KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 15 (2)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1 septembra 1932.
PATENTNI SPIS BR. 9103
Jasmatzi Anton, fabrikant, Dresden, Nemačka.
Postupak za izradnju otisaka u jednoj ili više boja.
Prijava od 12 septembra 1930.	Važi od 1 oktobra 1931.
Traženo pravo prvenstva od 12 septembra 1929 (Engleska).
Većina postupaka za dobivanje slika u prirodnim bojama iskorisćuje tu okolnost, da prima netvrđeni želatin boju lako, a tvr-đen želatin lesko ili je u opće ne prima, te upotrebljuje dalje to svojstvo za otiska-nje tih upijenih slika u bojama na hartiju za želatinlisak u svrhu dobijanja slika u prirodnim bojama od hartije na vrlo jednostavan način. Nedostatak ovog načina tiska, da se dobije samo vrlo nedostatna čistoča bijelih mjesta natiskanim slikama, bio je tek otstranjen, nakon što se je upo-trebio tvrdi želatin za tiskovne matrice, tim što su se napravili ©topljenjem neskruće-nog želatina u toploj vodi iz strojenog želatina isprani relijefi. Pri tome opet nastala je nova poteškoća, da se je morao sam po sebi boje odbijajući skrućeni želatin u-činiti sposobnim za primanje boje, što po današnjim metodama još nije u svakom pogledu na potpuno zadovoljstvo uspijelo. Svi ovi postupci tiskanja na principu upi-janja imaju skroz dvije velike mane, koje su za njihovu praktičnu upotrebu od vrlo štetnog upliva. U prvom redu tim postupkom izrađene slike nisu dovoljno oštre, jer se od želatinske tiskovne slike na želatin tiskovne hartije prenošena boja ne prenaša samo vertikalno, već se širi i postrance na hartiji, što prouzrokuje mutne i slivene konture a u drugom redu prikazuje upijeni otisci iz poslije opisanih razloga neku pro-mjenjenu gradaciju napram originalu slike, što je neka vrlo znatna mana, koja izključuje izradnju prirodnih otisaka u tri boje. Da bi se izbijegla nejasnost kontura slike, preložilo se je da se upotrebi za hartiju oso-
bito tvrdi, dakle za upijanje manje sposo-pan želatin. Time se je postiglo neko poboljšanje, ali nikako potpuno oistranjenje nedovoljne oštrine tiska, zato opet vrlo se usporuje brzina tiskanja, te je potrebno, da se u svrhu postignuća jednolikih otisaka upotrebe štamparske preše. Nadalje bi lo je još preloženo, da se dodaju želatinu metalni ili slični kvasovi, kako je to uobičajeno za fiksiranje boja pri bojadisanju tkanina. Primjesa ovakavih kvasova djeluje u prvom redu otvrdivo na želatin te prouz ročuje time sprečenje većeg postranog isticanja tiskovnih boja, kojih pravo i potpuno fiksiranje se opet pomoću stvaranja o-vog bojadisanog ličila, pri kojem igra pri bojadisanju tkanina vlakno samo neku vrlo važnu kemičku ulogu, nije moglo postići u fotografiji, t. j. u vezi sa želatinom. Naprotiv pokazalo se je, da je potrebno u svrhu zaštićenja od vlage neko naknadno fiksiranje slika u bojama pomoću nadaljnih ke-mičkih kupelji i pomoću neke zaštitne prevlake od kolodija.
Osobito štetnoj promjeni gradacije na tiskanim slikama, koja leži s jedne strane u tome, da se upijena boja pri potrebnom ispiranju bojadisanih tiskovnih filmova prije pritiskanja većim dijelom opet ispere iz najfinijih, kao dah tankih mjesta reliefa od želatina, i da se s druge strane zatim pri pritisku prenašanje boje sa tiskovnog filma na tiskovnu hartiju ne vrši potpuno, već samo do nekog stanja ravnoteže, nije se moglo do sada nikako uspješno na put stati.
