P o s t arina plaćena u gotova Cena Din Z~-* SOKOLSKI GLASNIK CU J | IO S A V E Z A S O K O LA K. RA LJ IVI Ul J tCOStAV I JE И E S E Č IH I P Ul L O C 'SGKCISKO SELC- LJUBLJANA, 22 JUNA 1934 Izlazi svakog pelka • Godišnja prelplala 50 Din • Uredništvo 1 uprava nalazi se u Lčitel|skoj (iskari, Frančiškanska ulica brof 6, telefon broj 2177 • Račun poštanske šledionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju GOD. V BROJ 26 Sokolska propaganda i J hiogi veliki pokreti sadašnjosti n du uvelike da zahvale svoju veliči-s Vc .. °j j umešnoj propagandi, koju n Zl™' njihovi vode da razviju. Pro-nil danas jedan od najjačih či- i; aica..cclokupnog života u svetu. Hiral- C stoy.a u stotinama hiljada prime-„ ? razašilje se u svet, hiljade knji-p ? '5r°šura raznose misli svojih auto- i H* *1?5*0Је da za njih zagreju čitaoce k a uvere u njihovu veličinu. Prc-od Vv ljudi iz udaljenosti o-jL jac?.e kilometara slušaju govore stv ’ ■’ •oduševiti za svoju j, 3r’ Pridobiti ih za ovu ili onu svrhu, st 0Vaj .iH onaj pokret. Svet danas pro-j, ,.Vrvi. od propagatora sa svim mo-s c>ljevima, koji iskoriščavaju sva Dan a *m st°je na raspoloženju. IlfJv. s se prosto ne može ni zamisliti 1 Pokret bez propagande. s , Propaganda sačinjava i deo našeg va? ^ života i rada, i to jedan vrlo man deo. O propagandi u Sokolstvu un * 0 .se Sovori, i to se pitanje mno-tretira. Da li nam je u Sokolstvu opaganda p0trebna? To je pitanje, riti • e sc možc samo jesno odgovo-Sok’ /Cr usPe^ sokolskog potreta — kao°- ° n’-*c obična organizacija — nač' * Svak°S drugog i te kako ovisi o Cil• ,nV kako čemo ga propagirati. Naši i2x,ev*. jasno govore, da mi imademo Pot^K jednu misiju, za koju nam je več-eBanJt° veči broj saradnika, čim faz' ' га^гепШ delokrug. U konačnoj v J našeg razvoja mi imamo za cilj Heumrlog Tirša, da Sokolstvo vi-'та1° publike, više da ne buii° P°smatrača iz vana, več da svi 4 Uu unutar njega. ii ■ ^*nje može biti samo u tom, da n Je naša sokolska propaganda dovolj- . ua li smo odabrali pravi put i pra-Sredstva na torne polju? Sv .^d svojih poeetaka je Sokolstvo Priredbe, a naročilo one večeg p 0a SInatralo kao glavno sredstvo pro-cil -^0, 1 onc su * priredivane s tim Prr>CVlma. Danas se to samo u toliko nj»enilo, što mi još veeu važnost na I Polažemo, i to baš u tom pravcu. SVn. vojbeno je da te priredbe postjžu jejJ c.^j> je" ono što se vidi i'doživi na koini°J.dobro spremljenoj i uspeloj so-bok ^ Priredbi večeg stila, ostaje du-(|Qj° urezano u duši, ostavlja trajan гајЛ01 u našim srcima. Ono nas može Ushj ? Privući, zagrejati, oduševiti do ,„a с»;пЈа } učiniti svojim pripadnici-i v n°gi je to osetio, mnogi doživeo vili "5? Putem onih, koji su ga oduše-Sic -^c srca osta,° b*adno kod sklaHC °duševljenja, kod onoga divnog kojc * onog intimnog ophodenja, Sok sc.može videti samo na ovakvim tim ..m Priredbama. I zato moramo Pažn^aS'm Priredbama posvetiti punu nju Ju> održati ih na dostojnom stup-loš’ • *°niti što je na prijašnjim bilo Te nr-P°?v niti ’m Је nedostajalo. Prej« lredbe su ogledalo našega rada j0j‘ avani- Prema celoj javnosti u ko-Uvel- lm°> i to treba da nam bude mo„,„?P0mena> da ne bi grešili i one-to }„ s'’rhu tih naših priredaba. Za-?c samPOtrc°an PotPun • Pravi odgoj, jedinci°i.na- voda, nego i svakog po-je ji; •’ koJi kod tih priredaba sudelu-lfn prisustvuje. l5aear,riJ)rirctlbc su’ kako rek oh, u pro-danas П0П1 Pogledu daleko važni j e, ali nam s]in?arn° i drugih sredstava koja danas UZe- u tom Pravcu. Mi imamo ostalu nnasu sokolsku štampu, kao i m0 na ama naklonjemu štampi). Ima-ce, j .rasPolaganje i naše radio-stani-sya ta treba da čim više upotrebimo sli. a]j dstva za širenje sokolske mi-s,redstvn ;L Pazeči na to, da su nam da tka T- 'l1101'1 dostojni sokolskog za-l,ema«oSia se kloniti svake bučne *-to svojstevprPa^ndc’-jer jc to čc' Van nakm С1Ј' Је ci*j Pr0' ГапЈе, d,^„’ U,a J^.svrha demoralizi- U destruktivne'^vrhea огаап’2ас’ја ђ1^тоМ» ‘]CŽt0,.na što m« nc obra-P^vktimo ?lVOljn°uPaŽnje- £c- ^ekim lieirna ’ -1Z obazr>vosti prema °2vanj ()., f 11 ,Л2 oseeaja da nismo ^ \ to ističemo. !eJ(;n mo2PTa6ande к°Ј’ Је fiore na- ^aKandoin „rn' SC nazvati javnom pro- £jžda Pri«odnPafianT vi5e- stila '•! ,cdan dru«i I im' {ma međutim još j?a,z va t i s vi\r ;i ' ^ ’ koii hi Sl-' mogao nak 'okalnom ianjom’ unutamjom ili Dr°Pa4ande^itr0f^andom- Ta> način 1 toliko upadljiv ali je od ne manje važnosti. Mi Sokoli, na-ime, moramo voditi računa jednako o dogadajima i pojavama večeg značenja i onima manjeg, jer ovi imadu sličnu ulogu kod prvih kao što ima pojedinac u celini. O tim manjim pojavama ovisi jakost Sokolstva u njegovom temelju, ovisi njegov napredak uopee. O čemu se tu zapravo radi? Radi se o pojavama, koje se dešavaju po našim jedinicama i kod pojedinaca. De-ca mnogih naših Sokola, koji čak u našim redovima zauzimlju položaje, ne samo da nisu Sokol.i, več su i asokolski nastrojena^ To je jedna teška pojava kod nas. Šta nam vredi -svo naše na-stojanje da svim mogučim sredstvima propagande proširimo naš sokolski pokret, ako budemo imali u našim redovima ovakvih pojava. Mnogi če odgovoriti, šta im vredi sve kad nisu voljni ni u stanju da svoju decu uvedu u tu organizaciju i da ju odgoje u duhu koji ispovedaju. I imadu pravo! Osnovna točka našeg rada, najlepše i liajubed-Ijivije sredstvo naše propagande, sredstvo koje če potvrđivati ono što pro-povedamo, jest to, da Sokoli-roditelji odgajaju i odgoje svoju decu u duhu sokolskom, da zadoje ljubavlju za Sokolstvo one kojima su dali život i da im usade u dušu duh sokolski. Oni su najpozvaniji zato, jer ono što oni mogu ne može ni prednjak ni prosvetar. Veza izmedu roditelja i dcce može bla-gotvorno uticati na odgoj naše mlade generacije. Što roditelji usade u dušu, to če ostati kao trajna sadržina njihove duše, nešto što neče moči niti vreme niti bilo što izbrisati. lina li bolje preporuke za' one koji žele da stupe u naše redove nego je to? Slična je pojava kad muž Soko ima ženu nesokol-ski raspoloženu. Istina, danas u doba emancipacije žene, gde se tako bučno traži da žena bude potpuno slobodna, to je shvaHjivo, ali bilo 'bi vrlo lepo kada se to ne bi dešavalo u Sokolstvi^ Ne samo to, nego još nešto. Najbolja potvrda za istinitost i sklonost onog što se propoveda jest život i rad onog koji propoveda. I u Sokolstvu je tako. Najbolja preporuka i potvrda da hočemo i želimo ono što ispovedamo je život i rad samih nas Sokola, koji je u skladu s onim što ispovedamo. Ima li veče protivurečnosti nego govoriti jedno, a raditi drugo? Zar nije samim tim onemogućen uspeh? Naš život i rad ne samo u sokolani, ne samo na sokolskim priredbama, več i privatno, van Sokola, jo ono merilo, kojim svi oni, koji^ žele stupiti u naše redove, mere naš sokolski rad, naše sokolske težnje. Ne zaboravljajmo to i nc pu-štajmo to. iz vida. jer onoliko vredimo koliko i kako radimo. Naveo sam samo par primera, ali za iiustraciju onog što sam hteo, mislim, da je. dovoljno. Život i rad naš se i te kako oštro prati i te s koliko strogosti sudi. Ne zaboravljajmo nikada, da smo svaki od nas sokolski propa-gator, bilo svestan ili nesvestan, prem-da je samo ono drugo poželjno. O skladu našeg života i rada s onim kako to uči Sokolstvo ovisi uspeh te propagande, ovisi uspeh širenja i jačanja celog Sokolstva. Pojedinac čini telo Sokolstva, a rad i život tih pojedinaca čine život i duh njegov. Kao što je pojedinac u stanju da katkada omete pra-vilan rad, tako i život tog pojedinca može da pokvari sklad sokolskog života, da na ta j život baci ružnu senu, jer ljudi cesto rade sude po lošim stranama i njih uzimaju kao merilo. Kod nas je to u Sokolstvu tim lakše, jer imamo mnogo neprijatclja, ' koji žudno hvataju svaku našu grešku, imamo mnogo neupučenih, koji če nas krivo shvatiti. To su te sitnijc pojave našeg života, i baš onc su i te kako važne, jer se desavaju u sredini gde sc nc mogu sakriti i gde često služe kao dokaz, kako Sokoli jedno govore a drugo rade. Živimo u skladu s našim sokolskim načelima, jer to nam je najbolje sredstvo da privučemo u našu sredinu one koji to žele, a tako čemo ujed no izbiti iz ruku naših neprijatclja snažno oružje. Život i rad Sokola i sokolskih porodica jest najbolje sredstvo za propagiranje Sokolstva u sredini koja nije sokolska. To je naša svakidanja propaganda, koja kao stvarna deluje naj-uspešnije, jer služi kao potvrda onog što uvek naglašavamo. Ta propaganda je jasna, vidna i stvarna, jer jc svako- :Preisleiski đani II poUrajinsKog sleta u Sarajevu Dan sokolskog narašlaja i vojske Odličan uspeh sleia narašlaja i vojske — Krasna povorka kroz oduševljeno Sarajevo — Sjajan uspeh javne vežbe, kojoj je prisuslvovalo preko 10.000 gledalaca — Vanredna organizacija sleia Dan sokolskog narašlaja i vojske bio je „generalna proba‘% koja je pokazala, da je sokolsko Sarajevo potpuno spremno za velike glavne slelske dane dne 27, 28 I 29 o. m. Naše istorijsko, sokolsko Sarajevo, več je potpuno spremno da oduševljeno primi brojne tisuče Sokola i Sokolica, koji če lamo pohrliti i sjatiti se o velikim glavnim sletskim danima II pokrajinskog sleta, u jedno i jubilar-nog, kojim se proslavlja 20-godišnjica onog Vidovdana, koji jc 1914, u Sarajevu, navestio početak velikih bor>bi za konačno oslobodenje i ujedinjenje ce-lokupnog našeg jugoslovenskog naroda. Tom prigodom ovim sletom pro-slaviče se i 25-godišnjica osnutka sarajevske Sokolske župe, koja je osnovana god. 1909. Da če Sarajevo sa Sokolstvom dostojno proslaviti ova dva značajna datuma, dokazao nam jc to i slet sokolskog naraštaja i vojske prošle nedelje, kada je naše Sarajevo s največim oduševljenjem i otvorenim bralskim srcem dočekalo i primilo tisuče sokolske cjmladine, koja se je prošle nedelje u nepreglednim jatima sjatila da održi svoj krasni sokolski omladinski slet. I vanredan uspeh tog sokolskog omladinskog sleta bio je puno i ne-osporno jamstvo, da če glavni sletski dani taj uspeh u svakom pogledu ne samo dopuniti, več i daleko nadmašiti, i da če ti glavni sletski dani biti ve-lebna sokolska i nacionalna manifestacija. kojom če še još jače učvrstiti i ponovno '&firmisati sokolska i nacionalna misao u tamošnjim divnim kra-jevima naše otadžbine. Sarajevo je sokolsku omladinu več uoči njcnog sleta dočekalo u nadasve svečanom ruhu, a pogotovo na dan samota sleta, kada je Sarajevom zale-pršalo pravo more naših nacionalnih zastava. Sve je bilo vanredno živo, sve u divnom, radosnom sokolskom raspoloženju. u raspoloženju, koje jc sobom donašala zdrava, vedra i puna bujnog života sokolska mladost. Akademija U subotu, 16 o. m. u 9 sati na večer održana je na letnjem sokolskom vežbalištu u Poštanskom domu, akademija dece i naraštaja. Pred punom baštom, u kojoj se nalazilo preko dve hiljade gledalaca, a bio je prisutan i pomočnik komandanta armije, divizijski general g. M. Tomič, ženska deca i naraštaj izveli su veoma uspeli program uz pratnju muzike Jadranske straže. Vežbe su se izvodile ovim redom: Prvo su nastupile »Male peračice«, ženska deca, Sarajevo; ženska deca s Pala ij?vela su »Valcer«, ples za decu; Sokoličice Zagreb 4 vežbale su »Na izvoru«; ženska .deCa društva Vratnik »Vežbe s venčičima«; uz rusku pesmu devojčicc s Pala izvele su »Kazačok«; »Novo pokolenje« izvele su naraštajke iz Sarajeva uz pratnju deklamovanja dnevna i svuda rašircna. Ona obara prigovor, da je sokolska ideja nešto apstraktno, nestvarno i_ daje najbolju p o t v r d u, da jc ona nešto živo, nesto sto sc provodi u životu, sto ima svoju vidljivu stranu. -Propaganda naših sle-tova »neka daje Sokolstvu impulsa, a ova propaganda životom trajnost. Propaganda velikog stila, koja se postiže našim priredbama, neka nade putem života svoju potvrdu u ovoj propagandi sokolske misli. Veljko Vrlinić, Bojanci. Šantičeve istoiipene pesme; vrlo tešku ritmičku vežbu »Študija« izvele su naraštajke s Vratnika i napokon devoj-čice s Pala »Pantominu«. Svo tačke izvedene su odlično i precizno i uz dugotTajan aplauz. Program vežbi završen je oko 10 sati, a onda se jc razvila veselica. . Pozorišne priredbe U isto vreme dok su na sokolskom letnjem vežbalištu izvodene vežbe u »Imperijal« kinu Sokolsko društvo Va-reš-Majdan sa svojim marionetskim po-zorištem izvodilo je tri programa: »Mali Soko«, koji je otlržao predavanje o sokolskoj ideji i idealima, pozorišni komad »U carstvu patuljaka« i šaljivi komad »Gašo svira na harmonici«. Svi komadi, uz pratnju muzike Sokolskog društva Vareš-Majdan, uspeli su veoma dobro i zadovolj-ilil sokolsku publiku, koja je ispunila skoro svu dvoranu kina. Tu istu veče i u isto vreme u Na-rodnom pozorištu davana je drama »Balkanska carica« od crnogorskog kneza-pesnika