KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 14 (5) PATENTNI SPIS INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. JUNA 1925. BR. 2849. Erste Briinner Maschinen-Fabriks-Gesellschaft, Brno, Čehoslovačka. Uredjenje na parnim postrojenjima. Prijava od 23. maja 1923. Važi od 1. marta 1924. Pravo prvenstva od 17. juna 1922. (Čehoslovačka). Obično se postojeće parne mašine, naročito oarne turbine, upotrebljavaju za veći efekt mašine, na taj način, što se poverava parni pritisak a sa njime u vezi i eventualno pregrejavanje pare. U takvim slučajevima izbacivao se do sada parni kotao, koji se nalazio u parnom postrojenju i zamenjivao novim kotlom sa eventualnim pregrejačima koji odgovaraju višem pritisku pare koji se prime-njuje u parnom postrojenju. Pronalazak omogućava zadržavanje kotla sa prvobitnim parnim pritiskom i na taj način znatnu uštedu u troškovima, jer se parno postrojenje primenom postojećeg parnog kotla može prilagoditi pro-menjenim odnosima rada. Pronalazak se sastoji u tome, što je ispred parnog kotla sa niskim pritiskom postavljen dopunski proiz-vodjač para (pomoćni kotao) za proizvodjenje višeg parnog pritiska, u danom slučaju u vezi sa odgovarajućim pregrejačem i pri tome prostori za paru i vodu postojećeg kotla spojeni su sa prostorima za paru i vodu dopunskog (pomoćnog) kotla, tako da se mogu regulisati i zatvarati. Ova veza koja može regulisati i zatvarati prostore za paru i vodu različitih kotlova vrši se radi uticaja na ekonomiju pare u samim kotlovima, prt čemu se omogućava menjanje pare i vode različite temperature (ili od obeju istovremeno). Ovim rasporedom mogu se izravnati i velike varijacije u potrošnji pare (naročito potrošači kao n. pr. postrojenja za kupanje, zagrevanje, sušenje), jer voda koja struji od parnih proizvodjača sa visokim pritiscima u parne proizvodjače sa niskim pritiscima docnije isparava i ova para preko odgovarajućeg dela parne mašine (turbine) pokriva stvarnu potrebu. Pri ovome se mogu parni proizvodjači koji rade sa nižim pritiscima korisno izvesti kao kotao sa velikim prostorom za vodu, koji se u danom slučaju zagreva potpuno ili delimično sa odlazećom toplotom (odlazeći gasovi, gasovi dima i gasovi plamena ili tome slično), dok su parni proizvodjači za veće parne pritiske načinjeni kao brzi proizvodjači pare, tako da sami mogu izpuniti teške i obilne zahteve i potrebe rada. Radi dobrog skupljanja i nago-milavanja preostalih toplotnih količina, radi boljeg iskorišćavanja preostalih toplotnih količina, radi boljeg iskorišćavanja energije i poboljšanja toplotne ekonomije parnih proizvodjača, kao i radi uprošćavanja izravnanja varijacije u potrošnji pare mogu se korisno izmedju parnih proizvodjača različitih pritiska rasporediti obrtne ili cirkulacione pumpe. Ovde je izrično utvrdjeno, da je poznata upotreba proizvodjača vodene pare sa razli čito visokim naprezanjem kotla u parnom postrojenju, u kome se različito naprezana para dovodi pojedinim mašinskim grupama ili mašinama ili stepenima u mašinama odvojeno jedno za drugim. Kod ovih poznatih postrojenja bili su pojedini parni proizvodjači potpuno nezavisni jedan od drugog. S pogledom na ova postrojenja sastoji se pronalazak u tome, što su prostori za paru i vodu u kotlu različitog pritiska spojeni medjusobom da se mogu regulisati i zatvarati, tako da parni proizvodjači različitog napona koji se nalaze u postrojenju preduzimaju neposredno svi zajedno zadatak snabdevača toplote. Na nacrtu su prestavljena dva primera