KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 47 (8) INDUSTRISKE SVOIINE IZDAN 1 MARTA 1937 PATENTNI SPIS BR. 12903 Cotal Jean, inženjer. Pariš, Francuska. Mehanizam za uključivanje i za menjanje brzine. Prijava od 22 oktobra 1935. Vah od 1 jula 1936. Traženo pravo prvenstva od 9 aprila 1935 (Francuska). Pronalazak se odnosi na mehanizam za uključivanje i za menjanje brzine takvog tipa, kod koga je uređaj za promenu pravca vožnje (hoda) sa planetarnim vučenjem kombinovan sa jednim ili više drugih planetarnih vučenja, koja obrazuju uređaj za menjanje brzine. Jedan od ciljeva pronalaska je da se ostvari uređaj za promenu pravca hoda tako, da se dobiju iste brzine u oba pravca, što je korisno za izvesne primene, kao kod lokotraktora i automotrisa itd. Do ovoga rezultata dolazi se prema pronalasku upotrebljavajući satelite smeštene jedno iznad drugog između planetskih točko-va uređaja za promenu pravca hoda. Radi izbegavanja aksijalnog pome-ranja nosača satelitskih točkova, u smislu pronalaska je nazubljeni rukavac izrađen izjedna sa tim nosačem radi obrtanja i može da se pomera aksijalno i da zahvati bilo nepomičnu kutiju bilo zupce drugog točka planetskog vučenja. Ostale karakteristike i preimućstva pronalaska videće se iz sledećeg opisivanja. Slika 1 pokazuje podužni presek mehanizma, koji daje osam brzina jednako kako kod hoda u napred tako i kod hoda u natrag, pri čemu se promenom pravca hoda upravlja putem elektriciteta sa mrtvom tačkom. Slika 2 pokazuje detalj mehanizma sa si. 1. Slika 3 pokazuje modifikaciju uređaja za promenu pravca hoda, kada se istim upravlja mehaničkim putem. Sl. 1 pokazuje mehanizam sa osam brzina pri čemu se promena pravca hoda kako u napred tako i u natrag vrši u istim vrednostima. Celina se sastoji od pomoćnog ciklo-idnog vučenja (train) smeštenog na levoj strani slike, koje se upotrebljava za promenu pravca hoda i koje prate još tri cik-loidna vučenja, koja dozvoljavaju da se dobijaju razne brzine. Sva ova vučenja (zahvati zupčanički) kontrolišu se elektromagnetima 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57 i 58. Obrtljivi elektromagneti 51 i 53 su na odgovarajući način fiksirani za osovinu motora 47 i za planetske točkove 48 i 49. Obrtljivi elektromagnet 56 fiksiran je na nosaču satelita 50 i na velikom planet-skom točku 59. Nepomični elektromagneti 52, 54, 55 i 58 fiksirani su za kutiju (oklop) 60. Između ovih elektromagneta nalaze se armature 61, 62, 63 i 64 koje su odgovarajući fiksirane za nosač satelita 65, veliki planetski točak 66, mali planetski točak 67 odn. mali planetski točak 68. Ploča — nosač 69 satileta 70 fiksirana je za veliki planetski točak 71 i zahvata planetske točkove 49 i 66. Ploča-nosač 50 satelita od dva sprata 72 zahvata u planetske točkove 67 i 71 i fiksirana je kao što je ranije rečeno za obrtljive elektromagnete 56 i 57. Ploča-nosač 73 satelita 74 zahvata u planetske točkove 59 i 68 i fiksirana je za prijemnu osovinu 75. Planetski točak 48 dobija kretanje od Din. 15.