Bitnost predležećeg pronalaska je, da se
Din. 10.
fiksira od žeiatinskog reliefa primljena boja privremeno u potonjem i to u nerastopi-vom odnosno teško rastopivom stanju tako, da se pri ispiranju nanesene rastopine boje ne izgubi ni jedna pojedinost slike i da se zatim boja pomoću neke prikladne kemičke preparacije tiskovne hartije opet luči od tiskovnog reliefa 1 da se pritiskom reliefa na tiskovnu hartiju smjesta i to potpuno i trajno u nerastopivom stanju otisne. Uslijed toga, da se boja smjesta i potpuno otaloži pri njezinom ulazu u želatin, spriječi se svako postrano proširenje boja u želatinu i postigne upotrebom mekog tiskovnog želatina apsolutna oštrina urezane slike. Ali prije svega vrši se time prenos boje od tiskovnog reliefa na tiskovnu hartiju ne samo do neke ravnoteže, već se boja još i uslijed velikog kemičkog afiniteta u vezi sa njezinim potpunim ispadom povuče velikom brzinom i potpuno na hartiju. Samo postupkom prema ovom pronalasku može se postići sasma nepromenje-na gradacija tiskane slike, dočim se postigne dosadašnjim postupkom upijanja samo do neke stanovite uravnotežene mjere moguće prenošenje boje za otisak sa razlikovanjem polutonova u razmjeru sa tamno-ćom boje, a time se dobiju nejasne slike uslijed izjednačenja kontrasta. Pošto nadalje prima želetinski relief do njegovog zasićenja neku stanovitu količinu boje, a ova prelazi uslijed kemičkog spoja u cijelini u tiskovnu hartiju, postići će se predležećim postupkom prvi put vazda potpuno jednake tiskovne kopije u bojama, što se ne može postići uobičajenim postupkom upijanjanja niti pridržanjem istog vremena na tiskanje.
Za fotografiju a osobito za fotografiju u bojama manjkaju svakako prikladna sret-stva za fiksiranje, koja bi mogla otaložiti boju u želatinu tako potpuno i trajno nera-stopivo, kako to zahtjeva ovaj pronalazak, bez obzira na poznate, boje privlačljive kvasne slike, o kojima će u ovom opisu još biti govora. Kao prikladno sretstvo za izlučenje prema ovom postupku, našlo se je za kisele boje i to napose za sulfokise-le boje, barijeva sol. Najzgodnije je, daše potonja primješa sloju tiskovne hartije u nerastopivom stanju, na pr. kao barijev karbonat u vrlo sitno razređenom stanju i da se pritisne tiskovni relief bojadisan sa na pr. čistom modrom diamin bojom F F. Boja, koja prelazi u tiskovnu hartiju, otaložiti će se u njoj odma uslijed kemičkog pretvaranja kao nerastopiva barijeva sol. Pritisneli se na ovu modru sliku sukladni želatinski relie" dijelomlčnog izvoda za crvenu boju, koji se je bojadisao sa karmo-isin D bojom, dobije se crveni otisak sli-
ke. Prenašanjem žutih dijelova slike na isti način dobije se potpuno oštra slika u svim bojama. Tiska li se sa baznim bojama, mogu se dodati želatinu osnove slike gore napomenuti, boju privlačujoči kvasni spojevi n. pr. bakrov jodir, jodno srebro, bakrov rhodanir. Ovi pridrže bazne boje i sprečuju njihovo postrano raširenje time, što stvaraju s njima neki u vodi nerasto-pivi sumarni spoj. Pri tome je način upo trebe ovih kvasova različit od do sada poznatog, pošto se ne otaloži boja na kvasna sliku, već slika u bojama na kvas, koji se nalazi emulgisan u želatinu tiskovne har-tije. Svrsishodna je pri tome upotreba takovih kvasnih sretstava, koja su bijelo bo-jadisana i rastopiva u fiksiranom nafronu, pošto je u mnogim slučajevima, ne pr. za diapozitive ili kinofilme, neobhodno potrebna potpuna prozirnost tiskovnih slika u bojama. Prema pronalasku moguće je to time, da se slike sa bojama na takovim kvasovima podvrgnu postupku sa takovim ra-stopinama, koje otstrane kvas, a pri tome fiksiraju boju. Za tu svrhu pokazali su se kao prikladni sumporasti phenoli i kompleksne kiseline po vrsti phosphor-vvolfram-i phosphor molybden-kiselina.
