imaju u svojim redovima pored muškog takoder i zensko članstvo te naraštaj i decu 0 spola. U Uniji jc naime fran- cuskih gimnasta udruženo samo muško članstvo, dok su Francuskinje osnovale svoju posebnu žensku telovežbačku organizaciji! pod imenom Francuska ženska gimnastička federacija, koja, kao 1 njihovi gimnaste, prireduje takoder sva^e godine svoj savezni slet, na kome se pored javnih nastupa vrše tako-aer i 'takmičenja. Ove godinc tako gimnastkinje pomenutc federacije pri-reduju svoj slet u Nici. Francuska ženska gimnastička federacija nije nikako kakva mala organizacija, več ona broji skoro tisuču ženskih gimnastičkih dru-štava s prilično velikim brojem članica. Samo u prošloj godini broj društa-va Federacije povisio se je za dalj-njih 31. ZIMSKA TAKMIČENJA RADNI-ČKE OLIMPIJADE Ove godine održače se koncem ju-na i početkom jula u Pragu treča rad-nička olimpijada, koju prireduje Savez eeškoslovačkih radnččkih telovežbačkih Jedinica zajedno s nemaekim socialdemokratskim turnerima u Češkoslova-£ ,oj. Kako obe organizacije raspolažu takoder i sa znatnim brojem dobrih 9»mf L sP°rt'sta, prirediče dne 27 i tebruara u okviru ove olimpijade i |ayczna zimska takmičenja u Velikim dfelTTl k°d Tanva'da, dok če se kasni,jc; cTvaCntak ^d;!n dana pored smučanja na‘?h‘Va obuhvataćc> kova, također i sanklUZ-C p,ru£e. ' zanje na ledu. Kako'^’i-0 V* Г ovih organizacija, ovim ov* učestvovače takoder i Ро1јасГ,сс-ПЈ’та • * 1 SOCl- jal-demokratski takmičari iz Aus strijc. UKRAJINSKI RADNIČKI TELO-VEŽBACKI SAVEZ U ĆSR it, .l,lc га*а postojao je medu Lkrajincima telovežbački savez »Sič«, u kome su bili udruženi radnički vež-baei, pa su zato i iza rata ukrajinski emigranti osnovali u Češkoslovačkoj po tizoru ukrajinskih Sokola svoj radnički telovežbiički savez »Sič«, koji ima sy°-.i;c. sedište u Pragu i koji deluje pod okriljem Radničkih telovežbačkih jedi-r.ica (D ГЈ). Poslednijoj saveznoj go-uisnjoj skupštini »Siča« učestvovali su ] zastupnici i/ Potkarpatskc Rusije te 1 iz: onih mesta, gde jc ukrajinski žival j Pi nično jak. Savez »Siča« zaključio je 3 to. da če ove godinc učestvovati III radničkoj olimpijadi u Pragu, na kojoj l’e nastupiti i sa svojim vežbačima, a l>opče nastojače da dode u što užu vpzu s Radničkim telovažbačkim jedi-nicama ČSR. NEMAČKE IGRE U NORIMBERKU Nakon što je bilo provedeno je-dinstveno telesno vaspitno delovanje u Nemačkoj potpuno u Iiitlor ovo m duhu, zaključeno je da prirode sve nc-mačke ielovežbačke i sportske organizacije ove godine u Norimberku dan nemačkih igara. Ova priredba imala bi da se održi koncem meseca jula. Tur-neri pak održače još u toku ovoga meseca savezna smučarska takmičenja, dalje u februaru izbirna takmičenja za medunarodna takmičenja u Budimpešti u svih 15 svojih župa, zatim u martu savezna izbirna takmičenja ‘takoder za takmičenja u Budimpešti, u aprilu održače se u Berlinu sodnica za nemačku gimnastiku i plesove, u maju učestvovače nemačko turnerstvo po svojim reprezentantima medunarodnim tekmi-čenjima u Budimpešti, u julu organizo-vače se i provesti taborovanja u masama, a nakon održanih igara u Norimberku takmičiče u avgustu medu-sobno pojedine nemačke pokrajine u telovežbi i u drugim granama telesnog vaspitanja, a u oktobru prirediče nemačko turnerstvo još i takmičenja za sto naj bolj ih nemačkih vežbača. KRONIKA 30 gođišnjica smrti Feliksa Kaniča. Pre 30 godina na dan 5 januara umro je u Beču u 74 godini života Feliks Kanič, nazvan »Kolumbom Balkana«. — Ovaj u Pešti rodeni Nemac, koji je imao talenta za slikanje i muziku, kao reporter velikog nemačkog ilustrovanog lista »Lajpciger ilustrirte cajtung«, do-šao je 1858 po prvi put na Balkan, i to u Crnu Goru, i tako je zavoleo Balkan, tla ga je kroz 30 godina s inter-valima proputovao celog u raznim pravcima, odlično proučivši njegove prilike. Putovao je u vreme, kada još nije bilo železnice, automobila, drumo-va, hotela i t. d., često progonjen od Turaka. Ipak on jc zavoleo Balkan, otkrio ga svojim veštim perom i ilustracijama kulturnoj Evropi, a