Nikole I., koju su odigrali članovi pozorišta. Povorka Sutradan, u nedelju dne 17 o. m., več ranim jutrom veliko sletište počelo se puniti ‘sokolskom omladi-nom, znatiželjnicima, tehničkim osob-ljem i glazbarima. Sve je vrvilo, ko-mešalo se i mešalo u jednom živom klupku, dok se nije svrstala povorka, razdeljena po župama. Povorka je potom krenula pred-vodena sokolskom muzikom sa sleti-šta kroz ulicu Vojvode Putnika, Ale-ksandrovom do Zemaljske banke, onda Prestolonaslednika Petra ulicom do Katedrale gde je skrcnula do Hotel Centrala. Otale sc opet krenulo Kralja Petra ulicom do palače Vakufske direkcije i Principova mosta a onda ravno obalom Vojvode Stepe do Gradskc opštine. Stupanje povorke kroz gradskc ulice donosilo je buru oduševljenja. Ulice su hile prepune sveta, koji so kupio po trotoarima, kapijama, balko-nima i prozorima. Povorka jc nastu-pala. s jednim retkim oduševljenim izrazom srca i nasmejanim licem, mladiči vedra čela i bistra pogleda, koji su stupali čvrstim koraeima i s pokli-kom na usnama. Njihov nastup uneo je u sve ulice jedan neobičan živahan ton: čitave ulice su kliktale i kliktaji su se daleko raznosili, s jednog čoška na drugi, s, jednog prozora na drugi. S prozora i trotoara bacano je na povorku cveče. Mase prolaznika pozdravljale su iskreno i s neobičnim oduševljenjem omladinu poklicima i pljeskanjem. To više nisu bila samo pozdravljanja simpatičnih grupa i župskih postrojenja, nego čitava bura oduševljenja. Nije se znalo, gde je oduševljenje veče: na trato-arima ili na prozorima, na balkonima ili u samoj povorci, koja jc snažno i glasno otpozdravljaJa pesmom i poklicima: Zdravo! Zdravo! Zdravo! Povorka je stupala ovim redom: Najpro je marširala muzika Sokolskog društva Sarajevo* iza nje 23 barjaka, koja su nosili naraštajci, naročiti kršni mladiči. Ovi barjaci su iz svih župa kojc su učestvovale na ovom omliulin- skom sletu. Iza sokolskih zastava stu-palo je starešinstvo sarajevske župe na čelu sa starešinom br. drom V. Be-sarovičem i sa delegatom Saveza br. M. Korunovičem. Podmlaclak i naraštaj muški i ženski župe Banja Luka stu-pao je odmah iza starešinstva župe, a posle njih muzika Muslimanskog za-natlijskog društva Hurijet iz Sarajeva. Svi glazbari u ervenim fesovima. Oko njih nekoliko Sokola, biciklista. Župa Beograd ide odmah iza njih: najpre naraštaj, sve odrasliji, zdravi momci, pa ih publika na ulicama burno pozdravlja skupa s muzikom, koja ide pred njima. Iza njih se redaju učesnici župa Bjelovar, Celje, zatim sarajevska vojna muzika. Iza muzike stupa pod-mladak i naraštaj župa Ljubljana, Kragujevac i Maribor, za njima muzika željeznieara iz Sarajeva, nato duga falanga, omladine iz župa Mostar, Novi Sad, Niš, Osijek, Skoplje, Split, Tuzla, Užice, Veliki Bečkerek i Zagreb, koja završava muzikom zagrebačkog naraštaja. Naročito se dopadaju učesnici splitske župe, koji za čitavo vreme marširanja kroz grad pevaju svoje dalmatinske pesme. Posle njih stupa mnogobrojna omladina župe Sarajevo s brojnim odredima ženske i muške dece, te žen-skog i muškog naraštaja, burno pozdravljeni. Na kraju reda s decom i naraštajcima iz Sarajeva svrstala se muzika Podmlatka Jadranske straže iz Sarajeva. Na ovome mestu se svršava povorka muškog' naraštaja, a nastupa ženski naraštaj iz Banje Luke, župe Beograd, Celje, Kragujevac, Ljubljana, Maribor, Mostar, Niš, Novi Sad, Osijek, Split1, Skoplje, Tuzla, Užice, V. Bečkerek, Zagreb i Sarajevo. Medu njima svira muzika jevrejskog društva Matatje iz Sarajeva. Jedna od najuspelijih grupa bila je povorka podmlatka i naraštaja s Ilidže i okolnih sela sa seoskom muzikom na čelu, sve u narodnoj šarenoj nošnji. Ova povorka svršava sa deči-com Sokolske čete iz muslimanskog sela Hrasnice, njih pedesetak na bro-ju, u belim seoskim gačama i košulja-ma i ervenom ječermom na prsima. Ovu poslednju grupu povorke masa je na ulicama najbučnije pozdravljala, vi-’ čuči iz svega glasa i smejuči se mali-šanima, koji su sasvim ozbiljno stupali' i tapkali opančičima punim seoskog blata po tvidom gradskom asfaltu. Na kraju povorke išao je lekarski automo-bil Crvenog krsta. Sva povorka s ogromnim masama! sveta slcgla se pred Gradsku večnieu,; s obe strane Miljaeke, odakle joj je: br. dr. Bogdan Vidovič održao poduži’ govor. Na balkonu Gradskc opštine bili su: podban br. dr. Hadžiomerović, gradski načelnik br. Mutevelić, generali g. MiIora,dovic i g. Tomič, načelnici banske uprave i opštine, narodni poslanik br. dr. Đuro Ostojič, starešinstvo župe sa starešinom br. drom V. Besarovičem, delegatom SavSza br. M. Korunovičem. veliki broj novinara iz cele zemlje, koji su u taj čas odr-žavali u Večnici svoj kongres i koji su prekinuli večanje da bi mogli pozdraviti omladinu. ^,11 !c ,hr- dr. Bogdan Vidovič odr- zao sledeči govor: »Zdravo da ste mladi naraštaji!i Zdravo nado, uzdanico roda! Uzviše-na sokolska ideja, puna najplemeniti-lih sokolskih i čovečanskih ideala, I Ijubav ргептз Sokolstvu razigrale su vaša mlada srca, nagnale vas da rez- Počelak pokrajinskog slela u Opavi Prošle nedelje, 17 juna, započeo je veliki i značajni pokrajinski slet če-škoslovačkog Sokolstva u Opavi. Ovaj slet toliko je značajniji, jer je afirmacija sokolske misli u krajevima. u ko-jima su Česi imali pre rata silne nacionalne borbe s Nemcima, i gde je bilo opasno biti Soko. Pokrajinski slet otvoren je dečjim i naraštajskim da-nom. Slet se održava na vrlo lepo ure-denom Tirševom stadionu na brdu Kilešov, a izvesni momenti sleta pre-nosiče se i putem radia. Slet je po-zdravio posebnim dopišem i; primator grada Praga brat dr. Baksa, a na glavni sletski dan, koji če biti 1 jula, doči če i starešina ČOS brat dr. Bukovski. Interesantna je i za češkoslovačke Sokole značajna činjenica, da su sletske značke za decu, kojih je bilo izradeno 5000, nestale, i da je sletski odbor mo-rao naručiti još 2000 komada. IV medusleiska takmičenja Č03 u Brnu U proslavu 20 godišnjiee prvog velikog sokolskog sleta u Brnu, koji se održavao u najtežim prilikama go-dine 1914, održava se u nedelju 24 o. m. veliki slet brnskih i ostalih moravskih župa. Da ČOS dade ovom sletu još veče značenje priredila je IV medu-sletska takmičenja ČOS, koja su se održala u nedelju, 17 o. m. Takmičilo je, svega 614 takmičara. U višem odeljenju pobedila je vrsta Sokola Brno I, od pojedinaca brat Lefler iz Praga-Vinohradi, u srednjem odeljenju vrsta Sokola Brno I, a od pojedinaca brat Franjo Vanja iz društva Brno I. Takmičenja su se održala na uzorno ure-denom stadionu Sokola Brno I. Takmičenja su počela več u 7 sati ujutro. Na samom vežbalištu bilo je postavljeno poprsje pok br. dr. Jindre Va-njička, kome su se sve vrste poklonile. Sama takmičenja otvorena su maršem: »U novi život«. Borba za prvenstvo bila je vrlo živa, ali dostojanstvena, sokolska. Znalo se je od-mah u početku, da če se u višem odeljenju boriti za prelazni Tiršev dar vrsta Sokola Vinohradi i Brno I. Zbog bolesti brata Hudeca, koji nijc mogao da nastupi u vrsti Vinohradskog Sokola, pobedila je u višem odeljenju vrsta Sokola I iz Brna sa 544 točke, dok je vrsta Vinohradskog Sokola po-stigla 517 točaka. Kod pojedinaca prvo je mesto osvojio brat Lefler s 98"50 bodova, jer se brat Gajdoš od Pešte još nijc oporavio, pa je došao tek na treče mesto sa 96 točaka, dok je drugo mesto osvojio brat Nastou-pil iz Bratislave. U srednjem odeljenju postigla je prvo mesto vrsta Sokola Brno I sa 576 točaka. Kod pojedinaca (Nastavak sa 1 Strane) mahnete vašim čilim i snažnim krilima i da se preletajući s kraja na kraj naše mile i krasne otadžbine Jugoslavije, sjatite u naš lepi kraj, sokolsko gnezdo šeher Sarajevo, Najlepši dani, cve-če vaše mladosti, bračo naša mlada, padaju u ozbiljna, teška, puna iskuše-nja poeleratna vremena, vremena puna bede i nevolja. puna neizvesnosti i teškoća, puna ozbiljnosti života. Ali što su vede zapreke, toliko snažnija mora da bude volja i snaga da se one savladaju. U našem sokolskom rečni-ku nema izraza ne mogu, ne znam, ne-ču, ne smem. Čvrsta, odlučna volja nadvladuje sve moguče prepreke. Podignute glave i vedra čela gle-dajte otvoreno i smelo u budućnost i život. Vežbajte se u istrajnosti, po-žrtvovanosti, učite sve plemenite vrline da se spremite za život, da budete uzorni i čestiti gradani, najčvršći temelji velike, srečne nedeljive Jugoslavije (Burni poklici: Živela). U tome cilju vode vas putevi kojim ste pošli, vode vas putevi i ciljevi Sokolstva. Oplemenite mladu. čistu i nepokvare-nu dužu, udahnite u nju sve najpleme-nitije i najuzvišenije vrline čovečan-ske. U z t akvu dušu odgojite snažno, otporno i čvrsto telo. Stvorite novo, mlado i zdravo, snažno, napredno po-kolenje dostojno ispolinskih podviga svojih predaka, preporodite i za život očellčitg sami sebe, a tako ceo naš narod i naftu milu domovinu, da bi uz-mogli iz ruku svoje starije brače kao nmsvetiji amanet primiti i ponosno dalje nositi uzvišeni sveti steg sokolski, ieplean najsvetijim jemstvima bratstva, ljubavi, požrtvovanja, jednakosti i skromnosti, samopregora, bez koristi i slave. Naš narod je po svojoj naravi miroljubiv i držeči se one narodne izreke: Svoje ne daj, a tude ne dir a j, nema prohteva da tiče u prava i gra-nice drugih. Ali moramo svi do jedno-ga biti spremni da u odbranu časti i nedčovečanskom borbom stečene slo- u srednjem odeljenju prvi je bio brat Vanja iz Sokola Brno I sa 98 točaka. Takmičenja članova vodio je načelnik ČOS brat dr. Miroslav Klinger, koji je na kraju izrazio svoje potpuno zadovoljstvo, kako u pogledu same organizacije takmičenja, tako i u pogledu spreme takmičara. Zastupane su bile skoro sve župe ČOS. Medusletska takmičenja članica u Prosljejovu Dok su se takmičenja članova održavala u Brnu, takmičenja članica održala su se iste nedelje, 17 o. m., u Prostjejovu. Takmičilo je 446 takmi-čarki. Takmičenja su počela pod vodstvom načelnice ČOS s. Marije Pro-vaznjik u 7 sati ujutro, a završila su se u naj lepšem redu več u 12.30, dok su definitivni rezultati bili objavljeni u 14 sati. Takmičilo se u višem i srednjem odeljenju. Prvo mesto osvojila je Hržebinova iz Vinohradskog So^ kola s 58 točaka, dok je svetska prvakinja s. Djekanova, zbog zamorenosti i neraspoloženja, došla tek na treče mesto. Na drugom je mestu s. Nora Hajkova iz Praškog Sokola. 25 ~ godišnjica smrti brala Vasilja Stojanova Organ Saveza bugarskih Junaka seča se u odužem članku 25 godišnji-ce smrti brata Vasila Stojanova, prvog Bugara, člana češkog Sokola. Pokojni brat Stojanov bio je jedan od prvih bugarskih intelektualaca, koji je stu-dirao u Pragu, i postao vredan član Praškog Sokola. Kao vežbač toliko se je istakao, da je bio nagraden poja-som s češkim srebrnim lavom. Na-kpn povratka u Bugarsku održavao je veze s pokojnim Palackim i s Levskim, s kojim je učestvovao u borbama pro-tiv Turaka kod Beograda. Sve do svoje smrti ostao je veran sokolskoj misli. Završena proslava 50-godišnjiee Sokolske župe Tirševe Velikim sletom članstva iz župe Tirševe i Denisove, a i ostalih sused-nih župa, završila se je u nedelju, 3 o. m., proslava 50 godišnjica prve i naj-starijc češkoslovačke Sokolske župe Tirševe u Kolinu. Pre podne održali su se na igralištu AFK »Kolin« pokusi i takmičenja, a kasnije svečana van-redna župska skupština. Po podne krenula je po ulicama povorka u ko-joj je učestvovalo preko 1400 članova i članica u odorama. Na vežbalištu je nastupilo preko 800 članova, a članica preko 1000, dok je starije brače nastupilo 117. U programu su bili, pored obaveznih prostih vežbi, uvrštene još i vežbe na spravama, štafeta i posebni nastupi pojedinih društava. bode domovine istupimo požrtvovano, junački i neustrašivo. U toj svetoj borbi tebi če, omladino, snago i ponose naš, pasti u deo najznačajnija i naj-svetija uloga čuvanja svetog praga domovine. Izvrši je tada časno, požrtvovano i junački, kao što su to pretci vaši činili. Kao najsvetiji primer neka ti, omladino, posluži veliko delo požrtvovanja največeg sina našeg naroda Velikog Kralja Petra Oslobodioca (burni uzvici: Slava mu). U ovom istorijskom mestu pripalila su vaša starija sokolska braća zublju zahvalnosti da je odatle na krilima sokolskog leta ponesu na najsvetije mesto naše mile otadžbine, na sveti grob velikog Vožda i Kralja Oslobodioca. A ti, mladosti i snago naša, nadahni u ovom gnezdu Sokolova, mlade i čiste duše svoje najplemeni-jim, najuzvišenijim osečanjima duše i duha velikih nenadmašivih predaka svojih. Rasplamsaj u plemenitim srcima svojim plamen večite ljubavi, vernosti, odanosti i požrtvovanosti za ono što je sedi Veliki Kralj Oslobodilac najviše ljubio: pravdu, slobodu, narod i Otadžbinu. Sledeči Njegovom svetlom i velikom primeru budi celog svog života spremna dati stvarni i vidni dokaz svoje vernosti prema rodu, Kralju i otadžbini. Raznesi mladim srcima svojim večni živi plamen ljubavi prema svom narodu, miloj domovini širom naših brda i dolina, prenesi ga u srca sve naše mile brade i sestara, da kao večita zublja plamti u znak naj-odanije i najiskrenijc zahvalnosti Velikom Kralju Oslobodiocu. i svima onim znanim i neznanim, koji stvoriše veliku slobodnu nedeljivu domovinu našu Jugoslaviju. (Burno klicanje.) Neka je večita hvala i slava svetim seni-ma onih koji živote svoje položiše za Kralja i otadžbinu. Slava im! Našem dičnom Kralju, Njegovom uzvišenom Kraljevskom domu, bratu starešini Prestolonasledniku Petru i našoj miloj domovini Jugoslaviji, iskreno sokolsko trokratno: Zdravo! Zdravo! Zdravo!