SOKOLSKI GLASNIK CtAS | lO SAVE ZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE V Čuvajte Jugoslavija ! H E S E Č N I PRILOG -SOKOLSKO SELC Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko,! tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju % Ljubljana, 26 aprila 1935 God. VI — Broj 18 Na š sto nas upućuje Zrinjsko-Frankopanska tragedija Povodom obletnice pogibije narodnih mučenika Sv:i zmademo, da su Petar Zrinj-l67i' Krsto Frankopan ski Hodine 30 aprila Sqv u Vinernojštatu, u 9 ča- iaj. ,lzJutra, podncli mučenioku smrt, ,]a .'m je bilo carskom reči obečano, kmir Se llc<^e ™šta dogoditi, ako se L i C u austrijskim carem Leopoldom, цја' a dobrovoljno podu u Beč i ђег e aa odustaju od svih svojih na-Vatsk hK>,duzimanih u svr^u obrane hr-Vaca y 'krajeva. od nasilja Habzburgo-Se : Zrinjski i Frankopan, uvereni da nuli Bu °firešili o pisane zakone, kre-ц ц Su .dobrovoljno 13 aprila 1670 g. rnMti noču u Beč, da se tamo izmire kažu ,Urg0vccm Leopoldom i da pobilo ' ie sve Qn0> što su poduzimali, loa °Pravdano. Nekoliko dana pre na* uFoslao je Zrinjski svoga sina Iva-doči !, Fao jamstvo, da če i sam tesK* “a bi prestala austrijska solda-Št0 jljačka njihove posede. Jedva Ca, su Zrinjski i Frankopan ostavili njc Va£ i krenuli preko ugarske rav-žei) a “ec, i jedva što se je Katarina, °HrominJsk°ga 1 'sestra Frankopanova ratn sv°jim rnužem i svojim ofioj . 1 došli su u Čakovac austrijski ljev V. s vojskom. Katarina ih je kracal Pooastila, da je oni — umesto »Ш ® ,°Pljačkaju, ne ostavivši u kuči PosU, nl ražnja«, kako se je ona tužila Habzburgovcu Leopoldu, u gb.ad .su Zrinjski i Frankopan stigli гц^-bila je več čitava Hrvatska u Sioet la nemačkih generala, koje nije Ha vu , da odnose s imanja sve do ec-°dn^. dpšli. bkidane su tapete, zavese. SU(jc e«0 je pokučstvo. vino, žito, po-i št0’ Г" uopec sve do čega sc je stiglo Je bilo bar nešto vredno. d0tn ybeču su u sporazumu s Leopol-кацј frinjski i Frankopan lepo doče-110 Bi nijedan od njih po-«V0joJa^ što im se spretna Zr.njski je ie 0nm Ptanicavošču odmah znao, da i kaz Zar.obljenik cara Leopolda, pa je ВеЈц3?’ Jednom zgodom, kad mu je u *t)a ~ |S° u poseto neki Englez, ovo: ja ,4 Turci održali reč, zaista ne bi ‘ > zarobiienik.« Još pre nego su St- c ih zat .zar°bljenik.« Još premnogo loj)L„v9fili, u pravom smislu reči, knez st,„. - >a su pisma delovala. Otpor sa o« j'”’.vu *me caTcvo, moli Zrinj-vatsU( • .P*šc svojim prijateljima u Hr-ot«n J i Ugarskoj, da obustave svaki a • 1 a tiru se Hrvata i Madžara prestao je, ali ka. д,.Ј° u veeoj meri nastavila pljač-h°da * Prestala je i ona prividna sloneli pJo'J1 su Zrinjski i Frankopan {ja c -u Beču. Nikoga nisu smeli više *»ад>Ји. niti su se smeli Zrinjski i °Pan sastajati. pte,S) 911Cem juna započelo je u Beču •sj>itivSava?je optuženih. Najpre je bio ai\ Zrinjski, onda Frankopan. PteS(uv niSu videli več dva meseca. Kod sU>arj' avanja: hotimično su izvračane jHedn’ .j0 bi Zrinjskog i Frankopana do2S°b°m zavadili i kako bi što vi-1 bfotiv u 0 Hjibovoj uroti protiv Beča Stedstv .bzburgovaca. Nisu birali ni Uvale a ni načina samo da što dublje vcču Ptnženikc i da pokažu na što U , °Vu Krivicu. ЧрЛага° 'c ^ c^° Protesta- da nije Strektan, (la im sudi nemački sud, ^aVskida im, prema zakonu, sudi ?&raVti ,! brvatski sabor. U Beču su .-rinjska 1 svoj postupak time, da su • Sl1 u p .rankopan u Beču grešili i •bjttist.; . °ču uhvačeni. Austrijski su t]a ,ednoglasno zaključili, da se Jba da x?Pc^t!c parniecm i da ih se u Islrsžni zatvor u Vi-^tn, • Zrinjski je jednom prilh i,11Jcrnnf-.ine,l0 b su bili otpremljeni u ,a. datu i? ’ u s voj oj obrani, misleči a °ran i,31^^4’11 rc'č, napisao ovo: »Car-]-аПа 6 „ 0 bvata muhe!« Več narednog вц Prvnibra 1670 godinc otprem-šio kPrispi mn’cu u Vinernojštat. Ni- vl.1'. Krut ,nfdb'‘ nicu Vrvrrcfili nrntp. molbe, nisu koristili prote-’ nemilosrdna austrijska ?. desnicc ^a0 iski JMi lij . Г-Ч .--- v-tvuuui ЛЛ1 VMl^nu, vLfc Drn«i • . aci^u *sP°d Austrije i slobodnim » tiP7flvicnim . L П8 <>n| “viinitraiuiut »umi ijsku > -111 (jo,,,s, Uabzburgovcem Leopol-ikrankO'Pana 11 aprila, a a^rt Sev^a'. 18 aprila 1671 godinc na tv aPrili 'Vr ’j1 JlHve i desne ruke. Dne ]Ni 0,s' j labzburgovac Leopold po-čP 1 .Ptilost11’ donesavši u svojoj »veli-’Via rt... Pomilovanje što se tiče se- Sli'Pjski ef'0« osude navodi se, da je tla Vo»i.iu - n ,da .°.sl°bodi Hrvatsku, toliko što ie u svemu Zrinjskoga po-magao. Dne 30 aprila 1671 godino krvnički je mač odrubio hrvatskim velikašima njihove časne glave. Kad je Zrinjski polazio na stratište i video zaplašen svet. kazao je: »Ovi se siromasi više straše moje smrti nego li ja.« Posle, raznim progonima. zatvori-ma i torturama potpuno istrebiše po-rodieu Zrinjskog i Frankopana. Ivan, sin Petra Zrinjskog, koji se je i nakon očeve pogibije pokazao kao dobar voj-nik cara Leopolda, bio je u zatvoru preko 20 godina, gde je i poludio (?), a 1703 god. i umro. Pokopaše ga noču, tajno. Tri Petrove kčeri, Jelena, Zora Veronika i Judita Petronila, bile su za-tvarane po raznim samostanima, gde su i umrle. Katarina, Petrova žena, svrša-va od patnja u ludnici. Adam Zrinjski, sin Nikole Zrinjskog, Petrovog brata, u borbi s Turcima 1691 godine biva pogođen topovskim hitcem u leda, s austrijske Strane, iako se je borio protiv Turaka. Tako se Habzburgovci rešiše i poslednjeg Zrinjskog, koji im je još mogao biti na smetnju, jer je Ivan Zrinjski u tamnici bio ncopasan. Razume se, da još ona poslednja imanja i poslednje Adamove posede raz-grabiše i podeliše Habzburgovci. Ne moramo ni mnogo, ni duboko da razmišljamo, ne moramo da budemo ni veliki, ni pametni političari, a da ne bismo u prvi mah uočili i videli, što su za nas bili Habzburzi, pa da odmah znamo što bi oni mogli da budu, ako bi opet došli do svojih »obiteljskih, na-slednih prava.« Danas, kada pada go-dišnjica pogibije Zrinjskog i Frankopana, kada se mnogo, najozbiljnije govori o restauraciji Habzburgovaca, kada je Beč pun, po kueama i po izlozi-ma, Otonovih slika, kada je još nezaceljena bol za našim Blažcnopočiv-šim Velikim Kraljem-Mučenikom, danas treba da sc i dublje i jače zamislimo o svemu što sc oko nas dogada. Vrlo se vešto, na račun da ne ojača Nemačka anšlusom Austrije, pokreče pitanje restauracijo Habzburgovaca u Austriji i u Madžarskoj. Sve bi to išlo na račun naš, na račun Slovena iz bivše Austro-Ugarske Monarhije. Nije naša stvar da o torne suviše raspravljamo na tom mestu, nego jc na nama, da mi Sokoli čvrsto stisnemo svoje redove i budnim, sokolskim o-kom, gledamo i pazimo da nas nikakvi događaji ne zateknu nepripravnima. Naša je stvar da sve naše snage dajemo Jugoslaviji, da je čuvamo od svakog neprijatelja, ma s koje on strane dolazio. Sokoli su mnogo doprineli rušenju bivše Austro-Ugarske Monarhije, a pripravni su da doprinesu sve za čuvanje toga što imamo, za čuvanjo našeg dr-žavnog i narodnog jedinstva izgradiva-nog na jugoslovcnskoj osnovi. Jer, samo kompaktno, složno i jako Jugoslo-venstvo moči če da odlučno parališe sve pokušajo več u začetku, koji bi mu sc suprostavili. Upravo Zrinjsko-Frankopanska tragedija uči nas i očito nam pokazuje, kako moramo da cenimo vrednost postajanja vlastite države. Iz dogodaja» koji su u detalje poznati, upučeni smo na stalan oprez. Iz prošlosti dakle treba da učimo, kako čemo da se vladamo u budučnosti. A. Štefan, Beograd Vrednost sokolske telovežbe ‘orn p,;: , "KKU 1 'ankopan le i nczavisnim bio krivac u Život savremenog čoveka jc kompliciran i dnevno biva sve teži i zamr-šeniji. Večina ljudi primorana je da vrši svoje dužnosti i zvanja uz uslove i prilike, koje ni najmanje ne odgovaraju prirodnom životu i ljudskoj naravi. O-vo vredi u najveooj meri za gradove, koji za svojo bivstvovanje traže i troše vrlo mnogo ljudske energije, ljudskog materijala. Taj svoj potrošak gradovi naknaduju iz neiserpnog vrela životne energije ljudske: iz sela. Uzimajuči taj živi materijal u sebe, da ga prilagoduje svojim potrebama i zvanjima, on vrši ovde prirodnu selek-ciju: lozinka je tu kao i posvud u prirodi: život pripada jačemu. Ko ne može da izdrži ovaj prelaz iz jednog načina života u drugi, ima da padne. Pa ako se to u praktičnem životu i ne de_-šava odmah, biva to katkad u drugoj ili trečoj generaciji. Da bi se oteo torne neprirodnom uticaju grada, koji u prvom redu za-hvača čoveka fizički (a ne retko i duševno) — čovek je počeo tražiti načine, kako da kompenzira svoj jednoli-čan, nezdrav način života po uredima, tvornicama i nekim obrtnim zvanjima. Došavši pomalo do uverenja, da se zdravlje ne da i ne može kupiti novcem, a ono, što se kvarilo kroz godine, da se ne da za dan — dva popraviti, — segnuo je drugim nevarljivim sredstvom: povratak prirodnijem životu. — Više zraka, više kretanja. više sunca> higijenski način odevanja i hranjenja postade idealom savremenog čoveka. Ne bismo mogli reči, da je zasad mnogo od toga postignuto, ali stalno jest jedno: što je neki narod civilizova-niji i kulturniji, to više su kod njega napredovali higijcna i tclovcžba. Naj-veči gradovi svetski imaju danas vrlo velike prostore, sportska igrališta i vež-bališta, koji zadovoljavaju gore spomc-nutu težnju njihovih Stanovnika. Sredovečni nazori o inferiornosti ljudskog tela i njegovoj grešnosti nisu više u opadanjir: oni su več pali — i to pali jednom zauvek. Telovcžba danas nije moda, ona jc potreba savremenog čoveka. Naprctku telesnog vežbanja ima doduše i natražnjačkih prigovora. Je-dan takav prigovor vole isticati ljudi, koji mislc, da su svršivši izvesne školc, sposobni i ovlašteni da sude iznad sve-ga, a to je ovaj prigovor: U istoriji ljudskoj vidimo, da se telovcžba razvijala i dolazila do vrhunca uvek samo onda, kada jc došlo neposredno posle toga do propadanja pojedinah država i nacija. Takav bi primer imali biti stari Grči, koji su u svoje vreme podigli te-lesnu kulturu na zavidnu visinu. Ali ovaj primer biče da proizlazi iz nedostatnog poznavanja istorije, a po-svemašnjeg nepoznavanja istorije telesnog vežbanja, jer su ti narodi, a naročita Grči, počeli propadati baš onda, kad su stali da napuštaju telovežbu i kada su dopustili, da u njihovim stadio-nima umesto plemenitih viteških igara i prijateljskog takmičenja i borenja zavlada divljačko borcnje s gvoždem ovi-jcnim šakama, borenjc s divljom zve-radi i borenjc medu ljudima na život i smrt, — a sami sc prepustili meko-putnom životu i ugodnom uživanju ra-nijim vrlinama stečenog bogatstva i blagodati. Tada istom došli su fizički jači i otporniji barbari i bez obzira na njhovo visoke duševne tečevine zavladali su njima. Shvatajuči gore navedene odnose u životu, napredniji narodi, osobito an-glo-saksonska rasa, instinktivno sc pri-hvatila brige oko usavršavanja svojih fizičkih kvaliteta, pa je van svake sum-nje, da čelični Englcz pored svojih duševnih vrlina, ima velikim delom da svoje gospodstvo na svetu zahvali i svojim fizičkim vrlinama, te prisebnosti duha, realnom gledanju na svet i život, koje je stekao u svom športu. Kod nas Slovena bio je dr. Miroslav Tirš prvi, koji je svesno shvatio gore naveclenu potrebu telesne kulture i njenu vrednost u životnoj borbi, prvi, koji je imao smelosti i energije, da svoje ispravne ideje^ dovede u život i osnuje sokolski način telovežbe. specifično za telesne potrebe, duševni život i osečaje slovenskih narodai. Zato sc on tako naglo i proširio medu Slovenc, a prema priznanju svetskih prvaka i stručnjaka u pitanju kulture tela, neme bol jeg sistema za širok; odgoj masa i celog naroda nego što je sokolski sistem telovežbe. Znajuči vrlo dobro, da sve ljudske tvorcvine lako prolaze. osnivač sokolske telovežbe, Tirš, da bi sokolsko vež-banje ostalo što trajnije i moglo se smatrati uvek savremenim, došao je na genijalnu misao: sokolski sistem no sme nikada ostati konzervativar/. ne sme posttiti zastareo: sve nove i moderne tečevine telesne kulture treba sokolski sistem da prihvati i unese u sebe, da bi sc usavršavao i išao s duhom vremena uporedo. Na taj način on je postao ncumrlim i dok ima Slovena biče i Sokolstva i sokolskog vežbanja tela. Svaki novi i dobar način telovežbe, svaki napredak u telesnoj kulturi ima so- POD NAJVIŠIM POKROVITELJSTVOM NJ. VEL. KRALJA PETRA II PoKrajlnsKl slet severnip župa Savesa SKJ u Subotici Izrada slelske značke i plakata Za pokrajinski slet severnih po-graničnih sokolskih župa Saveza SKJ, koji če se ove godine održati u Subotici, daite su u izradu slctske značke zagrebačkom rezbaru g. Teodoru Kriva ku. Biče dve vrste značaka. Jedne iz-radene iz bakra za članstvo, i druge izradene iz alpake za naraštaj. Značke iz bakra biče polumasivne, presovane, u prečniku od 35 milimetara, ukrašenc s državnom trobojkom, a značke od alpake biče šuplje, presovane, isto ukrašene s trobojkom. Značke su vrlo lepo izradene i ostavljaju vrlo lep uti-sak. Isto tako dati su u izradu i sletski plakati zagrebačkoj firmi Rožankovski i drug d. d. Plakati če biti izradeni u šest boja u kromolitografskoj izradbi veličino 45/100 cm. Kako značka, tako isto i plakati izradeni su po načrtu akademskog sli-kara brata Save Rajkoviča, nastavnika gimnazije u Subotici. Opis plakata i značke doneecmo drugom prilikom. M. Č. Sokolstvo izgraduje zdrave i slobodne ljude »Ono što jc najbolje u jednoj misli to je, što nam ona pruža ne-iserpnu mogučnost da nešto volimo bez rezerve!