ujedno i upozorio na njegova buducnost. Ali ne samo njegovi duhoviti putopisi s mnogim ilustracijama, koje je sam cr-tao, nego i tačnije geografske karte Balkana imadu da zahvale svoj posta-nak ovom vanrednom čovekti. O Srbiji je pored mnogih članaka napisao i veliko delo, knjigu od 950 stranica »Kraljevina Srbija i srpski narod od rimskog doba do danas«, nadalje »Rimske iskopine u Srbiji«, »Priloži kartografiji kneževine Srbije«, »Putovanjc po Južnoj Srbi ji i severnoj Bugarskoj«, »Srbija, istorisko etnografske studijo« i još neke druge knjige, u kojima pored Srbije govori i o ostalim zemljama Balkana. Jubilej sofijske opere. Tokom ove godine proslaviče sofijska opera svoju 25 godišnjicu. Glavne svečanosti pri-premaju se za mesec februar i odbor, koji ih priprema, pozvao je da im uče-stvuju i gosti iz Beograda, Zagreba, Praga i Bukarešta. Prethodnica opere bila je »Operna družba«, osnovana godinc 1908, koju su osnovali operni pe-vač Ulp i profesor glazbcnc akademije Vizner, rodom Čeh. 90 godišnjica Vasilja Nemiroviča Dančenka. Dne 6 o. rn. navršio je Vasilij Nemirovič Dančenko, najpopular-niji član ruske kolonije u Pragu, 89 godina svog života, čil, pun snage i osnova. Dančenko rodio se u Tiflisu kao sin oficira, potomka junačkih Zaporo-žaca, od kojih je nasiedio ne samo ve-liku plemenitost srca, nego i vanrednu hrabrost i ustrajnost. O svom ocu, ko-jeg su njegovi vojnici obožavali, napi-eao je prekrasan roman pod naslovom »Zaboravljena tvrdava«. Do sada jo Dančenko napisao preko 200 romana, priča, putopisa i eseja te spada medu najplodnije ruske pisce kao i medu najjače. On se ističe svojim velikim optimizmom, i samo tome ima da zahvali, da jc još danas u svojoj 90 godini duševno i telesno čio, iako je mnogo pretrpeo. csobito nakon bolj -ševičke revolucije, kada ie kao starac od preko 70 godina gladovao, radio u zimi na ulici da preživi i palio svoje knjige i pokučstvo da se ne smrzne. Ovaj njegov optimizam i ustrajnost otsevaju se i u njegovim delima, koja se baš po tome razlikuju od dela ostalih ruskih pisaca. Mnogo je putovao, rnožda najviše od ruskih pisaca. Sada živi u Pragu več punih 10 godina i uvek jos 'radi: pripremajuči upravo izdanje rPut?Pisnih zapisaka i priča za i- '■ . '?CCinko sam veli, da če doživeti jos , svoju 100-fiodiSnjicu. j Blagoje Bersa. Na sarau Novu goihnu umro jc u Zagrebu Blagoje Bersa zasluzm jugoslovenski komponist. Bcrsa sc jc rodio godine 1873 u Dubrovniku. V ec u mladim godina-ma pok.tzivao je naročiti talcnat za muziku, koju je studirao u Beču. U Beču je ostao dosta dugo, i to kod Doblin-gera, koji jc izdavao note i za ko«a je pravio instrumentacije. Nakon prevrata bio jc pozvan u Zagreb na glaz-benu akademiju kao profesor instrumentacije. Bersa je poznat naročito kao komponista. Živeči u Beču kom-ponovao je večinom nemačke tekstovc opera, koje su u prevodu davane i u Zagrebu. Njegove su dve glavne opere »Oganj« i »Postolar od Delfta«. — Kasnije se posvetio simfonijskim kompozicijama. Napisao je tri simfonije, nekoliko simfonij skih slika, serenadu i dramatsku overturu te nešto manjih kompozicija, dok svoje naj vede delo »Iz moje domovine«, koje se sastoji iz 12 simfonijskih pesama, nažalost nije potpuno dovršio. Velik uspeh po-stigla jc iz ovog njegovog poslcdnjeg dela pesma »Sunčana polja«. Napisao je za zborove još »Stabat mater«, kan-tatu »Ljudevit Gaj« i više pesama. f Jakob Vaserman. Na dan 1 ja- tnuara o. g. umro je jedan od velikih nemačkih pisaca, Jakof Vaserman, koji spada u grupu velikih nemačkih pisaca modernista: Vedekinda, Stefana Georga, Hofmanstala, Henrika Mana i Rilkea. Vaserman se je rodio kao po-tomak stare židovske porodicc u Fir-tu kod Norimberka. Prešavši u Au-striju živeo je najpre u Beču a kasnije po raznim alpskim krajevima, gde jc u Alt Auzc i umro u 60 godini. Njegov prvi veči roman bio je »Zidovi Cirn-dorfski«, a daljna su mu dela večinom istorijski romani, kao: »Aleksan-dar Veliki u Babilonu«, »Kaspar Hau-zer«, »Krištof Kolumb«, »Zlato iz Kak-samalke« i t. d. Velik