« Posle govora, koji je bio prekidan čestim poklicima, otsvirana je državna himna. Oduševljeno se klicalo Nj. Vel. Kralju, Kraljevskom Domu, Jugoslaviji. Sokolstvu, vojsci i t. d., nakon če-ga se povorka razišla i mnoge grupe nestajale u gradskim ulicama i trgovi-ma. Javna vežba Popodnevna javna vežba, koja je počela u 4 sata na impozantnom sokolskom stadionu pokazala je potpuno i uverljivo dimenzije sleta, koji je Sarajevo več počelo intenzivno i sve-srdno da doživljuje. »Generalna pro-ba« dala je sjajne rezultate. Ovom se je prilikom videlo uzorno i disciplino-vano kretanje sokolskih masa, savla-davanje komande i tehnika sleta večih razmera. Impozantnu sliku dale su velike tribine, na koje se je sleglo sokolsko Sarajevo. Tri velike tribine bile su gusto prekrivene gledaocima, a što je javna vežba dalje odmicala i četvrta je tribina bivala sve crnja. S Črnog Vrha, sa strane nad sle-tištem, takoder jc javnu vežbu gledalo nebrojeno gledaiaca, koji ni u odušev-ljenju nisu zaostajali za onima s tribina. Na samom sletištu bilo je oko 10 hiljada gledaiaca. Ova bujica trebala je dugo dok se slegne na tribine a tako isto dok napusti sokolski stadion. Le-pu je sliku pružao jedan deo zapadnih tribina gdt> su našli mesta vojnici iz sarajevskih garnizona. Red na stadionu bio jc uzoran. Sada su se, pred glavne sletske dane, mogle ispitati i videti sve nepotpuno-sti da organizacija za sam slet bude što savršenija. Slobodno se može reči, da je ova »generalna proba« u svakom pogledu uspela. To se jc najbolje moglo videti na licima tolikih hiljada zadovoljnih gledaiaca, koji su juče raz-dragano odobravali našim mladim So-kolima. Utisak kome se juče na sletu na-raštaja niko nije mogao oteti bio je, po prilici, ovakav: mladi Sokoli, oni koji dolaze, uistinu su omladina koja uleva poverenje i pouzdanje. Nova Jugoslavija, koja je baš sada u punom cvatu, vredna je oduševljenja i najlepših nada. Sokoliči, naraštajci, koji su u Sarajevo pohitali s jednog do drugog kraja i granice naše zemlje, nastupili su kao močna zajednica omladine, koja jedinstvo oseča u srcu, koja Jugoslaviju doživljuje mentalno i koja ne može da razume trzavicc i gloženje starih. Na ovome svomc sletu omladina Jugoslavije, najlepši naraštaj, nastupi-la je u Sarajevu na jednom frontu, ši-rokom i močnom, koji su osetili ne-brojeni gledaoei, jer je jedinstvo ovde bilo tako uočljivo triumfalno. Uvod u glavne sletske dane bio je simboličan: d^lazi omladina kao vesnik novih, be-ljih dogadaja. Ne samo to! Ovaj j.e uvod pokazao, s koliko je ozbiljnosti i organizatorskog duha pripreman slet, da baš u sokolskom smislu, po disciplini i jednodušnosti, postigne što bolji rezultat. Dan je bio oblačan, bez kiše. Teren je bio prilično vlažan, ali su naraštajci i na takvom terenu uzorno svla-dali sve zadatke pred kojima su stajah. Radili su uz komandu, koja je od-jekivala preko zvučnika i uz muziku sa zapadne velike tribine. Muzika je smeštena tako podesno pod eliptičnu tribinu, koja deluje kao zvučnik ogromnih razmera. Arhitekta lepog sletišta postigao je ovim uspeh kao da je iz-gradio dvoranu sa maksimumom akustičnosti. Na istočnoj tribini bili su brojni pretstavniei vojske i svih vlasti. Zapa-ženi su i učesnici novinarskog kongresa, koji su s velikom pažnjom pratili slet. Komanda s istaknute načelničke tribine nijo se na glavnoj 'tribini čula, ali su se zato videli dobri i precizni njeni rezultati u vežbama i nastupu. Prvi nastup bio je zaista impo-zantan. Razvijanje odreda malih i naj-manjih Sokoliča teklo je brzo i pouz-dano, bez kolebanja i grešaka, pa je ovakav nastup izazvao buru odušev-Ijenja. Ovaj nastup pružao jc krasnu sliku, u kojoj su se naročito isticale živopisne nošnje seoske dece i nošnje Sokoliča iz okolice Sarajeva. Pred svima su visoko istaknute jugoslovenskc zastave. Iz nebrojenih usta čulo se je: — Mladi, mladi dolaze!... Na tribinama se je prolamalo od oduševljenja. Slika je bila nezaborav-na. Posle Sokoliča nastupio je sigurno i čvrsto odred vojske: oficiri, pod-oficiri i vojnici, sve sami takmičari. Oduševljenje se je pretvorilo u pravi delirij. U jedan mah i dugo čuli su se snažni poklici: — Živela naša vojska!... Odred je prošao krajem sletišta, burno aklamovan i postrojen stao pred glavnu tribinu gde su takmičarima po-bednicima podeljeni darovi. O rezul-tatima tih natecanja obavešteni su glc-daoci preko zvučnika. Vežbama je upravljao br. Ivan Kovač. Takmičenja su vršena u dve grupe. U prvoj je grupi bilo 112^ a u drugoj 64 takmičara iz svih pukova sa teritorija II armijske oblasti. Takmi-čare je predvodio generalštabni pukov-nik br. Ivan Kukavčie. U četveroboju su postignuti ovi rezultati. Kao prvi plasirao sc je kaplar Ivan P. Mateljan iz 24 artiljerijskog puka sa 91 bodom; kao drugi Milan Medič, redov 29 peš. puka sa 90 bodova, a kao treči Rade Balač, narednik iz 23 art. puta sa 85 bodova. U drugoj grupi, vojna gimnastika, prvi se je plasirao br. Bogdan Erič, kaplar-dak, iz 55 rezervnog puka sa 60 bodova, drugi Dušan Barčič, podnared-nik iz II. vazduhoplovnog puka sa 59 bodova, a kao treči Dimitrije Dimitri-jevič, potporučnik iz puka Boke-Ko-torske sa 58 bodova. Van konkurencije se je takmičio potpukovnik 26 peš. puka br. Ljubomir Mandič, koji je postigao najbolje rezultate sa 99 bodova. Prcdaju nagrada pobcdiocima, koje je dalo MiniStarstvo vojske i mornarice i Savez SK.I, publika je dugo pozdravljala. Delile takmičara i dalje je aklamovan. Nastupila su zatim sokolska deca: mališani su prekrili celo vežbalište i s maksimumom skladnosti izveli svoju tačku: umivanje i veselo kolo. Deca su izazvala razdraganost kod sve publike, da potom poraste oduševljenje kad su vojnici- takmičari nastupili u trčanju s puškama preko prepona. Momci su jurili preko prepona srčano i muški. Preko visoke glave prebacivaji su se požrtvovno i naglavačke, što je izazvalo burno odobravanje. Onda su nastupile naraštajke. Razvijanje vrsta precizno i tačno. Mimohod siguran i kasnije izvodenje slika ovc prekrasne mladosti pračeno je s ushičenjem. Celo polje mladih Soko- Ovih dana ustrojen je pri Mini-starstvu za fizičko vaspitanje naroda Savetodavni odbor, koji čc imati za-datak da se, van administrativne funkcije, koju ima samo Ministarstvo, bavi čisto stručnim problemima i potrebama fizičkog vaspitanja. U vezi s time izdano jc i sledeče saopčenjc: »Ministar fizičkog vaspitanja naroda g. dr. Grga Anđelinović ustanovio je pri Ministarstvu fizičkog vaspitanja naroda Savetodavni odbor sa zadat-kom: a) da po pitanjima fizičkog vaspitanja daje Ministru svoje stručno mišljenje i savet; b) da poveže medusobno pojedine delove privatne inicijative te da njen rad dovede u sklad s radom i nasto-janjima Ministarstva f. v. n.; c) da Ministarstvu f. v. n. predla-že potrebne pothvatc, planove i programe rada korisne za opšte i speci-jalno fizičko vaspitanje naroda. Savetodavni odbor sačinjavaju 20 lica, koja postavlja Ministar fizičkog vaspitanja naroda na godinu dana iz redova stručnih lica pojedinih udruže-nja i ustanova koja spadaju u nadlež-nost Ministarstva f. v. n. kao i po jedan pretstavnik Ministarstva vojske i mornarice i Ministarstva prosvete. Služba u Savetodavnom odboru je počasna i za svoj rad članovi neče primati nikakve nagrade. Članovi Savetodavnog odbora kad putuju iz svog mesta stanovanja na sednicc odbora imaju pravo na nak-nadu putnih troškova. Plenarne sednicc i sednicc komisija saziva i pretsedava im Ministar f. v. n. Sednice čc sc održavati u Beogradu ili Zagrebu. Savetodavni odbor sačinjavaju ova lica: pretsednik: g. dr. Pihler Alfred, asistent Univerzitcta, načelnik Sokolske župe — Zagreb, Zagreb; potpretsednik: g. Kneževič Stevan, brigadni general u penziji, potpretsednik Saveza sportskih saveza, potpretsednik Jugoslovenskog lakoatletskbg saveza — Beograd; članovi: g. Ambrožič Miroslav, direktor tiskare, načelnik Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije — Ljubljana; g. Belajčič dr. Vladimir, kasacioni sudija, pretsednik Prosvetnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, član izvršnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije — Novi Sad; g. Bloudek Stanko, inženjer, načelnik Tehničkog otseka Jugoslovenskog zimsko-sportskog saveza — Ljubljana; g. Deškovič Žarko, inženjer, pretsednik Jedrilačkog kluba »Labud« — Split; g. Dobrin Miroslav, bankarski či-novnik, tajnik Jugoslovenskog Olim-pijskog odbora, tehnički referent Jugoslovenskog lakoatletskog saveza, član Tehničkog odbora Sokolske župe Zagreb — Zagreb; g. Funk Edo, industrijalac, pretsednik Saveza moto-klubova Kraljevine Jugoslavije, član uprave Auto-kluba Kraljevine Jugoslavije, potpretsednik Jugoslovenskog Olimpijskog odbora — Zagreb; g. dr. Stevan Hadži, pomočnik bana Savske banovine, pretsednik Saveza sportskih saveza, pretsednik Jugoslovenskog Olimpijskog odbora — Za-greb; g. Jankovič Vladimir, nastavnik gimnastike, blagajnik Saveza sportskih saveza. član Tehničkog odbora Sokolske župe Zagreb — Zagreb; g. Kovač Ivan, nastavnik gimnastike Vojne akademije, član uprave Sa lica razvijalo je slike, koje su na na raštaj stavljale velike zahteve, svlada-ne do kraja. Bile su to lepršave i.2re» balet devojčica, čiji je broj impozan-tan. Dalje su nastupila muška deca u veselim igrama. Deca su burno navijala za vreme tih igara, osobito za vreme šaljive štafete, jahanja i guranja druga poput tačaka. Posle dece nastupio je muški naraštaj. Ovo je bio pravi pravcati triumf javne vežbe. Naraštajci su stupali u triumfalnoj širokoj ironti: omladina koja osvaja i oduševljava, koja je poslušna na jedan znak i krat-ku komandu. Njihov je nastup zaslu' žio zaista one poklike kojim jc pračen-Naraštaj jc bio homogena celina u odličnoj fizičkoj kondiciji, koja je № ponovala. Još za vreme same vežne naraštajci su dobili jednodušan aplau2-Slika je bila jedinstvena. Redale su se zatim igre ženske <#; ce i štafeta odabranih 'takmičara, koji su postigli dobre rezultate. Na spravama su se istakli dobri naraštajci i naraštajke, koji su uložili s uspehom velike napore. Sve se jc prolamalo kad su, na kraju, nastupili vojnici rajlovačkog vazduhoplovnog puka. Ovi momci su u vežbama sigurni i močni: aplauz je pratio svaki njihov značajniji pokret u vežbama sa puškama. Time jc bila završena ova odlično uspela javna vežba, krasno uspelo^ sletskog dana naše sokolske omladine- veza Sokola Kraljevine Jugoslavije "* Beograd; g. Macanovič Hrvoje, novinar, tajnik Saveza sportskih saveza, član uprave Jugoslovenskog olimpijskog odbori pretsednik Prosvetnog odbora Sokolske župe Zagreb — Zagreb; g. Miličevič Milan, vojno-sudski pukovnik u penziji, član upravnog odbora Streljačkog saveza — Beograd; g. Miodragovič Mata, inženjer. biv. potpretsednik Jugoslovenskog pl*' vačkog saveza, biv. potpretsednik Beo-gradskog loptačkog potsaveza — Beograd; g. Mirosavljevič Nenad, inženjer, dipl. pilot, rezervni vazd. poručnik, sekretar Središnjeg odbora Aero-kluba -— Beograd; g. Petrovič Kosta, inženjer, 1>. starešina Sokolskog društva — Subotiču, pročelnik Komisije Saveza sportskih saveza — Subotica; g. dr. Živko Prebeg, lečnik Škols narodnog zdravlja, specijalista za; sportsku higijenu, pročelnik Komisije Saveza sportskih saveza — Zagreb; g. Šmit Anton, inženjer, član uprave \ atrogasnog saveza, starešina Va-trogasne župe Osijek — Osijek; g. dr. Ivo Stalio, lečnik, bivši pretsednik Jugoslovenskog veslačkog saveza, pretsednik Veslačkog kluba »Gusar« — Split; g. Vukelič Stjepan, inženjer, ei-novnik Centralnog higijenskog zavoda, član upr. odbora Saveza skauta Kraljevine Jugoslavije — Beograd- g. Vukovič Milan, konjički brig-general, član odbora Kola jahača 11 Beogradu i komandant Konjičke škple u Zemunu; za p oslov nog sekretara: g. Krejčik Bogoljuba, profesora, etručnog referenta Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda — Beograd.