Ova napomenuta i slično djelujuća fik-sativna sretstva za boje mogu se prirodno uvesti i neposredno u želatin, jer stupaju sa želatinom dijelomično u neki spoj, te se zatim otalože u trenutku pomoću u nju prodrlih baznih boja kao potpuno nerasto-pivi, prozirni bojadisavi spojevi.
U svrhu, da bi se dovela za tiskanje potrebna boja u strojnoj kiselini prerađeni želatinski tiskovni reiijef, što je obzirom na skrućenje tog želatina većinom skopčano sa velikim poteškoćama, predložilo se je da se primješaju želatinu dekstrin, šećer i druge indiferentne tvari, koje učine želatin usljed njihovog rastapljanja šupljikastim, i time sposobnijim za primanje. Rastopijenjem ovih dodataka povisi se opet sposobnost finih polutonova za ispiranje, prilikom pranja sa toplom vodom. Predležećim pronalaskom postigne se za reliefe sa ispiranjem, koji se naprave na poznat način sa sulfila prostim razvijačima, t. j. takovim, koji se sastoje samo iz substance razvijača i alka-lija ili sasma malene količine sulfila i koji posjeduje sa gore napomenutim jednake poteškoće za bojadisanje, vrlo lako provlačenje bojom na osnovi neke posebne metode razvijanja. Utvrđeno je, da su svojstva želatinskih reliefa obzirom na njihovu sposobnost, upijanja rastopina boja, pri odvojenom postupku razvijanja skroz različita od nekog jedinstvenog alkaličnog postupka razvijanja. Prema ovom postupku kupa se osvijetljena emulzija najprije sama
u aikaliju a zalim se iek stavi u rastopinu razvijača bez alkalija, našlo se na taj način kvašene želatinske slike većinom već 15 sekunda potpuno bojadišu te se mogu prije svega intenzivno bojadisati sa rasto-pinama boja, koje bojadisanje ne uspije uopće pri jednostavnom alkaličnem razvijanju.
Ta, na taj način od želatinskog tiskovnog reliefa primljena boja, prevede se zatim prolazno u smislu postupka prije pritiska na hariiju u nerastopivo odnosno teško rastopivo slanje.
Ako se upotrebe kisele boje, čije slobodne kiseline nisu rastopive zadostuje, da se bojadisani relief bez pranja stavi u neku kupelj slabe kiseline, usljed čega se otaloži tvarina boje u reliefu kao bojina kiselina. Zatim se mogu od želatina prosta mjesta, bez da bi se trebalo bojati i za najmanji gubitak želatina, primljene boje očistiti ispiranjem vodom. Ovako prepariran relief kupa se prije pritiska na tiskovnu har-tiju u nekoj rastopini, koja pretvori nerastopivo stanje boje u rastopivo stanje. Za bojine kiseline, upotrebe se u tu svrhu na pr. alkaličke kupelji.
Na još jednostavniji način može se u-mjesto pretkupanja tiskovne hartije i umjesto neke kemičke rastopine, koja opet o-slobodi u želatinskom tiskovnim reliefu na-lazeću se nerastopivu i vezanu bojadisanu tvar, pomješati sloj želatina tiskovne hartije od početka već sa nekim primjereno kamički djelujući čvrstim tijelom. U svrhu oslobođenja bojine kiseline, preparirati će se tiskovna hartija na pr. sa trobaznim natrijevim fosfatom (phosphatom), koji ne iz jeda želatin titi izgubi usljed atmosferičkih upliva svoju djelatnu sposobnost, već dobije tek usljed vlage pritisnutog reliefa alkalično djelatnost te prevede time nerastopivu kiselinu boje opet u rastopivu na-trijevu sol.