uticaj na Va-sermana imao je Dostojevski i njegov se uticaj pokazuje u romanima života »Slučaj mlade Renate Fuksove«, »Mo-loh«, »Kristijan Vanšafc«, »Advokat Lauden« i »Ecel Andergast«. Uspome-ni velikog afričkog putnika Stanleja posvetio je roman »Bula Matari«. Njegova dela prevedena su i na mnoge strane jezike, pa je i u inostranstvu uživao velik ugled. (шшшташашшшшшшшшшшкшш kKijicEi Listov! »VESTNIK SOKOLSKI« ČOS Zvanični list češkoslovačke obce sokolsko, »Vestnik sokolski«, počeo je da izlazi s novom godinom posve pre-uredon, i svojim vanjskim oblikom i svojim unutrašnjim tehničkim raspore-dom gradiva. Sadaniji vanjski oblik lista jc više revijalno-ilustracijskog iz-gleda po uzoru sličnih zapadno-evroja-skih publikacija i čisto u modemom duhu tehnike ftraiičkog umcća. Naslovna strana lista uvek donosi i jednu vrio uspelu fotografsku reprodukciju, tako da vanjska oprema deluje vrlo ukusno i osobito atraktivno. Unutra-šnji tehnički raspored gradiva je takoder iz osnove preureden i saobrazno vanjskom izgledu lista potpuno mo-dernisan, i to tako, da se članci i ostale važnije vesti redaju u vanjskim stupcima dvotrečinske širine lista, dok se ostale i druge sitnijc vesti nizu u unutrašnjim stupcima jednotrečinske širine lista. »SOKOLSKI SLET« Mesečnik Sokolske župe Zagreb Pod ovim naslovom izišao jc prvi broj mesečnika Sokolske župe Zagreb pod uredništvom br. Hrvoja Macano-viča sa sledečim' sadržajem: Nj. Vel. Kralj Sokolstvu. — Poziv sletskog odbora. — Osnivanje Hrvatskog Sokola u Zagrebu. — Dragutin Šulcc. — Slet-ske vesti. — Bugarski Junači i slovensko Sokolstvo. — Prosveta. — Razno. List je velikog revijalnog formata, u lepoj i privlačnoj tehničkoj redakciji, a sadržajno več ovaj njegov prvi broj pokazuje da če biti uvek obilat. List je prvenstveno namenjen propagandi idučeg pokrajinskog sleta u Zagrebu. List se deli besplatno i izlazi u tiraži od 10.000 primeraka. NARODNA STARINA časopis za historiju i etnografija Južnih Slovena, Zagreb 1933, 27 sveska Dr. Petar Bulat: Pogled u sloven-sku botaničku mitologiju. — Dr. Milenko S. Filipovič: Visočki cigani (sa 4 slike). — Mirko Вгеуег: Iz riječkih dana Frana Kuvelca (sa 3 slike). — Dorđe Manno Zissi: Iskopavanja u .Tužnioj Srbiji- — Milan pl. Praunsper-ger: Nešto o starom hrvatskom oružju (sa 2 slike). — Dr. Dragoslav Stranja-kovič: Podaei za bosansku istor j j u po srpskim rodoslovima i letopisima. —-Dr. Josip Matasovie: Josefinska skrb protiv požara (sa 1 sl.). ■_ Dr. Branimir Gu.šie: Gusle i lije vica na Mljetu (sa 4 slike). —- Ante Šimčik: Luk ro-žanac. — Publikacije. — Bilješke. Iz Uprave KAKO NEKOJI PRETPLATNI-CI UNATOČ NAŠIM MOLBAMA I OPOMENAMA NISU UREDILI SVOJU VEČ DAVNO ZAOSTALU PRETPLATU TO SMO BILI PRISILJENI DA IM OBUSTAV1MO SVA-KO DALJ NJE SLANJE NAŠEG LISTA. OBZIROM NA OVU OKOL- Nafsžarill I neprefeidni članovi Hrvaiskog Sokola u Čikac^ii ШШШштж . . . . . . Brača: Ivan Klarič i Franjo Zornjak, redoviti i aktivni članovi 24 godine i sestra Josipa Zornjak, koja deluje u društvu 23 godine. NOST, MOLIMO I SVE OSTALE NAŠE PRETPLATNIKE DA UZNA-STOJE SVOJE EVENTUALNE ZA-OSTATKE NA PRETPLATl OD-MAH UREDITI, KAKO BI NAS POŠTEDILI SLIČNOG NEUGOD-NOG POSTUPKA. KONCEM MESECA JANUARA DOSTAVLJAĆEMO NAŠ LIST SAMO ONIM PRETPLATNICIMA, KOJI SU UNAPRED UPLATILI BAREM POLUGODIŠNJI IZNOS PRETPLATE. h Uredništva MOLIMO SVE BRATSKE JEDI-NICE, DA NAM SVOJE IZVEŠTA-JE O GLAVNIM SKUPŠTINAMA IZVOLE DOSTAVLJATI U ŠTO MOGUĆE KRAĆEM ALI SAŽETOM OPSEGU, JER ČE NAM INAČE BITI STVARNO NEMOGUČE DA IH SVE I U PRAVO VREME UOPĆE OBJAVIMO. II NAŠIH 1UPA DflU S TAVA i C ETA Župa Cefinfe DENOVIČ. — f Sestra Nela Z. Filipi. Dana 16 decembra ovc godine posle operacije preminula je u dubro-vačkoj banovinskoj bolnici član pod-mlatka našeg Sokola sestrica Nela Z. Filipi. Sprovod je obavljen u Denoviču. Učestvovalo je korporativno Sokolsko društvo s upravom i članstvom. Sokol je položio venac, kao i mesna osnovna škola. U ime Sokolskog društva opro-stio sc je na grobu poručnik korvete br. Unger, a u ime