— pogonske osovine 47 uz posredovanje pomoćnog vučenja (zahvata). Nosač satelita 65 toga zahvata postaje fiksiran za armaturu 61 radi obrtanja pomoću čivija kao što su to na pr. čivije 76 raspodeljene tako da jašu na cilindru za centriranje između nosača satelita 65 i armature 61. Ove čivije dozvoljavaju armaturi 61 da se slobodno pomera u stranu na desno ili na levo iz svoga srednjega položaja naznačenog na slici 1, ali elastične pločice 77, 77’ smeštene sa jedne 1 sa druge strane vraćaju i održavaju u tom srednjem položaju tu armaturu, kada ni jedan od elektromagneta A i B nije pobuđen. Ovaj položaj odgovara mrtvoj tačci: u tome slučaju armatura 61 je slobodna i može da se obrće na prazno i nikakvo se kretanje ne prenosi pogonskom osovinom na planetske točkove 48, 49. Si. 2 pokazuje izvijanje elastičnih pločica (je-zičaka) 77’ kada pobuđeni elektromagnet 52 privuče armaturu 61. Funkcionisanje kod brzina u napred. Za brzine u napred pobuđen je elektromagnet 51 i on privlači armaturu 61 čim se upotrebi i zauzima položaj simetričan u odnosu na položaj naznačen na slici 2. Celina pomoćnog zahvata obrće se zajedno sa brzinom motora i povlači sa sobom planetske točkove 48 i 49. Prva brzina. Nepomični elektromagneti 54, 55 i 58 pobuđeni su. Isto tako do-bijaju se tri demultiplikacije postepene, po jedna za svaki zahvat (train). Druga brzina. Nepomični elektromagneti 54, 55 i obrtljivi elektromagnet 57 pobuđeni su: Dobijaju se dve demultiplikacije dvaju prvih zahvata i direktno uključivanje u trećem zahvatu. Treća brzina. Nepomični elektromagneti 54, 58 i obrtni elektromagnet 56 pobuđeni su: prvi i treći zahvat su u demulti-plikaciji, dok je drugi zahvat direktno u-ključen. Četvrta brzina. Nepomični elektromagnet 54 i obrtljivi elektromagneti 56 i 57 pobuđeni su: prvi zahvat je u demulti-plikaciji, a drugi i treći su direktno uključeni. Peta brzina. Obrtljivi elektromagnet 58 i nepomični elektromagneti 55 i 58 pobuđeni su: prvi zahvat je direktno uključen, a drugi i treći su u demultiplikaciji. Šesta brzina. Obrtljivi elektromagneti 53, 57 i nepomični elektromagnet 55 su pobuđeni: prvi i treći zahat su direktno uključeni, dok je drugi u demultiplikaciji. Sedma brzina. Obrtljivi elektromagneti 53, 56 i nepomični elektromagnet 58 pobuđeni su: prvi i drugi zahvat su di- rektno uključeni, dok je treći zahvat u demultiplikaciji. Osma brzina. Obrtljivi elektromagneti 55, 56, 57 pobuđeni su: tri zahvata su direktno uključena i prijemna osovina 75 se obrće istom brzinom kao i osovina 47 (pogonska osovina). Pojmljivo je da bi se dobilo osam brzina odgovarajućih postepenih, treba u tome uređaju, da demultiplikacija data prvim zahvatom bude veća od proizvoda demultiplikacije u drugom i trećem zahvatu i da demultiplikacija drugoga zahvata sama bude veća od demultiplikacije trećega zahvata. Funkcionisanje kod brzina u nazad: Za brzine u natrag nepomični elektromagnet 52 pobuđen je i privlači armaturu 6i, koja čim se priljubi za elektromagnet 52 zauzima položaj naznačen na slici 2. Na taj je način fiksiran nosač 65 satelita i sateliti u dve etaže, čije je nazub-Ijenje 78 u zahvatu sa planetskim točkom 80 fiksiranim na pogonskoj osovini 47 a nazubljenje 79 je u zahvatu sa velikim planetskim točkom 48, koji se međusobno obrću i povlače u suprotnom pravcu veliki planetski točak 48 sa istom ugaonom brzinom, kao što je to brzina pogonske osovine 47, jer su odnosi nazubljenja zupča-ničkog zahvata 78 na 79 i 80 na 48 