Pri upotrebi baznih bojadisavih tvarina za tiskanje prevedu se isti na sličan način, pomoću kupanja želatinskog reliefa u alka-liju u nerastopivu bazu boje ili kupanjem na pr. u pikrisnskoj kiselini u neki lako rastavljiv neraslopiv spoj. Pri baznim bojama može se još i želatin sam po njegovom kemičkom djelovanju upotrebiti za prolazno postignuće nerastopivosti boje u želatinskom reliefu time, da se biraju za bojadisanje napose takove bazne bojadisave tvarine, koje posjeduju napram bjelanča-stim tvarima tako visoki kemički afinitet, da stupe sa želatinom samim u neki čvršći kemički spoj. Osim toga mogu se još i želatinu dodati kemička tijela, koja još znatno poviše taj afinitet baznih boja i njihovu kemičku vezu sa želatinom reliefne sli-
ke n. pr. dodatkom kastina, jodglidina, ko-loida, metaoksidena ili sličnog, odnosnO mogu se naknadno takova tvarinska boja spajajuća tijela uvesti u želatinski relief ili u njemu izazvati. Izazvati n. pr. na taj način, da se podjeli razvijaču usljed osobitog sastava ili dodatcima svojstvo, da izlučuje razvojnim procesom u želatinu X produkte oksidacije ili slično, koji djeluju spojno na tvarinu boje. Ta kemička veza bojine tvarine sa žetatinskom reliefnom slikom cijepa se zstim opet u smislu postupka pomoću kemičkih primjesa želatinu tiskovne hartije, u momentu tiskanja. To može nastati već uplivom onog kemičkog tijela, koje se je primješalo želatinu tiskovne hartije u svrhu brzog fiksiranja prodirujuće boje, ako je njegov kemički afinitet napram boji veći ili ako se bira takav, kao što je afinitet boje napram želatinu.
Pošto traje u izvršenju postupka po o-vom pronalasku prenašanje, t. j. stvaranje slika u bojama na nosiocu samo nekoliko sekunda nemogu se dovesti u slaganje bo-jadisane matrice ili reliefi, kao što pri o-bičnom postupku sa upijanjem, pomoću premicanja na nosiocu jednu za drugom, već se to mora izvršiti pomoću neke auto-matičke sprave za slaganje, koja ima svrhu, da slaže slike u trenutku pritiska tiskovnih matrica na nosilac. Naprava može biti postrojena na različiti način; princip je slijedaći: reliefi se polože, prije ili nakon bojadisanja u suvom ili mokrom stanju na pr. poslagani na nekom okviru jedan iznad drugog, se pričvrste škripcima i probuše na više mjesta pomoću nekog, na okviru smještenog proboja. Na jednoj ploči nalaze se klinovi iste veličine i poredka kao što je proboj; nosilac slike u bojama napne se čvrsto na tu ploču, zatim se utakne jedna od bojadisanih matrica sa njezinim probušinama u klinove ploče i pritisne na hartiju. Nakon prenosa slike u boji skine se opet tiskovna matrica i pritisne slijedeća boja na isti način. Slaganje se postigne automatično te ima osim toga još tu veliku prednost, da je potrebno da se dovedu matrice samo jedamput na jednostavan način u slaganje pomoću prozirnosti i da izradnja slike u bojama nije više usporena tom, inače vazda ponavljajućom se manipulacijom te se vrši vrlo brzo.
Patentni zahtevi:
1.	Postupak za izradnju otisaka u jednoj ili više boja pomoću prema slici strojnom kiselinom prerađenih želatinskih slojeva, naznačen time, da se fiksira od želatinskog relufa upivena boja u njemu prolazno u nerastopivom odnosno teško rastopivom
stanju time, da se na pr. pri upijanju kiselih boja, potonje kupanjem u slaboj kiseloj vodi otalože kao nerastopive kiseline boja, a pri upijanju baznih boja, potonje kupanjem u alkaličkoj vodi otalože kao bo-jine baze ili pomoću postupanja sa drugim izlučujućim spojevima^ kao što je pikrinska kiselina ili slično, odnosno time, da se napose biraju takove bojadisave bazne tvarine koje posjeduju tako visok afinitet na-pram bjelančasiim tijelima, da stupe sa želatinom samim u neki čvršći kemički spoj.