školc narodni učitelj Milutinovič. Župa K ari ovac MAHIČNO. -— Na rodendan Nj. Vel. Kralja Aleksandra priredilo je ovo društvo akademiju. Akademija je bila dobro posečena, a uspeh u moralnom i rnaterijalnom pogledu dobar. Od strane Sokol, župe Karlovac prisustvovala je akademiji s. Zorka Trkulja. Akademija jc počela sokolskim pozdravom, koji su otpevala muška i ženska deca pod vodstvom s. Bubaš Zlate. Pri-godno predavanje održao je br. Bubaš Juraj, a muška i ženska dcca su otpevala himnu. Zatim su sledile deklamacije, te nastup muške i ženske dece i muškog naraštaja s prostim vežbama. Akademija je završena pevanjem pesama: »Jugoslavenski sokoli« i »Oj letni sivi sokole«. S. Zorka Trkulja pozdravila j c prisutne u ime župe Karlovac. Posle akademije su svi prisutni otišli u mesnu crkvu, gde su prisuetvo-vali svečanom blagodarenju. Župa Ljubljana PLANINA, — f Brat Hieronim Demšar. V Planini pri Rakeku je umrl starosta Sokolskog chuštva, 44 letni br. Hieronim Demšar. Doma je bil iz Žiri in je deloval kot zvest in zaveden So-koi že v mladeniških letih v tamkajšnjem Sokolskem društvu. Iz Žiri se je Preselil v Planino, kjer si je pridobil kot mesar in gostilničar spoštovanje občinstva. Prepojen že od doma z navdušenjem za Sokolstvo, je dal z drugimi somišljeniki tudi on pobudo za ustanovitev Sokola v Planini; bil je e-den od prvih ustanoviteljev društva in večletni starosta. Bil jc v društvu pravi oče in kjerkoli se je pojavil, na sejah in prireditvah, povsod je vzbujal simpatije; njegov dobrohotni, mirni in meški obraz in njegova prikupljiva postava nam bosta ostala nepozabljiva. Ganilo nas jc, ko smo opazili, da hira njegovo zdravje in da pojema njegovo življenje. V petek, 15. decembra, jc zatisnil oči in v nedeljo smo ga spremili do groba. Velik pogreb, Sokolsko društvo, Gasilsko društvo ter mnogo znancev in prijateljev v žalnem sprevodu jc dokazovalo, kako spoštovan in priljubljen jc bil naš blagi brat Hieronim, pravi Sokol po značaju in zavednosti, spoštovanja vreden človek po dobroti in poštenosti, vzoren gospodar po skrbnosti in delavnosti. Naj v miru počiva! SODRAŽICA. — Sokolsko društvo je priredilo na rojstni dan Nj. VeL kralja Aleksandra svečano telovadno akademijo, ki se je vršila v društveni dvorani ob 15. uri pop. Proslava se je pričela z »Bože pravde«, katero je odpel oktet moškega zbora, nato je pa sestra Uhlireva orisala življenje našega vladarja. Patriotičen govor je napravil na vse globok vtis, nakar je nastopil zopet pevski zbor pod vodstvom br. Gojmir Adamiča. Mlajša ženska dcca je nato izvajala vaje z veternicami, moška deca pa vaje z kuhalnicami kot »kuharji«. Sledila je deklamacija »Pozdrav kralju«, nato pa nastop starejše ženske dece z vajami »Zvezdice«, ki so bile brezhibno izvedene. Za lepo podano deklamacijo »Zdravo« je nastopil moški naraščaj z vajami »Pctorica«, ki so bile izvajane tako skladno, da je občinstvo zahtevalo ponovitev iste in neprestano odobravalo vsled dolgega programa se je pa moralo preiti takoj k nastopu ženskega naraščaja, ki so iz. vajale lepe vaje z žogami na vrvici. Posebno so pa osvojile gledalce naše vrle članicc s »Plesom sedmorice«, nakar ja sledil »Dvogovor«, s katerim je n a« to pila ženska deca ter žela vso hvalo občinstva, da se je morala končno ta točka ponoviti. Člani so strumno izvajali simbolične vaje »Naprej« pri katerih je spremljal tamburaški zbor kakor tudi pri vseh že prej omenjenih nastopih posameznih oddelkov. Sledila je deklamacija »Neodrešeni domovini«, nakar je pevski oktet za zaključek zapel zopet 3 pesmi. ZGORNJA ŠIŠKA. — Tudi letos nja glavna skupščina našega Sokola, ki je bila v petek 5. januarja zvečer v sokolski dvorani, je i znova potrdila prepričanje onih, ki so naše društvo osnovali, da bo naš Sokol v vsakem o* žiru življenja zmožen in da ima kljub oviram vse pogoje za konstanten napredek. Skoro sto članov in članic je napolnilo dvorano še pred napovedano uro, vendar je starosta brat Červ otvo* i'il zborovanje z malo zamudo. Vsa poročila so bila res vzorno