KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 31 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JANUARA 1939. PATENTNI SPIS BR. 14563 Junghans Siegfried, Stuttgart, Nemačka. Postupak za tretiranje rasbopina, naročito rastopina metala. Prijava od 9 jula 1937. Važi ođ 1 jula 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 30 jula 1936 (Nemačka). Predmet ovog pronalaska odnosi se na tretiranje materijala (na pr. metala i metalnih legura i t. d.) koje su zagreva-njem dovedene u tečno stanje, pri čemu se to tretiranje vrši neposredno pre mjihovog stvrdnjavanja zbog hladenja. Ovaj se pronalazak zasniva na sazna-nju da se spravljanje, pripremanje, odn. sva tretiranja materija savladuju u svakom pogledu time da se uticanje ne vrši na celokupna postoječu veliku rastopljenu ma-su, nego samo na male količine tečne materije, odn. na mali volumen tečnih materija, pri čemu se industrisko iskoriščavanje na veliko, t. j. iizrada odn. tretiranje velikih .količina materije, može postiči time, što se uticanje na male količine vrši u kon-tinualnom postupku. Na ovaj način i ako se obraduju male količine ipak se na kraju postižu velike količine jer se kontinualnim postupkom postiže veliko iskoriščavanje vremena i time velika proizvodnja. Jedan od najvažnijih uslova za stvara-nje malog volumena tečnosti, na pr. u nekom sudu iti u nekom kalupu u ko ji se uno-si tečna materija, sasitoji se u nastojavanju da stvrdnjavanje tečne materije nastaje do, po mogučstvu što bliže, nivo a tečnosti, a to se izaziva hladenjem ili drugom vrstom odvodenja toplote neposredno sa nivoa tečnosti pri čemu se brzina dovodenja tečne materije mora prilagoditi brzini stvrdnjavanja, kako bi višina tečne materije, a time i volumen tečne materije u sudu, u kalupu ostali podjednaki. Pri torne su uzeti d obzir napredci u livarstvu postignuti u pajno vi je vreme naročito kod kontinual- nih postupaka livenja pri kojima je mogu-če postizanje napred pomenutog održava-nja neprestano malih količina tečne materije, pošto na višini nivoa tečnosti nastaje kroz kalup veliko odvodenje toplote, tako da je udubljenje ispunjeno tečnošču ogra-ničeno na srazmerno malu dubinu koja malo zadire u stvrdnuti deo. Ali ovaj pronalazak pokazuje, kao što je opširnije izneto u nastavku, još jedan put za postizanje po mogučstvu što ma-njeg volumena tečnosti. Kod skroz otvo-renih kalupa ikakvi su predloženi na pr. za kontinualno livenje kontinualnih livenih nizova održava se neprestano srazmerno mala masa tečne materije na koju se mo-gu izvesti razna uticanja kojima se može vladati. Uglavnom se radi o ovim tretira-njima: a) Čiščenje i odvajanje metala, b) izrada legure izmedu metala i/ili metalnih legura ili izmedu metala ili metalnih legura i gasova ili drugih materija. Ukopavanje u materije ili armiranje materija, c) izrada zaštitnih slojeva od tečnih ili čvrstih tela na tečnim materijama. Postupak prema ovom pronalasku može se primeniti i kod takvih otvorenih kalupa za kontinualno livenje livenih nizova (traka — Gusstränge) ili šupljih tela kod kojih skroz otvoreni kalupi za vreme procesa livenja vrše neprestano izvesno malo periodično kretanje u pravcu ose kalupa u tu švrhu da bi se sprečilo slepljivanje stvrdnutog liva uz zidove kalupa. Pomoču crteža objašnjena su razna Din. 20.— moguća tretiranja pomoću postrojenja ko-je je pcdesno za kontinualnu proizvodnju. Kod uobičajenih postupaka produkcije, na pr. kod postupka kontinualnog live-nja ima tečna iivena glava oblik prema sl. 1 na kojoj je oznakom a obeležena skroz 0 tvore na kokila koja je snabdevena omo-tačem a1, dok oznaka b obeležava tečni deo unetog metala, a oznaka c stvrdnutu materiju. Udubljenje ispunjeno tečnošču dopire srazmerno duboko u stvudnuti deo c. Tečna Iivena glava je velika, pa nije po-desna za tretiranje prema ovom prona-lasku. Na sl. 2 pretstavljene su prilike kakve se primenjuju za ovaj pronalazak, t. j. još tečna količina metala b je mala, a površina b1 stvrdnjavanja je srazmerno ravna, dakle metal je stvrdnut do blizu ispod ni-voa tečnosti. Time je stvorena neprestana 1 srazmerno mala tečna masa na koju se mogu primeniti razni postupci da bi se uklonile eventualne neželjene metalne