Informativni tečaj, — ga — Kakor morska kača, tako se vleče zahteva po višji izobrazbi učiteljstva v svetovnem učiteljstvu. In ker ne nudijo sedanja učiteljišča one naobrazbe, kakršno zahteva ravno učiteljstvo, je seglo učiteljstvo samo po sredstvu, da se temeljito pouči o vseh vedah, posebno v svoji stroki — pedagogiki. — Priborilo si je takozvane vseučiliške počitniške tečaje za učiteljstvo, kjer predavajo vseučiliški docenti svoje stroke. Menda ga ui stanu, širom božjega sreta, ki bi daroval svoj prosti čas, ki bi doprinašal gmotne žrtve v lastno izobrazbo, v ono izobrazbo, ki pač koristi drugim, a njemu — nič. To je paS višek požrtvovalnosti, ?išek samozatajevanja!Znani so taki vseučiliški tečaji v Nemčiji, ki stoje pač na vrhuncu popolnosti. Imenujemo le take tečaje v Jeni, Marburgu, Kielu Braslavi, Berlinu, Monakovem, Greifswaldu, W(lrzburgu itd. Svetovnoznan je pač tečaj v Jeni, ki ga obišče vsakokrat na stotine učiteljstva. Umevno, da ne zaostajajo za nemškimi učitelji ne Francozi, še manj pa Angleži. V Avstriji se je zadnje leto obrnilo ^tudi t tem oziru na boljše. Tudi tu imamo vsako leto več ali manj rseučiliških tečajev. Prvenstvo moramo pač priznati našira serernim bratom, češkemu učiteljstru; le-ti imajo skoro vsako leto svoj rseučiliški tečaj po raznih krajih Oeške in Moravske. Duša tem tečajem sta rseučiliška profesorja, znana učenjaka Drtina in Masarjk. — A tudi nemška avstrijska vseučilišča v Pragi, na Dunaju, v Inomostu in v Gradcu prirejajo prav marljivo vsako leto učiteljska Tseučiliška predavanja in sicer r počitnieah. Ko se je pred dvema letoma ustanovila r Pragi mogočna Avstrijska slovanska učiteljska zveza, se je izprožila o d s 1 o renskih delegatov misel, da naj ta zreza preskrbi tudi slovenskemu učiteljstvu take počitniške Tseučiliške tečaje. Styar je t dobrem teku, in obljubljen nam je tak prvi tečaj I. 1911. t Ljubljani, katerega priredbo mora izvršiti tov. Gangl. A nad rse agilno društro Hrratsko društvo za unapredjenje uzgoja t Zagrebu nas je presenetilo. Imenovano društvo se je z vso vnemo poprijelo iniciative in pospešilo svoje delo tako, da priredi že letošnje počitnice prvi hrvaški vseučiliški tečaj za učitejjstvo — seveda t ožjem pomenu — in sicer od 17. do 30. julija t. 1. y Zagrebu, in to pod imenom alnformativui tečaj za gospodu in gospodje". Program tega tečaja je ta-le:* BA. Predavanja brez diskusije. I. Prirodna znanost. Iz opdenite biologije. Dr. Gjurašin Stjepan, docenat u kr. sveučelištu. 1. Stanica: Sastavni dijelovi staniee. Protoplasma, stanična jezgra. Kromoplasti. Vakuole itd. 2. Umnažanje stanica dijeljenjem. Dijeljenje stanične jezgre direktnim načinom. Struktura stanične jezgre. Trofoplasma i Kinoplasma. 3. Spolno rasplodjivanje. Nekoliko primjera iz carstva nižih organizama, zatim metazoa i metafita. 4. Mijena generacije kod bilja. 5. Hvbridi. Mendeloyi zakoni hjbrida. 6. Postanak vrsta. Lamarckova i Darwinova teorija, De Wriesova mutacija. II. Pedagoglka. 1. Odabrana poglarja etike s osobitim obzirom na uzgojna p i t a n j a. Dr. Bazala Albert, kr. sveučelišni profesor. A. Btični smjeroyi. 1. Nativizam i empirizam. Intelektualizam i emocijonalizam. Utilitarizam, eudemonizam, etički idejalizam. Naturalizam, princip kulturnoga napretka, usavršivanja. * Navajamo doslovno iz poslanega nam prospekta. B. Iz individualne etike. 2. Faktori čudoredja. Sloboda volje. 3. Značaj. Individualnost i ličnost. 4. Čudoredje i vjera. C. Iz soeijalne etike. 5. Etika i politika. Princip narodnosti. 6. Oudorednost i umjetnost. Narodna kultura. 2. Psihologija djeteta. Dr. Cividini Ante, učitelj donjogradske gimnazije. 1. Povjesni nacrt psihologije djeteta. Početak pedološkoga rada u Njemačkoj na okretu iz 18. u 19. vijek; nastavak u Sjev. Americi, Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Švedskoj i. dr.; sadanje uspješuo ispitivanje u kolijevci pedologije. 2. Pojam | 3. Zadatak > psihologije djeteta. 4. Metode j 5. Postepeni razvitak tijela i du^ u djeteta. a) djetinjstvo: embrijon i fetus; nororodjenče, do^enfie ili dijete u povoju; dijete koje se nosa, koje puza, koje postajkiva i potrkava; .pametno" ili nmudro" dijete. b) mladenaštvo: školsko dijete, nbedasteu godine. Dječaci i djevojčice. c) doba razvoja, mlada gospoda: spolno dozrijeranje. Mladič i djeviea. 