sestavljena, pokazala so viden napredek društva v vsakem pravcu. Posebno močni so oddelki dece, kar gre pripisati zglednemu in sporazumnemu sodelovanju učiteljstva in Sokola. Poleg telovadnih oddelkov, ki so dokaj močni in ki so v letu 1933. izvedli razen mladinske telovadne akademije še tri samostojne telovadne prireditve ter sodelovali na okrožnem zletu in pokrajinskem zletu ter deloma pri nekaterih nastopih okoliških edinic, so delovali marljivo razni pododseki prosvetnega odseka, zlasti predavateljski, izletni, lutkovni, dramski in knjižnjični. Tudi socialni odsek deluje v društvu in bogata božičnica, ki je na njej bilo obdarjenih okoli 250 dece, to najlepše izpričuje. Ker je bila kandidatna lista že na predsestanku dogovorjena, so potekle volitve gladko. Župni delegat brat Poharc jc društvu čestital v daljšem govoru na uspehu tor navdušil prisotne za še intenzivnejše delo. 1ШИ1 ROS 1ЈЛ - JPO N S lEi II. m đrMšl-o szol o&iguranfe i reosiguranfe # Beograd ■n—жпi umi himii——mii —ihi — —— at——m————■—nwm—nm шииииишшј^ишидши___________ NOVIKOT. — V proslavo roj st- i nega dne Nj, Vel. Kralja Aleksandra, sta priredila deca in naraščaj naše čete dne 17. decembra pr. 1. slavnost z zelo lepim sporedom. Na programu je bila tudi epopeja »Zdravo, Domovina«, ki so jo igralci dobro odigrali, kar je še bolj povečalo pomen slavnostnega dneva. DOLENJI LOGATEC. — V soboto 6. t. m. je zboroval v Sokolskem do-rnu logaški Sokol in polagal obračun svojega dela v preteklem letu, ki je bilo v znamenju 25 letnice. Zbor jc pričel žal z zamudo, bil pa je razmeroma dobro obiskan. Poleg župnega delegata brata Pobarca, so skupščini prisostvovali tudi srezki načelnik, župan in komandirja orožništva ter pogranične čete. Vsa poročila so bila skrbno sestavljena, pokazala pa so, da je delo slonelo le preveč na ramah poedincev, da visi nad društvom grozeče dolg pol mi-liona dinarjev na domu in da telovadbi članov škoduje poleti predvsem nogomet. Društvo ima agilen lutkovni in dramski odsek, svoj orkester in kino, treba pa bo da posveti več pažnje telovadbi, ker so vsi oddelki za Logatec brez dvoma prešibki. Pred volitvami nove uprave je izpregovoril brat župni delegat, ki se je dotaknil vseh poročil in v njih navedenih nedostatkov, opozoril na visoke naloge Sokolstva, na dolžnosti elanov in požrtvovalnost. V upravo so bili nato izbrani nekateri novi bratje z bratom Petričem kot starosto na čelu in po krajši stvarni debati je po triurnem plodnem zborovanju ob šestih zvečer zaključil novoizvoljeni brat starosta uspeli občni zbor. LJUBLJANA. — Brat Fran Krapeš — 70-letnik. Na Novega leta dan je naložil na svoje rame sedmi križ brat Fran Krapeš. Kljub visoki starosti je šc vedno čvrst, svež in veder. Kljub ogromnim lastnim poslom, brat Krapeš ni zamudil niti ene prireditve ob jubileju Ljubljanskega Sokola; kakor vedno prej, je tudi to pot z radostjo in ponosom zasledoval priprave za to proslavo, udeležil se je vseh jubilejnih svečanosti, osobito pa ga je dimil jubilejni nastop njegovega društva. Brat Krapeš svojega zlatega srca ni zapiral drugim sokolskim društvom in narodnim organizacijam. Kot prepričan Sokol in veren nacionalist je tudi posvečal vsem obilno svojo pažnjo. Član je mnogih narodnih društev, najbolj pa čisla sokolsko organizacijo, katere član je že od leta 1888. V telovadnici Ljubljanskega Sokola, na Realki, je več let uril svoje telo in krepil svoj duh; iz trde šoie sokolske je izšel cel mož. Nekaj časa je brat Krapeš tudi sodeloval v raznih odsekih Ljubljanskega Sokola, kjer je z dobrimi nasveti in z uspešnim delom pomagal utrjati sokolsko misel. Ne manj kot Ljubljanskemu Sokolu svojo naklonjenost je posvetil brat Krapeš svoje organizatornc sile jezdnemu odseku tega društva, kateremu je bil dolga leta duša. Njegova priznana dobrosrčnost in požrtvovalnost, ki ni poznala meja, kadar je to zahtevala dobra stvar sokolska, je uresničil namero, ki jo je sprožil že ranki dr. Josip Kušar na H. slovenskem vsesokol-skem zletu v Ljubljani 1. 