« ... U širokom ljudskem društvu, u svetu, imačemo svagda onoliko ugleda, koliko uspemo da pokažemo: št6 hočemo, za čim idemo, i, naročito, koliko znamo i možemo da uradimo, i koliko reda u radu znamo da uvedemo, u pozitivnem smislu. Sokolstvo jc organizacija živoga kretanja i zdravoga života. U Sokolstvu su skonccntrisane sve snage, na kojima počiva i raste narodni, materi-jalni, moralni, ctički i socijalni svet i život. I, kako taj svet utice na Sokolstvo, tako Sokolstvo hoče da svojim vaspitnim radom utiče na svet i život oko sebe. Nastajanje Sokolstva teži za tim, da sve što živi ude u Sokolstvo kao i da sokolska misao ude u sve, prožme sve što živi i oseča. Tako so radaju novi ljudi, i novi svet u našoj domovini. Sokolstvo je pokret, koji teži za podizanjem svih telesnih i moralnih sila pojedinca, a preko njega, čitavog jugoslovenskog naroda i drugih slovenskih naroda do najdosežnije granice. Iduči za tim ciljem Sokolstvo želi, da u svakom članh razvije i održi u sve-žoj snazi njegove telesne i duševne sposobnosti koliko jo to više moguče. Sokolstvo teži da svestranim jačanjem ličnosti obrazuje i vaspita svoie članstvo, naraštaj i decu za što bolje i ko-risnije članove ljudskoga društva. Kao •glavno neposredno i naročito sredstvo sokolskoga vaspitanja Sokolstvo smatra tolesno vežbanjc.. U takvom teles-nom vežbanju Sokoistvo vidi najbolje sredstvo za skladni i istovremeni uzgoj tela i duše, za disciplinovanje i jačanje лто1је. Zato od svojih članova zahteva i traži da vežbaju. U sokolskom društvu su svi članovi jednaki. Sokolstvo ceni ljude po njihovoj ličnoj vrednosti, a ne deli ih po staleškim, verskim, položajnim niti imovnim razlikama. Sokolstvo naročito voli svoju socijalno slabiju braču i pomaže ih u njihovom nastajanju za poboljšanjc socijalnog im položaja. Od svih članova traži da se u privatnom i javnom životu, kadgod so ukrštavaju njihovi interesi s intere-sima drugih, svagda opredeljuju po zahtevima socijalne pravde i sokobko-ga bratstva. Sokolstvo smatra ženu jed-nako vrednim članom ljudskoga društva kao i muškarca. U Sokolstvu So-kolice i Sokoli potpuno su ravnopravni. U težnji da obrazuje i vaspita što vredni ie ličnosti za ljudsko društvo, za svoj narod i svpju državu, Sokolstvo želi da okupi u svojim redovima čitav naš narod. Sokolski pokret služi narodnoj celini i traži od svakog pojedinca da svoje sopstvene interese dovede u sklad s opšte narodnim interesima celine. Sokolska misao je napredna misao. Kao napredna ustanova Sokolstvo veruje u napredak i usavršenje poje-dinih ljudskih ustanova i čovečanstva. Sokolski pokret kao moderan pokret hoče da zadovolji potrebama i zahtevima savremenoga čoveka i ljudskoga društva. Naš jugoslovenski nacionalizem ; naše slovensko osečanje je uvek u skladu s opštim ljudskim idealima i težnjama za napretkom čitavog čovečanstva. Sokolstvo tražj od svakoga svoga člana, da u svom društvenom, privatnom i javnom životu verno i sa-vesno vrši sve svoje dužnosti. Po za-jedničkim idealima i ciljevima, svi su Sokoli i Sokolice izmedu sebe brača i sestre. U torne svom bratstvu teži se za medusobnim slaganjem. Samo, to sla-ganjc ne očekuje se bukvalno. Jer ne mogu se ljudi svi, u svemu, u svojim željama i osečajima, u svojiin mislima i shvatanjima potpuno složiti. Nego, češče slaganje, duhovno i duševno na-laženje i združivanje brače i sestara u Sokolstvu shvata se i prima kao dar; a napTOtiv. nikad se niko ne 1 juti, niti kida veze, ako mu se u svemu ne odobrava: Zadovoljavamo se nalaženjem zrnaca istine, pameti, i lepote kod svoje brače, i trudimo so neumorno, da u njima otkrijemo njihove dobre strane i vrline! Pristopamo i ponašamo se prema njima vidno i iskreno, poštujuči njihove sposobnosti. Na taj način, u takvom životu i radu, uskrsava medu nama i spaja nas: radost u z a j a -mnognalaženja, poznavanja ipo-verenja. I tako, uzvisujuei pred njima i pred sobom njih, svoju sokolsku braču. osečamo, svagda, lepo dizanje i samih sebe. Sokolstvo u takvom e optimi-stičkom traženju i pronalaženju gleda nesravnjivo veču vrednost, nego u ra-finiranom isticanju nedostataka, mana svoje brače i sestara, i, u isto vreme namernom prečutkivanju i prikrivanju njihovih vrlina. To je, bračo i sestre, naš optimizem. To je ono što mi kažemo: tražimo vedre glave, blage čudi i dobra srca, široko shvačeno, bez čega, verujemo, ne može biti pravoga čoveka, A mi Sokoli hočemo, bez kolebanja, prave ljude. Jer, samo pravi ljudi moči če izgraditi i oživotvoriti pravo i zdravo bratstvo u našem narodu, u Slovenstvu i čovečanstvu; i samo oni če znati moči obrazovati: zdrave, umne, vredne, dobre, čestitc i slobodne ljude. Nenad Rajič, Subotica. kolski sistem da unese kao sastavni deo i on ne može postati zastareo. Tako je u Tirševoj zamisli i u teoriji. U čemu je sada vrednost sokolskog načina telovežbe i u čemu sc on odlikuje i ima prednost pred ostalim siste-mima? Prva i velika prednost je u torne, što je sokolsko vežbanjc svestrano, t. j. ono teži za harmonijskim razvojem cc-log tela, a odbija svaku specijalizaciju u svojim pojedinim granama vežbanja. Vežbač treba da se bavi redovnim ili. kako se danas kaže, strojnim vež-bama, koje mu daju svesno i lepo držanje tela. pobuduju u njemu gospodstvo volje nad svojim telom stvarajuči autodisciplinu. Vežbanjc na spravama čini u sokolskom sistemu zasebno poglavi j e, a do izvesne granicc ono je pristupačno svakome. Ono nije lagano i ne trpi sla- žak velike energije, ali ga vrlo zahvalno vrača s obilatim kamatima. Prolazeči gibanja na nekoliko sprava redom, ko-ja su obično tako rasporedana, da kod toga celo telo i sve grupe muskulature i živaca budu uposleni, ono u vrlo krat-kom vremenu daje uveeanu snagu, elastičnost, uzdržljivost te otpornost celom organizmu, a usto obilno uhrzava pro-menu tvari, a s n jome i optok Krvi u telu. Time se ujedno iz organizma ukla-njaju istrošene, nekorisnC tvari i štetne sastavine, koje bi so inače usled slabog kretanja u njemu nakupile i vrlo sporo izlučivale, i koje su zapravo ona glavna podloga, na kojoj se počinju razvijati pojedine bilo kronične, bilo infekeiozne bolesti, a katkada su oim što više i di-rektan uzrok obolenja. Ubrzavajuči tu izmenu tvari, ovo vežbanjc ima jedno vrlo interesantno delovanje u dva skroz protivna smera: dok sc kod mršavih /VT _ _ i- .1. ^SLOVENSKO OOKOLSTVO Novo starešinstvo bugarskih Junaka Več smo doduše opširno izvestili o glavnoj skupštini Saveza bugarskih Junaška i da je za saveznog starešinu bio izabran, umesto dosadanjeg starešine br. Dimitrija Lazova, general Rastko Atanasov, sada aktivni ministar u no-voj bugarskoj vladi g. Toševa. Sada pak izveštavamo, kako je starešinstvo Saveza, bugarskih Junaka na svojoj pr-voj sednici razdelilo svoj rad. Pored starešine br. generala Atanasova. iza-brana su i dva zamenika starešine, i to br. Petar Jakimov i br. dr. Nikola Stojanov, za načelnika br. Genev, kapetan, za načelnicu s. Marija Dobreva. Savezno tajništvo preuzeo je br. Petar Petrov, a funkcija saveznog prosvetara poverena je bratu Konstantinu Mišaj-kovu. Ostale funkcije podeljene su ova-ko: blagajnik je br. Mihajlo Dimitrov, ekonom br. Vasilij Košev, knjižničar i upravitelj saveznog muzeja br. major Stojev, pretsednik saveznog zdravstve-nog otseka br. dr. Mihajlo Minev, arhiva* br. Petar Dimitrov, dok su članovi bez funkcije br. Boško Pasov i br. Hri-sto Ljutov. Kako je, kao što smo več pre spo-menuli, novi starešina Saveza bugarskih Junaka br. general Atanasov preuzeo u novo obrazova.noj vladi, koju je sasta-vio g. Andrej Tošev, ministarstvo unu-t ražnjih dela, znači, da če ga u vršenju njegovih funkcija kao starešine zame-njivati njegov prvi zamenik br. Petar Jakimov. Javna vežba Sokola na olimpijadi u Berlinu? Medu sokolskim vestima praških »Narodnjih listi« objavljen je i članak br. A. Očenaška, koji se bavi odlukom COS. da bi narodne godine na olimpi-jadu u Berlin poslala tisuču vežbača, koji bi tamo u okviru olimpijskih na-stupa priredili i jednu uzornu sokolsku javnu vežbu. Ako je to u istini tako, onđa bj ovaj korak ČOS pozdravili svi Sokoli s velikim zadovoljstvom. A to iz dva važna razloga. Sve naime dosa-danje olimpijade bile sil, što se tiče telovežbe, bez osofeitog značenja, jer se je sav telovežbački program svodio samo na takmičenje na glavnim spra--vama, na proste vežbe i &kokove, dok su odlučujuei olimpijski faktori sav ostali veliki kompleks telesnog vaspita-nja porazdelili na same sportske grane i na ta j način rasparčali telesno vaspi-tanje tako, da od njega nije ostalo sko-ro ništa, več da je sva olimpijada postala samo nekakvo ogromno takmičar-sko preduzeče doduše najboljih, ali jed-nosfcranih matadora u pojedinim gra-nama. Posetilac olimpijade na ta j način nije mogao da stvori pravu sliku o stanju telesno vaspitnog rada kod po-jedinih naroda. Ako berlinski olimpijski prirediva-čki odbor dozvoli da se u okviru olimpijade izvede i jedna velika javj^i vežba bilo koje telovežbačke organizacije, i to sa svim njenim sastavnim odelje-njima i sa svim njenim sastavom, bila bi to velika dobit za samu olimpijadu, a što bi uvelike zanimalo i sve gleda oce. Koliko se sečamo, več na oRmpi jadi u Los Andele-su god. 1932 pobudila je javna vežba udruženih američkih sokolskih društava Ceha. Slovaka i Ju-gosiovena ogromno zanimanje i privu-kla veliki broj, gledalaca. Drugi razlog, koji je veoma razveseljiv je taj, da je opeit Sokolstvo ona organizacija, koja namerava da izvede takav nastup i da sav stručni svet i sve posetioce upozna s čadom, koji vrši Sokolstvo. Zato ovu zamisao ČOS, u koliko sc ostvari, treba pozdraviti takoder i s gledišta svega slovenskog Sokolstva i napomenuti, da ne bi bilo slabo, kada bi na itoj javnoj vežbi su delovali, po-iod tisuee češkoslovaških Sokola, s man jim odeljcnjima i ostali slovenski Sokoli, koji budu učestvovali olimpijskim takmičenjima i igrama. O tome trebalo bi da dunese svoju odluku Sa-vez slovenskog Sokolstva. Razne vesti iz slovenskog Sokolstva 65-godišnjicu života navršio je 13 o. m. br. Hugon Souček, neumorni starosta Moravsko-šleske župe, stari sokolski