jednaki. Planetski točak 48 povlači sa sobom planetski točak 49, pri čemu se osam brzina u natrag dobija na isti način kao i osam brzina u naperd. Slika 3 pokazuje varijantu mehaničkog upravljanja uređaja za promenu pravca hoda, koja bi se mogla upotrebiti kod sviju kutija za brzine ranije opisanih. Položaj na nacrtu odgovara mrtvoj tačci Viljuška 81 upravljana polugom 82, može da pomera nazubljeni rukavac 63 po osovini obrtanja. Ovaj rukavac vodi se u unu-trašnjosti žljeba 90 koji je smešten u nosaču 84 satelita, sa kojim se taj rukavac takode fiksiran radi obrtanja. Nazubljeni rukavac 83, gurnut u smislu strele f1 što odgovara hodu u napred, hvata u nazubljenje 85 satelita od dve etaže 85, 86 i tako blokira ove poslednje, koji pošto ne mogu da se obrću oko njihovih osovina, fiksiraju veliki planetski točak 87 sa pogonskom osovinom 88, od koje od toga trenutka dobijaju kretanje direktno. Nazubljeni rukavac 83, gurnut u smislu strele f2 što odgovara hodu u nazad oslobađa se nazubljenja 85 i zahvata u nazubljenje nepomičnog kotura 89 i pri svemu tome ostaje u zahvatanju sa žlje-bom 90 nosača 84 satelita koji je takode fiksiran radi rotacije. Od toga trenutka hod u nazad vrši se kao što je bilo to rečeno ranije. Kao što je opisano ranije, ako bi se želelo, isto tako mogla bi se vršiti promena pravca hoda na taj način, kada bi davali iste ugaone brzine kao i kod hoi-da u napred, pomoću tačnog određivanja odnosa nazubljenja 85 i 86, kao i 91 i 87. Da bi se sprečio nazubljeni rukavac 83 da povuče sa sobom nosač 84 satelita, zahvata kotur 92 koji je fiksiran za planet-ski točak 91 medu dve etaže 85 i 86 satelita koje on održava u istoj normalnoj ravni i tako fiksira bočno nosač 84 satelita. Upotreba nazubljenog rukavca 83 sprečava se takođe i pomeranje nosača 84 satelita. Mogao bi se upotrebiti nazubljeni rukavac sličan rukavcu kod primera sa si. 1, pri čemu bi se rukavac ujedinio sa armaturom 61. Prirodno je da pronalazak nije ograničen ni u koliko na ovde opisiane oblike izvođenja, koji su sposobni da budu mnogostruko preinačavani u okviru pronalaska. Patentni zahtevi: 1) Uređaj za promenu pravca hoda sa planetarnim zahvatom, naznačen time, što se centralni točak i spoljašnja kruna planetskog zahvata uređaja za promenu pravca hoda zahvataju pomoću zubaca sa satelitima, koji imaju razne odn. različite prečnike, ali su fiksirani na istom nosaču da bi dobili kod hoda u nazad iste brzine kao i kod hoda u napred. 2) Uređaj po zahtevu 1, naznačen time, što nazubljeni rukavac koji je radi obrtanja fiksiran sa nosačem satelitskih točkova uređaja za promenu pravca hoda može da se aksijalno pomera i da se zahvata bilo sa nepomičnim oklopom, bilo sa zupcima jednoga od točkova planetskog zahvata. 3) Uređaj po zahtevu 1, naznačen time, što kada se uređaj za promenu pravca hoda upravlja elektromagnetski onda armatura ujedinjuje sa nosačem satelitske točkove toga uređaja za promenu pravca hoda i određena je da bude privučena od elektromagneta komande i elastično se vraća u neutralni položaj. 4) Uređaj po zahtevima 1, 2 i 3 naznačen time, što je kombinovan sa tri planet-ska zahvata tako, da daje osam brzina u napred i osam brzina u nazad. Ad pat.br. 1290 3 '■'i ■* ■ ■ - . / ' . i Z . V- A ‘ "