1904.; ustanovil se je leta 1908. jezdni odsek. Toda brez jahalnice in brez konj se ni dalo doseči ciljev, ki si jih je postavil odsek. In zopet je bil brat Krapeš tisti, ki je dosegel pri takratnemu vojaškemu poveljstvu, da je dobil odsek na razpolago vojaško jahalnico v Nušakovi vojašnici v Trnovem. Konje za vežba-nje je dal sam. Ker pa je bila ta jahalnica prosta samo ob večernih urah je brat Krapeš preskrbel tudi napeljavo elektrike. Tako je zagotovil odseku možnost vežbanja. Ko se je sprožila misel, da si jezdni odsek nabavi svojo zastavo, je odsek v požrtvovalnem bratu Krapešu . našel svojega celega dobrotnika; nabavne stroške je do malega poravnal sam. Skratka: brat »Živili« je splošni dobrotnik Sokolstva, posebno mu je pa bil vedno pri srcu Ljubljanski Sokol, kateremu je posvečal vso pažnjo, kateremu je naklonil nešteto dobrot. Kadarkoli sc je obrnil Sokol nanj, vedno je našel odprte roke in odprto srce za svoje potrebe; brat Krapeš mu jih ni nikdar odklanjal. Zato se zlasti Ljubljanski Sokol in njegov jezdni odsek s hvaležnostjo spominjajo svojega velikega dobrotnika in mu ob življenjskem jubileju kličejo nedeljeno: Na mnoga ja leta! Župa Maribor BELTINCI. — Na Silvestrov večer je priredilo Sokolsko društvo Beltinci tri enodejanske šaljive prizore, v katerih so nastopili večja deca, ženski naraščaj in člani. Vse tri enodejanke so velo dobro uspele v največje zadovoljstvo občinstva. V pričakovanju novega leta se je potem razvila prav prisrčna prosta zabava, TEZNO. — Na četrti letni skupščini dne 7. jan. je naš Sokol polagal račun o telovadnem delu v preteklem letu in izdelal program za nadaljno delo. V prošlem letu je bilo telovadno delo posvečeno ne samo pripravam za obvezne zlete in tekme, temveč tudi podrobnemu delu pri oddelkih v telovadnici sami. Društvo je priredilo društvene tekme v smuku, gozdnem teku in lahko atletiki. Prireditev sosednih društev se je udeležilo dve, a župnih tekem v odbojki in lahki' atletiki pa s 3 oddelki. Na župnem zletu je nastopilo 28 telovadcev, na pokrajinskem v Ljubljani 60, a ptujskih proslav se je udeležilo 12 telovadcev. — Za izobrazbo prednjakov se je priredil pozimi društven prednjaški tečaj, ki ga jc posedalo 14 tečajnikov, 3 prednjaki pa so se udeležili župnih tečajev, a iz strokovne knjižnice, ki ima 92 deli, so si izposodili 46 knjig. Na občnem zboru je bilo potrjeno naslednje načelstvo: načelnik br. Serajnik Ivo, načelnica s. Roškar Draga, namestniki: brata Šeruga Franc in Ledinek Miloš ter s. Visočnik Mira. Program za leto 1934. obsega v glavnem: 1. Vsa skrb se bo posvetila vzgoji naraščaja in dece, 2. v teku zime se bo izvedel društven prednjaški tečaj za naraščaj in eventuelno tudi za člane, 3. društven javni nastop dne 2. junija, 4. društvene smučarske, orodne in lahkoatletske tekme članstva in naraščaja, 5. izvesti se misli društveno letovanje dece in naraščaja, in sicer zaenkrat na Pohorju, 6. po možnosti se bo društvo udeležilo obveznih župnih prireditev in pokrajinskih zletov. Ob koncu leta je bilo 176 telova-dečih, povprečno vse leto je bilo vpisanih 153, največ 199. najmanj 100. Telovadnih ur je bilo 418, skupen obisk znaša 7795, povprečno na uro 120. Najboljše uspeva delo v zimskih mesecih. ŠALOVCI. — Po prav lepo uspeli proslavi našega narodnega Uedinjenja, čela proslava, katere se je poleg članov in članic udeležilo tudi občinstvo. Proslavo je ctvoril brat starosta Makari, ki je v svojem govoru opisal življenje našega Vladarja, ter zgodovino Kara-dordevičev. Po govoru je prav lepo zaigral tamburaški zbor himno, pod vodstvom br. prosvetarja Števančec Rudolfa. Sokolska deca je v lepih deklamacijah poslala lepe čestitke in uda-nostne pozdrave našemu najvišjemu predstavniku. Proslavo so nam obogatile prav lepe pevske točke, katere je izvajala višja nar. šola. S posebno velikim zanimanjem in pazljivostjo je občinstvo sledilo govoru učitelja brata Frahma iz Hodoša, ki nam jc krasno očrtal vladanje našega kralja. Še mnogo lepih točk tamburaškega zbora je razveselilo srca poslušalcev, pri katerem