borac, koji u tamošnjim krajevi-ma deluje u Sokolu več preko 40 go-dina. Br. Souček počeo je u Sokolu kao vežbač, zatim je radio kao predn.jak i kao načelnik i na koncu poetepeno pre-šao je i na upravni rad u Sokolstvu. Zato mu također i uspeva da tako uspešno i dobro vodi svoju župu tamo na poljskoj granici. I jugoslovercsko Sokolstvo čestita bratu jubilarcu s najlepšim bratskim željama! Na mnogaja. Na zdar! Poljska sokolska župska skupina poznanjska, poznata pod imenom Veli-kopoljska dzijelnica, izdaje za svoja društva župski vesnik »Pobudu«, koji izlazi jedanput mesečno. Redakcija kao i administracija lista jo u glavnem u lukama ženskog odeljenja župe, a na listu saraduju naravno i mnogi članovi pretsedništva i načelništva. Urednica lista je s. Lucija Čarkovska. List ima i stalnu rubriku slovenskog Sokolstva. Sokolsko društvo Kromjeržiž odlu-čilo j c da na svomc zemljištu izgradi letnjo vežbalište, koje če biti u tom kraju jedno od najveeih. Izgradnja vež-bališta stajače oko 50.000 Kč. Razvoj sokolske misli na zapadnoj granici češkoslovačke. koja je tokom stoleča bila ponemčena, vrlo lepo napreduje. Dok su se još pred oslobodenjem sokolska društva i u večim mestima teško mogla da uzdržavaju i da se raz-viju, iza rata vidimo, da su sc ustanovile sokolske jedinice također i u ma-njim ponemčenim mestima. Medu tim sokol, jedinicama na zapadu najjače je sada razvilo svoju delatnost društvo Aš u bližini Heba, dalje Kraslicc na saskoj granici, *te najmlade pogranično društvo Ostrova, koje je bilo osnovano tek u martu o. g. Sva ova društva pripadaju Plzenjskoj sokolskoj župi. Najjače sokolsko društvo u Brnu Sokol l pokazuje po statistiei od konca mairt-a o. g. sledeče stanje: članstva 1528 muškog i 1173 ženskog. Od toga je vež-balo 478 članova, 538 članica. 201 na-raštajac, 243 naraštajko, 404 muske clc-ce i 542 ženske dece. Društvo je uče-stvovalo i na takmičenjima u vežbanju na spravama između Brna i Zlina te je i pobedilo sa svojim dobrim vežbači-ma, ko jima je na čelu br. Gajdoš, poznati prvak COS i medu narod ni takm i-čar prvoga reda. Istočno-češka sokolska župa dr. Karela Pipiha spada uopčo medu naj-veče češkoslovačke župe. Na posled-njoj skupštini župe utvrdeno je, da župa ima sada 156 društava sa 11.581 članom i 4.757 članica. Župa ima i prili-čan broj naraštaja, ali koji »pak za tako veliku župu ne može da bude zadovoljiv. Naraštajaca je naime bilo П99, narašta jka 1255, muške dece 4850 i ženske 5608. Vlastitu vcžbaonicu ima, 40 jedinica, a vlastito letnjo vežbalište njih 60. Dugogodišnja 'načelnica društva Liptal u Moravskoj, s. Milada Pouhlo-va, bila je na glavnoj skupštini društva izabrana jednoglasno za starešinu društva. To je sigurna prvi slučaj. da< jedna sestra biva birana za društvenog starešinu. »Sokolske novink, zajednički župski vesnik, novinskog formata, koji iz-ilaju u Moravskoj Ostravi župe Morav-sko-šleska, Čapkova i Valaška, te koji izlazi za sada svakih 14 dana, ima tira-žu od 21.IKK) primtraka. List primaju članovi Moravsko-šleske župe po'tpuno besplatno. List ie zgodnog oblika i dobro uredivan. Na prvoj strani donosi dobro idejno štivo, dok su ostale Strane posvečene objavama i veetima iz po-jedinili župa. Opaža se još i to, da list prilieno obiluje i ot*lasima, što znači da ga se i na taj: način materijalno po maže od strane oglasivaea iz sokolskih redova>. (Nastavak s 1 stranice) ljudi telo počinje popunjavati, jer se u m na za i jača mišičje usled uvečanog rada. dotle se kod debelili počinje — (kao i kod drugih пекОг inačina tefovež-be samo ovde ubrzano) — gubiti saki i težina, a to se fiziološki dovodi u vc-zu s pojačanim sagorevanjeni masti u organizmu usled večeg dovodenja kisika, t. j. pojačanog disanja. Vežbe na spravama mogli bismo dakle označiti kao »jaču« dozu telovežbe, koja je do izvesne granice svi-ma pristupačna, dok za dalje usavrša-vanje traži naročitih sposobnosti od pojedinca i stanovite fizičke kvalitete. Prigovori, da je telovežba na spravama štetna, da kvari srce, da u koč uje tek> i pravi ga neelastičnim — nikako ne stoje, barem ne tako dugo, dok se ta telovežba provodi u ispravnom so-kotskom duhu. t. j. da se uz nju pro-vode i ostale grane sokolske telovežbe, a to su u prvom redu laka atletika, razne sportske igre, a osobito proste vežbe novijeg stila. Pored ovih vrsti telovežbe, prevode se u sokolskom sistemu discipline iz lake atletike: razno vrsti trčanja, ba-canja kopi ja, kugle, diskosa i sve vrsti skokova, te razne sportske igre, u prvom redu košarka i odbojka. Sve ove grane telovežbe imaju veliku prednost, da se provode izvan zatvorenfh pro-storija, da dovode radi lake odeća telo u direktan dodir s čistim zrakom i sun-cem, a sve to uz raznolike vremenske uslove i tuširanje posle treninga čini te-lo vrlo otpornim, ctajuči mu usto veliku spretnost, elastičnost, kompenzirajuči eventualno preveliko vežbanjc na spravama. Javlja se u najnovijo doba i 'težnja, da se vežbanje na spravama uopšte rezerviše što više za zimsko doba i pre-lazne dobe proleea i jeseni, a sve ostalo vreme da sc provede izvon zatvorenih prostorija na slobodnom i čistom uz-duhu i suncu u uvežbavanju Iakoatlet- skih disciplina uz vrlo umereno vežbanje na spravama, leti da se mnogo više posveti vremena sportovima na vodi, a zimi na snegu. Ali sokolski sistem nije s ovim sav ispunjen. Uzevši u sebe u poslednje doba dva najlepša i najzdravija športa: leti plivanje i veslanje, a zimi smučanje on je proširio svoju svestranost u najkorisnijem smeru. Kod plivan.ja do-laze u obzir tri najvažnija i najpreča faktora za zdravi je čoveka: sunce, zrak i voda. dok ubrzano kretanje, uvečani rad pluča, i pojačana otpornost tela kod smučanja več sami po sebi mogu da mnogo ublaže, potisnu, čak i izleče neke bolesti u lakšem stadiju, a zdravom organizmu uvečavaju telesnu izdržlji-vost, jakost i lepotu, naročito pak telesnu otpornost. Grana sokolskog vežbanja, koja ima sve ove prednosti da dovede u sklad i ublaži eventualna preterivanja u bilo kome smeru, jesu proste vežbe, osobito proste vežbe novijeg stila, koje sadrže u sebi najraznoličnija gibanja i kod kojih uz izdašan rad celog _orga-nizma imaju naročitu ulogu živci. Sposobnost snalaženja u prostoru, sposobnost upravljanja svojim mišiči-ma, svojim kretnjama, vrši volja preko živaca. Usavršavanjem toga živčanoga rada i izdržljivošču mišiča stvara sc iz-vesna jakost volje, koja podreduje telo vežbača svojoj vlasti, a celom tolu daje izgled sigurnosti i lepotu u kretnjama. Osim toga se usled vrlo raznolikih gibanja simetrično izvedenih, vrši podražaj na one grupe mišiča, koje bi inače manje došle u obzir kod ranije spomenutih grana vežbanja, te ove takoder ojačaju i dolaze do izražaja. Time se najbolje postizava harmonijski razyoj ne samo po vanjskoj formi, več što više i u svim organima i unutraš-njim delovima organizma. Pored svega toga sokolski sistem raspolaže još s raznim vrstama bori-lačldh vežbi, koje treba da razviju i ojačaju pored fizičkih još i duševne kvalitete: ličnu hrabrost i prihvaeanje otvorene borbe. Usto ovamo pridolazc mnogobrojno igre, gimnastičko i sportske, za staro i mlado. Opisani način eokolskog vežbanja odnosi se u glavnom na muškarce. Dečji organizam i dečje zdravlje ima druk-čije i manje zahteve u nekim smero-vhna, a u drugim ješ i uvečane. Zato se kod njih provode večim delom igre, a tek pomalo ih se upučuje i priprema za ostalo grare telesnog vežbanja na sokolski način, kake bi se njihov mladi organizam uz stalnu telovežbu pravilno, skladno i lepo razvijao uz potrebnu otpornost. Također i ženska telovežba u Sokolu razlikuje se znatno od muske, najviše u tome, što se vežbanje na spravama svodi na minimum, jer ne edgo-vara fiziološkoj gradi žene niti ona ima za nju tolike sposobnosti i potrebe. Umesto toga daje se više modeme rit-mičke gimnastike, koja veže telesni ri-tam uz muzički i daje tako uz telesno i duševno usavršavanje. Uz napred navedene prednosti svestranog harmonijskog razvoja, sokolsko vežbanje ima još jednu veliku prednost u tome, što telovežbu uzima kao sredstvo za postignuće ostalih du ševnih vrlina u životu, a nikako i ni-pešto ne uzima telovežbu samo.i sebi za cilj! Samo u zdravom telu može da bude zdrav duh, samo fizički zdrav čovek može da donese zdrave, nove i progresivne ideje, samo zdrav čovek moči če da podnese životnu borbu, da u njoj uzdrži i usavrši svojo duševne kvali tete. Zato u Sokolstvu nema plačen.ih rekordera niti če ih biti, niti ima vežbača, kejima je jedini cilj postiči sa vršenstvo u vežbanju. Član Sokola mora u privatnom životu biti čovek na svcm mestu, a telovežba mora da mu bude samo sredstvo za zdravlje i po stignuče tog cilja. Danas mi možemo na temelju ste čenih podataka i iskustava o korisnom delovanju sokolske telovežbe bez da Ijega slobodno ustvrditi ovo: Sokolska telovežba pored toga što daje čovek u zdravlje, otpornost, mla-denaeki osečaj snage i što ga čuva od raznih obolenja — ona čini čoveka i sposobnijim za život, daje mu neprisi ljenc i prirodne poglede na život, stva ra ga slobodoumnim i progresivnim. Stoga tek onda, kada bude dusev-nej kulturi uz bok postavljena telesna kultura, tek onda čc mnogi shvatiti rc-čenicu: »Nema Sokolstva bez telovcz-be!« I kad naša mladost prode u -sto večem broju krož sokolske vežbaoni-cc, odgojiče se. falange slobodoummh ljudi i pasti če pred njihovom snagom, zdravljem fizičkim i inteligencijom duhovnom sva zastarela shvatanja, pred-rasude i eve neprirodnosti sadanjeg života i — kako kaže naš pesnik Aleksa Santič: »... bičemo ko bogovi lepi!« Dr. Branko Mudrinič, Zagreb Sokolsku илАЈп - UtPfifiVffritf RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja: dne 2 maja predaje brat Milovan Kneževič. Novi Sad, o temi: »Sokolski pokret u Bačkoj« (večernic); dne 5 maja predaje brat Vasa Stajic, Sremski Karlovci, o temi: »Bunje* vačko-srpski odnosi u prošlosti« (po-podnevno); dne 9 maja predaje brat Radivojc Vrhovac, Novi Sad, o temi: »Matica srpska i nacionalni rad u Vojvodini« (večernje); dne 16 maja predaje brat Miloš Stanojevič, Petrovgrad, o temi: »Sokolski pokret u Banatu «{večernje); dne 19 maja predaje brat dr. Dimi-trije Kirilovič o temi: »Srpsko narodno pozorište u Vojvodini« fpopodnevno); dne 23 maja predaje brat Veljko Petrovič, Beograd, o temi: »Vojvodan-sko slikarstvo« (večernje); dne 30 maja ;predaje brat Mijo Mandič. Subotica, o temi: »Stara Subotica« (večernje); dne 2 juna predaje brat Nenad Rajič, Subotica, o temi: »Nova Subotica« fpopodnevno); dne 6 jima predaje dr. Aleksa, Ivi • Subotica, o temi: »Slovenska naselja Vojvodini« (večernje); dne 13 juna predaje dr. Stanoje Stanojevič, Beograd, o temi: »Poutic borbe Srba i Bunjcvaca u Vojvodini oslobodenja« (večernje); dne 20 juna prodaje brat Milivoj Kneževič, Scnta, o temi: »NarodnoP ništvo kod Bunjevaca« (večernje). Sva ova predavanje namenjena su duhovnom pripremanju našega clans ^ za ovogodišnji vidovdanski slet u botici. Večernja predavanja održavaju se od 18.55 do 19.15 časova. Popodnevna predavanja >, nac'a!j,olutabaKu ti je. iako im godišn ji prihod šuje dve hiljade dinara. Ima sedni zapisnika u perforiranim tekama. K se istodobno vode i sednice T>rcd”'eђ. kog zbora, pa sc čak listovi upo .. ljavaju za dopise, ostavljajuči к01јје u istoj knjiži. Razume sc, da to |0 svuda i da mnoge jedinicc imaju dobre i uredne knjige. _ . ,e. Velika je pogreška i to, što stan broj jedinica piše sednicke _ pisnikc, vode dnevnik blagajne. 