« Dar braće Čehoslovaka N|. Vis. Prestolonasledniku Peiru Ovili dana predao je u Dvori* 1 zam. starešine br. E. Gangl za starešinu Saveza SKJ Nj. Vis. Prestol^' naslednika Petra u ukusnom povezu * s posvetom originalnu partituru Zaj' ceve opere »Nikola Šubič Zrinjski«’ dar brače čcškosloл,ačkih Sokola. Ti* partituru bio jc sačuvao siromašni če-гм' muz*^ar * garderobijer Bedržih s Plavca, od koga ju je sada otkupil0 češkoslovačko Sokolstvo i daroval^ našem Prestolonasledniku Petru. Izvešlaj l jubljanskog Sokola Ljubljanski Sokol izdao jc i °vC godine svoj godišnji izveštaj u nar«' čitoj brošuri. Obzirom na prošlogodiS' nji pokrajinski slet u Ljubljani ovo-godišnji jc izveštaj opširniji i oprc,T1j Ijen sa 8 slika u bakrotisku. IzveštaJ je bio izdan u večoj nakladi, jer ) . društvena uprava bila opravdan^j mišljenja, da če mnogi učesnik nabaviti tu brošuru kao uspomenu n tako lepo uspeli slet, i to tim više, Jec sc je od izdavanja sletske spomenic uslcd malog broja prijavljenih PrL’ platnika moralo odustati. Cena je ovom izveštaju, korfa još svega oko 250 priineraka, V . 10'—. Naručuje se kod »LjubljansK Sokola«, Ljubljana, Narodni Dom. Savetovani odbor Ministarstva za fizičko vaspitanje naroda J II s!ei Sokolske /upe Varaždin u Čakovcu 3 o. m. Sokolska župa Varaždin o držala je svoj drugi slct u Čakovcu na'dane 2 ■ i ^.una K- Po broju učesnika i po svečanosti bila ic to jedna od fpii s°kolskih i nacionalnih mani-™ja na severu naše države. U isto-„if„ firacl Zrinjskih — Čakovec — gao se je velik broj Sokola i još ve-л roA na|oda iz Medimurja i Mrvat-л,,. Zagorja. 76 sokolskih društava i varaždinske župe ueizostavno je stupi, sve jedan lepši od drugoga. Aka-demiju otvorio je zanosnim govorom o petnaestgodišnjem radu čakovačkog društva prosvetar brat Martin Ribarič. Seljački pevački zborovi Sokolskih četa Križovljan, Cestica, Vratišinec i . Šenkovcc otpevali su Paščanov »Sokolski pozdrav«. Prisutni oduševljcno su pozdravili prvi i odlični nastup se-oskih pevačkih zborova. Nastupila su muška deca društva Mursko Središte Sa II sleta Sokolske župe Varaždin u Čakovcu dne 3 o. m. S^što^0 na tom sletu- Usprkos to- 2atn0jje^a taj s'ct nije bila podeljena - >ce župe pokazale čvrstu discipli broju Z »Ze materijalne žrtve u punom sleta rUcestvovale svim priredbama skniica L mariborske župe, pored iza-bila si dra Šalamona i Komaca, Uier r\ ZastvuPana društva Ptuj, Ljuto-dava sm°Ž’ Središče ob Dravi i Len-2a$tuna tr.^ barjaka. Zagrebačku župu bil0 £a(* Je brat Debeljak, a lepo je $a ^а!г;УРапо i zlatarsko društvo sa esinom bratom drom Mohrom, tujstvo SC °državao pod pokrovi-Har0(]o u* m’nistra fizičkog vaspitanja V-4 k ■•rata c*ra Grgura B. Anđelino-Kak'0 fj1 je lično prisustvovao sletu. Ла povlastica, to su ipak sve avil0 Je istodobno domače društvo Posveti] SV°-*U petnaestogodišnjicu t ka° ^ } izvilo svoj barjak, te je ske bnn ®tonie prisustvovao ban Sav-се1Пј^у0уЈ,Пе brat dr. Ivo Perovič. Nasede iz *r - LV?za zastupao je brat Proške •')ubljanc. Gospodina Ministra P^kovn'L. ^ornarice zastupab je brat ' ,0vako ^tfOvič. Ovakovoga slavlja llifestac,'lnipozantne i oduševljene majeta ,nc pamti Čakovec nakon јац пД. ^ 1919 godine, kad je odr-“finoiti M s^et u netom oslobo- f imurju, a i prvi slet u uje-°kičeneJ Jugoslaviji. Sve kuče bile su ^a. {^| Zelenilom, barjačima i sagovi-im prolazima kroz mesto Цој iP V suj .susretljivošču opštine, vrt0 uue na čelu brat Mr. Ph. Nothig! Stad i ,usni slovoluci, a naveče sav je , Več° *vno osvetljen. u^Ver u,.subotu ujutro počeli su u •^ii Su „v lzava'ti Sokoli, naročito oni, Cetliima »eT*tvovali na župskim takmi-®udaca uJutro održan je zbor svih »Wičr,5- ta‘eno u 14 sati započela su Ntupi,Od prijavljene 71 vrste *,vet v Ji na takmičenjima šestdeset Ia^tuiči]e sa 432 natecatelja. Čete su јМагцј г?- veliki srebrni lovor-venac, Га1Ја na-u ,r. Njegovog Veličanstva j VpJbpij°j £upe. Takmičenje, Je n i° s*ets^ib svečanosti, odrta ■ koi;a • asno uredenom igralištu j sustl'etljivo stavio svoje ћ eiija Ji vIla na raspoloženje. Tak-rcdvitle ' Vrsena su, kako je bilo i ^,eno u 18 sati. ul£ završenih natecanja krenu-pma. baikljada predvodena lj.^vIja|rv ^ađanstvo srdačno je podali jurw? ’ ^°ji su oduševljetio d Nave^ ,nskom Čakovcu. гп^Ја, ko.l,°^rzana ie na sletiStu akar Na , iJe P°setio silan broj na-fle^tor4i- len°j tratin* igrališta, uz 0 OSvetlenje, nizali su sc na- u prostim vežbama. Pod ravnanjem brata Miška Žganca otpevao je me-šoviti pevački zbor čete Vratišinec tri medimurske narodne pesme. Sledila su muška deca čete Mačkovec sa simbo-iičkim vežbama. Naročito su se istakle članice društva Čakovec ritmičkim val-cerom. Članovi čete Pustakovec odlično su izveli devetku. Pevački zbor čete Šenkovec otpevao je tri Žgančeve pesme. I taj zbor pobrao je mnogo odobravanja. Članovi te čete izveli su skladno, u lepim narodnim nošnjama, proste vežbe. Iznenadio je preciznošču i skladnošču naraštajski tamburaški zbor društva Ivanec, koji je, nakon jakog pljeska, morao dodati još par skladbi. Ženska deca čete Petrijanec lepo su izvela vežbe venčičima. Oso-bito jc bila efektna simbolička vežba velikog broja čakovačke dccc »Istri« uz prigodne pesme. Glcdaoci su tu dirljivu izvedbu popratili čestim klicanjem zarobljeno] brači. Mešoviti zbor Križovljan-Cestica otpevao jc tri zagorske narodne pesme, koje su sc svi-ma mnogo svidele. Muški naraštaj iz Varaždina izveo je rajalnu vežbu »Mladi vojaki«. Tim nastupom doista mladih i skladnih vojnika, bili su svi zadovoljni. Uzorno izveli su članovi ča-kovaokog konjičkog otseka vežbe sabljama. Članice iz Varaždina nastupile su u teškoj, ali odlično izvedenoj rit-mičkoj vežbi »Svetlo i tema«. Ova na-dasve uspela akademija zaključena je pesmom »Oj Slaveni«, koju su pevali svi pevački zborovi sokolskih četa. Pojedine vežbe izvadane su uz pratnju glazbe ili glasovira pojačanog zvuč-nikom. U nedelju na glavni dan sleta, osvanule su čakovačke ulice prekrivene masama naroda. U pratnji dvaju ode-Ijcnja sokolske konjiče uputili su se ministar fizičkog vaspitanja brat dr. Andelinovič i ban brat dr. Perovič kroz dugi špalir vatrogasaca, koji su takoder u velikom broju (oko 30 društava) prisustvovali sletskim priredbama, školskc dece te gradana i seljaka na trg Kralja Petra, gde su sokolski funkcionari, na čelu sa starešinom župe bratom Belčičem i pretsednikom slctskog odbora bratom drom Blaši-čem, dočekali goste, kojima su nara-štajke predale cveče i sletske značke. Kroz ulice prepune naroda, otežano jc bilo razvijanje sokolske povorke, koja je tačno u 11 sati krenula sa sletišta. Povorku je predvodila fanfara čakova-čkog konjičkog o-tseka. Za njom, iašilo je 60 Sokola konjičkih otseka Varaždin i Čakovec. Nošena su 23 barjaka. U povorci sviralo je devet glazbi. Sle- vrsta Sokolske čete Nedelišče s vencem Nj. Vel. Kralja dili su: starešinstvo i načelništvo župe, pretstavnici vatrogasnih društava, zatim članovi u svečanom kroju (204), članice u svečanom i vežbačem odelu (104), žen. naraštaj (165), muški naraštaj (235), muška deca (654), žen. deca (465), članstva u narodnim nošnjama i grad. odelu (324). Kad je povorka sti-gla pred tribinu, na kojoj su se skupili gosti, pretstavnici vlasti i Sokola otvorio 'je zbor pretsednik sletskog odbora i starešina domačeg društva br. dr. Albin Blašič pozdravivši sve pri-sutne. Zatim je govorio ministar brat dr. Andelinovič. Njegov govor bio je često^ prekidan, oduševljenim poklici-ma: Živeo Kralj! Živela Jugoslavija!, a i povicima uperenim protiv tisučgo-dišnjeg neprijatelja. Istaknuo je, da je ove sokolske falange i ovc sokolske zastave, koje tako ponosno stoje na braniku naše severne granice, moguče sru-šiti samo onda, kad i poslednji od nas padne u borbi protiv starih i novih Azijata. Svoj govor završio je pozivom Sokolima da budu uvek spremni dati živote za odbranu našeg Kralja i Otadžbine. Nakon otsvirane himne obavio je vrli nacionalni borac, gvardian čakovačkog samostana g. Troha, uz azisten-ciju dvojice svečenika, blagoslov no-vog barjaka, koji je izraden po naer-tima brata profesora Kralja — Medi-murca. Tom prilikom održao je g. Troha vanredno lep patriotski govor, po-zivajuči Sokole da se ov>de na granici zbiju u guste redove sokolskih legija. Nakon -toga uzeo je u ruke novi barjak ban brat dr. Perovič i okitivši ga narodnom vrpcom, predao ga je u ruke barjaktara rckavši medu ostalim: »Ova j neprikosnoveni simbol naših ideala istakni uvek i u svakoj pri-lici visoko, kroči za njim ti i tvoja brača ponosno i gordo u smrt i u sla-vu. Pamti, da smo mi Jugosloveni još daleko od toga da bi nacionalni naš zadatak bio konačno ostvaren.« Posle brata bana održao je govor brat dr. Blašič, koji je zahvalio banu na kumstvu i istaknuo istorijat čakovačkog društva, koje je osnovano več u januaru 1919 godine kao jedno od prvih jugoslovenskih sokolskih društava kakovo je ostalo uvek, a čiji je duhovni začetnik bio najzaslužniji sin Medimurja blagopokojni dr. Ivan Novak. Nakon toga govorili su zastupnik saveznog načelništva brat Prosenc, potstarešina zagrsbačke župe brat Debeljak i potstarešina mariborske župe brat dr. Šalamon. Zbor jc zaključio starešina žune brat Belčič, okitivši novi barjak lepom vrpcom župe, koji je istaknuo višestruku važnost tog sleta, pozvavši Sokolstvo varaždinske župe i na dalnji rad. Nakon defileja prireden je za uz-vanike zajednički ručak, na kom je govorio brat Belčič, uputivši prvi pozdrav Njegovom Veličanstvu Kralju. Nakon njega govorili su brat dr. Blašič, varaždinski načelnik brat Novakovič, potstarešina župe brat dr. Milenko Svoboda, koji je nazdravio pret-stavniku ministra vojske. Ministar br. Andelinovič i ban brat dr. Perovič zahvalili su na pozdravima, čestitajuči župi na tako uspelom sletu. Sa sleta odaslani su pozdravni telegrami Nj. Vel. Kralju, Nj. Vis. Prestolonasledniku i bratu Engelbertu Ganglu, koji potonji je brzojavno po-zdravio ovaj slet. Posle podne u tri sata krenule su snram sletišta guste mase naroda, koji je zauzeo sva mesta tako da je i van sletišta još ostalo mnoštvo naroda. Uz gruvanjc mužara otpočela je javna vežba. koja je započela predajom sre-brnog lovor-venca četi nobednici na takmičenjima iz Nedelišea. Vcnac je načelniku čete, bratu Viljevcu predao izaslanik Ni Vel. Kralja diviz. konjički deneral brat Milosavljevič. Taj svečani akt burno je pozdravljen od svega naroda. Pod vodstvom župskog načelnika brata Zvonka Suli) Proste vežbe starije brače iz Man-daline. 7) Vežbe na spravama. 8) Proste vežbe muškog naraštaja. 9) Proste vežbe učenica viših razreda real. gimn. i učiteljske škole iz Šibenika. 10) Proste vežbe scoskili četa. 11) Proste vežbe ženškog članstva. 12) »Iz bratskog zagrljaja«, vežbali pitomci Kr. mornarice. 13) Proste vežbe muškog članstva. U 7'A počeli su stizavati izletnici železnicom: iz Knina i okolice i Drni-ša. Od 8 do 9 stizavali su parobrodi Jadranske plovidbc sa Sokolovima i iz-letnicima i to: »Kozjak«, »Ugljan«, »Neretva« i »Vodice«. Oni su do vezli par hiljada Sokolova i naroda iz primorja severne Dalmacije. Kako je koja kategorija svršavala pokusne vežbe, vozio ju je parobrod u Šibenik. Sve su se ove okupljale u ulici dr. Miroslava Tirša odaklc se je u 12 sati upu-tila veličanstvena sokolska povorka kakve Šibenik nije video. Ova je pro-šla ispred bana Prim. banovine brata dra Jablanoviča uz kojega su bili prek stavnici vojnih i državnih vlasti, op-čine i društava. Na svršetku govorio je na Poljani skupljenom narodu i Sokolovima starešina župe brat Triva o potrebi i zadači sokolskog rada i uz-goja. U 15 sati odreden je bio zbor na sletištu u Mandalini, koje je bilo krasno uredeno. Tribine i sedala mogle su primiti 1500 duša. Malo pre 16 sati došao je na sle-tište Ban i zauzeo počasno mesto na srednjoj itribini, a u 16 sati odaslanilk Kuma barjaka Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra, komandant Šibenika brat Božič. Zasvirala je državna himna i odmah je započeo obred blagoslova barjaka. Novu je zastavu držao tajnik brat V. Periša i otkrio je. Blagoslov su obavili župnik Mandaline dr. J. Mi-jat i pravosl. kated. protoj. K. Kt'sta-novič iz Šibenika. Oba su održala kratke govore. Osobito sc istaknuo govor dr. Mijata svojom sokolsko ju-goslavenskom i rodoljubnom tenden-com, te vernosti Karadordevom Domu i Jugoslaviji i bio više puta preki- nut burnim plcsikom. Dr. Mijat je rc-kao: »Gospodine komandante, pret-stavniče Nj. Visočanstva Kraljeviča Petra, kuma mandalinskog Sokola, Gosp. bane, P. n. gospodo, Sokolovi sivi — Zdravo! Nakon š*to je mandalinski Soko celunuo stažu, kojom su pra^ioci njegovi, teški kao cirenski Simun k časti Krista i slavi slobode, kročili, dopalo mi je u čast da u dan tridesetgodiš-njicc njegovog osnutka blagoslovim njegov barjak. U historiji niknuča sokolskih društava tridesetgodišnjica drevan je datum, a ako je to historija, poput pre-gače naših nevestica navezana još i časnim sokolskim delima, tada je on« ponosna, časna i sveta. Da je historija mandalinskog Sokola uistinu takva do kaz je što njegovom barjaku čast; danas kumuje prvi Soko Kraljevin. Jugoslavije Nj. Vis. Kraljevič Petar, što slavi njegovog razvijanja prisustvujc gosp. Ban naše lepe Primorske banovine i što mu se toliki gosti kao ptic lakokrile na čestitanje dokriliše. Ovaj barjak biče mandalinskom Sokolu ponos i svetinja. Lvest, da je on blagoslovljen u ime svemogučeg Boga poti cače Sokolove da asim vere u fizreku snagu svojih mišica još si i duh ve-rom u Boga snaže, poput divnog iz gleda Davida kralja, proroka i pesni ka. koji reče: »Podizah oči svoje k vi sinama, otkuda če mi doči pomoč« Svest da ovaj barjak ne vijori same na malcnom Mandalinskom poluostr-vu, več diljem cele Jugoslavije krilati-če Sokolovima duh ponosom i plimiti srca ljubavlju za svim što taj barjak zakriljuje. Zavijori dakle, barjače lepi, i man dalinski Soko k slavi kralja i Jugosla eije — vodi!