KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 24 (3)
INDUSTR1SKE SVOJINE
Izdan 1 Marta 1932.
PATENTNI SPIS BR. 8666
Ing. Holzinger Franz, ravnatelj, Gmunden, Austrija.
Stubaste šuplje roštnice.
Prijava od 1 januara 1931.
Izgaranje manje vrijednog i praškaslog gorivog materijala na kesim rešetkama skopčano je s poteškoćama, koje se mogu izbeći samo dodatkom krupnijih komada gorivog materijala.
Pronalazak se tiče neke stubaste šuplje roštnice za kose rešetke, koja je pokrivena po cijeloj njezinoj duljini obloznim elementima, poredanim jedan do drugog, koji elementi se jednoliko pomiču, te ima svrhu, da se omogući na rešetci loženje isključivo samo sitnim otpadcima uglja, dakle samo ugljenim prahom manje vrijednosti kako ispada iz naprava za sortiranje time, da se zamjene obični obložni elementi rešetke elementima, koji su postrojeni na neki osobiti način.
Pronalazak osnovan je na spoznanju te okolnosti, da je potrebno s jedne strane, da se dade praškastom uglju prilika, da se može na površini dovoljno užariti pri loženju na slabo nagnutim širokim plohama rešetke, s druge strane, da se poduzmu potrebne mjere za upaljenje slojeva gorivog materijala, koji samo tinjaju, pomoću učinka donje promaje u stanovitim odsjecima vremena.
Pronalazak se sastoji u bitnosti u tome, da posjeduje sfubasta šuplja rošlnica samo malen broj, na pr. samo tri obložna elementa, koja obrazuju međusobno stube sa po više puta većom visinom od visine stepenica obložnih elemenata ležišta. Kako
Važi od 1 aprila 1931.
je to dokazano pokusima, može se tako izgrađenim rešetkama postići potpuno izgaranje gorivog materijala manje vrijednosti, bez ostataka. Najzgodniji se učinak postigne, ako duljina obložnih elemenata i visina stuba, koje oni obrazuju, raste od-zdo napram gore. Osobito način sastava stuba prema pronalasku nesmije se zamje-niti stepenicama kosih rešetka, kod kojih se mjenjaju čvrste sa gibljivim plohama te se međusobno prekrivaju poput ljusaka ili na sličan način. Upotreba neznatnih stepenica je tamo posljedica načina gradnje. Ako su predviđene na ploštini rešetke naprave za pomicanje gorivog sredstva, nalaze se kadkad na ploštini rešetke vidive stepenice, koje izgube svojstvo stepenica uslijed ugrađenog prenašacca gorivog sredstva. Poznato je također, da se provide o-bičajne roštnice stepenastih rešetaka sa pojedinim širim i višim stubama, tako zvanim putujućim stubama, koje nisu poredane jedna do druge, već su podijelene na prugu loženja u stanovitim razmacima. Prema pronalasku podijelena je pruga loženja prikladno na velike stube, kojih je veličina različita i koje prouzročuju uslijed njihovog osobitog oblika neki učinak, koji pre-siže učinak običnog prekretanja samog te omogućuje izgaranje praškastog gorivog materijala bez svakog ostatka.
U nacrtu prikazan je izvedbeni primjer predmeta pronalaska. Fig. 1 prikazuje uzdužni presjek kroz sredinu stubaste šup-
Din. 15.
lje roštnice, lig. 2 poprečni presjek u prav-cujl-ll po fig. 1 u većem mjerilu.
Zljeb roštnice 1 smješten je na običajan način na gornjoj i donjoj gredi 2 odnosno 3 rešetke, može se premicati, stavi se u pogon pomoću steznice 4 te nosi u jednakim razmacima poznate klinove 5 za prikvačenje obložnih elemenata. Umjesto da se, kako je običaj, prikvači na svaki klin 3 po jedan obložni elemenat, predviđena su samo tri obtožna elementa 6, 6’, 6”, koji obrazuju stube a, b, c, pri čemu širina, visina i nagib rastu odzdo napram gore. U primjeru prema nacrtu odgovara najdonja stepenica 6 jednom razmaku klinova, srednja 6’ dvim razmacima, gornja trim razmacima odnosno izvornim oblož-nim elementima. Svaki od ovih obtožnih elemenata ima dva trouglasta boka 7, 7’, koji zahvaćaju svojim stisnutim donjim rubom u žljeb 1, čime je učvršćen položaj elementa nepram rošfnici. Bokovi su previđeni kvakama 8, za prikvačenje na klinove 5. Na donjem kraju roštnice nalazi se običajni obložni elemenat 9, na koji se priključuje jedna priključna rešetka (rešetka za drozgu) 10 poznatog postrojenja. Prihvat kvake gornjeg obložnog elementa 6” osiguran je jednim zatvorom 11. Priključnoj rešetci dovađaju se velike količine zraka za izgaranje pomoću jednog ventilatora za donju promaju, koje količine moraju biti tolike, da su dovoljne ne samo za intenzivno izgaranje na priključnoj rešetci nalazećeg se gorivog materijala, već da daju još i priličnu količinu kisika u svrhu izdašnog podupiranja izgaranja ugljenog praška na samoj stubastoj rešetci.