1 gc štaj rcvizora, običnom olovkom. u buduče ne sme i ne treba da de -Društva bi trebala da u pogledu ga učine red i da zavedu propisne ge. jer su to mali izdaci, a oprav potreba. v . j-0- E'to, to su uglavnom zapažani* ^ ja se odnose na vodenje sedniobi^,. c pisnika, a sad ču nekoliko reči t vodenju blagajničkih (knjiga. Dužnost blagajnika nije kog broja jedinica ozbil jno s nSt u jer kao i da ne postoji odgovoru> » tome pogledu. Meni jc veoma iiuP. vao izveštaj rcvizora u ovogodi* ^ skupštinskom izveštaju br. star, gde ee je za izvesnog funkci«’ ^ otvorcno reklo, da je proneverio • dinara. Daleko sam i od porms ’ ustvrdim, da što slično ima tpji' toga 'taj važni rad veoma pov lakomisleno shvačen. , jc- Teško je ustanoviti, gde uas diniee drže društveni novac. Ni slj to vidi iz izveštaja rcvizora, najčešče lakonski i sastoje se u J .. j? reči »pregledano«, niti se to v.cj1tvH' izveštaja blagajnika. Čast izuze koji su župi poslali i knjižice^ i gf, ske štcdionice. Naproitfiv desa da so novac nalazi pod društveni rešina, a nije redak slučaj da se i propisi »Organizacije«, pa se-daje i na — zajam! . pe- čete se ne drže ili ne poznaj „c pis »Organizacije«, da pretekli ^ od redovnih prihoda, treba sv* ^ ii dine uložiti u Poštansku štecti fond za gradnju doma. Лго^0 Ima slučajeva, da četa ib' pijej1* vodi neku akciju, gde se Pn v0je.U priloži. Ti priloži treba da se ,v0je-J blagajničkom dnevniku pod uvf' nom stavkom, a nije greh ako ščuju i u redovne prihode i n,lCrfO• godine razdvoje. Bolje jo i t°’ glu^ sc nigde ne vode. kao što je 1* kod neke čete, koja vodi & podizanje izvesnog spornem^ ^ & starešina na skupštini izvescuj . \i- kupe priloži u tu svrhu. da J priliv* vesne ustanove ili nadlestvft \i-1000 Din, medutim u blagajni a n veštaju o tome nema ni P°nl t^j vF starešina ne izvoščuje, gde 1^ stj vac deponovan. Starešina n4^na za 4 ni to, da je i br. Savezu Pr^tjnu molba, pa je trebao da бкиРД.-^о, sti, da li je toj molbi ndo 0ijiti» * li ima izgieda da če sev udo .upa o je molba odbijena. To cak ^tlpe zna, jer br. Savez često i ml važnim stvarima saobraca i jedinicama. Župa iL\ P°v0, čete • veštaja zatražila knjige od iatle. o.a- lučila da ne imenuje upravu rC^le£* ’ četa ne pošalje knjige rao ^ medutim to četa nije ucinl.,.’a stvll.r’i \ Revizija je uopšte уа^ ^ta. spccijalno koliko se tiee s0osti..ria nchotično može radi ncumcsO g nastane pogreška kod vo ^le S tim revizijama nikako trCbao biti zadovoljni. Br. ^?vcZ;nia v^1 :C, propiše način nn koji sc } „pjsaOO c vizija. Kada se ona vrsi, ,Pr flC^ ali sc toga malo ko pndr*«* a često su su knjige ne- ob JI"! ^oncem So di ne na brzu ruku s »u roj11 nabomenom »pregledano«, ili niče Pr°nadeno«. Retke su jedi-jaze' J e rcvizori pred skupštinu do-UDr » P°il0SC izvcštaj na sednici bi ta t’ H1 , ~a Podnesu onako, kako slini re.balo. Dešava se da na skup-štai nCV!L?ri u°Pšte ne podnose izvc-ciinl . trebalc> u novu »Organiza-ic JJne?: :da sc takva uprava ne mo-DcJavoVr nit> da je ona valjana, zor - SiC čcsto, da samo jedan revi- Svgf^f* 1 Potpisu je, "•CVldni slucajcvi, d bij"0 potPisane. Još se uvek upotre- Do r>naz’-v: ^>rcvizioni odbor«, iako vizorj«r^an'zat;iji« postoje samo »re- treitpn^! ?u sluoajevi da su knjige strani c ka_ko to treba, t. j. da su sve listov °bclcžene brojevima, da su knji ■ pr°bušeni i providcni koncem, *Mznat Па kraju knjige zapečaćen uz knfia koliko listova ili stranica stir»a sadržava, a sve to uz potpis SIne> blagajnika i rcvizora. 'idni^n s^u^aJcva, da blaga j niči oče-b0 c„ ®UmPm brisu sume, da pišu pre-sme /"f. druge brojeve. Sve se to ne br0i d”1- nego se pogrešilo napisan vidi v.uče tintom tako, da se ipak k tača Vlt? njr-s'aba umcšnost u organizova-Pfih0(ilrcdaba j uopšte prikupijanju [Peseca', Vako na pr. neka četa radi ko ju oana na organizovanju zabave, .,°da č .koncu održi i od bruto pri-d?t pr'i0d je iznosio 464 Din, ostaje tu?Stai’ vstaji, još mnogo .!, ' IZv0j, Г'еп 1 4 koji jzl j| ja V°l.iavi!ic od delegata bratske ČOS, brata Havela, koji je na zboru priznao, da u pogledu rada na selu prednjačimo, pa da če i ČOS sada da zavede sličan rad. Naročito lepo ostalo je zapaženo kako sva brača u upravi župc Mostar rade homogeno i upravo se nateču da svojom jednodušnošču posluže opštoj stvari. Velik deo učesnika zbora obišao je i pojedine čete u okolici Mostara, a u cilju, da se uvere o uspehu toga rada, pa su na svoje oči HOSIJA - FONSIBR • društvo sz a osiguranfe i reosiguranfe 9 Beograd videli blagotvorne rezultate, koje po-stizava sokolski rad u četama. Na samom zboru pao je predlog i usvojen je po prisutnim delegatima Sa-veza, da se čitav tok zborovanja i referati otštampaju u zasebnoj knjiži, koja ćc služiti 11 neku ruku kao udžbenik za one, ko ji sc posvečuj u radu u četama. Ova če knjiga biti od velike vrednosti za sve, ko ji sc bave sokolskim radom 11a selu. Predlaže da se knjiga štampa u saveznoj nakladi. — Prima se. Sestra Elza Skalar izveštava o odr-žanom tečaju za članice. Ovaj tečaj održao se u vremenu od 18 rnarta do 12 aprila u Ljubljani U tečaju učestvo-valo je 45 sestara iz 24 župe. Samo jedna župa ni j c bila zastupana. Savez SKJ pozvao je u ovaj tečaj i bratski češkosiovački, poljski i ruski sokolski Savez te Savez bugarskih Junaka, kako bi se veze izmedu slovenskog Sokolstva što više pojačale. Pozivu odazvali su sc brača Čehoslovaci i Rusi, ko ji su poslali u tečaj po jednu sestru. Rad u tečaju bio je napo ran, ali su sestre pokazale mnogo dobre volje prema tome radu. Uspeh tečaja je vrlo dohar. — Izveštaj prima sc do znanja. Za statistički otsek podnaša izveštaj brat Verij Švajgar, koji izveštava, da je statistički otsek završio svoj izveštaj za glavnu skupštinu. Redovan rad na statistiei u 1934 g. nastavlja se. Do danas primljeni su veliki statistički izveštaji od 1620 jediniea, t. j. 66,3%. Dne 16 aprila poslata je župama prva urgencija s priloženim spiskom onih jediniea, kojc još nisu poslale svoje izveštaje. U ovom pogledu potpuno su udovoljile župe Novi Sad i Novo Mesto, a od ostalih nekoje više a nekoje manje. Medutim rad je ■nastavljen s prtkupljan jem izveštaja, i to na velikoj sabirnoj kn jiži svih podataka kao i na priručnim knjigama po srezovima i banovinama. Bude li naša prva urgenci ja imala punog uspeha biče moguče da se zaključi statistika za 1934 g. do juna meseca. Do glavne skupštine biče izradena i pregledna karta Jugoslavije sa žup-skim granicama i druga karta u boja-maj sa srezovima, na kojoj če biti označena g us toča našeg Sokolstva, te tre-ča karta sa srezovima, na kojoj ec bojama biti označena gustoča po broju vežbajučih pripadnika. Započeti su i pripravni radovi oko študija reorganizacije postoječih župskih granica u nekim Jerajevima države, pa če se posle završetka ovog veoma važnog i done-kle gorueeg pitanja predložiti sav elaborat na nadležnost. Sto se tiče elan-skog katastra, rad na njemu je normalam Sada se obavljaju korekture za go-dinu 1933/34. — Izveštaj prima sc do znanja. brat Gangl podnosi izveštaj o svim preparatornim radovima za glavnu skupštinu Saveza, pa izveštava, da je knjiga izveštaja za glavnu skupštinu u štampi i da se pojedini izveštaji od Strane nadležnih referenata završavaju. .Tednako je temeljem izveštaja gospodar skog otseka Saveza ustanovljen ta-čan broj delegata prema uplačonom po-rezu. Raspored večanja i zborova ostaje kako je več uglavljen na ranijim sed-nicama. — Prima se. lajnik brat Brozovič referiše, da jc sletski odbor za priredbu pokrajin-skog sleta u Subotici uputio Izvršnom odboru Saveza naročito izradeni memorandum, « kome je ocrtao sve dosa-danje preparatorne radove oko izgradnje sletišta i organizacije samoga sleta. Sto je do sila sletskoga odbora, sve je to svršeno u potpunom redu. O radu školc za obuku vojnika budučih voda sokolskih četa iz izveštaja upravnika škole brata Stevc Ža-kule vidi se, da su završena tri tečaja ovogodišnje škole, i to 8, 9 i 10 tečaj. Tečajeve su s uspehom završila 183 Sokola - vojnika iz svih naših župa. LI svih dosad završenih 10 tečajeva bilo jc prema tome u svemu 598 Sokola, koji su ovu školu s uspehom završili i otl kojih če nas sokolski rad na selu imati nesumnjive i lepe koristi. Nastavno gradivo i raspored časova u ovoj školi ostali su isti kao i prošlih godina, a tako isto nije bilo nikakvih izmena ni u samom nastavničkom zboru. Ove godine izvodila se tehnička nastava u vežbaonici savezne uprave, što je mnogo olakšalo sam nadzor u školi. Jedna novina koja je uvedena ove godine jeste osnivanje kartoteke ovih s vrše nih tečajaca n,a osnovu kontrolnih listova, koji su uvedeni, da bi po njima matična društva i župe, na osnovu postavljenih pitanja, izvestila saveznu upravu o radu ovih tečajaca u njihovim četama. Dalje su razaslane okružnicc .sa spiskovima svima župama i društvima za prijave novih kandidata za naredne točajeve u ovogodišnjem zimskom pe-rioclu. Po naročitoj želji, obračena je pažnja svim župama i društvima, da mogu u ovu školu prijavljivati i kandidate iz onih svojih sela, gde još nema sokolske čete, a gde postoje uslovi da bi se ona mogla osnovati. Sve ovo dovodi do toga da sc pomišlja da se mesto dosadašnja tri tečaja održe go-dimicc četiri tečaja. — Izveštaj prim-ljen je do znan ja. Kako jc referent za strcljačke ot-sekc br. Kovač sada i zamenik načel’ nika Saveza, to čc se sav taj rad stre- ljačkih otseka prencti u buduči tehnički odbor .Saveza. Brat tajnik izveštava da je Jugo-slovensko učiteljsko udruženje, sekcija za Savšku banovimi, u vezi našeg svo-jedobnog zaključka glede ferijalnih teeajeva za učitelje, donela sa svoje Strane odluku, da se ferijalni tečajevi ove sekcije podržavaju i nadalje, a u koju svrhu ima se formirati odbor za feri-jalne tečajeve. Tečajevi, koji če imati u programu telesno vaspitanje u školi i van školc po sokolskom sistemu, dr-žače sc sporazumno sa Savezom Sokola Kraljevine Jugoslavije, pa moli da bi mi ovaj zaključak prihvatili i da spremimo predlog, kako bi se zajed-nički održao ovaj tečaj dojdučih školskih praznika u Crikvcnici. U načelu zaključak učiteljskog udruženja prihvača se, a njegova prevedba poverava se načelništvu. LceiHšte Rogaška Slatina javlja, da jc kraljevska banska uprava Dravske banovine u Ljubljani odobrila Sokolima 50 % popusta na stanovanju i taksi u banovinskem Icčilištu Rogaška Slatina, i to za celo vreme sezone. — Prima se do znanja, a bratske župe izvestiče se 0 tome naroeitim raspisom. O održanim župskim skuštinama izveštavaju savezni delegati brača: dr. Gradojevic za župu Beograd, Paunko-vič za župu Split, Korunovič za župu Niš, Švajgar za župu Kranj, Križ za žumi Bjelovar, Brozovič za župu Sušak 1 Osijek, dr. Dragič za župu Sarajevo, Živkovič za župu Skoplje i Vojinovič za župu Užice. Brat dr. Dragič podnoseči izveštaj o skupštini župe Sarajevo, izveštava, da su kako na skupštini, tako i u izveštaju uprave iznesene primedbe i izrazj nezadovoljstva prema postupku savezne uprave u vezi sa sarajevskim sletom. Pri tome se kenstatovalo, da Savez župi uopšte nije stavio nikakve svoje primetbe i opažanja povodom sletskih svečanosti, čime se župa smatra zapo-stavljcnom. Mnogo je bilo reči o okružnici Saveza, a u kojoj je Savez konstatovao izvesne zloupotrebe. Ta okružnica bila je upučena svim žu-pama s pozivom na primedbe Generalne direkcije državnih željezni-ca. Skupština je stala na stanovište, da je savezna uprava pre ekspedovanja ove okružnice trebala prvenstveno da zatraži izjašnjenje župe i tada, ako za to ima razloga, upozoriti sve svoje župe, odnosno dati razjašnjenje General-noj direkciji. Župa je odmah po pri-mitku ove okružnice uputila Savezu svoju pretstavku i tražila razjašnjenje, koje nažalost nije usledilo. Radi toga je župa delegata umolila da na prvoj sedniej Izvršnog odbora saopšti savez-r.oj upravi duboko žaljenje skupštine zbog ovakvog postupka savezne uprave s molbom da Izvršni odbor donese odluku, odnosno da pošalje odgovor na ovu pretstavku župe Sarajevo. Brat tajnik Brozovič osvrče sc na izveštaj brata dra Dragiča i veli, da ako iko može da preuzrne odgovornost za prigovore iznesene po bratskoj župi, to može da bude samo on, jer je po evotn predmetu radio. Do nesporazuma sa župOm Sarajevo došlo jc odmah kod dobivanja povlastica od Strane Generalne direkcije drž. željeznica. On je lično pregovarao sa nadležnim referentom Generalne direkcije i u potpu-nosti zastupao traženjc župe Sarajevo. Iako Generalna direkcija nije bila sklona overovljcnju legitimacija s marki-cama, tispeo je da sklone nadležnoga referenta da pristane na ovaj predlog. 