opazujemo v zadnjem času prav lep napredek. Na koncu je občinstvo z deco vred prav navdušeno zapelo Bože pravde. Brat starosta se je občinstvu zahvalil za udeležbo, ter prosil v bodočem še za lepši obisk. — K. A. шшшшшшаашшшшшшшвшшшшашшшт Jesam 11 poslao prelplalu za sokolske lislove X Zupa Novi Sađ SUBOTICA. — Osnivanje pozori-šta lutaka. Na drugom eaveznom tečaju za pozorište lutaka, koji je održan u Ljubljani od 6 do 16 juna p. g., uče-stvovao je od Strane Sokolskog društva Subotica brat Oton Tomandl. Odmah po svršetku tečaja, koji je brat Tomandl s uspehom pratio i svršio, uprava društva ceneči i pridavajuči naro-čitu važnost ovoj, za sokolsko vaspita-njc naše omladine, umetnosti, odobrila je evotu od 5000 Din u svrhu izrade lutaka, kulisa, rekvizita, mehanizama i t. d. Brat Tomandl se marljivo predao poslu, i na prijatno iznenadenjo našeg članstva, na Silvestrovo večc, — pored drugih d ruš tava u kojima pozorište lutaka več postoji, — i u našem društvu počco je aktivan rad pozorišta lutaka u režiji brata Tomandla. Lutke, kulise i ostali potreban materija!, izraden jc s majstorskom veštinom, a igra je izvedena s puno smisla za taj posao. Do sada jc brat Tomandl izradio 55 lutaka kompletno kostimiranih, 25 glava, kulisa za 12 scena i drugih raznih stvarčica Sto sve skupa ima vrednost od oko’ 13.500 Din dok je brat Tomandl od društvenog novca uložio svega 3000 Din, iz čega se vidi, da je brat Tomandl u ovaj posao uneo mnogo ličnog po-žrtvovanja i rada u kome su mu pomagale i sestre: Jelica Mazie, Maca Ivandekič i Mara Bačlija. — M. C. SUBOTICA. — Sokolsko klizali-šte. Prilikom izgradnje vežbališta, koje se nalazi pored »Narodnog doma Kralja Aleksandra I« starešina društva br. ing. Kosta Petrovič, kao stručnjak za ta pitanja, vodio je računa, da se isto može upotrebiti ne samo leti nego i zimi. Tako je sada, za vreme zime vež-balište pretvoreno u klizalište i na njemu provode svakodnevno brada i sestre svoje slobodno vreme gaječi ovaj lepi i korisni šport. Da bi se u istom športu osposobili i oni, koji mu nisu vični, bratski prednjački zbor odredio je u tu svrhu nedeljno dva časa kada 11 brada prednjači poučavaju početnike. Pošto se »Narodni dom«, pa tako i klizalište nalaze u centru grada, te jc broj klizača svakoga dana vrlo velik, to je bratska uprava uz naše članstvo do-zvolila pristup i gradanstvu. Pravo pri-stupa gradanstvu, pa tako i ueslovc-nima pokazalo je pored dobre i svoju lošu stranu, jer se na klizalištu u prili-čnoj meri govori madžarski, ali nastoji se da sc ova neželjena i nemila pojava ctkloni. U koliko se ista pojava ne bi mogla zabranom nedržavnog jezika ot-kloniti, pristup nesokolima biče zabra-njen. M. Č. SUBOTICA. — Jahački otsek. Ini- cijativom brade oficira 3 konjičkog pu-ka od meseca decembra p. g. počeo je rad Jahačkog otseka. Za sada se ča-sovi održavaju 2 puta nedeljno u 3 konjičkom puku i iste pohadaju 20 brade vežbača. Obuku u jahanju vrše brada oficiri. Rad u ovom otseku za sada teče normalno i po svoj prilici broj brade u ovom otseku de sc povedati. m. e. Zupa Sušalc - Rijeka MALINSKA. — Naše Sokolsko društvo priredilo je 31 XII 1933 na Silvestrovo, zabavno večc. I moralni i materijalni uspeh zabave bio je sjajan. Ukusno okidenu dvoranu hotela »Draga«, največu u mestu, opdinstvo je napunilo do zadnjeg mesta, a oni, koji su stigli zadnji, mogli su se tek mukom progurati u nju. Zabavu otvorio je br. starosta, po-zdravivši učesnike zabave. Nikoliča, otpevao je skladno više pe-sama, a gudalački otsvirao je više krasnih i teških muzičkih kompozicija. Naši najmladi, Vinko Barbiš i Dragica Žic, recitovali su prigedne pesme, a Smilja Tončič čestitala je Sokolima Novu godinu. Vrhunac zabave bio je Moljerov komad: »Liječnik protiv vo-lje«. O ponoči odigrali su sc običajni prizori prelaza stare u Novu godinu i zaredalo izmenično srdačno čestitanje. Uz animirani ples, šaljivu postu, tombolu, licitacij u raznih društvu poklonjenih darova, od čega je kapnula lepa svotica, i ugodan razgovor, zabava se je protegla