6. Tipovi djetede duše: rasa, kultura. 0 samoubojstvu djece. 7. Oaroritost. Nasljedstvo. Stjecanje i okolina. 8. Svijest: nominalistički, senzualistički, intelektualistički i realistički nazor o postanju samosvijesti. 3. Š k o 1 a s pomoču rada. Košdevid Vjekoslav, učitelj na pučkoj školi v Zagreba. 1. Što je škola s pomocu rada (die Arbeitsschule)? 2. Jedan dio rada u školi praktično prikazan i protumačen. ModelovaDJe, sadreni i betonski snimci, odljevci od olova i kositra; sve razjaŠDJeno izložbom izradaka predaračevih učenika pučke škole. 3. Specijalno hryatski rad, t. j. hrvatski narodni ornamenat, protumačen i zorno prikazan izložbom slobodnih izradaka narodnih ornamenata predavačevih učenika šegrtske škole. 4. Ž i v o t i škola. Tomašic Iran, ravnatelj pučke škole u Zagrebu. 1. Napredak prirodnih nauka i tebnike dadoše čovječanstvu novi nazor o svijetu-evoluciju, nrazvoj od maglice do čovjeka", preporodiše cijeli ljudski duševni i društveni život u demokratskom smislu. 2. Taj demokratski preporod čorječanstva ide za tim, da se sraki član ljudskoga roda obrazovaDJem usposobi, da prema srojim urodjenim darorima uzmogne biti dioaikom u stjecanju i trošenju ukupnih dušernih i materijalnih dobara kulture, dakle i rrška ove: znanosti i umjetnosti. 3. Ovakovo obrazovanje za praktičnj život stječe se najbolje u životu samom. U tom obrazovanju škola je samo surogat života, pak je najbolja ona škola, koja je najvjernijim dijelom faktičnoga života. 4.^Današnja škola nije dijelom savremenoga života; jer su oni, kroz čije je ruke prolazila sudbina škole svagda nastojali, da ju što više iserpe u svoje svrhe, a u to ime činilo im se nužno, da razvoju života, kad več nijesu mogli njega samog da spriječe, barem ne dadu ni zaviriti u školu. 5. Zato 8u sada sa školom sri nezadoroljni: država, crkya, roditelji, učitelji, školska djeca. 6. Nezadovoljnike se može umiriti jedino valjanom reformom školstra. 7. GIayni tabori, iz kojih se danas vojuje za reformu školstva, jesu: Njemački savez za reformu školstva, Atstrijsko društvo za reformu školstva, Njemački uzgojni zborovi u Weimaru, Hamburško nčiteljsko društvo za njegovanje umjetničkog obrazovanja, Kongresi za školsku higijenu, Njemačko društvo za pronicanje pučkih i dječjih igara, Internaeijonalni koDgresi za pronieanje risanja i umjetničkoga obrazovanja, Kongresi njem. društva za proučanje, zaštitu i dobrobit djece, Zarodi za eksperimentalnu psihologiju i pedagogiju, Zavodi za studij djeteta, Internacijonalni kongresi za moralno obrazovanje, Kongresi i spisi za propagiranje pacificizma, Društra i kongresi za seksualno pedagogiju, TJčiteljsko društvo grada Leipziga, Učiteljsko društvo grada Bremena, Školska oblast grada Zflricha, Školska oblast grada Munchena, Oblast komunalnoga školstra grada Budimpešta, Američanin John Dewey, profesor pedagogije i ravnatelj vseučilišne pokusne školo u Ohikagu, Dr. Ewald Haufe, Berthold Otto. Magjarsko društvo za proučavanje djece u Budimpešti, Magj. liga za zaštitu djece u Budimpešti, Hrvatsko društvo za unapredjenje uzgoja u Zagrebu. III. Knjižernost. Hrvatska književnost u doba preporoda. Dr. Drechsler Branko, profesor donjogradske gimnazije. 1. XVIII. stolječe u Hryata. 2. Juraj Šporer. 3. Antun Mihanoyic. 4. Janko Draškovid. 5. Ljudevit Gaj. 6. Ivan Mažuranic. 7. Stanko Vraz. 8. Petar Preradovic. 9. Preporodna prosvjeta i politika. 10. Slorjenska, ilirska i hrvatska ideja. Objavljeni program kakor tudi predavatelji nam svedočijo, da bo imelo učiteljstvo — tudi slovensko — ki se udeleži teb. predavanj, dovolj prilike, uglobiti ee v te stroke in izpopolniti svoje znanje, ki bo prineslo mnogo koristi ne le njemu samerau, temveč tudi šoli in Ijudstvu, med katerim deluje. Uverjeni smo, da pohiti na ta tečaj tudi več slovenskih učiteljev in učiteljic, ne bo jim žal niti truda ne gmotne žrtve. Zakaj ako se ni zbal ta ali oni slovenskih učiteljev vseh težkoč, ko je šel t Jeno, toliko lažje obiščemo kraljero mesto Zagreb, ker 80 hrraški tovariši priprayljeni, preskrbeti slovenskemu učiteljstvu vse mogoče udobnosti. Vsa podrobna pojasoila o tem tečaju daje radevolje dr. Ante Cividini, donjogradska gimnazija r Zagrebu. Hrraškemu učiteljstru naše iskrene čestitke in mnogo uspeba!