0 tome je izvestio i župu Sarajevo. Jedino kako je bilo hitno da se donese rešenje zatražio je telefonom od župe Sarajevo da pošalje svoje štampane ob-rasce legitimacija, kako bi se njihove boje unele u raspis. Međutim još za vreme raspravljanja javila se župa Zagreb, koja je jednako tražila povlastice za svoj slet i oštro prigovorila donese-nom zaključku lepljenja markiea, jer da je to nezgodan način i da im se čini mnogo zgodniji udaranje štambilja. Nadležni referent u Gencralnoj direkciji medutim bio je uporan u traženju da oVcra legitimacija za jedan i drugi slet mora da bude jednoobrazna. On se u svojim argumentima priklanjao mišljenju župe Zagreb i konačno od-lučio sc za isto. Prirodno je, da je to izazvalo nezadovoljstvo župe Sarajevo 1 da sc usled toga rodilo mišljemje, kao tla se namerice htelo omesti jednu za-misao, odnosno odluku župe Sarajevo. Medutim docnije naročiti delegat že-ljezničkog otseka župe Sarajevo redi-govao je odluku Generalne direkcije i ona je donela zaključak prema tiažc-nju župe Sarajevo. Što se tiče priznanja sarajevskom slctu sa strane uprave Saveza, mora naglasiti, da nema tog ne samo člana uprave Saveza, nego i Sokola, koji župi Sarajevo ne bi dao puno priznanje ne samo na organizaciji, nego i na uspehu samoga sleta. Bilo je to jasno pokazano ne samo učestvova-njem i govorima pretstavnika Saveza na samom sletu, pisanjem u zvaničnim organima Saveza. več i u samim sa-veznim okružnieama, tako, baš okružnica br. 35, koja je izdana kao uvod u organizaciju zagrebačkog sleta, zapo-činje rečima: »Iza veličanstveno uspe-logsleta u Sarajevu«, pa nadalje okružnica br. 37, u kojoj se veliča uspeh sarajevskog sleta grandioznim nastu-pom sokolskih četa na ovomo sletu. Svuda se vidi puno priznanje župi Sarajevo. Što se tiče prigovora Generalne direkcije drž. željeznica izvestiti mu je, da su ti prigovori bili izneseni u okružnici' br. 41. Savez je morao podati punu veru navodima Generalne direkcije državnih željeznica, jer ti navodi dolaze sa zvaničnog mesta, koje ne može niti sme da iznaša neistinita fakta. Nadalje, kako je bilo vreme do zagrebačkog sleta vrlo kratko, to se nije imalo vremena za prepisku i provera-vanje, pa se je sve ono što je Generalna direkcija dr. željeznica iznela kao svoj prigovor doslovno uvrstilo u samu okružnicu. U ovoj okružnici nije ništa predbačeno takvog, da bi to izglodalo da je činila župa Sarajevo. Svi prigovori redom padaju na leda drugih župa, kojc su onde u raspisu imenice navedene, a nigde nije izrekom spomenuto, da jc išta činila župa Sarajevo. Raspis je bio izdan zato, da se župe čuvaju, da se oni nemili slučajevi ne bi ponovili kod putovanja i polaska članstva na slet u Zagreb. Učinjeno jc to bilo u dobroj nameri, da sc očuva dostojanstvo Sokolstva. I pomno čitajuči sam raspis iz svih slučajeva vidi se, da nema ni jednog prigovora sletskom odboru ili župi Sarajevo, več da su sve to slučajevi koje su skrivili oni. koji su polazili na slet u Sarajevo. Što više, on sa svoje strane mora u tom pogledu dati puno priznanje župi Sarajevo, da je ona u svakom pogledu postupila korektno. Istina je, da je župa Sarajevo urgirala i tražila od nas da u General-noj direkciji stvar izvidimo i izvedemo na čistac. Istina je i to, da sam baš kao tajnik lično odlazio u par mahova u Generalnu direkciju državnih željez-nica i tamo tražio objašnjenja po njihovim prigovorima. Od strane nadlež-nog inspektora Generalne direkcije državnih željeznica odgovorcno mu je, da u takorekuč inkriminiranom dopisu Generalne direkcije državnih željeznica nije još sve izneseno što bi se tre-balo kazati. Povodom toga kao Savez uputili smo naročiti akt Gencralr.oj direkciji drž. željeznica i zamolili je da nam ustupi čitav dosje po tome predmetu, a u cilju da ga u originalu po primitku dostavimo župi Sarajevo. O tome smo izvestili i župu Sarajevo našim aktom br. 12.824. Ja sam lično ope-tovano puta urgirao baš dostavu toga dosjea, ali sve do danas isti nismo primili. Za svoju ličnost izjavljujem, da sam potpuno uveren, da od strane župe Sarajevo, odnosno sletskog odbora, ni je ništa učinjeno što bi se kosilo sa sokolskim dostojanstvom, pa zato konkretno predlažem da se župi Sarajevo uputi akt, da ju se razuveri, kako uprava Saveza ima puno priznanje u ujezili sletski rad i organizaciju samoga sleta. a kako okružnica izdana o nekim nedopustivim makinacijama nije upc-rena niti protiv župe Sarajevo niti pro-tiv njezinog sletskog odbora. Što više, da se o tome naroeitom okružnicom izveste i ostale župe. — Prima se. U vezi svih predanih izveštaja br. dr. Pavlas izveštava da je na sađenju lipe, prvom aktu pokrajinskog sleta severnih sokolskih župa u Subotici zastupao upravu Saveza. — Prima se do znanja. Za gospodarski otsek Saveza podnosi izveštaj ekonom Saveza brat Branko Živkovič. Najpre izveštava o provedenoj reviziji blagajničkog poslovanja Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije te o sa-moj skontraciji blagajne, koja je na-dena u potpunom redu, pa je za na-rednu glavnu skupštinu šastavljen i pot-pisan izveštaj rcvizionog odbora. Nadalje izveštava o imovnom stanju Saveza na dan 31 marta 1935 g. Po njegovom izveštaju primaju se do znanja odobreni virmani Ministar-stva fiz. vasp. naroda za trošenje državne pomoči godine 1934-35. Konačno brat Živkovič izveštava, da je obavio reviziju poslovanja Jugoslovanske sokolske matice u Ljubljani. Poslovanje Matice u svakom pogledu je bilo uzorno. Kako po ugovoru u iz-vesnoj meri u dobiti Matice participira i Savez, to je na račun savezne blagajne odobren odgovarajuči iznos. Prigo-dorn revizije uverio se nadalje, da Matica u svakom pogledu radi u sokolskom duhu i za Sokolstvo. Prigovori, da je Matica u izvesnim svojim izda-njima i u nakladi tiskanica preskupa, nisu tačnd, jer mnogočemu je kriva ne-savesnost pojedinih društava, koja ne udovoljavaju svojim obavezama, pa uopšte ostaju dužna i po tri, četiri i pet godina ne plača ju svojih računa, tako da danas Matica imade kod sokolskih jediniea horendna potraživanja, a od ovih prilično velike sume kao dubiozne traž'oine. LI vezi Jug. sok. matice brat Gangl veli, da je njena želja da u zgradi uprave Saveza uredi jednu svoju stalnu po-slovnicu kao i nakladu knjiga i tiskanica, pa moli da se Matici u tu svrhu do-zvoii adaptacija potrebnih prostorija. — Odobrava se. Nadalje brat Gangl izveštava, da jc stigao u domovinu delegat naših emigranata radnika iz Vestfala, koji izveštava, tla su sc prilike medu tamoš-njim radništvom poboljšale. Time je dnevni red sednice bio is-crpljen, te pretsedavajuči zaključuje sednicu, želeči sretne uskrsne blagdane svoj brači i sestrama. KRONIKA Meštrovičeva izložba u Minhenu. Dnel7 o. m. otvorena je u Minhenu na inicijativu i uz saradnju nemaeke akademije, minhenskog društva umetnika i zagrebačkog Društva prijatelja Ne-mačke izložba radova našeg največeg i najjačeg savremenog kipara Ivana Me-štroviča. Otvorenju izložbe, koja i za Minhcn — inaee poznati umetnički centar — znači veliki kulturni dogo-daj, prisustvovalo oko 150 najistaknu-tijih pretstavnika vlasti i umetničkih krugova. Izložbu je otvorio bavarski ministar pretsednik Sibert, dok je pri-sutnima opisao vcličinu Meštroviea i njegovih dela potpretsednik akademije univ. profesor dr. Majer. Kod otvorc-nja svirao je i komorni kvartet min-henske filharmonije, a pismo o'tsutnog obolelog umetnika, koje jc naišlo na opštc odobravanje, pročitao je gener. sekretar akademije dr. Tirfelder. Ovom Meštrovičevorn izložbom u Minhenu, nakon one u Pragu opet se afirmira naša kultura na zapadu, i sto veoma reprezentativno. Sve večc nemaoke novine donose o ovoj izložbi opširne referate punc divljenja. Ovu izložbu s mnogo ukusa aranžirao je dvorski savetnik profesor Piksis. Ova izložba bez sum-nje če mnogo pomoči propagandi naše zeml je i naše umetnosti medu Ncmci-ma. 150-godišnjiea Janeza Primica. Na dan 23 aprila 1785 rodio se u selu Šmarje kod Ljubljane Janez Nepomuk Primic, euveni slavista, koji je kao ta-kav prvi došao na novoos.novanu sla-vističku katedru na univerzitetu u Gra-cu. Srednju školu Primic je svrsio u Ljubljani, gde mu je bio jedan od pro-fesora i prvi slovenački pesnik Valentin Vodnik. Godine 1807 upisao sc na filozofski fakultet u Gracu, gde je nakon svršenih študija namešten 1811 kao skriptor univerzitetske biblioteke. Več naredne godine postao je profesor slovenačkog jezika na tom univerzitetu. Primic se pridružio redu slove-načkih preporoditelja te je cduševlje-no radio na podizanju narodne svesti i kulture. Napisao je i »Abecedu za Slovence« te knjigu »Nemško - slovenska branja«. Na žalost, tom mladom vanrednom talentu 1813 pomračio se um, pa je bio prevezen kuči, gde je uroro 1823 godine. Obletnica roden ja i smrti fra Martina Nediča. Dne 1 aprila o. g. navršilo se 125 godina roden j a, a na 26 maja pada 40-godišnjica smrti istaknutog bo-sanskog Ilira fra Martina Nediča. Nedič je bio siromašno seljaeko dete, za koje se zainteresovao franjevac Benič, koji ga j c i odgojio. Nakon svršenc srednje školc Nedič je učio teologiju i fiiozofiju, a retoriku u Subotici, Sol-noku, Agriji i Vaču. Zareden je 1833 godine. Medu prvima, koji su se pridružili Gaju, bio jc i mladi Nedič, koji je pod pseudonimom Žalovan i >>PeSL od Posavlja« živo saradivao u OajevJ »Novinama«. U to doba izašla le>nJ ' gova prigodna pesma »Razgovor, kož su imalo vile Ilirkinje«. Zbog na ovc pesme premešten jen 8.