Praškasti gorivi materijal dolazi najprije na gornju stepenicu 6”, koja posjeduje, kako je to uvodno napomenuto, najveći nagib. Taj nagib odmjeren je tako, da u-gljeni prah na njemu upravo više ne puža. Uslijed plamenih plinova, koji struje iznad gorivog sretstva, stavi se isto već na ovoj gornjoj stepenici u živahno žarenje. Ovoj najgornjoj stepenici treba dovađati donjom promajom samo vrlo malo zraka, jer bi se inače oduvale užarene čestice praha u obliku iskara te bi izostalo njihovo međusobno podupiranje kod izgaranja. Radi toga je gornja stepenica neobično široka tako, da se gorivo sretstvo ipak barem na površini dobro užari. Na visokoj strmini c ploština izgaranja strovali se na prvoj stepenici 6” nalazeće se gorivo sretstvo na drugu stepenicu 6’, pri čemu dolazi u najtje-sniji doticaj sa strujom plamenih plinova.
Pri tome se najdonji još, prilično hladni slojevi ugljenog praška prve stepenice dobro zagriju, nadalje se pomješaju nešta veće užarene čestice ugljenog praška sa
ostalim ugljenom, koji se pri tome upali, a prije svega, što je glavna svrha stepenice, povuku plameni plinovi sa sobom sasma sitne dijelomično užarene čestice ugljenog praška, koje u njima intenzivno izgore, kao kod uređaja za loženje sa praškastim ugljenom. Konačno se najgornji sloj oslobodi od pepela, jer se potonji strovaljenjem dijelomično pomješa sa ugljenom, a većim dijelom ga odnesu plameni plinovi sa sobom kao otpusni pepeo. Na srednjoj stepenici 6’ i strovaljenjem na treću stepenicu 6 odigra se sličan proces, kako je prethodno opisan, samo dobija tamo užareni sloj uglja uslijed predgrijanja i djelomičnog mješanja sa užarenim zrnima uglja, veću debljinu. Nagib druge stepenice je upravo tako strm, dajoš nemože nastupati puzanje. Ali ovaj nagib je manji od nagiba prve stepenice, pošto gore navedenim okol nostima, t. j. boljem osušenju i ugrijanju ugljenog praška pridolazi još i jć ča donja promaja, što pospješuje puzanje. Kod prelaza od druge na treću stepenicu nastane opet izgaranje najsitnijih čestica ugljenog praška, samo u mnogo većoj mjeri, jer se na tom mjestu nalazi prije svega mnogo više užarenog goriva a osim toga vlada ovdje mnogo više temperatura. Na trećoj stepenici i prilikom strovaljenja na zadnji nepromjenjeni dio kose rešetke vrši se proces izgaranja na sličan način kao prije, samo sa mnogo većim učinkom. Nagib treće stepenice je iz prije napomenutih razloga nešta manji od nagiba druge stepenice. Nagib izvorne kose rešetke ostane nepromjenjen u zadnjem najdenjem dijelu 9 te predstavlja najveći nagib ploštine izgaranja. Ovdje je temperatura već tako visoka, da nastupa taljenje negorivih sastavnih dijelova gorivog materijala uslijed čega se stvara drozga, koja dosta sprečava puzanje.
Na dijelu 9 i na priključnjoj rešetci vrši se potpuno izgaranje gorivog materijala pod izdašnim učinkom donje promaje.
U svrhu preinačenja običnih kosih rešetaka sa šupljim stubastim rošlnicama prema pronalasku, treba da se otstrane obložni elementi iznimno najdonjeg i da se zamjene trouglastim, jedan kraj drugog poredanim obložnim elementima 6, 6’, 6”.
Duljina obložnih elemenata i visina od njih obrazovanih stuba raste ozdo napram gore. Visina stuba premašuje po više puta visinu stepenica pruge izgaranja obložnih elemenata.
Od najveće važnosti je, daje učinak donje promaje na donjem kraju vrlo obilan i da se napram gore znatno smanjuje. Ako se podijeli ploština izgaranja u pojedine, po duljini i širini jednake stube, biti će na-
gib najmaje kose ležeče stepenice mjerodavan za sve oslale.
Patentni zahtjevi:
1. Stubasta šuplja roštnica sa iz pojedinih skinivih obložnih elemenata obrazova-hom prugom izgaranja (6, 6’, 6”) naznačena time, da je predviđena samo mala
količina, na primjer samo tri obložna elementa, koja obrazuju međusobno stube (a, b, c), kojih visina je po više puta veća od visine stepenica obložnih elemenata na pruzi izgaranja.
2. Stubasta šuplja roštnica po zahtjevu 1 naznačena time, da duljina obložnih elemenata i visina od njih obrazovanih stuba (a, b, c) raste ozdo napram gore.
.. . ’ ' ■ ' . ' . - ■ • ' . ■ ■ ■ ’ ■ ' /
: :	■	b
, r ' ,• }
: ■■ ! -
• - .
r	■	■ Sq	■ .	.	- S
• : ■;
........	. ■	.	. . ,.3


■









Adpatent broj8666.
	
v—