« Primivši barjak odasla-nik je Kuma privezao na barjak kras-nu i umetničku traku Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra, oslovi o barjak, Sokolsko društvo i starešinu, te mu ga predao. Starešina br. Ante P. Vlahovič održao je duži govor u kojemu je iz-neo glavnije iz povesti manda'linsko.3 Sokola, o sokolskom radu i radu za slobodu, pa oslovivši predao barjak barjaktaru bratu Mušuri Šimi p. Ive. Ovaj se zavetovao barjaku verno služiti i časno ga vijati. Krasa Vlahovič deklamirala je pesmicu »Uzvišenom Kumu« i predala odaslaniku br. Božiču kitu cveča. Posle mimohoda Sokolova pret-stavniku Nj. Vis. Prestolonaslednika i Kuma, g. Banu i novom barjaku man dalinskog Sokola započela je javna vežba. Preko 7 tačke: »Vežbe na sprava ma« počelo je kišiti i svet se stao razi laziti, a javna je vežba obustavljena Tako je otpala i povorka s novim bar jakom preko sela i večernja akademi ja, koja se je sastojala od 11 tačaka. Na vežbalrštu Izvidničke komande — sletištu, bilo je okupljeno prekc 4000 duša, a iz vani je gledalo opei par tisuča. Sav ovaj ogromni svet prc važalo je u Šibenik 4 parobroda i 4 motorne lade sve do 22 sata u večer, a mnogo je naroda otputovalo železnicom, autobusima i peške. Bratska So-kolska župa Split bila je zastupana na svečanosti delegacijom, a prisustvovao je i tehnički delegat br. Saveza. Uspehu proslave mandalinskog Sokola i župskog sleta mnogo su dopri-neli svojom ljubaznošču i uslugama komandanti Mornarske komande brat Andric i Izvidničke komande br. Pirc. koji su u svemu išli Sokolu nsusrct i pomogli mu, a osobito kod uredenja sletišta^ tribina i sokolske izložbe na vežbalištu Izvidničke komande na čemu im Soko i Sokolska župa najsrdač-nije blagodari. Sokolska маАјЛш мјФАлммлиЈл -------- «|W|^ipri9ViW RADIO-STANICA LJUBLJANA 26 ^па Preda,je savezni na-celmk brat Miroslav Ambrožič o temi: »Dužnosti Sokola u pogledu državljan- skog uzgoja«. Sa svečane predaje odlikovanja, Jugoslovenke krune I stepena, kotorskem biskupu dru Frani Učelinijti, kojim ga je blagoizvoleo odlikovati N j. Vel. Kralj prigodem 40-godišnjice njegovog biskupovanja Međunarodna lelovežbačka iakmfčenja i Sokolstvo Na ovogodišnjim međunarodnim telovežbačkim takmičenjima, koje je priredila Medunarodna gimnastička federacija pred nekoliko dana u Budimpešti, učestvovale su i tri slovenske organizacije: češkoslovačko i poljsko Sokolstvo i bugarski Junači. Jugosloven-sko Sokolstvo nije učestvovalo iz po-znatih razloga. Da se ne upuštamo u samo razma-tranje rezultata ovih utakmica moramo ponajpre da utvrdimo, da je izmedu trinaest takmičarskih vrsta pripadala četvrtina njih sokolskoj organizaciji, iako nisu učestvovali Jugosloveni, Rusi i Ukrajinci. Što se pak-tiče same klasifikacije, odnosno načina sudenja pri medunarodnim takmičenjima, to se je več do sada više puta i opravdano kri-tikovalo, ali o torne što se je dogodilo u Budimpešti — kada je bilo tako potrebno da se izmeni jednog između finskih sudaca zbog pristranosti i kad se je opažalo, da je bila naročito proti češkoslovačke vrste uperena prava kampanja, samo da joj se oduzme prvenstvo —*■ mora da se promišlja, da li IZ TELCVEŽBAtkC* SVETA PRIJAVA VEŽBAČA ZA III OLIM-PIJADU U PRAGU Na priredbama 111 radničke olimpijade, koju prireduju radničke telo-vežbačke jedinice ove godine u Pragu na Strahovskom stadionu, nastupi-če ukupno oko 44.000 vežbača. Prijave nadmašuju broj prijava za drugu olim-pijadu za 14.162 lica, što je za današnje prilike, u kojima se nalazi naročito češko radništvo, lep primer požr-tvovanja. Za proste vežbe prijavljeno je 7.814 vežbača i 1.859 starijih članova; članica če vežbati ukupno 6.336, muškog naraštaja 4.022, ženskog 4.547, starijc muške dece 7.744 i 8.846 devoj-čica. Mlada deca od 6—9 godina vežbače samo iz praških i okolnih društava. Ovaj če se put naročito pokazati ženska odeljenja, čiji je broj porastao skoro za 80%. Iz ovih se brojeva vidi, da če ovogodišnja olimpijada biti vrlo snažna manifestacija radničkih telovež-bačkih jedinica. STANJE NEMAČKOG TURNER-STVA Iako smatramo nemačko turnerstvo kao poludržavnu ustanovu, ipak ima ta ogromna organizacija i u sada-njoj Nemačkoj svoj posebni položaj i gotovo se nesmetano razvija. Organizacija je izdala i ove godine svoj koledar, gde navadi stanje organizacije s 1 januara 1933, kada je brojila 1,593.160 pripadnika. Več iz tog razloga pretstavlja turnerstvo najjaču ev-ropsku organizaciju privatne inicijati-vc na polju telesnog uzgoja. Broj je, doduše, prema 1932 godini poncšto opao, što nije bitno. Turnerstvo je bro-jilo članova 880.266, članica 227.224, dečaka 262.515 i devojčica 223.155. Sa-vez se deli u 18 župa, a medu njima je najjača Saška sa sedištem u Lajpcigu, koja broji 1.240 društava s 262.350 pripadnika. Na drugo mesto dolazi župa Srednjorenska, koja ima 1.514 društava i 180.487 pripadnika. Na treče mesto dolazi Bavarska s 901 društvom i 127.807 pripadnika. U Savezu je udru-ženo 12.879 društava. Ove godine prim-Ijeno je turnerstvo u Medunarodnu gimnastjčku federaciju na glavnoj skupštini federacije, koja se je održa-vala ovoga meseca ц Budimpešti. Turnerstvo je učestvovalo i na medunarodnim takmičenjima u Budimpešti i postiglo treec mesto. KRC NIKA 60godišnjica smrti Frana Kurelca. Dne 18 juna navršila se 60 godišnjica smrti Frana Kurelca, velikog hrvat-skog filologa, vatrenog patriote i po-kretača kulturnog preporoda hrvat-skog dela našeg naroda. Kurelac se rodio 14 januara 1811 u Bruvnu. Osnovnu školu je završio u Rakovcu, dva razreda gimnazije u Karlovcu, a treči i jiva viša u Gracu. U jeseni 1830 došao je u Zagreb da študira filozofiji!, a od godine 1834—1835 nastavlja nauke u Bratislavi, otkuda je za neko vreme pošao u Peštu kao gost velikog Slovena Jana Kolara. U živim danima nacionalnog pokreta nije imao vremena da redovito študira propisane nauke, ali je naučio perfektno sve slovenske jezike, pored nemačkog, francuskog, italijanskog i madžarskog jezika. Iz Peštc otišao je Kurelac u Beč i postao privatni učitelj jezika. Prcporukom dr. Ante Beka dobio je kasnijc name-štenje kao bibliotekar u Češkom Krumlovu na gradu kneza .kvarccnhcr-ga, ali je više studirao, nego sc je još uopče oportuno, da članovi slo-venskog sokolskog tabora učestvuju na raznim medunarodnim takmičenji- i ma, gde im se baca klipove pod noge i gde unatoč visoke uvežbanosti raznih vrsta, igraju razni zakulisni interesi veču ulogu, nego što sc to može na prvi pogled opaziti. Slovensko Sokolstvo je tako jaka organizacija, da može danas samo da priredil j e slične priredbe i da ih izvodi mnogo korisnije i mnogo efektnije, nego što su današnje medunarodne utakmice. O torne 'trebalo bi da se razmišlja i da se povede ozbiljna reč na narodnim sednicama naših načelništva i uprave SSS. Da bi na tim takmičenjima sudelovale i ostale neslovenske vrste nije potrebno da se govori. Sva-kako je evidentno, da je došlo vreme, kada je potrebno da se sanjanji način medunarodnog telovežbačkog takmiče-najtemcljitije revidira i reformira. Ina-če izgubiče ona svoju svrhu, koju danas imaju. U tom če pak slučaju biti bolje da u buduenosti pode slovensko Sokolstvo svojim putem. SAVET ZA TELESNI UZGOJ U BELGIJI Po ugledu ma druge države ustanovila je i Belgija korporaciju, kojoj je povereno vodstvo telesnog uzgoja celokupnog naroda. U ta j su zbor stu-pili zastupnici telovežbačkih i sport-skih organizacija, a pozvani su na sa-radnju u toj ustanovi i najbolji belgijski stručnjaci u tim pitanjima. U sa-vetu je bilo odmah ustanovljeno nekoliko ofseka, koji imaju sasvim odre-đen delokrug i koji su več započeli s rado m. Jedan otsek proučava način te-lesnog uzgoja uopšte, drugome je po-verena organizacija zdravstvene službe, treči opet madziru vežbače u zdrav-stvenom pogledu i t. d. SVEČANOSTI RADNIČKIH VEŽBAČA U LATVIJI Ta mošnji Radmički tejovgžbački savez prirediče ove godine šredinom jula svoje VII savezne svečanosti, na kojima če učestvovati i češkoslovačke radničke telovežbačke jedinice, kao uzvrat što če latviški radnički vežbači učestvovati na II radničkoj olimpijadi u Pragu. SAVEZ ŠVICARSKIH GIMNASTA RASTE U ovom Savezu, koji radi vrlo marljivo, čuju se vrlo ugodne vesti. Članstvo redovno raste te se je prema prošloj god. Savez uvečao za 57 društava i 2976 članova. Savez sada broji 25 župa sa 1786 jedinica u kojima je učla- , njeno 157.697 članova, što znači, da je u toj državi vrlo dobro razvijen smi-sao za telovežbu. To svedoče i svi te-lovežbeni nastupi švicarskih, gimnasta, koji se isto tako spremaju da ove godine u Budimpešti brane boje svoje ; države i da se bore o svetovno prven- ! stvo u telovežbi. v * NEMAČKO TURNERSTVO BEZ NARAŠTAJA Iako ova reč na prvi pogled zvuči paradoksno, ipak je tako. Nemačko turnerstvo, koje je udruživalo u svojim red'ovima na stotine tisiiča omladine, moralo je s 1 aprila da raspu-sti svoja omladinsfka odeljenja i da sva ta odeljenja prepusti jedinstvenoj omladinskoj organizaciji »Hitlerova omladina«. U vezi s time prestalo je da izlazi i naraštajsko glasilo »Turn-jugend«. koje je uredivao dr. Nojen-dorf, voda omladinskih odeljenja. Dr. Nojendorf, u znak neodobravanja s gornjom odiukom, zahvalio se je na mestu vode omladine i na članstvu u središnjem odboru turnerstva. brinuo za samu biblioteki!, pa je mo-rao službu napustiti i otiči u Prag, gde se ponovno upiše na filozofijski fakultet. Prehranjuje se kao učitelj jezika. Podueavao je sinove najuglcdni-jih čeških obitelji (Lobkovica, Haraha i t. d.), a bio je učitelj srpsko-hrvat-skog jezika i kasnijem univerzitet-skom profesoru u Kopenhagenu, ču-venom danskom slavisti dr. Vilimu Šmidu. Iz Praga ponovno se je vratio u Beč, gde je postao učitelj jezika u porodici ministra prosvete grofa Tuna i učitelj kasnijem čuvenom rus-kom slavistu Ismailu Sreznevskom. Revolucija 1848 godine, koja ga je zatekla u Beču, pobudila ga je, da je krenuo u domovinu. Usput se zadržao u mošonjskoj županiji, da popuni zbirku svojih narodnih pesama, pa je uhapšen i tek nakon 40 dana pusten. Bansko viječe u Zagrebu postavilo* ga je u Slavoniji kao agitatora protiv Madžarona, a za stečene zasluge 1849 za učitelja hrvatskog jezika na Rijeci. Za vreme Bahovog apsolutizma ponu-deno mu je, nakon ukinuča hrvatske gimnazije, mesto učitelja nemačkog jezika, što je pak odhio. Ostao je rade privatni učitelj i radio na preporodu naše«*, naroda u Istri i Primorju. Go- dine 1862 otišao je na poziv vladike Štrosmajera u Dakovo, gde je postao u semeništu učitelj staroslovenskog jezika, 1866 vrača se u Zagreb, gde je postao profesor francuskog jezika, ali je bio zbog nekih političkih demonstracija otpušten. 