а,11СЛ‘ Fojniea, da tamo proučava onjenta jezike. Tu se unoznao s is_taknutim njevcem fra Marijanom Šuničein, * nijim biskupom, koji mu je posiao _ tel j i dobrotvor. Kada je Sume nai№ novan za biskupa, uzeo jc sposo -svog tlaka za svog glavnog zamen • koji ga je pratio na svim putovanj . po Bosni. Impresije s tih putov»№ obelodanio je Nedič pod »Starine bosanske«. Godine tlič je imenovan župnikom i na.m^n. kom vanjske Posavine. Mnogo P učavao i staru dubrovačku liter2 _ osobito Gunduliča. Glavni njegov P nički rad jc ciklus »Poraz basa« dam pevanja, U Dakovu, gde s . štampale njegove stvari i gdcje -s vremena boravio, dovršio je zn°^. ,ot svog dobrotvora pod naslovom » • Marijana Šuniča«. U S voj o j scz ДГда-godini napisao je »Kitiču«, a u t _ dini iztlao je u Dubrovniku pesma tovanje« u narodnom desetcrcu. ie u 85 godini. u samostanu u -1 U našoj kulturnoj istoriii stelta -dosto jno mesto, a i u nacionalno! ^ riji zauzima odlično mesto svoiom lučnom borbom i svojim radom z narod u Bosni. banu Nepoznata češka pesma _ ° .. Jelačiču. U praškoj »Češkosiova jugoslovenskoj reviji« obelodani dire-ktor biblioteke Narodno^ Volf u nastavku svog članka » „ jugoslovenskih dogodaja u Plznju dini 1848—1849« i pesmu »Jelacie _ čiji je a.utor Jan z Hvjezfi. a koja ^ va heroizam Jelačiča i Hrvata, к i . ustali protiv madžarske prepo'ie ja Ova pesma bila je do svog objav | ^ u pomenutoj reviji več i u .,0pćc sve zaboravljena, a kod nas jos nepoznata. Razne kulturne vesti. LJ umro je ovih dana čuveni istoriear ^ stav Gloe, profesor grčke istorU ta_ Sorboni tc član Francusko’ ;nSr.viće U prvoj polovini jula Pr(^s sto-čitava poljska kulturna javnost d' nj. godišnjieu roden ja svog velikog V Ј(, ka Ignjata Krasickog. Več sada v p0 za ovu proslavu velike priprem ^ svim v'ečim gradovima i kulturnim trima. j-sniici1 Ovih dana slavio je 60-godi svog umetničkog rada LudviK 3 гС. najvedi i najjači poljski glumač ;ja žiser, s kojim jo povezana i lS noljske pozorišne umetnosti ri° datuma. mn# Dne 19 o. m. setili su se - L»11C iv O. 111. SCllll iLi rt sl' 375-godišnjioo smrti najistaknutij -radnika Martina Lutera, poznatOr, jC njaka Filipa Molanhtona, koiem zahvalni narod pridao ime »uoiteil mačke«. II NASiH 1UPA DHU$TAVAitETA Ž.upa 'Banja Cuka BANJA LUKA. — Zbor društvenih načelnika. Sokolska župa Banja Luka imala je, u danima 16 i 17 marta zbor društvenih inaeelnika(-ica). Prvi dan zbora sravnjivale su se vežbe za naraštaj i članstvo obavezne za 1935/36 god. Na zboru bila su prisutna osim dvaju sva društva. Drugog elana odr-žavana je sodnica zbora, koja je pored obaveznog saveznog programa rada primila i župski program rada i predložene vežbe za decu. Zbor podelio je župu na pot okružja i to: Bihaćko, Pri-jedorsko, Drvarsko, Jajačko i Banja-lučko, da bi se olakšao rad ŽTO i po-spešio kontakt s društvima. M. V. JAJCE. — Otvaranje sokolskog doma. Sokolsko društvo u Jajcu dovršilo je koncem meseca oktobra svoj monumentalni Sokolski dom, koji če nositi slavno ime Kralja Petra I Veli- Sokolski dom u Jajcu bi' kog Oslobodioca. Otvaranje dom lo je zakazano 11 novembra Pr- ^jv velika narodna žalost za BlažcnoP јдо šim Kraljem-Vitezom medu o* 1 proslavama odgodila jc i ovu. pg Zaključkom upravnog odbora, џ. odobrenju uprave župe u Bani0' ei ,ova če se proslava obaviti n* 9 juna 1935 godine. _ Sve pripreme su u toku. Osi1® гц-čanog otvaranja doma, za koje J ye. moljen visoki jirotektorat Njegf'j.^je ličansitva Kralja, obaviče se 'ravfv,y p v društvene zastave, koju je đrušt klonio njegov bivši brat starešin t.e Fodor Šlajmer, direktor tvorni > okružni slet Sokolskog okruga J Vite' MASLOVARE. škom Kralju Ujedinitelju. ^u,'~c pil; društvo Maslovare na dan kada vršilo šest meseci od 'tragične jflo Viteškog Kralja Ujedinitelja P ge, je vrlo uspelo komemorativno л Irillip-- штжтш t)№i~ L°n državne himne, koju je ot-štvon- sok°Iskog podmlatka, dru-*,LPI?Svctar održao je predavanje sanflro i 'r?adu Viteškog Kralja Alek-jc ®.} Ujedinitelja. Posle toga bilo ktamo • van° nekoliko prigodnih devic a samouk-težak br. Trifko-lie P i- pr°eitao ic svoje dve spevna tГ,а ■ Mučeniku. Najuspelija ta-bil’ .°J®. Je izazvala u mnogih suze, Kra|if z.IVa shka »Na glas o smrti mladak Mju, ’e izveo sokolski ^«d-raški j » kraju otsvirao je tambu- г8д ; “ruštveni zbor: »Posmrtnu ko-<*cnicu«. g g Žw#>a Cfublfana la — Ob 70-letnici bra- Sali 'Pa Kakor s ' Turk tal; i ,urRa. Kakor smo ze poro-TurL- m. d|-r*la t- k ic brat Josip 'itega letnico svojega plodo- lienja 111 nadvse požrtvovalnega živ Brat Josip Turk Župa Maribor MARIBOR I. — Akademija. Nas Dodof^e apr^a zvečer v sokolani inž. 1цјј0 l^.^ole priredil telovadno akade-je vsestransko lepo uspela. štya . te*ovadna akademija našega dru-*°ко1«и Svečanost sokolskega srca in kih s ^e^ovadne kulture. Mnogo ta-J^Miosti je že imel naš Sokol, že (Ui ko lepe, kot je bila zadnja, pa 'toeU n* ’me^ za'kai ta akademija ni 2ait|( običajnega namena poka- S s' 'e te^°vadec v mirnem in i^vejC. zatišju sokolske 'telovadnice hnn.i f SVai’a 1р1л гпатлгАА i m r>1 ci čr» Posej)^ sv°ie te^°- marveč ie imela še aln« ic naše društvo, posebno s iiaac uiuaivu, puatunu o v°Hno • ^cl°vadcčim pripadništvom, «ok0] ,ln ?m°žno izpolnjevati v okviru t*°koin ’dcje veliko oporoko blago-• UirJ«a Viteškega kralja Aleksandra |o tai 'pitelja. Br. starosta dr. Pivko je 1,1 siv! P°četku izvajanja s krat-*fovorft0m'nskim in poklonitvenim nafta ,j)r-m naglasil. In res sta oba namena, v,akademiji prišla do vidnega iz-i? aka/Ce!stvo *n Prednjaški zbor, sta ‘Ue t m*'° izbrala tak spored, da je jJŽiteu °_ P° svoji izbranosti in pestrosti bilov/^e- Izvajanje sporeda pa je »Ost: Svoji točnosti, skladnosti in gibč-УМ iji Ropajočih, nad katerimi je ču-,[1ђје ^smrtnega kralja Aleksandra 4tt»etninY iu6°sl°venski orel, naravnost ^ka r>° uživanic- Spored je otvorila \*je г Ca br. Jakopcca. Izvajala je °®tni„f^tavicami in je s svojim mla-Dosehr,11 06njem in veseljem dala vaji ?Чо5и„ °, liubkost. Isto tako je višja ^ri 7 , eca, ki jo vodi br. Golob v - 1 obr " »o BfA?r°či pokazala fineso in elegantnost mladih telesc v vrtečih se je ^enski naraščaj s. Margučeve Hud., ,to^ko »gimnastika« v resnici 1П s skladnim izvajanjem vaje Janje r in dokazal, da je njegovo izva-!Vaie n.? Pmnastično. Naslednja točka i^ali v„. ^adlji«, ki so jo dali člani in Cilp„l, inž. podofic. šole (vodja N^enn. i° nudil marsikateri lep тлХ' ne prisotnosti duha, te-. a ic ^ C!’ elegance in spretnosti. Sle-I® »гуа^Л°,ženska deca s. Št oko ve, ki c i '^° s pahljačami. Nastop ‘Здк0 pk®hčic v rdečih krojih je bil t 11 in vek> način izvajanja pa pri-s tJu4i,ncz.no Precizen. Sledile so va-I ^ta, i.-31.11* moške decc br. Marguča. ћ l ,e- p.° sv°.ii vsebini čisto vo-.'nacaia. je bila izvajana tako Voifll.rc„sn.°. kot hi jo bili izvajali b^kali in ’ r's?tni so tej točki burno rlr,* \riarsika1teri je pomislil na hiVeTji ir,1 u ° ^°do ti Sokoliei Sokoli-Š^^očkfi . ranilci domovine. Nasled-te* i?Vtfll>'SlS^f>r'ca<< so elani br. Cilcn-o v*ie A' , iu^ komplicirani sestavi iain,siednii !la.,vzorno- ^sto vc'ia tudi '* »Sibi«, ki jo Je izvabi* toa*ras^ br. Cerkvcniča. Naj-«Uh-a’ >)anitr-Spoi'ctla 'c naslednja ze|!!,Cc s. M.,ma j«ra<<- k* eo J° izvajale O firacii/ ^llc.eve- Podale so to igro lw°; NiiKJ znc> in gimnastično dovr-kf(^no v prožna lagodnost je še za to igro prirejenih r>a iK:ala zcl° učinkovito.' Kot Hnl-^rse l|la tOŽ^a 'C bila lla SP°' • ?"’ ki so i() izvajali Vej, , in n1( u. »П/. nodofic. šole. Stru-ar Pa мСПо- kot Pristoja vojaku, *icgantno, skladno in strte točke je ponovno geslo da je Sokolstvo-ojska - Sokolstvo. Akademija je bila številno obiskana. Posetilo jo je skoro vse članstvo društva, pa tudi mnogo pripadnikov sosednjih bratskih društev. Naslednjega dne, v nedeljo 7. IV. popoldne, se je akademija ponovila za mlajše. Tudi ponovitev je dobro uspela, le žal, da je nekoliko zaositajala za ono iz predvečera. Glede obeh prireditev pa se lahko mirno trdi, da društvo napreduje in da se sedanje tehnično vodstvo trudi v smeri izboljšanja. tupa Mostar MOSTAR. — Poništenje uverenja. Sokolsko društvo Cavtat, župa Mostar, pod svojim brojem 77/34 od 27 aprila 1934 godine izdalo je bratu Petru Rističu »Uverenje o njegovom sokolskom radu«. Pošto je ovo uverenje bratu Rističu, učitelju, izdano protivno zaklju-eima župske godišnje sikupštine i pošto ga na zahtev Sokolskog društva Cavtat Ristič Petar nije hteo povratiti nazad želeči se njime koristiti za svoje privatne svrhe, to uprava župe Mostar ovim proglašava ovo uverenje ništet-nim i njime se brat Ristič Petar, učitelj, ne može nigde služiti kao valjanim dokumentom o svome sokolskom radu. — Sokolska župa Mostar. tupa Sovi Sad SUBOTICA. — Parastos Viteškom Kralju Ujedinitelju u Ruskom Sokolu. Ruski Sokol u Subotici održao je 9 aprila u pravoslavno] crkvi parastos Blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, svom Viso-kom Pokrovitelju, kao šestomesečni pomen od Njegove mučeničke smrti. Na parostosu je pevao Ruski hor. Ovom činu prisustvovala je celokupna uprava jugoslovenskog Sokola, kao i uprava i svi članovi Ruskog Sokola, a i mnogobrojni elanovri ruske kolonije u Subotici i Paliču. Nakon parastosa protonamesnik g. Marko Protič održao je dirljivu reč, istaknuvši veličinu duha Pokoj nog Kralja, njegov neobičan značaj i uspeh u provodenju sveslavenske ideje. Njegova reč bila je propračena jednodušnim uzvikom »Slava Mu«, nakon čega je Ruski hor otpevao »Vječ-naja pamjat«. £upa Novo mesto NOVO MESTO. — Iz dela župne uprave. V zadnjih mesecih so se sestali k svojim sejam župno starešinstvo, župno načelništvo in Ž-PO, ki so vsi začeli s prvimi pripravami za letošnje jubilejno leto in zlet. V glavnem so zletne svečanosti 9. in 10. junija sledeče: V nedeljo 9. junija ob 9. uri dopoldne tekme vrst moš. in žen. naraščaja. Ob 11. uri otvoritev 1. župne zletne razstave. Popoldne istega dne-ob 14. uri tekme članstva. Zvečer ob 20. uri slavnostni občni zbor. ob 20.30 župna telovadno-prosvetna akademija. V pondeljek 10. junija: ob 8. uri tekme moške in ženske dece, ob 10. uri povorka, ob 11. uri glavne skušnje, popoldan ob 15. uri javna telovadba. Župna uprava namerava izdati za to slavje tudi spomenico ob 25 letnici župe, ki bo verno ogledalo dela župe in njenih edinic. Zaključek sokolskega žalovanja ob 6 mesečnici smrti Kralja Mučenika so v tej župi proslavile vse njene edinice s skromnimi komemoracijami. Posebno svečana je bila žalna proslava Sokolskega društva Novo mesto. ŽPO je v smislu svojega programa in v predpripravi za župni zlet sklical za nedeljo 14. aprila v Novo mesto ob 10. uri zbor vseh sokolskih pevovodij, ki ga je vodil župni glasbeni referent br. Jurko. Udeležilo se je 10 pevovodij, kar je za prvi začetek lep uspeh. Na njem se je določil pevski program za župno akademijo, pri kateri bodo prvič nastopili tudi naši sokolski pevski zbori. Enako so se določile tudi obvezne sokolske koračnice za vse kategorije, da bo župna povorka pravi izraz sokolske pomladi. Tako so je končno v 'tej župi pristopilo k realizaciji pevskih odsekov v naših edinicah. * Mirensko sokolsko okrožje. Poleg lepo se razvijajočega prosvetnega dela, ne smemo pozabiti tudi na tehnično delo, ki z enako lepimi uspehi koraka ob boku s prosvetnim. V nedeljo 14. aprila so se v Trebnjem sestali k I. rednemu zboru vsi načelniki(-ice) iz vseh društev M. S. O. Zbor je otvoril kmalu po 8. uri in vodil okrožni načelnik br. Tratar Marjan, ki je v svojem uvodnem poročilu podal sliko tehničnega dela v edinicah M. S. O. od januarja do marca, ki se je v primeri z lanskim letom znatno dvignilo. Razen Št. Ruperta so delavna vsa drušitva in štejejo 475 telovadečih vseh kategorij. Marljivo se pripravljajo za zlete in nastope, posebno na župni jubilejni zlet v Novem mestu. Za letos so se določili nastopi: okrožni zlet v Št. Lovrencu 8. septembra, Trebnje 2. junija^ Št. Janž 19. junija, Mirna 4. avgusta, št. Rupert javi datum kasneje. Za 30. maja se določi okrožni tajni zlet. Po razgovoru o sodelovanju M. S. O. na župnih svečanostih se je izvršil pregled letošnjih saveznih in župnih vaj na godbo, ki jih je izvršil član ŽTO br. Romih Rihard iz Novega mesta. Ob 12. uri je okrožni načelnik zaključil 17 članstva broječ okrožni tehnični zbor. Mirensko prosvetno sokol, okrožje. Prosvetno delo v tem malem okrožju novomeške sokolske župe, se dviga in je prav zadovoljivo. Okrožje ima samo 7 društev, ki so sicer v večjih krajih Dolenjske, a je prebivalstvo po večini kmečko. Ta društva skušajo zanesti sokolsko misel tudi v ostalo podeželje, kjer naj v tem letu zraste kaka nova sokolska postojanka. Delo je zadovoljivo, saj so vse edinice delavne. Vsa društva imajo lepo število prosvetnih prireditev. Sokolska misel se širi s številnimi predavanji in zlasti z govori v telovadnici. Skoro vse edinice imajo dramatske odseke. Pridno igrajo Žužemberk, Mokronog. Mirna. Tudi Trebnje se je zganilo in je igralo Bevkovega: »Kajna«, pripravlajo Goljevo mladinsko igro: »Princesa in pastirček«. Tudi knjižnice imajo vsa društva v okrožju, ker je letos tudi Sokolsko društvo Žužemberk uredilo svojo knjižnico. V telovadnici se pridno poje, pevski odsek imajo društva: Št. Janž, Trebnjo in Št. Lovrenc. Društva pa posvečatjo skrb tudi naši nadi, mladini. Pridno se ustanavljajo po društvih mladinski odseki. Z delom v teh odsekih, bomo dvignili tudi število naših sokoličev. Naši deci in naraščaju darujmo naše delo in v vseh društvih bo viden in zadovoljiv napredek. TREBNJE. — Vprizoritev Bevkove drame »Kajn«. V nedeljo 7. aprila je dramski odsek tuk. Sokolskega društva odigral popoldne nri polni dvo-”ani Bevkovo dramo: »Kajn«, v režiji br. Steinerja nad vse zadovoljivo in želimo, da nam ta igralska družina pokaže kmalu zopet kaj. Mladinski odsek pa pridno študira Golijevo: »Princesa [n pastirček« v režiji br. prosvetarja Šaše Dominke. V nedeljo 2. junija t. 1. bo društvo priredilo svoj vsakoletni javni nastop, ki bo združen s proslavo 00 letnicc sokolovanja našega društvenega staroste br. Tomiča Viljema, kar že danes opozarjamo na ta dan vse bratske edinice. NOVO MESTO. — Akcija za zgradbo sokolskega doma. Da se dostojno in častno ovekoveči spomin na blagopokojnega kralja Aleksandra I. Ujedinitelja, je novomeško sokolsko društvo osnovalo te dni gradbeni odsek z nalogo, da se organizira in zbira potrebna denarna sredstva, kakor tudi piipravlja načrte za zgradbo novega, bodočega sokolskega doma, ki bo nosil ime blagopokojnega kralja, kakor tudi letnega telovadišča. iupa Osijek BELI MANASTIR. — Okružna konferencija prosvetara. —- U subotu 13 aprila održala se je u Belom Mana-stiru, u sokolskom domu, okružna kon-fcrencija prosvetara. Ova konferencija trebala se održati pred 14 dana, ali zbog preslabog odaziva (došla su sve-ga dva prosvetara i to iz Kneževa i Bar. Petrovog Sela), ista se odgodila. — Ovog puta od 13 jedimca ovog okružja, bilo je zastupljeno 6 jedinica 1 to: Kncževo, Br. Vrh.