u najboljem raspo-' loženju. JABLANAC. — Na Staru godinu priredila jc Sokolska četa u Jablancu akademiju u lepo okidenoj dvorani hotela »Velebit«. Akademiju, koja je bila mnogobrojno posedena, otvorio jc srdačnom dobrodošlicom starešina čete brat Ivan Balen. »Sokolski pozdrav« otpevao je pod vodstvom školskog upravitelja, a načelnika čete n ra ta Kabaja, školski zbor. Sledile su proste vežbe sokolske dece od 7 godiria, pa sletske vežbe muške i ženske dece. — Simboličke vežbe »Pozdrav« izvela su vrlo lepo sokolska deca. »Himnu Jugoslaviji« dcklamovala jc lepo Zlata Borovac. Vežbe sa zastavicama muške i ženske dece bile su precizno izvedene. Iza toga jc deklamovao Branko Bu-torac pesmu »Naša Otadžbina«. Pod vodstvom načelnika brata Labaja otpevao je muški zbor kao novo osnovana sekcija Sokola pesmu »Sto nam radi onaj dido stari?« Članstvo je po tom izvelo proste vežbe, a deklama-eiju »Bide bolje« govorio je Vinko Ažic. Pesmu »Iznad svega« deklamovao je Jerko Mršid. Sledile su sletske vežbe članstva. — Pesmu »Otadžbini« dcklamovala je dobro Ivanka Jurčič. Ženski naraštaj izveo je sletske vez-be. »Našem Jadranu« dcklamovala jc naraštajka Ruža Grubišič. — Posle toga jc muški zbor Sokola otpevao »Vinšku pjesmu«. — Na koncu programa prikazao je četni prosvetar brat dr. Ivo Benič u predavanju »Sto nam donosi Soko« delovanje Sokola s kultur-nog i socijalnog stanovišta. Po svršc-nom rasporedu društveni starešina br. Ivan Balen otvorio je slobodnu zabavu, te se uz tombolu, narodna kola, ples i 'jablanačkc narodne igvanke zabava nastavila. tupa Šibenik - Zadar KNIN. — Izložba Sokolske štam-pe otvofena je u našem društvu 11 de-cembra 1933 u 8 sati na večer. I rosvu** tar brat Mladen Mas.tela održao jc pri otvorenju kratak nagovor o važnosti Sokolske štanipe. Otvorenju je prisu-stvovalo 25 lica. Po prvi put od postanka našega društva u istom se održava izložba naše štampe. Aranžeri izložbe uložili su dosta volje, truda i muke dok su prikupili od članova materijal podesan za ovu izložbu, a i sam materijal koji je društvo imalo teško je bilo prona-či, jer ono što je sačuvano, bilo je smešteno u društvenoj arhivi. Izložba je bila bogato i vrlo ukusno uredena. Dvorana, u kojoj se iz-lagalo, bila je pretesna da primi sav onaj materijal, koji je bio izložen. Izležena su bila 143 komada knjiga i brošura sokolskog sadržaja; 18 sokolskih listova: Sokolski glasnik, Soko, Sokolid, Naša radost, Soko na Jadranu, Sokolska prosveta, Sokolski vijesnik župe Zagreb, Vijesnik banatske župe. Gimnastika i t. d.; 15 plakata s raznih sletova; 15 diploma društvenih odela i članova pojedinaca s raznih sletova; 104 slike sokolskog sadržaja, razne značke, isečci iz novina i t. d. Izloženo je bilo i poprsje br. dr. M. Tirša. Izložbu je posetio prosečno ma-len broj građana, što je po svoj prilici posledica rdavog vremena i uda-ljenost sokolane od varoši. Istina, ima i priličan broj onih koji za ovakove stvari nemaju razumevanja i onih koji štampi nede da dadu onu važnost, koja joj pripada. Izložbu je posetilo svega 67 lica. Prigodom održanja izložbe starali smo se da prikupimo što vedi broj pretplatnika na sokolske iistove. To nam je donekle i uspelo. Jer ako se uzmu u obzir ekonomske prilike pojedinaca onda je ipak broj prikupljenih pretplatnika dobar. Pretpladeno j c na Sokolski glasnik 5 članova, na Soko 3 člana, na Sokolid 4 člana, na Soko na Jadranu 10 članova, na Našu radost 10 članova i na Sokolsku prosvetu 6 članova. KIIIEJI ■feU^ijah ah \ibvatt najSctidmfk MJIMNACTDEU ЧЦВЦЛМАРАЈШПНОУАИ 1ГПТТТГ1ГГ" 14-3 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 I 13-2 Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku ^knpžnicu I. sveska: E. Gangl: O sokolski ideji. IF. III. IV. V. VI. VII. VIII. VIII. a IX. X. X.a Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Maš zadatak, smeri cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Dražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla« Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. l-SIoven. t;’