1872 dala mu je ju-goslovenska akademija stalnu meseč-nu pomoč. Umro je 18 juna 1874. Prvi put se javio u javnosti 1848 u »Zori dalmatinskoj« pozivom Dalmatinaca u Hrvatski sabor. Napisao je mnogo manj ih dela, a godine 1860 izdao je u Beču svoju čuvenu knjigu: »Recimo koju«, koja sadrži sveukupan njegov naučno filološki rad, literarno-istorijska i politička gledanja. Pokojnik je bio i jedan od prvih pobornika jugoslo-venskog narodnog jedinstva. Petar ZenkI pedesetgodišnjak. Naš sokolski brat dr. Petar Zenkl na-vršio je dne 13 o. m. 50 godina svog plodnog, radinog života. Dr. Zenkl rodio se u Taboru kao sin siromašnih roditelja. Imao je desetero braee i sestara. Nakon srednjoškolskih študija došao je u Prag, gde je najpre bio praktikant u žemaljskoj vladi za Češku. Pored svoje službe studirao je na filozofijskom fakultetu te zatim postao profesor trgovačke akademije u Karlinu (predgradu Praga). Mlad stupa u politiku i posvečuje se grad-skim i društvenim pitanjima. Postao jtv član opštinske uprave u Karlinu — radničkoj četvrti Praga — te pretsed-nik socijalnog otseka, a kasnije i gra-donačelnik. Nakon prevrata je bio pozvan, kao več poznat i iskusan rad-nik na socijalnom polju, u ministar-stvo socijalne politike u svojstvu načelnika odeljenja za zbrinjavanje omladine i dece. Nakon formiranja velikog Praga, kome su se pridružile sve okolne opšti-ne, postao je pretsed-nikom centralnog ureda za socijalnu skrb. Što je sve jubilarac u tom svojstvu učinio, ne da se ukratko reči. Pod njegovim vodstvom učinjen je ogroman rad, podignute uzorne institucije, uredeni otseci za savetovanje i pomoč sirotinji i t. d. Zbog svojih ogromnih zasluga postao je generalni direktor centralnog socijalno-osigura-vajučeg zavoda. Kao velik prijatelj nas Jugoslovena radi pak aktivno kao pot-pretsednik u češkoslovačko-jugoslo-venskoj ligi u Pragu; on je inicijator tupa Banja Luka LIČKO PETROVO SELO. — Naše društvo održalo je javnu vežbu na f h-tvičkim Jezerima dne 28 maja. koja je vrlo lepo uspela. Na Plitvička Jezera krenuli smo kolima sa svim vez-bačim kategorijama. Unatoč toga sto smo putovali 3 sata došli smo na 1 ht-vička Jezera veseli i raspoloženi. S nama su došle i susedne Sok. čete Gata-Ilidža, Izačie, Korenica i Pri'boj. Javna vežba održala se je na terasi hotela »Plitvice«. Prisutan je bio rekordan broj gledalaca, od prilike oko 400 ljudi, ponajviše seljaka iz bhze i dalje okolice. Iza 3 sata posle podne zapoeela je javna vežba. ■ . Najpre je brat starosta Simo bvje-tlica održao lep govor o zadači Sokola. Zatim je četa Korenica nastupila vrlo lepo na preči s odelom od J članova. Za njima izveli su dobro 2_ zenske i muške dece našeg društva sletske proste vežbe, a 8 članica našega društva i 8 članica čete Korenica izvele su skladno i lepo sleitske proste vezbe. 14 članova našega društva nastupili su u prostim vežbama s palicama. Vrlo dobro i precizno nastupili su naši članovi kao i članovi čete Gata-Iladža te Iza-čič u ukupnom broju od 35 članova s prostim vežbama za scoskc čete. Ceta iz Korenice nastupila je iz Priboja za 24 muške i ženske dece. Za celo vreme javne vcž,bc svirao je tamburaški zbor našega društva. — L Z. LIČKO PETROVO SELO. — 20 maja održana je hodna vežba članova i dece u selo Vodnice, 9 km daleko od Ličkog Petrovog Sela. Hodnoj vežbi prisustvovalo je 19 članova te 16 muške i ženske dece. U Vodnicama izva-dali su proste vežbe članovi i deca pred 200 seljaka, koji su sa zanimanjem pra-tili vežbe naših Sokola. Dana 26 maja posetio nas je brat Volk, župski prednjak iz Banje Luke i pregledan i sravnio vežbe svih kafe:-gorija. U tu svrhu pozvali smo sve naše vežbače i vežbačice. Dne 27 maja sudelovali smo na javnoj vežbi najbliže nam Sokolske čete Izačič i to u velikom broju i s tam-buraškim zborom. Naše društvo održače dne 10 juna svoju javnu vežbu. — I. Z. SVODNA. — Ova četa održala je svoj javni čas u nedelju, dne 3 VI o. g. prekrasnog Aleksandrovog kolegija, koji je prošle godine podignut za naše i češkoslovačke študente. U svem svome radu on ne radi šablonski ili po nekim načelima, nego iz svog socijalnog osečanja, što daje njegovom ne-sebičnom radu plcmenitiju, ali i traj-niju notu. Rikard Štraus — 70 godišnjak. Dne 11 juna setio se čitav kulturni i mu-zički svet 70 godišnjice rodenja Ri-karda Štrausa, jednog od največih ne-mačkih savremenih komponista. Jubi-larae se rodio 1864 u Minhenu. Več u mladim godinama pokazao je velik ta-lenat za muziku, kojoj se i sav po-svetio. U 21 godini postaje dvorski kapelnik u Majningenu, nato kapelnik u Minhenu, Vajmaru, Berlinu i još u nekim mestima. Kasnije je nastupao i u Beču, te bio priznat za jednog od najboljih dirigenata. Još se više pro-slavio svojim kompozicijama, čija vrednost ostaje večita. Njegova prva veča kompozicija Simfonija u F molu, pisana je u klasičnom stilu. Brzo stva-ra svoj vlastiti stil i postaje jedan od pobornika modernizma u muzici. Od njegovih simfonijskih kompozicija medu najbolje mogu sc ubrajati sledeče: Iz Italije, Makbet, Don Huan, Don Kišot, Simfonija domestika, a od opera: Guntram, Saloma i Kavalir s ru-žom. Razne kulturne vesti. U _ Beču umro je pre nekoliko dana u 72 godini čuveni češkoslovački protestantski teolog prof. Jan Kvačala. Pokojnik, koji je uživao velik ugled u redovima protestantskih teologa u celom svetu, rodom je bio iz Bačlcog Petrovca u Dunavskoj banovini. Spada medu naj-odličnije istraživače životnog rada Jana Amosa Komenskog, a izdao je počem od godine 1910 do 1924 kritički obrađen čitav ciklus svih spisa i kla Komenskog. Pred par meseci odlikovan je za svoj naučni rad počasnim doktoratom 'protestantskog bogoslov-nog fakulteta sveučilišta u Varšavi. Početkom naredne godine prosla-viče finski narod 100 godišnjicu postanka največeg finskog nacionalnog epa »Kalevale«. Tom zgodom prome-niče se sva strana (švedska ili ruska) imena u prvobitna finska. Iako smo i ove godine imali vremenske nepogode i još neke nepredvidene zapreke oko prevoza gostiju ipak se skupilo učesnika što iz Prijc-dvora. Bos. Novog te obližnjih sela oko 800. Pohvalno se imademo izraziti na pažnjj bana Vrbaske banovine br. dr. D. Đorđevića, koji je izaslao u naše reelove svoga izaslanika, br. S. Rado-ševiča, sreskog načelnika iz Bos. Novog, a usto nam pružio lepu materi-jalnu pomoč. Prisutne je pozdravio bi. p. starešina P. Milivojevič, svešte-nik, govoreči o značaju javnog časa i Sokolstva, zahvaljujuči se prisutnima na lepom odazivu. Brača Sokoli i sestre Sokolice iz Prijedora, Bos. Novog i Dobrljina sa svojim načelnicima i vodama puta odazvaše se u neočekivanom broju od oko 200, od kojih nastupiše prema programu u raznim točkama njih 120. Članovi Sokoli izveli. su lepo vežbe na vratilu. Pojedine točke programa bile su popračene odobravanjem i na zadovoljstvo publike. Medu ostalim i članovi naše čete lepo izvedoše proste vežbe za II pokrajinski slet u Sarajevu uz pratnju vlastite tamburaške sekcije. Posle svršenog programa bila je tombola i narodno veselje. Župa Beograd BfiOGRAD II. — U nedelju 3 juna t. g. Sokolsko društvo Beograd II osvetilo je svoju zastavu i tom prili-kom priredilo po podne javnu vežbu. Bila je to lepa, po obimu skromna a po utisku vrlo upečatljiva svečanost. Odlično uredeno i za ovu priliku naročito dekorisano letnje vežbalište u Gornjem Gradu, unapred je poka-zivalo, da če se na njemu prikazati ne.što ne svakidašnje i obično. I zbi-lja tako je i bilo. Pre podne u 10 časova svrstala se velika povorka svih beogradskih društava s pet zastava i vojnom muzikom na čelu i prošla glavnim ulicama u re-onu društva. U 10.45 povorka je stigla na vežbalište gde je več masa gostiju došla. U 11 časova stigao je izaslanik Nj. Vel. Kralja, p. pukovnik Naumo-vie, koji je na ulazu dočekan od starešinstva i obred osvečenja počeo je. Četiri sveštenika, pravoslavni, staro-katolički, muslimanski i mojsijevski — izvršili su čin osvečenja. Na jekteni-ja odgovaralo Prvo beogradsko peva-čko društvo. Po svršenom obredu održao je vrlo oduševljen govor svešte-nik. br. dr. N. Kalodera. Govorio je o značaju Sokolstva u našem ujedinje-nom narodu i njegovoj zadači. U sa-dašnjosti i budučnosti. Govor je nai-šao na živo odobravanje svih pri-sutnih. Zatim je darovalac zastave i kum br. Vlada Mitič, trg. ovil. pr*' vezao traku na zastavu i predajuči je starešini društva održao jedan patriotski i dirljiv govor. Govor je pračen pazljivo i na završetku burno pozdravljen. Primajuei zastavu, starešina društva br.' Brzakovie. toplo se zahvalio u ime svega članstva darovavcu na njegovom velikom daru. Zatim je r-a-stavu predao zastavniku br. Radnovn eu, ističuči njegovu dužnost čuvara i nošenja zastave. Br. zastavnik je PrI' mivši zastavu, dao zavet da če je ču' vati kao svetinju i nositi je visoko s ponosom. „' Po ovome je član starešinstva br-Kneževie, održao govor o značaju zastave u opšte i šta ona za Sokole znači. Njegov temperamentan govor izU" zvao je veliko oduševljenje. Zatim je delegat Saveza i župe br-Radulovič čestitao društvu dobijanjc zastave i izrazio najtoplije želje za napredak društva. Reči br. Raduloviča^, toplo su primljene. ... — - Posle ovoga, nastalo je ukucava-nje čavliea. Prvo je izaslanik ukuca° čavliee Nj. Vel. Kralja i Kraljice i Pr.1-’' stolonaslednika Petra, a onda ostalin prijatelja sokolskih. . . Ovoj svečanosti prisustvovao jc znatan broj delegata raznih udruženja i masa prijatelja sokolskih. Po podne u 5 časova otpočele Sl1 javne vežbe pred punim vežbalištem gledalaca; koji su pod utiskom prepO' dnevnih svečanost) došli da vide i vez-be. Program je bio s odabranim vežbama i izvele su ga sve kategorije članstva. Izvadanje svih vežbi bilo je izvanredno i bez zamerke, ipak su se neke izdvajale od ostalih svojim ročitim kompozicijama, skladnošču 1 raznolikošču. 1 Svetske vežbe bile su uvežbane * ■ pokazane s največom preciznošču teko, da su se svima dopale. Muška i ženska deca — čiji J? broj bio velik — vežbala su svoje vez- ■ be tačno i pravilno. Vidi se, da su redila s velikom voljam i željom da sc pokažu kao ozbiljni vežbači i uspel*1 su, jer su nagradena burnim tapš^', njem. Oba naraštaja muški i žensk* — kao i uvek postarali su se da iza' zovu divljenje, tačnošču i savršenin1 izvodenjem svih pokreta. Vežbali si' odlično i pozdravljeni. Van programa data je jedna t?" čka, koja je izazvala veliku senzacij11 kod svih. Olimpijska vrsta koja jc , trebala da se takmiči u Pešti odvežbn-i la je jedmi, vežbu na vratilu, omiko : kako samo pobcdnici na medunaroo' niin utakmicama mogu vežbati. Zad1' vili su i oduševili gledaoce tako da sU im priredenc čitave ovacije. Pozdravljeni su burno i glasnim klicanjem. Članovi i članice — pokazali su sc na višini sigurnih i savršenih vežbača-koji žanju uspehe u . svima prilikama-Sem sletskih vežbi svojih, obe grupc udružene dale su jednu kombinovanu zajedničku vežbu, koja je ukras ovož inače lepog programa. Ovo je jedaP divan sastav br. Kovača, po poznatol pesmi »Hajd junači«, prava umetnička tvorcvina, koja se retko vida. PuPf živih pokreta, raznovrsnih kombinacija, obrata i okreta, prožetih jednim borbenim duhom. Stilski odlično obradC' na izazvala je osobit utisak i sami vc»' bači uživali su u n-jcnom prikazu. VcZ' ba jc postavljena u tri karea po Ž® vežbača, jedan u sredini članice i d'?a sa strane — članovi. Glcdaoci su bili zaneti ovom Jc' dinstvenom vežbom i na završetk tražilo da se ponovi. S ovom vežbol’’ završenc su svečanosti današnje s kb' jima je Soko II potvrdio ono mcst°’ na kome jc se tako visoko uzdigao. Župa Mostar MOSTAR, — Dne 6 V o. g. prire' dilo je naše društvo durdevdanski u(a' nak u obližu joj okolici zv. »Smrčenj?" ci« na kojem su uzeli učešea pored svi® društvenih kategorija i daci srednjih ’ osnovnih škola, te vojska i gradanstv bez razlike vere i spola. Ukupno uče nika na uranku bilo jc 3264. •— Po P® dne bila je priredena akademija nd ij staja i dece u bašči kavanc »Pariš«, * se ista zbog nepogodnog vremena n1-* mogla održati. - Dne 27 V o. g. održane su u-takn1 -ce društvenih četa i društveni ј**У (| čas. — Utakmice su počele u 6 sati jutro, a završenc su u 12 sati i 30 m'J’j U takmičenju je učestvovalo 8 vrs* članova iz 8 četa i to: Bačeviča, BiJf' log Polja, Hodbine, Malog Polja, Df . ješa, Raštana, Pijcsaka i VihoviCF rudnik,^s ukupno 78 pojedinaca i l sta muškog naraštaja iz čete BačeVi1' j — Natcealo se je iz sledečih gran# to: Nastup-k prostim vežbama i Pr .,c 1445.30 tač. i VIII mesto Malo sa 1289.15 tačaka. — Kao poied11 IZ N AS IH 2 UPA DRUSUVAiCETA ROSIJ/1 -FONSFER 9 društvo sa osiguranfe i reosiguranfe • Beograd zauzeli su prva tri mesta brada: Dušan jJabic iz čete Bijelo Polje sa 405.25 ta- 4oi ^ovo ^orluka iz čete Pijesci sa tač._i Danilo Kajgo iz čete Hodbi-na sa 379.75 tačaka. — Prilikom takmi-c.?nJ.a sve su vrste pokazale primernu “^ciplinu, što je znatno uteealo na rezultate koji su potpuno zadovoljili. — Po podne u 5 sati održan je javni cas s odlično pripremljenim programom na kome je učestvovalo iz četa: članova 112, članica 8, muškog naraštaja 45, muške deee 36 i ženske dece "8, rijstvenih članova 54, starijih 12, čla- 6RCa- m' nar' ž- nar- 41' m‘ ^ecc V)\ Z‘ ^ece 68, učenica srednjih škola učenika sr. škola 593, ukupno Ucesnika 1442. .. Vežbe društvenih i četnih katcgo-\; u Je muzika Sokolske čete i v .yiči-- rudnik, a vežbe učenica i učenika Vojna muzika 32 peš. puka ^cvesinjskog. , Paseta gradanstva bila je vrlo do-ra, te je javni čas kako u moralnom ако i u materijalnom pogledu vrlo d°bro uspeo. S. S. Župa JVovi Sad ŽEDNIK. — Sokolska četa na ko-°niJi žednik održala je javan čas 3 ju-,a O- 8- uz učešće bratskog Sokolskog ?rustva iz B. Topole i Bajše. Program Jc za naše prilike bio obilan i izveden uspehom. Svi naseljenici bili su pri- V koji su se divili lepo izvedenim °Kolskim vežbama. Posle javnog časa održana je sed-*ca Sokolske čete s proširenim grade-fuskim odborom, kojoj je bio prisutan arešina Sokolskog društva iz B. To-P , orat Kosta Lavirac. Starešina Sorske čete brat Dragomir Volič otvo-,° Je sednicu. pretstavio prisutnima , a.rešinu Sokol, društva iz B. Topole, zHJl S-u. toplo bratski i iskreno pojavili. Na sednici se raspravljalo o * jttiu sokolskog doma na koloniji ■ m ,'k. Za isti dom Sokolska četa do-£la Je zemljište, kupila je ciglu, a brat be*! ^etrov’ie iz Subotice izradio je splatno načrt i proračun. Sokolski 01 stajače oko 200.000 dinara. Župa Sušali - Ri/eha m GOSPIĆ. — Jedne nedelje meseca s ?Ja Priredila je Sokolska četa Divo-Sa? ?ahavu. Program je tekao lepo i nalfl30 sc °d Nušićeve aktovke »A-ioš .taa’ ^oju su članovi čete, iako rali letnici, dosta dobro interpreti- l ’ Pevanja i deklamacija. Uspehu za-čla £ Pr’donela je pored divoselskih n°va i gospička sokolska glazba §ok. ^ juna izvodili su u Metku vežbači Kib 4Eta ’z Vrepca, Mogoriča, tnjj1 .i Vrebačkog Pavlovca, uz pra- ■sok. glazbe iz Gospica, sletske Su • Pored muških vežbača nastupile pr;1 ^??raštajkc iz Metka. Posle podne којГе ■ a je medačka Sok. četa zabavu, iz ntJf odlično posedena ne samo i na ?.