-Šečerana, Bar. Petrovo Selo, Luč, Branjina i Beli Ma-nastir. ŽPO nije bio zastupljen. Pri-sustvovao je i načelnik okružja brat Slijepčevič, koji je ujedno zastupao belonanastirsko sokolsko društvo. Konferenciju je vodio okružni prosvetar brat ing. Turk iz Kneževa. Svi prisutni prosvetari podneli su iz-veštaje o prosvetnome radu u svojoj jedinici i to prema pitanjima, koja im je brat okr. prosvetar ranije pismeno dostavio. Po ovim izveštajima razvila se irasprava, te se raspravljalo: kako da se savladaju teškoče, na koje prosvetari nailazc u svome radu. Konsta-tovano je, da seljačka omladina u Baranji shvača Sokolstvo samo s vanj-ske- efektne Strane, a nikako s ideološke. Dužnost je prosvetara, da se to spreči. — Zatim se je raspravljalo o organizaciji sokolskog prosvetnog rada na selu, te je 'rešeno da se pre nego što se po ovome predmetu donesu konkretni zaključci, ima prethodno pristupiti ispitivanju svih prilika u selu. Za ovo ispitivanje dače svima pro-svetarima brat okr. prosvetar posebna pismena uputstva t. j. formulare s obradenim pitanjima, koje treba do idučeg sastanka ispuniti, te če se tada po njima povesti rasprava i doneti zaključci. Iduča konferencija održače se u roku od mesec dana u Belom Mana-stiru. BELI MANASTIR. — Okružni sastanak načelnika. U nedelju dana 14 aprila o. g. održan je u Branjin Vrhu-Šečerani drugi okružni načelnički sastanak ove godine. Na sastanku bilo je zastupljeno 12 jedinica ovog okružja. Jedino nije bila zastupljena četa Branjina. Ukupno je bilo prisutno 35 bra-ee i sestara, i^to: Kneževo 8, Darda 5, Branjin Vrh-Šečerana 5, Popovac 4, Beli Manastir 3, Bar. Petrovo Selo 2, Kneževi Vinogradi 2, Podolje 2, Batina 1, Luč 1, Lug 1 i Gajič 1. Načelništvo župe zastupao je brat Vlado Ho-dovski, a od Strane domačeg društva prisustvovao je zamenik starešine brat Kovač, koji je toplo pozdravio prisut-ne u ime domačeg društva. Sednicu je vodio načelnik okružja brat Slijepčevič. Glavni predmet bio je dogovor o pripremama za okr. tak-mičenje, te je rešeno -da se pretstoje-ee okr. takmičenje, koje če se za ovo okružje održati 16 juna u Kneževu, odr-ži preko celog dana i to pre podne samo za decu, a po podne za naraštaj i članstvo. Zatim su odredeni suci za takmičenje, te su iz ovog okružja odre-đena^ 42 suca. — Prema predlogu na-čelništva okružja. koji je ranije svima pismeno dostavljen, rešeno je, da svi suci imaju iz telovežbenih grana, u ko-jima če suditi, polagati ispit. Ovi ispiti za suče održače se u Belom Manastiru 2 juna pre podne. — Na sednici je zatim sastavljen raspored javnih vežbi društava i četa ovog okružja u ovoj godini. Javne vežbe čc se održavati ovim redom: u Dardi 26 maja, u Belom Manastiru 9 juna, u Lugu 10 juna, u Branjinom Vrhu 23 juna, u Luču 28 jula. u Bar. Petrovom Selu 18 avgusta, v Kneževu 1 septembra, u Gajiču 8 septembra, u Batini 15 septembra (okružna) i u Popovcu 29 septembra. Posle sednice obavljen je pregled i ispravak ovogodišnjih sletskih prostih vežbi, kao i vežbi na spravama za takmičenje, a po podne data su uputstva za sudenje u svima telovežbenim granama, u kojima če sc takmičiti na ovogodišnjem okružnom takmičenju. B, S. SLAV. POŽEGA — Lakoatletsko natecanje. U nedelju 14 aprila održano je u Osijeku lakoatletsko natecanje iz-medu Sokolskog društva Osijek I i Sokolskog društva Slav. Požega. Rezultati toga natccanja bili su sledeči: članovi: trčanje na 100 m: Sa-linger 12,1; 1.500 m Kroflin 5,12; skok uvis: Bakov 160; skok u dalj Čel a p 5,72; bacanje kuglc Horvat ing. 12,31; bacanje diska Horvat ing. 37,68; baca-njc kopija Salinger 10, 25; troskok Če-lap 11,92; skok u vis s motkom Bakov 3,20; svi iz Slav. Požegc. Brat Ivo Pelicarič (uz našu vest na str. 6) Naraštaj: trčanje na 100 m Tubič 12,4; 1500 m Radič 5.03; skok u vis Bc-vandič 155; skok u dalj Radie 543; skok u vis s motkom Brlek 2,50; troekok Radič 11, 92; svi iz Slav. Požege. Žilic iz Osijeka pobedio je u bacanju kugle 11,94; u bacanju diska 35,40; u bacanju kopija 35,60. Organizacija je bila vrlo dobra, a borba živa, jer su oba društva u lakoj atletici vrlo napredna. jtupa J>t, 1 rov g rad PETROVGRAD. — Župski lako-atletskj tečajevi, Načelništvo župe odr-žalo je u Petrovgradu, prema svojem ovogodišnjem programu, dva lako-atletska tečaja i to prvi za članice od 8—10 i drugi za članove od 10—13 aprila o. g. Tečaju za članice učestvovale su 22 sestre iz 20, a tečaju za članove 44 brata iz 38 jedinica. Pored lakoatlet-skih disciplina naučeno je s ve sletsko gradivo, kako proste, tako i vežbe za takmičenje za sva odeljenja. Oba tečaja bila su vodena na internatskoj osnovi u domu S. d. Petrovgrad Matica, a vežbe su se obavljale na igralištu A. K. »Obilič« i na vežbalištu S. d. Pe-trovgrad Matica. Vodi tečaja bila su brača Alojz Pogačnik, načelnik župe, i Stevan Bukač, prednjak župe, uz pomoč br. Magdovioa i setre J. Lekičeve. Oba tečaja imala su odličan uspeh ka- ko za podizanje prostih grana u našim jedinicama, tako i za pravilno izvode-nje sletskih vežbi za pokrajinski slet u Subotici. TOMAŠEVAC. — Nabavka društvene zastave. Prošle godine povelo je naše društvo akciju za nabavku društvene zastave. U ovu svrhu priložili su: Zupan Joško 200 Din, Savez SKJ, Turin Anton, Batuš Jovan, Vitomirov Lazar, Latie Lazar, Jevtič-Andie Milica, bratska Sokolska župa Petrovgrad, Fetisov Teodor i Vladisavljev Živan-Jovan po 100 Din, Krojačič Kuro 60 Din, Gangl Engelbert i Popovič Jovan po 50 Din, dr. Kamenkovič Slavko, Stremccki, Celje, i Bešlič Nikola po 30 Din, Maričič Marije 30 Din, Sok. društvo Orlovat i Petrovgrad Matica po 25 Din, Berkov Dušan i Čonic Dušan po 20 Din. Uprava našeg društva toplo im zahvaljuje. Lakoatletski tečaj za članove, održan od 11 do 13 aprila o. g. u Petrovgradu Lakoatletski tečaj za članice održan od 8 do 10 aprila o. g. u Petrovgradu * • Župa Sušalc - RifeUa GOSPIĆ. — Lutkarska priredba. Po prvi put od opstanka Sokolskog društva u Gospiču osnovana je, u okviru Prosvetnog odbora, ove godine lutkarska sekcija. U subotu dne 13 aprila 1935 priredila je ova sekcija prvu lutkarsku pretstavu. Priredbu je otvorio društveni prosvetar brat Opačič Ilija, direktor Učiteljske škole, iza čega se u dup-kom punoj velrkoj opčinskoj dvorani prikazivala »Hrabra družina« od brata Miloša Vasica, bajka u 4 čina. Ova lepa priredba uspela je u sva- kom pogledu izvan oeekivanja. Nape-tom pažnjom prisutnih, pozornim gledanjem i slušanjem za vreme čitave pretstave. priredba je dostigla svoj za-služeni uspeh napose po svojoj moral-no-odgojnoj tendenciji. — U ovu no-vu granu našeg Sokolskog društva, na osnovi rezultata ove prve pretstave, polažemo s punim pravom velike na-de. Očekujemo, da če u svome dalj-njem razvitku mnogobrojnim malim Sokoličima u prvom redu, a isto tako i ostalom članstvu i gradanstvu, pru-žati mnogo zabave i pouke u isto vreme, te če medu ostalim i time potpo-moči opče-kulturno prosvetnom žadat-ku Sokolstva. Ohrabreni ovim izvanrednim uspehom, prirediće lutkarska sekcija istu pretstavu u mnogim okolnim mestima i sokolskim četama društva. JELENJE. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. Dne 9 aprila o. g. u 20 sati naše je društvo na d-ostojan način komcmoriralo polugodišnjicu tragične smrti našeg neprežaljenog Viteškog Kralja Ujedinitelja. Pošto naše društvo nema svojih pTOstorija, udeše-na je bila za tu svrhu učionica škole Jelenje, Starešina brat Marko Mu-drovčie održao je uzbudljiv komemorativni govor, u kojem je izneo život i rad Veli-kog Pokojnika. Uz gromke pokli'ke Slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju i Živeo Nj. Vel. Kralj Petar II uz prigušen plač i jecaj naroda završita se ova skromna svečanost. V. Ž. KRASICA. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. Sokolsko društvo Krasica održalo je 9 aprila t. g. 6-me-sečni pomen na uspomenu tragične smrti našeg neumrlog Vladara blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Toga dana sakupilo se gotovo sve članstvo, naraštaj i deca u sokolani u 8 sati naveče gde su br. starešina i nro-svetar održali kratke komemorativnc govore. Svi su nazoeni mirno i u naj-vteoj pobožnosti saslušali govore i na-kon toga se tiho razišli uz: Neka je večna slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju! Živeo Kralj, Nj. Vel. Petar II! Da živi velika i močna Jugoslavija! MALINSKA. — Pomen Kralju Ujedinitelju. Pre šest meseci prekinula je ubojnieka, od naših vekovnih duš-inana plačena ruka, nit plemenitog života našeg Velikog Krafja-Mučenika, Aleksandra I Karadordeviea. Čitava Jugoslavija odala je prošliji dana dostojnu počast svetoj uspomeni Velikog Kralja Mučenika, pa tako i Malinska. Naše Sokolsko društvo priredilo je 14 aprila u prostranoj dvorani hotela »Draga« svečanu komemoraciju, ‘ko-ja je bila brojno posečena ne samo od Sokola, nego i od drugog gradanstva. O pokojnom Velikom Kralju Mučeniku govorio je prosvetar br. M. Radič. Br. M. Žuvičič deklamovao je s puno čuvstva snažnu pesmu od V. Iliča ml.: »Umro je veliki Kralj«. — Peva-eki zbor pod ravnanjem br. Nikoliča otpevao je skladno jednu tužaljku. Ženska deca izvela su s uspehom simboličnu sliku »Jugoslavija i devet banovina«. Komemoracija završila je skupnim pevanjem državne himne. M. R. RAB. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. Dne 9 aprila na večer u Sokolskom domu »Miroslava Tirša« održan jo polugodišnji pomen Blaže-nopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Na pomenu deklamovao je br. prosvetar Bačič E. pesmu »Kralj naš još uvijek živi« od Franje M. Fuisa, a zatim je u opširnom govo- ru prikazao velebna i besmrtna dela Blaženopočivšeg Kralja, kao i Njegov značaj, Njegov rad na svim poljima napretka, Njegov rad za Sokolstvo, za selo i t. d. Predavač se osvrnuo na onaj najkobniji dan u našoj bliskoj hi-storiji, na 9 oktobar, te na značenje toga dana za našu istoriju i Sokolstvo. Dirljivim, ali snažnim rečima rastuma-eio je značenje poslednjih Kraljevih reči Prisutnih je bilo prilično te su i tom zgodom pokazali onu veliku lju-bav prema svom pokojnom Velikom Vladaru s poklicima punim osečaja i bola. E. B. RAB. — Proslava 25 - godišnjice društvenog opstanka. Na sednici od 20 aprila zaključio je odbor našeg društva tla se 11 avgusta o. god. proslavi 25 - godišnjica opstanka društva, te da se tom zgodom priredi javna vežba. Pozivaj u se več sada sva bratska društva, da bi listom pohrlili na naš plavi Jadran, da bi priredili izlete u sred največe sezone, pa da barem u kračem vremenu vide i osete sve draži, lepote naših primorskih mesta i letovališta. Omogučeno je svima da vide toliko lepi i poznati Rab, koji godišnje pose-tuju tisuče i tisuče stranaca iz svih država, da vide stari i drevni grad na-zvan gradom »četiriju tornjeva«. Tog dana prirediče Sokolska župa Sušak - Rijeka dva izleta do Raba, te pozivamo i sva br. društva iz Primorja i iz cele Jugoslavije da ttih dana pri-rede izlete na Jadran. E. B. RAB. — Konstituisanje prosvet-nog odbora, U Sokolskom društvu Rab konstituisan j© prosvetni odbor 'kako sledi: pretsednik Bačič Emanuel, zame-nik Tonsa Ivo, tajnik Zonka Ivo, izve-stilac za kino, diapozitive i radio Picu-karič ing. Luka, izvestilac za štampu, novinske isečke, knjižničar, pozorište, pozorište lutaka Bačič Emanuel, za zbirku slika Maharž Albert, načelnik Bačič Ante, za glazbu i pevanje Jurič Nikola, ostali u odboru: Marčič Ljudmila, Marinovič Konzuela, za čete Slavič Marijan. VRBNIK. — Priredba. Sokolsko društvo u Vrbniku priredilo je dne 7 aprila vrlo uspelu priredbu. Iza ot-pevane Drž. himne i Sokol, pozdrava održao je brat J. Žigante predavanje o povesti Jugoslavije. Osobito je leno izneo tok našeg narodnog ujedinjenja. U istom smislu govorio je i predsednik opčine pozrvajuči sve sumeštane da čuvaju krvlju i tolikim žrtvama stečenu slobodu, a slogom učvrste naše jedin-stvo. Deklamaciju »Zvone zvona« od J. A. Kraljiča lepo je izvela sestra B. štašič. Igrokaz »Moč žrtve« od K. Škal-ka natkrilio je sve. Publika je komad shvatila i u dvorani nije bilo oka koje nije pozasuzilo. Komad prikazuje život našeg naroda u Istri. Iza toga izvela su deca i naraštaj vežbe. Na koncu se pevala uz pratnju tambura i gusala pesma »Oj. Jelena, Jelena«, k-oja se svima dopala, tako da se na opči zahtev morala ponoviti. VRBNIK. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. Dne 9 IV održan je u sokolani polugod. pomen Blago-počivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Predavanje o ne-umrlom Heroju i Mučeniku održao je brat Žigante, a brača i sesitre izvele su prigodne deklamacije, koje: su nam osvežile uspomenu na onaj kobni dan. Župa Šibenik - Zadar BIOGRAD n/m. — 40 - godišnjica sok. rada br. Ive Pelicariča. Prošle go-dine na 4 avgusta navršio je 80 godina svoga plodnog života starešina Sokolskog društva Biograd n/m brat Ivan Pelicarič. Ovaj je jubilej, nažalost, pro-šao nezapažen. Sada pak dne 25 aprila tek. god. slavi 40 - godišnjicu sokolskog rada. Brat Ivan Pelicarič roden je u Bio-gradu n/m 4 VIII 1854 god. Sin je plemenite i ugledne biogradske obitelji pok. Tome Pelicariča, jednog od prvih svesnih Hrvata u Dalmaciji. Nije dakle čudo, da je baš iz te nacionalno svesne kuče izašao naš jubilarac onakav, kakva ga i danas vidimo i kakva smo ga mogli videti pre i za vreme rata te za italijanske okupacije. Ovako nacionalno uzgojena vidimo ga več 1900 god. u redovima Sokola u Zadru, gde je pri-mio prve temelje sokolske ideje, da se iza toga posve preda Sokolstvu. Neko je vreme obnašao i čast potstaroste Sokolske župe Bana Paližne u Zadru. Na 1 IX 1907 osniva Sokolsko društvo u svom rodnom mestu Biogradu n/m, što mu vcoma lepo uspeva, jer društvo od-mah na početku broji 60 članova, a što je za ondašnji Biograd bio veliki broj. Time je utro put sokolskom radu u Biogradu. Rad u ovome društvu pod stalnim vodstvom br. Pelicariča upravo cvate sve do početka svetskog rata, kada je morao biti prekinut svaki rad, jer su društvu oduzete prostorij e i imo-vina, a na kretanje nojedinih članova Sokola, naročito brata starešine Pelicariča, vlast je budno pazila. Posle rata nastupa italijanska okupacija. Radi sukoba s Talijanima brat Pelicarič več u aprilu 1919 god. emi-grira u Split i tako društvo ostaje bez svoga vrsnog vode. U Splitu stoji sve do evakuacije Biograda 1923 god., kada se vrača u Biograd i pomladu je svoje nekadašnje Hrvatsko sokolsko društvo u Jugoslovensko sokolsko društvo. Tada je društvo stajalo pred velikim -zadacima jer su rat i italijanska okupacija uništili svu društvenu imo-vinu. Brat Pelicarič ne klone, nego neumorno radi na obnavljanju društva. Videči pre svega da društvo ne raspo-laže s podesnim prostorijama, on daje društvu na besplatnu upotrebu jednu svoju lepu kuču. Kasnije tu kuču da-riva društvu, da je ono nasledi posle njegove smrti. S time je za uvek zadu-žio sokolsko društvo u Biogradu, koje ga u znak zahvalnosti na godišnjoj skupštini 1926 godine bira svojim do-životnim starešinom. Brait Ivan Pelicarič nalazi se i danas kao osamdesetgodišnjak na čelu Sokolskog društva Biograd i kao tak-vog ne bi mogao ni mnogi mladi da ga dostojno zameni. Brat Pelicarič je čo-vek retke volje, čvrstine karaktera, plemenitosti, radišnosti, — uzor Sokola. Čovek ne može ni zamisliti, da može jedan starac od 80 godina, koji je kroz celi svoj život radio, imati onoliko energije i volje da mu na tome mogu mnogi mladi zavideti. On je učestvo-vao na svim sletovima još pre rata, a pogotovo pak posle rata. Iako več starac od 78 godina on 1932 god. prisu-stvuje na sletu u Pragu. Ukratko brat jc Pelicarič čovek retkih vrlina Sokola i čoveka, jedan od najstarijih sokolskih veterana na Primorju. Bratu starešini Pelicarieu čestitamo sadanji^ njegov jubilej s željom, da ga Bog još dugi niz godina uzdrži zdrava na ponos i diku Sokolstva i mile nam Otadžbine! — Zdravo! M. Milovčič. Niš. KNIN. — Komemorativno preda-vanje. Dne 9 aprila, na dan polugodiš-njice^ tragične smrti Blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja naše je društvo priredilo kome-morativno predavanje, koje je održao društveni prosvetar brat dr. Mirko Perkovič. Najdirljiviji utisak ostavio je na ve prisutne momenat, u kome predavač, definišuči poslednju zapovest i molitvu Neumrlog Kralja »Čuvajte Ju-goslaviju«, pozivlje sve na složan i za-jednieki rad za prosvetno - kulturno, privredno i higijensko podizanje svih slojeva našega naroda — a naročito seoskog. Za ovaj pasus svoga predavanja brat dr. Mirko Perkovič pobrao je jcdnodušan i buran te dugotrajan aplauz. Predavanje je završio trokratnim usklikom »Slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju«, što su pri-sutni prihvatili ustajanjem. Pored velikog broja članstva i na-raštaja društva, predavanje su posetili pretstavnici vlasti, društava ustanova i dobar deo gradanstva. D. J. Ć. tupa Varaždin LUDBREG. — Osnutak Podrav-skog okružja. Po zaključku glavne skupštine Sokolske župe Varaždin osnovano je V okružje Varaždinske župe pod imenom Podravsko okružje sa sedištem u Ludbrcgu. Konstituirajilča skupština održače se 28 aprila. Ovom okružju pripalo je i bratsko društvo Varaždinske Toplice i Legrad s pripadajučim četama. Po izboru načelništva — otpočeče sc radom, u koji polažemo velike nade. U Ludbregu jc osnovano odeljenje starije braee. Ovo je odeljenje povuklo iz retk>va gradanstva mnoge, koji su do sad bili po strani. Rad našega društva kroči lepo na-pred. LUDBREG. — Osnutak lutkarskog pozorišta. Sokolsko društvo u Ludbregu osnovalo je lutkarsko pozorište. Pri-redena je prva pretstava, kojoj su uz sokolsku decu prisustvovala i sva deca osnovne škole. Prikazivalo so »Aždaja i Carcv sin«. Moralan uspeh jc bio od-ličan, dok materijalni zadovoljava. Š. VARAŽDIN. - U nedelju M aprila o. g. priredio je jahački otsi-Sokolskog društva Varaždin terensk • lovno jašenje. Staža kao i uslovi prop' sani na tom jašenju tražili su od sv*-kog pojedinog jahača njegovu do izvežbanost u svim granama jahanj > a iziskivahu i veliki fizioki napor, ljina staže bila je oko 11 km sa sv mogučim terenskim zaprekama, stup i cilj bili su na pašnjaku ban Uz pratnje glazbe Sokolskog dru štva projašili su proz grad na Ban 24 Sokola - jahača, od kojih njih 13 P stupiše natecanju. U 3 i 'A sata k . sija — u kojoj su bili naši, ju stručnjaci — dala je prvom nateca_ j znak za polazak. LJ razmacimaod-nuta polazili su ostali. Najbolje vr postigao jc brat Štampfel sa ■>• 1 Po završenim utrkama komisija odmah pristupila izračunavanju mena i eventualnih grešaka te je u od 30 minuta proglašen rezultat, l ^ sto postigao je brat Štampfel JosjP. brat Sukič Zvonko, III brat Do savljevič Joviča, IV brat Sm Takmičarima proglasio je — u otsutnosti starešine — I A®?Lrjn društvenog starešina brat Vik Pongračič. y Ovaj vrlo uspeli nastup naše konjanika vredan je svake pohva . za želeti da ovako i nastave. ЈјјјДО stupištu i cilju sakupik) se oko meštana, koji su sa zanimaniein v.~ tili tok čitavog takmičenja. Tom dom sakupljani su i>rilozi za П . j sokolskog doma u Varaždinu, w ovde postignut lep uspeh. “• • tupa Zagreb DAPCI. — Pomen Viteškom lju Ujedinitelju. Dne 9 aprila, dom tragične smrti Viteškog -.t Aleksandra I Ujedinitelja, oc*rzft:v!iu naša četa u 19,30 sati ikomemor® ^ sednicu sa sledečim rasporedom-..^ Komemorativni govor brata 2) Život i rad Blagopočivšeg ^ ^ predavanje sestre prosvetara, 3) prenos govora br. Andelinovica 1 greba »O Blaženopočivšem Kralj ZABOK. — Pomen Viteško®g lju Ujedinitelju. U utorak dne y o. g. održane su u našoj crkvi sv zadužnice za neumrlog Viteškog lja Aleksandra I Ujedinitelja, *• gftjb su prisustvovali pretstavnici n ne ureda, Sokolska četa, te obe n .p vatrogasne čete. U školi su nastavnici u svojim razredima nili sokolskoj deci značenje tog 1 dana. DIPLOMIRANI UČITELJ MUZ#® AatV” preuzeo bi vodstvo sokolske ^ ,.-njj fanfare ili orhestra. Dugog0 zj. učitelj dubrovačke općinske » ^ ke i drugih, dugogodišnji ela hestra Narodnog kazališta u . # grebu te nastavnik kod p0-akademije u Zagrebu. — Cenj-nude na Upravu lista. 3caa> i tetice! Nabavi ajta odore. vježbovna odijela i ostale sokolske potrepštine kao i sokolske zastave uz najjevtiniju cijenu i solidnu izradbu kod bratske radnje BRANKO PALČIČ glavni dobavljač Saveza S. K. J. Tratite besplatne cjenlke! 80-2 Centrala: Zagreb, Kraljice Marije ul. 6, tel. 26-77 Filijala: Beograd, Balkanska 24, tel. 2-61-01 Д И C K O C E , , K O П Jb A , “ КУГЛЕ И ЛОПТЕ најусавршеннје добавља f ТВОРНИЦА ГИМНА-^ - A СТИЧКИХ СПРАВА J. ОРАЖЕМ РИБНИЦА HA ДОЛЕЊСКЕМ Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA ■BI V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 KllfEli ‘fe4cgtafeaA tiajSdidnejk KlIiABNAd-DEU OtpremniStvo drž. željeznica JADVAR a. d. Sušak-Delta 79~2 - i ' * - «i . uskladlšiujo i vrši sve Speditereke poslove i carinska manipulaclju uz najkulantnlje uvjete. — (Preuzimlje razvažanje od stanlce kroz grad i do stanice uz najjevtiniju cijenu.) Tel. inter. 2-29 Brzojavi: Jadvar- Sušak 76—18 Širite Solcolslcu štampu »SoJkolsM glasniK«, »Soho«, »Soholsku prosveiu«, >>Sokolsko selo«, »Sokolić« i »Našu radost« t 71—18 KRIZE BO KONEC, ko bodo domači denarni zavodi mogli zopet dajati nova posojila iz novih vlog. Zaupajte Vaš denar MESTNI HRANILNICI LJUBLJANSKI, ki izplačuje nove vloge, vložene po letu 1933, neomejeno ter jih obrestuje po 4 do 5°,'o. Vloge nad .... Oin 400,000.000'— Rezerve...............Din 14,000.000— 78-i JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA) u Ljubljani registrovana zadruga s ograničenim Jamstvom 76-16 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugostovenska sokolska malica, Ljubljano, Narodni dom PoSlansko čekovni račun Lfubl]ana: 13.831 Telefon bro) 23-43 Zahtevajte cenik1 Izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E.Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sljepan Celar • Ureduje Redakcijski olsek • Tleka Učiteljska tlakama (pretstavnlk Franc« Štrukelj); evl 0