pri-mese, gasovi itd. Pošto materija, koja se lije u kalup, neprestano ravnomerno do-tiče prema brzini stvrdnjavanja, to se može sredstvo koje vrši prečiščavanje dovo-diti uvek u podjednakim količinama i lako raspodeliti na čelu ikolličinu tečne materije i dobro izmešati. Time se mogu reakcije izvesti u kratko vreme i neprestano, a >ka-da se reakcije izvode u loncima —- pri velikim količinama — zahtevaju mnogo vremena, a njihovo izvodenje kod velikih količina inače nije besprekorno obezbedeno ili je praktično nemoguče. Kao primeri za tretiranje metala mogu se navesti: Uklanjanje metalnih neželjenih primeša uvode-njem vodene pare ili dezoksidacija bakra dovodenjem odgovarajučih gasova. Dovodenje tih sredstava može se izvesti na razne načine. Jedanput se može materija koja vrši reakciju pomešati sa metalom pre ulaska metala u kalup-, tako da u brizgačku cev d ulazi druga cev d1 (sl. 3) čiji se drugi kraj završava u rezer-voaru koji sadrži materiju, koja vrši reakciju. Po sebi se razume da taj rezervoar mora uvek da bude pod podjednakim pritiskom, ili takode pod eventualno visim, ili nižim pritiskom nego što je pritisak u pravom sudu za livenje. Dakle u ovim sluča-jevima sastaje se osnovni metal sa reakci-onim sredstvom pre isticanja kroz brizgu d; oboje se moraju prisilno dobro pomešati u daljem toku, a po izlazu iz brizge mogu odlaziti gasovi ili metalne pare itd. koji su pri reakciji postali slobodni. Drugi način dovodenja reakcionih sredstava pretstavljen je na sl. 4. Ovde se kroz vod e odvojen od brizge dovodi re-akciono sredstvo ispod nivoa tečne glave. Pri torne se može brizga sastojati od jed-nog jedinog otvora, 'ili paik na pr. od venca d2 sa bušotinama d3 (isl. 5), ili od drugog oblika koji je upravo podesan za dotičnu svrhu. Da bi se kod gasovitih reakcionih sredstava postigla sitna raspodela važno je da se razlikuju pritisci rastopine s jedne srane i pritisci gasova s druge Strane. Kada se hoče uputiti reakciono -sredstvo odmah na mlaz tečnosti koji izlazi iz brizge pre nego što se on raspodeli po celoj površini u kalupu a, onda je za pre-poruku sledeči postupak: Ispod brizge d postavlja se pehar p (sl. 6) u koji utice kako metal koji dolazi iz brizge d, tako i reakciono sredstvo koje izlazi iz brizge e. Ovakvim rasporedenjem reakciono sredstvo potpuno obuhvata metal koji ističe, a, pošto tekuči metal i te-kuče reakciono sredstvo izazivaju jako strujanje i vihoranje, obezbedeno je i dobro mešanje. Potom se metal može u pre-čiščenom stanju raspodeliti po tečnom delu kalupa. Postavljanje nekog pehara naročito u tečnoj glavi ispod nivoa tečnosti ima po-red toga principijelno značenje. Metal se zadržava i prisiljava da se penje na više, tako da zbog jakog strujanja u peharu p nastaje potpuno mešanje, a osim toga se sprečava da mlaz metala, koji se dovodi u kalup kroz brizgu, ili reakciono sredstvo može dejstvovati na niže u tečnu glavu, dakle tako da se nikako škodljivo ne utiče na deo koji se stvrdnjava. Uglavnom se pe-harom sprečava oblik levkaste šupljine prema sl. 1 i time se pokazuje nov put da se postigne ciljani mali volumen tečnosti. Pri postupcima pri kojima se tečna materija dovodi u kalup preko posrednog suda r postoji mogučnost da se prečiščavanje vrši več u tom oluku r, tako da se reakciono sredstvo otprilike na višini briz-ginog početka uvodi kroz cev s (sl. 7). Gasovi ili metalne pare koji odlaze, ukoliko su skupoceni, prihvataju se, pa se iskoriščavaju na drugom mestu. Kao što je več pomenuto, pehar uglavnom služi za zadržavanje (prihvatanje) mlaza, kako u tečnoj glavi ne bi nastalo vihoranje nego mirna raspodela; zatim i za to da pri do vodenju dopunskih sredstava izazove dobro mešanje tih sredstava sa materijalom koji dotiče iz brizge, pa se onda mešavina u mirnom strujanju raspo-deljuje u tečnoj glavi. Rasporedenje pehara ispod nivoa tečnosti potpomaže na-pred pomenuta dejstva, ali služi i za zä-štitu od dopiranja vazduha u tečnu glavu' odn. do materijala koji se odvodi i eventualno do dopunskih sredstava. AH ovakav pehar se može postaviti, na način pretstav-Ijen na sl. 8, iznad nivoa tečnosti, kada se vodi briga o torne da vazduh ne dopire izmedu mlaza iz brizge, pehara i nivoa