& sela nego i iz Gračaca, Srba p0 ar°čito iz Gospida. Zahvaljudi lc-5konv.Vremenu zabava, koja je bila Pod !5a-s frankom, mogla se održati j0j .Vec*rim nebom u vrtu škole, u ko-šićaJe Pre bila rezidencija vladike Jak-Uobix.. r°Sram sačinjavali su pored >>Cai^Jf”°Sa dobro izvedeni komad °d J c muz ^ koja je dobra žena« vedc Popoviča, i sletke vežbe, iz- По§п“° članova i članica u ličkoj Več(.J1’ ^a^° Prva sokolska priredba bro:^a st'la u Metku, zahvaljujudi do-Ca°-rganizaciji ' brojnom posetu, za-M-v J® vrlo uspela i oduševila kako 4eca"e tako i goste. ujutr,fBL^.NAC- ~ 10 juna ran0 ladoi Pos” Su pripadnici naše čete s 11 Starigrad. Lepo dočekani i sl4Vnin<(. P°.z^ravljeni ispod krasnog VeJb wa hitali su Sokoli na uredeno stari ls^e, ispod stoletnih jablanova na kog , om trgu. Nakon zajednič-vežbaV-Cf sakupio se silan narod na Benić f ‘ prosvetar br. dr. Ivo P°zdra ° ’?г*° je svečanu akademiju Ha SrJV‘vsi Sostc i toplo sc zahvalio Ha ov acnorr> dočeku i punom odazivu čeo s? dolsko slavlje. Iza toga po-^?kolsW ° ,v‘jat' program svečanosti, kolsj, otpevala su pesmu »So- v0m sna2om svom«, pesmu »Pla-feutorao ^ekjaniovao je Branko «Iet i *ctske vežbe za zagrebački fodnu it a Su ?luš^a i ženska deca. Na- * tQdila<,^Pesmu iz Srbije »Višnjica je rod toSa s., Pevao Је hor sokol. dece. Iza >,vežbp ,zve‘a muška i ženska deca c'cklainn«.a i zastavicaina«. »Sokolstvu« ^ MušLo*1 ? Je ueenica Mara Turina. P^licam-j1 t>°a °^vc'žbala su »Vež'be s x 1°rda pi esniu »Ja sam Soko« od ‘»ko 7ктса deklamovao* je Ažič '^rodnii °r so^°'- dece otpevao je P°ljetn nnv;S;IT]U izXJB°sne »Maglica se >>sletske vo-'k1 ' N.araštajke izvele su 'a^a it Anf. Sokole« deklamo- J?velo : 4e f Jurčič. Muško članstvo ?Zlju firadn f-ežbe“’ Pcsmu BNa Iv«nka M i d Predav„ • i>onc nič »Ra“J,“ ;cc*nj Prosvetar br. dr. Be j “ju pra.i ' , . resmu »i^a v«nka. N;, u l*e^lainovala je Jurčič l^davanj,, prikazao Je u svom »Razvn; c"! Prosvetar hr. dr. Be čalka danas« TStVa-°d SV0;ia po v,nosti bio ' ,T,mc Je program sve sv-8, PriiateliskflP ,en’ P!! Se p(?sle raz' i iprant i t иДос^па zabava uz 'Branku. U šest sati posle po- dne voda puta načelnik brat Labaj na-javio je zbor i članstvo se o pet oku-pilo oko jedrenjaka., koji se ponosno otisnuo od obale praden pucnjavom i pozdravima starogradana niz plavi Jadran put Jablanca. Ž.upa Šibenik - Zadar ŠEPURINE. — Dne 21 V 1934 diletantska sekcija Sokolske čete u Prvič Šepurinama priredila je svoju tredu zabavu sa sledečim programom: 1) Brada — P. Preradovid. 2) Pogibija Zrinjsko- Frankopanska (5 čin — Kumičid). 3) Seljaci u gradu (četa — Kos). Koliko moralan tako isto i materi-jalan uspeh zabave bio je iznad svako-ga očekivanja. Župa Tuzla BRČKO. — Dana 9 i 10 juna o. g. održavano je okružno takmičenje dru-štava III okruga Sok. župe Tuzla. Na ovo takmičenje poslalo je Sok. društvo Brčko 7 vežbadih vrsta, • Sok. društvo Bijeljina 6 vrsta i Sok. društvo Uglje-vik 3 vnste. Uspesi takmičenja su sledeči: U višem razdelu članova prva je vrsta Sok. društva Brčko sa 4280 tačaka, u nižem razdelu vrsta Sok. društva Brčko sa 3810 tačaka, u pripremnom razdelu vrsta Sok. društva Ugljevik sa 3741 tačkom. U srednjem razdelu članica prva je vrsta Sok. društva Brčko sa 2252 tačke, u nižem razdelu članica prva je vrsta Sok. društva Brčko sa 2064 tačke. U višem razdelu m. nara-štaja prva je vrsta Sok. društva Brčko sa 2926 tačaka, u nižem razdelu m. na-raštaja prva je vrsta Sok. društva Bijeljina sa 3811 tačaka. U višem razdelu ž. naraštaja prva je vrsta Sok. društva Brčko sa 2503 tačke. U vrsti višega odcljenja Sok. društva Brčko zapaženo je vrlo dobrih vežbača, koji svakim danom pokazuju vidan napredak te se smatraju kao najbolji vežbači u Sok. župi Tuzla. Od istih je zauzeo prvo mesto brat Pero Zrelec, drugo mesto brat Duka Kolak trede mesto brat Boško Markovič, svi \t Brčkog. U nedelju 10 juna pre podne odr-žavane su probc za popodnevni javni nastup i izbirna takmičenja za župsku lakoatletsku vrstu za takmičenje u Sarajevu. Na ovom takmičenju istakli su. se kao vrlo dobri lakoatleticari članovi Sok. društva Bijeljine, koji su u nekim granama postigli rezultate, koji se ne vide ni na specijalnim lakoatletskim takmičenjima. Istoga dana u 2 sata posle podne priredena je povorka kroz grad u ko-joj je učestvovalo 712 Sokola sviju kategorija. Ova impozantna povorka oživela je Brčko, tako da se je na javnom nastupu, koji je počec u 4 sata posle podne, okupio nezapamcen broj gradanstva, koji je s interesom pratio vežbe i one koji su to zaslužili nagradivao s burnim pljeskanjem. Program sc je sastojao od 15 raznih tačaka, koje su sve od reda bile dobre, a naročito se jc istakla tačka seoske dece Sok. čete Ražljevo, te vež-banje na spravama vrsta članova i m. naraštaja Sok. društva Brčko. Po za-vršetku programa pročitao j c rezultate takmičenja okružni načelnik brat Pero Zrelec, koji je čestitao uspehe takmi-čarima i pozvao ih da nastave u svojem sokolskom radu, što če biti od koristi svakom pojedincu, a na čast sve-mu našemu Sokolstvu. RAŽLJEVO. — Razvijanje zastave. Na dan 28 maja o. g. Sokolska četa Ražljevo, uz veliku svečanost razvila je svoju zastavu, koju je poklonio i kumovao joj brat Milorad Kostid, starešina Sokolskog društva Brčko. Svečanost je obavljena ovim redom: Pre razvijanja zastave brat V. Panič, starešina čete, pozdravio je ku-ma brata Kostida, delegata, kao i sve prisutne, koji su uzeli učešda u ovoj svečanosti. Osvedcnju zastavo činode j-stvovao je brat Rajko Sofrenovid, pro-ta iz Brčkog, i brat Mirko Simunovič iz Brezovog Polja. Nakon osvedenja zastave održao je vrlo temperamentan govor brat Sofrenovid. Po ovom je kum zastave brat Kostid pozdravio prisutne, pozivajudi ih da izraze svoje veliko po-štovanje i odanost Nj. Vel. Kralju Aleksandru i Kraljevskom Domu. Starešina čete ponovo sc zahvalio bratu Kostiču na njegovom plemcnitom daru i gestu, a zatim je predao zastavu načelniku čete bratu Dukidu. Ovaj pri-majuci zastavu — uz prigodan govor — predao je zastavniku bratu Panteliji Simikidu. Posle predaje zastave govo-rio je delegat župe iz Tuzle brat Vuka-dinovid, koji je u svom vrlo sadržaj-nom govoru izručio pozdrav bratske župe i zaželeo svaku sredu i napredak četi, koja dosadanjim svojim radom može služiti kao primer ostalim. Program javnog časa, koji je s uspehom izveden, tekao je ovim redom: 1) Pod-mladak Sokolske čete iz Ražljcva, koji jc izveo četiri proste vežbe. 2) Pod-mladak Sokola iz Brčkog. 3) Naraštaj Sokola iz Brčkog. 4) Proste vežbe članova iz Ražljcva. 5) Proste vežbe članova iz Brčkog. Ova retka i lepa svečanost, koju je posmatralo preko hiljadu posetilaca, još više je manifestovala sokolsku ide-ju, a naročito, u ovom kraju, gde ideja Sokolstva sve više hvata korena. I. B. B. Župa Všice VIŠEGRAD. — Slet II okružja Užičke župe. U nedelju 10 juna t. g. II okružje Užičke župe priredilo je slet u Višegradu. Na sletu su nastupile sve kategorije vežbača, kao i seoske čete. U 2 sata posle podne gradom je prošla sokolska povorka. Na^ čelu su povorke nošene društvene i četne zastave. Zatim jc stupala kolona Sokola konjanika, njih 80 na broju, a za njima sokolska muzika, dalje čete, deca ženska i muška, naraštaj muški i ženski, starija brada, članice i članovi. Nakon ophoda gradom u 3 sati posle podne počele su vežbe. Prvo su nastupila ženska i muška deca i prekrasno su izveli sletske vežbe. Zatim je nastupio^ ženski naraštaj, pa muški naraštaj, članice, vežbe brače na rudama, proste vežbe članova, vežbe četa, vežbe članova na reku, vežbe starije brače, medu ko-jima jc vežbao župski načelnik br. Je-hlidka i starešina župe brat Draškid, igre ženske dece i igra odbojke. Sve su kategorije svoje vežbe divno izvele, a naročito su zadivile čete. Kao najbolja četa istakla se je četa iz Međeđe u kojoj je 90% muslimana, a koju vodi brat Radomir Žugid. Intcresovanjc za ovaj slet bilo je veliko, pa se je na sletištu sleglo sve gradanstvo, kao i seljaci ovoga kraja i time manifestovali ljubav prema Sokolstvu. Izgled sletišta kao i samoga grada bio je vrlo svečan. Sletište i vrt Sokolskog doma bili su ukrašeni j ugoslavenskim trobojkama i zelenilom. A. A. 2npa Varaždin BARTOLOVEC. — 31 maja održala je ova četa svoju četvrtu^ javnu vežbu. Na istoj nastupili su: članovi četa Bartolovec i Trnovec (.19) muški naraštaj Bartolovec (12), deca Bartolovec (40) i deca Trnovec (12) u slet-skim vežbama. Vežbe su izvedene vrlo dobro. Seljačkoga sveta bilo je mnogo, koji je sa živim odobravanjem pratio nastup. Posle je održana pučka zabava. GOR. MIHALJEVEC. — 31 maja održalo je ovo društvo svoj tredi javni nastup s ovim rasporedom: muška deca (20) proste vežbe, ženska deca vežbe sa zastavicama (18), m. i ženska deca zagrebačke sletske vežbe (100), ženski naraštaj vežbe s vencima 02), m. naraštaj zagreb. sletske vežbe (30), ženska deca proste vežbe (21), ženski naraštaj sletske vežbe (12), muški i ženski naraštaj simbolične vežbe (20), muška i ženska deca »Oslobodenje Istre« (24), muški naraštaj vežbe s palicama (12), čtanovi i članice vežbe mariborske župe (24). članovi zagrebačke sletske vežbe (45) i 2 vrste na spravama. Nastup je započeo pevanjem sveg članstva pesme »Hajte, brado...«, pozdravnim govorom i sviranjem državne himne, a završen je pesmimom »Pro-letna pesma«. Ceo program je odušev-Ijcno pozdravljan od mnoštva naroda. KAŠTELANEC - JAKOPOVEC. - Na duhovski ponedeljak (21 V) održala je ova deta svoj ovogodišnji javni nastup. Odziv naroda bio je velik. Vcžba odvijala se je ovim redom: muška i ženska deca čete Biskupec sarajevske vežbe (45), kneginec muška deca (12) Kaštelanec - Jakopovec ženska deca proste vežbe (32), Zbelova muška i ženska deca (30), Kaštelanec muška deca proste vežbe (30), Kneginec »Po jezeru« (5), članovi (24), muški naraštaj Kaštelanec (13), Var. Toplice članovi na vratilu. Nastup se je svima mnogo svidao. GARDINOVEC. — 21 maja o. g. održana je javna vežba uz sudelovanje četa Podturen, Turčišee, Belina, Pribi-slovec. Novo Selo, Nedelišdc te društva Čakovec i Dekanovec. Pre nastupa prošla je mestom povorka na delu s barjakom čete Tur-čišdc i fanfarom čete Belica. Na vež-balištu pozdravio je sve pristune brat Ante Prodič. Nastup imao jc ovaj ras-pored: deca sarajevske proste vežbe (144), naraštaj sarajevske proste vežbe (45), starija brada (20), m. deca čete Belica zagrebačke vežbe (56), članovi sarajevske vežbe (45), ženska deca čete Belica zagrebačke vežbe (42), članovi čete Podturen proste vežbe (16). Sve su vežbe izvodene uz glazbu čete Belica. Mursko okružje zastupao je br. Sadar. Uspeh je bio u svakom pogledu odličan. PRELOG. — 27 maja o. g. priredilo je ovo društvo javni nastup, na koji su došle ove susedne jedinicc: Donji Kraljcvec, Donji Vidovec, Mali Bukovec, Mala Subotica, Donja Dubro-va, Goričan, Kotoriba, Draškovec, Lud-breg i Donji Mihaljevac. Župu zastupao je prosvetar brat Deduš. Radi kiše ni j e održan sam nastup, nego samo sa-stanak u sokolskom domu. BEDNJA. •— Prosveta i razvide barjaka. U nedelju 17 juna o. g. proslavljena je u siromašnom zagorskom mestu Bednji lepa nac. svečanost uz brojno učestvovanje tamošnjeg