2.	Postupak za izradnju otisaka u jednoj ili više boja pomoću prema slici strojenem kiselinom prerađenih želatinskih slojeva po zahtevu 1, naznačen time, da se postigne spoj imbibicione tvarine boje sa žalatinskim slojem primjesom takovih kemičkih tvari ka emulzionom želatinu, koje davaju sa bojom neke teško rastopive odnosno nerastopive i opet lako rascijepljive spojeve, na pr„ kazeine, kolloide, metalne okside ili slično.
3.	Postupak po zahtjevu 1 i 2, naznačen time, da se te kemičke tvari, koje spajaju inbibicione boje, uvedu tek naknadno u že-latinski relief ili da se u njemu izazovu, na pr. pomoću razvojnog procesa, pri kojem se može postići pomoću prikladnih primjesa ka razvijaču stvaranje boju spaja-jućih reakcicnih produkata.
4.	Postupak po zahtjevu 1, naznačen time, da su slikovnom sloju, koji se pitisne na želatinski relief, dodane tvari (n. pr. al-kalije pri upotrebi kiselih boja odnosno kiseline pri upotrebi baznih boja), koje djeluju suprotno fiksiranju boje u želatinskom reliefu.
5.	Postupak po zahtjevu 4, naznačen time, da se biraju, fiksiranju boje u želatinskom reliefu suprotno djelujući, sloju slike dodane tvari tako, (na pr. bakreni rhodanir, thiophenoli, kompleksne kiseline vrste phos-phorvvolfram-ili phosphormolybdan-kiseline), da izlučuju smjesta i potpuno prestupljenu boju u ža vodu nerastopivom stanju.
6.	Postupak po zahtjevima 4 i 5, naznačen time, da se osim slikovnim slojem sjedinjenih, fiksiranju boje u želatinskom reliefu suprotno djelujućih substanca, dodaju sloju slike potonjoj pri upotrebi kiselih odnosno sulfokiselih boja još i tvari (n. pr. barijev karbonat), koje izlučuju boje u o-bliku u vodi nerastopivih bojinih soli.
7.	Postupak po zahtjevima 1, 4, 5 i 6, naznačen time, da se primješaju nosiocu slike različite hemički djelujuće substance (n. pr. barijev karbonat i bakreni rhodanir), usljed čega je isti u stanju, da može na žeiaiinskim reliefima, koji se pritisnu jedan za drugim na njega, razriješiti ne sa mo kisele već i bazne boje i da izluči pre-stupljene boje.
8.	Postupak za izradu za otisak po zahtjevu 1 prikladnih želatinskih reliefa, naznačen time, da se na poznat način pomoću nosilca emulzije osvijetljen halogenij srebrni sloj razvija tako da se najprije kupa u razvijača prostim alkalijama a zatim podvrgne daljem postupku sa nekom, alkalija prstom razvojnom substancom, koja posjeduje svojstvo djelovanja strojne kiseline (na pr. brenekatehin).
9.	Naprava za izradnju otisaka u više boja po pređašnjim zahtjevima, naznačen time, da se djelovima negativa na sa halogenem srebrnom emulziom na poznat način prevučenom celuloidu ili sličnom kopiraju listovi, djelovi pozitiva, da se isti stave jedan za drugim na jedan klinovima ili šarnirima previđeni okvir i dovedu u slaganje pomoću njihove prozirnosti, da se zatim pričvrste škripcima, pomoću jednog drugog okvira ili slično, probuše pomoću neke probojno djelujuće naprave, da se zatim stavi identično probušeni nosilac tiska u bojama na neku sa probušinama tiskovne matrice slagajuću se sa prikladnim pasovnim tracima previđenu podlogu, našlo se pritisnu bojadisani reliefi jedan za drugim pomoću pripasnih klinova.