Din. IO'— izvodjenja rasporeda prema pronalasku u slikama 1 i 2. Parno postrojenje prema sl. 1 sastoji se iz parnog proizvodjača (a), koji izvodi paru sa pritiskom (pi), i iz parnog proizvodjača (b), koji proizvodi paru sa višim pritiskom (p2), i dalje iz parne mašine (c). Para sa višim naponom (p2) iz kotla (b) sprovodi se preko dela za zatvaranje odnosno regulisanje (g) u deo mašine (c) sa visokim pritiskom, i para sa nižim naponom (pi) iz parnog proizvodjača (a) kroz sprovod (d) preko dela za zatvaranje odnosno regulisanje (e) u deo mašine (c) sa srednjim ili niskim pritiskom. Na mašini (c) priključen je sprovod za odvodjenje pare (h) i račvasti sprovod (i). Prostori za paru i vodu parnih proizvodjača (a) i (b) spojeni su medju sobom sprovodima (k) i (m), u kojima su umetnuti delovi za zatvaranje odnosno delovi za regulisanje (I) od" nosno (n). Pti nastupanju izvesnih okolnosti rada. naročito pri povećanoj potrošnji pare za zagre-vanje, kuvanje ili sušenje može se para ili voda ili obe sprovesti od parnog proizvodjača (b) u parni proizvodjač (a). Pri smanjenom efektu mašine mogu se naročito preostale količine pare ili vode koje se nalaze u kotlu (b) sprovesti u parni proizvodjač (a), tako da ovaj preduzima takoreći ulogu skupljača toplote za parni proizvodjač (b). Parni proizvodjači (a) i (b) mogu pripadati proizvoljnim sistemima kotla i mogu biti u proizvoljnom broju, eventualno rasporedjeni po grupama. Po sebi se razume mogu se prime-niti i tri ili više parnih proizvodjača odnosno tri ili više grupa parnih proizvodjača sa različitim pritiscima medjusobom i biti spojeni medjusobom na označeni način. Raspored prema si. 2 odgovara u glavnome onome prema si. 1. U tom slučaju spojeni su oba parna proizvodjača (a) i (b) medjusobom još drugim sprovodom (r, t) u kome su umetnuli obrtna odnosno cirkulaciona pumpa (q), kao i delovi za regulisanje odnosno zatvaranje (s, u). Ovo uredjenje omogućava pre-vodjenje vode iz parnog proizvodjača (a) u parni proizodjač (b) sa višim pritiskom. Mašina se sastoji u ovom primeru iz jednog dela sa visokim pritiskom (o) i jednog dela sa niskim pritiskom (c). Račvasti sprovod (i) priključen je na delu sa visokim piitiskom (o) i para sa niskim naponom dovodi se iz parnog proizvodjača (a) odgovarajućem nižem stepenu mašine (e). Iz parnog kotla ta) priključen je osim toga sprovod za potrošnju pare (v) preko dela za zatvaranje odnosno reduciranje (w). Patentni zahtevi: 1. Uredjenje na parnim postrojenjima, kod kojih se pojedinim parnim mašinama (prvenstveno turbinama) ili stepenima dovodi ista para sa različitim pritiscima, naznačeno time, što su u kodovima odredjenog napona umetnuti dopunski parni proizvodjači (pomoćni kotao) sa većim naponom u danom slučaju i pregrejač radi proizvodjenja višeg pregreja-vanja, pri čemu su prostori za paru i vodu u kotlu različitog pritiska spojeni medju sobom da se mogu reguiisati i zatvarati, u cilju, da utiču na ekonomiju pare u kotlu, 2. Uredjenje na parnim postrojenjima prema zahtevu 1, naznačeno time, što su izmedju kotlova sa niskim pritiskom i pomoćnih kotlova predvidjene obrtne odnosno cirkulkcione pumpe. Adpefenf broj 28U-9. A d A /91 Jtcj.S i 5 4 € C A d Jc % / ur c<&- tr Ć ----* /Jj r O ■ ■ - Digitalna knjižnica Slovenije - dLib.si
NAPAKA - STRAN NI BILA NAJDENA


Žal nam je, a strani, ki ste jo iskali, ni bilo moč najti.
Prosimo, poskusite uporabiti ISKALNIK in poiskati publikacijo, ki jo potrebujete.


Knjige
Periodika
Rokopisi
Slike
Glasba
Zemljevidi