naroda. Osim toga što je otvoren novi vodovod, razvita je i zastava Sokolske čete, kojoj je kumovao ministar na ra-spoloženju brat Pavao Matica, starešina Sokolske čete Bednja i domači župnik. Nakon posvete barjaka, koju ceremoniju je obavio kapelan brat Franjo Jeredic održao je lep govor o zna-čenju jugoslovenskog barjaka brat Matica. Nakon njega govorio je ban Savske banovine brat dr. Perovič. Govorom starešine župe brata Belčida zavr-šena je dopodnevna svečanost. Posle podne održan je na ukusno uredenom prostoru, pokraj starinske crkve, javni nastup, na kome su nastupile čete Bednja i Kamenica te društva Ivanec, Le-poglava i Maruševac. Pevali su pevački . seljački zborovi iz Prigorca i Cvetlina te deca iz Lepoglave. Naročito se je" svideo nastup muškog i ženskog naraštaja iz Maruševca u lepim narodnim nošnjama. Javna vežba, koju je tako-der posetilo mnoštvo seljačkog sveta, završena je nastupom na spravama. LJUBEŠĆICA. — Nakon odulje stanke priredila jc četa u Ljubcšdici opet svoj godišnji javni nastup. Na ukusno uredenoj i okičenoj livadi sle-gao se je lep broj naroda, a došle su i susedne čete Remetinec, Novi Marof i Svibovec te društvo Varaždinske Toplice. Pre samog nastupa pozdravio je goste, naposc izaslanika župe, starešinu brata Belčida, i sav narod starešina čete brat Šoštarič. Pod vodstvom brata načelnika Slivara, ušlo je na vežbalište, pevajudi preko 70 dece, obučene u krasne i živopisne narodne nošnje. Oni su pevajudi izveli s drvenim kosama i gra-bljama lepe simbolič. vežbe. Sledili su, pod vodstvom načelnika brata šebeši-da, članovi u prostim sletskim vežbama, pa predvodeni bratom Slivarom. domača deca sa zastavicama i s venčidi-ma i nar. s puškama! Sve su vežbe izvedene skladno, a naročito sc je svi-delo, što su sve kategorije nastupile u narodnim nošnjama, koje je baš zaslu-gom domače čete, narod izvadio iz starih sanduka i opet počeo nositi. Vežba je završena nastupom dviju vrsta: Lju-bešcica i Var. Toplice na spravama. Nakon nastupa održano je narodno veselje. Ovaj lep uspeh neka potakne tu vrlu četu i na dalji rad. Б. VRATIŠINEC. — Sokolska četa Vratišinec zakazala jc za dan 27 maja t. g. svoj III javni nastup, no jer se tog dana zbog zapijuskale kiše pred sam dolazak vlakova s kojima su do-šla brada i Čakovca na čelu, s vodom konjič. Sokola i fanfarom, te bračom iz Mur. S rediš ta i D. Lendave, pak je nastup uslcd kiše pretvoren u pučku zabavu kod brata Lajtmana, na kojoj su sc brača udobno pozabavili plesom, govorom i pevanjem do večernjih vlakova. — Bududi se tako usled kišovi-tog dana nije mogao održati nastup to je isti preložen za 31 maja koji su uzveličali svojim sudelovanjem brada iz Mur. Središča, Dekanovca, Novog Sela, Mačkovca, Zasadbrega, Pekleni-ce, D. Lendave, Benice i Petešovca, s kojim jedinicama pridružio se lepi broj ostalih gostiju. — Spomenute jedinice korporativno su sudelovale u svim vež-badim kategorijama. — Pre vežbe formirala se povorka od 254 vežbača koja je uz pratnju glazbe krenula cestom, okidenom zelenim granama i zastavama i kroz mesto Vratišinec promarši-rala manifestirajudi Kralju i otadžbini. Nakon stigle povorke na vežbalište, koje jc bilo okičeno zalenilom i trobojkama, otvorio je ‘brat Novak Ivo prigodnim govorom, pozdravivši prisutne kao i prisutne Istrane, koji su pred maduhinskim postupkom ostavili svoju rodenu grudu Goričku, Gradišku i Istru, a svojim pristupom dokazali ljubav i zadovoljstvo u novoj si po-stojbini u Medimurju. Iza govora odvežbali su članovi prekrasne vežbe, zatim su vežbale članice, a konačno iza istih izvadala su deca igre — iza dovršenja vežba otvo-rcna je zabava s plesom, šaljivom postom i tombolom, — darove za tom-bolu poklonili su meštani Vratišinec i Čakovec. VARAŽDIN. —U četvrtak 31 maja o. g. održan je na letnjem vežbali-štu kraj sokolane redovni godiš, javni nastup. Pred brojnom publikom te iza-slanicima župe, nastupila su najpre muška i ženska deca (224). Sledili su muški naraštaj (54), ženski naraštaj (48), članice (20) i članovi (21). Sve su vežbe, odredene za zagrebački slet, od-vežbane skladno. Dve vrste tekmičik sii u trčanju sa zaprekama. Na spravama nastupilo jc šest vrsta. Vežba je zaključena nastupom sokolske konjiče, koja jc pod vodstvom br. Ostrovskog, izvela nekoliko figura i skakala prepone. Vežbama su rukovodili načelnik brat Šuligoj i načelnica sestra Smreka-rova. Posle vežbe održana je zabava. Vežbe pratila jc društvena muzika pod ravnanjem brata Sambareka. B, ss. CIKORIJA 1G1—1 Župa Vel. Bečkerek ULJMA. — Ovdašnje Sokolsko društvo pokrenulo je akciju za podi-zanje Sokolskog doma u mestu. Tu akciju naročito su pomogli: ud. Kovačev Sofija, ratarka iz Uljmc, 'koja je darovala — zaveštala — kao pomoč za podizanje doma 4 jutra 1282 kv. hv. zemlje oranice u vrednosti od 17.000 dinara, Opštinska uprava u Uljmi, koja jc poklonila besplatno zemljište za podizanje doma u opštin-skom parku u veličini od 1052 kv. hv. i 12.000 dinara kao pripomoč, br. Dor-dc Samuilov, arhitekta iz Beograda, koji j c besplatno izradio plan doma i Srpska pravoslavna crkvena opština iz Uljme, koja jc dodelila pomoč za podizanje doma u svoti od 30.000 dinara. Ovi primeri humanosti naročito se moraju istači putem štampe kao ugled ostalima. — M. B. Župa Zagreb ČUČERJE. — U nedelju 3 juna održala je četa Čučerje, uz pripomoč svog matičnog društva Zagreb III, svoj javni nastup. Brada i sestre (njih 88) Sokolskog društva Zagreb III došli su pod vodstvom brata Pajalida. Priredbu je otvorio u 15 sati sta rešina čete br. Košutid Stjepan, koji je pozdravio delegate i sve prisutne. Pozdravio je Nj. V. Kralja Aleksandra uz poklik »Živeo« našto su pri-sutni srdaeno •odgovorili. Iza poklika zapevao je zbor od oko 100 dece i 10 članova pod vodstvom načelnika čete br. Draškovida dr»avnu himnu. Ras pored vežbe bio je sledeči: proste vc>-be muške dece (44), ženska deca s vencima (40), muška deca sa zastavicama (44), ženska deca s vencima (36), ženska deca sa ‘srpovima i klasovima od žita vežbala su uz pevanje pesme »£c-talačka« (44). Mora se istaknuti da je ovo bila jedna od najboljih tačaka. Zadnja tačka, koju je davala ta četa, bila je proste vežbe članova sokolskih četa za Sarajevo (15). Iza toga nastu-palo je matično društvo Zagreb III s malim programom. Muški naraštaj prvi je puta nastupao s akrobatskim Skokovima (5), zatim članice s prostim vežbama za Sarajevo (4), i zadnja tačka tog programa bila je proste sarajevske vežbe članova (21). Svega ukupno nastupilo je 165 vežbača. Za-vršnu reč imao je brat Pajalid, koji jc govorio u ime župe Zagreb. Istaknuo je zadovoljstvo na uspešnom radu čete i pozvao svu bradu i sestre na slo-žan rad. Brat Pleško, delegat Morav-če-Bjelovar, istaknuo je zadovoljstvo i veselje zbog uspeha priredbe i ponovno pozvao na složan rad. Nastup, koji je mnogo pokazao, premda program nije bio velik, svršio jo u 16.30 sati. Mora se istaknuti da su sve tačke bile vrlo dobro uvežbane, i da su vrlo dobro uspele. Sva deca iz Čučerja, i muška i ženska, nastupala su u narodnim nošnjama. Iza nastupa razvila sc domača veselica za starije, dok su mladi krenuli kudi uz pevanje rodoljubnih pesama. Opdinstva je bilo oko 700. KUTINA. — U nedelju 17 VI održana je javna vežba Sok. društva Kutina. Po lepom vremenu Kutina jc s glazbom dočekala brojna susedna društva na stanici i dopratila ih u svoju novouredenu sokolanu. Popo-dnevnoj javno j vežbi prisustvovao je zastupnrk bana Savske banovine, nar. poslanik za srez kutinski brat Dobro-voijac, koji je inače starešina Dugo* selskog društva. Od Strane župe prisustvovao je jedan izaslanik T. O., koji je na pokusima popravio neke sletske vežbe, koje nisu bile tačnfi uvežbane. Posle pozdravnog govora stareši ne nastupila su deca, zatim naraštajci Ivanid-Grada u vežbi sa štapovima. Iza toga nastupilo je 14 naraStajki Kutine sa zagr. sletskim vežbama. Sle- 65-2 PAKRAC. Sokolsko društvo Pakrac održalo je i ove godine svoju javnu vežbu dne 3 juna na svom let-njem vežbalištu. Po uspehu ovogodišnje javne vežbe moglo se primetiti da se Sokolsko društvo Pakrac nije ograničilo samo na unutarnji rad u svom društvu, več da je mnogo posvečeno truda i rada i sokolskim četama, koje su s lepim bro-jem članova učestvovale na javnoj vežbi. Pre početka javne vežbe moglo se primetiti koliki interes vlada kako kod vežbača tako i kod gledalaca, koji su u velikom broju zauzeli mesta na vežbalištu. U 15 sati i 30 časova formirala se je impozantna povorka na čelu s društvenom zastavom, upravom društva i fanfarama, Pakrac, Daruvar i N. Gradiška. Po povratku na vežba-lište, iako je dosta prostrano, nije moglo da primi sve prisutne, koji su s nestrpljcnjem očekivali početak. U 16 sati otvorio je starešina društva brat D. Rehak javnu vežbu pozdravnim govorom. Javna vežba tekla je ovim redom: 1) Deca mat. društva (18). 2) Deca Sok. čete Dereza (70). 3) Naraštaj matičnog društva (20). 4) Naraštaj ženski matičnog društva (16). 5) Članovi: Pakrac (24), Lipik (3), N. Gradiška (3), Okučani (8), Poljana (3), Daruvar (2), svega 43. 6) Članice: Pakrac (8), Lipik (4), N. Gradiška (8), Okučani (3), Daruvar (5), svega 28. 7) Članovi Sokolskih četa: Dereza (11), Badljcvina (7), Kukunjevac (24), Jagma (9), Subocka (12), Grahovljani (10), svega 73. Sve sletske vežbe pratila je fanfara bratskog društva Daruvar. Posle svršenog programa nastalo je sokolsko veselje. — A. M. VIRGINMOST. — Virginmosko okružje osnovano je ove godine, a obu-hvata sve jedinice, koje se nalaze na teritoriji istoimenog upravnog sreza. Do aprila ove godine bile sa jedinice pod tehničkim vodstvom Kra-jiškog okružja, čije je ime več davno pre rata zabeleženo u sokolskoj isto-riji. Kupuju se glazbala Sokolsko društvo u Stenjevcu osni-va svoju vlastitu fanfaro pa bi nam trebali polovni rabljeni instrumenti uz umerenu cenu. Umoljavaju se bratske sokolske jedinice, da nam jave, ako znadu za kanove instrumente. Eventualno kupili bi potpu-ni dez-bend, _______ i6i-i Buduči da se je staro Krajiško okružje razraslo, a time je i povečan broj njegovih jedinica, koji je došao do pedeset, nije se mogao vršiti uspe-šan tehnički nadzor, pa se jc Okružje moralo razdeliti u dva manja okružja, koja svejedno čine jednu apsolutnu celinu. Tehničko vodstvo Vrginmoskog okružja povereno je na sastanku načelniku bratu Nikoliču Dordu. Jedinice intenzivno i neprekidno rade i pri-pravljaju se za ovogodišnje velike sle-tove u Sarajevu i Zagrebu. Osim toga svaka u svome mestu prireduje zabave, sela i vežbe. Tako je: Četa u Če-mernici priredila uspelu zabavu, gde je davana pozorišna igra »Nada Istre«. Četa u Podgorju priredila je akadeiniju na kojoj je provežban sletski mate-rijal, a ujedno su davane i posebne tačke mladih prednjaka. Četa u Slav-skom Polju priredila je javnu vežbu uz učešče deset obližjih jedinica. Četa u Prkosu razvila je i posvetila zastavu uz veliko učešče društava i četa. Četa u Starom Selu održala je uspelu javnu vežbu uz veliko učešče članova i društva Topusko. Na sletu u Zagrebu na dane naraštaja i dece zastupljeno je naše okružje s preko 200 učesnika-vežbača. To je kratak pregled našega do-sadašnjega rada, koji svakoga dana donosi više uspeha. — D. M. SRP. SELIŠTE. — U nedelju 10 VI priredila je agilna, mlada Sok. četa u Srp. Selištu svoju prvu javnu vežbu. Priredbi je prisustvovalo mnogo Seljaka iz mesta i okolice, te gradana ia Kutine. • A Vežbi jc prisutvovalo i 20 članova vežbača mat. društva Kutina, te članovi vežbači četa iz Kutinice, Mikleu-ške i Slatine. Vežba je održana na lepo urede-npm mesnom školskom dvorištu, a otvorio ju je četni starešina lepim sokolskim nagovorom i pozdravom. Nastupio jc muški naraštaj, člano- vi na spravama i sa sletskim vežbama, te Kutina na ruči i u petorci. Sve su vežbe bile tačno i skladno izvedene. Vežbe su izvedene uz pratnju mesnog četnog tamburaškog otseka. Javna vežba pretvorila se iza pr°; grama u lepu narodnu veselicu > igranku. Na zabavi održao je brat Naran-čič, član matice Kutina, lep sokolski govor i čestitao četi napredak, a Prl' sutne meštane pozdravio i zahvalio i® na pažnji. — Dr. D. D. 157—26 Њше sokolske *11 našo j nakladi izašle su sledeče nove sokolske knjige: Boko Jos.t Pripovetke za sokolsku decu i naraštaj (sa slikama). — Cena 8 Din Miliiatki Fran: Junaštvo, priča sa slikama — srpskohrvatski« ■ Cena 5 Din Hčbert G. - Trček: Šport zoper telesno vzgojo. — Cena 10 Db> Sajovic - Trček: Priprave za vaditeljske izpite (sa slikama). -Cena 18 Din______________________________________ _ S C h m i d t - P i c h I e r: Fiziologija telesnog vežbanja (sa slikama). -Cena 35 Din Šulce: Sokolski sustav telovežbe, drugo izdanje. — Cena 55 Din kUIMNA