tečnosti. Zato je oko brizge d postavljeno zvono f koje je zagnjureno n ulje g raspo-redeno oko kalupa a. Na ovaj način na-staje hermetično zatvaranje. Idealno sa-stavljanje i mešanje osnovnog materijala sa dopunskim sredstvima može se pestiči i pri doticanju iznad nivoa tečnosti prema sl. 9 time, što se brizga d na donjem kraju obrazuje na način sličan levku, pa neposredno stoji naspram vodiljnoj glavi h. Vodovi i koji dovode dopunska sredstva (gasove tli slično) završavaju se u kalupu a iznad levkastog kraja brizge. Pri torne su brizga i vodovi za dopunska sredstva opet zatvoreni protiv dopiranja vazduha posred-.stvom istog uredaja t' kao na sl. 8. Sam pehar p može da hude obrazovan na razne načine prema svrsi za koju se upotrebljava. On može da ima oblik prema slici 10 sa nekom pregradom k, ali taj pehar može da bude izbušen ili obrazovan na način sita (sl. 11), tako^ da on doduše prilivata mlaz iz brizge, ali pri torne obrazuje samo delimično prelivanje, dok drugi deo mlaza teče kroz rupice p1 pehara neposredno na niže, ali sa prigušenom br-zinom. Prema ovom pronalasku je stvara-njem trajno podjednako male tečne glave data i ta mogučnost da se same legure spravljaju iz njihovih pojedinih sastojaka tek u kalupu, ili da se več spravljenim le-gurama ili metalima dovode gasovi i metali ili druge materije, koji se s njima do-sad nisu mogli dovesti u vezu, jer se sa kog bilo razloga u rastopini ni je mogao postići neki odnos mešavine. Ovaj postu-pak postiže to porooču več pomenutih sredstava na ovaj način: U prvom redu pretpostavimo da treba tek u kalupu (na pr. kalupu za livenje) da se spravi mesingana legura od prvobitnih metala (sl. 12). Tada se u peči A nalazi čist bakar u rastopljenom stanju, a u peči B čist cink u rastopljenom stanju. Od obe peči vode cevni vodovi x i y do zajednič-kog dovodnog oluka C čija se brizga za-vršava u kalupu ili kokilu D. Prečnici cevnih vodova odmereni su tako da pri pod-jednakom pritisku u obema pečima od sva-kog metala teče toliko kroz oluk koliko treba da odgovara odnosu legure. Obe peči su priključene uz isti vod za pritisak. Kada se daje pritisak, da bi se napunio oluk, onda pojedine metalne komponente teku u oluk u odnosu uslovljenom prečnikom pripadnog cevnog voda, pa se tamo pomešaj u i eure kao gotova legura u ko- kilu. Prirodno je da se može postupiti i tako da poprečni preseči cevnih vodova bu-du podjednaki, a da obe peči imaju zasebni vod za pritisak. Onda se mora ustanoviti pomoču neke tablice koliki pritisak treba da se da pojedinim pečima da bi se dobio dotični traženi odnos legure, ili pak cevni vodovi mogu imati podjednak poprečni presek, a peči imaju zajednički vod za pritisak, ali koji je podešen tako da se u svaku peč uvek upušta pritisak koji odgovara željenom odnosu mešanja. Nije potrebno da se upotrebljava zbirni oluk kakav je opisan, nego se mogu upotrebiti zatvoreni oluci ili vodovi (sl. 13). Kod oba napred pomenuta postupka postiže se da se svaki pojedini metal može držati u tečnom stanju u svojoj peči, pa da se može tretirati prekrivnim sredstvima, odn. zaštitnim sredstvima i gasovima koji su upravo najbolji za dati metal. Po sebi se razume da se i temperatura svakog metala održava tako da upravo odgovara njegovoj tački topljenja i mogučnosti li-venja. Više temperature nisu potrebne, pošto svaka legura ima nižu temperaturu topljenja nego što je u tadanjem slučaju naj-viša temperatura topljenja pojedinog sa-stavnog metala. Dovodenjem metala kroz puteve koji nisu u vezi sa vazduhom i time što se u pojedinim slučajevima održavaju potrebne tačke topljenja ne nastaju uopšte pregrejavanja i time ustavljena ispariva-nja metala; osim toga je obezbedeno pri-sno i uvek ravnomerno mešanje koje se ne može više menjati kada več legirani metal ude u kokilu, jer tamo nastaje brzo stvrd-njavanje zbog male tečne livene glave i hladenja kokile, a da ne nastaju duboke šupljine ispunjene tečnošču kao kod uo-bičajenih postupaka liven ja. Upravo ovom činjenicom omogučuje se legiranje metala sa vrlo velikim razlikama u specifičnoj te-žini. Na primer može se na ovaj način teko spraviti legura aluminiuma i olova koja se dosad uopšte nije mogla izraditi potpuno ravnomerno rasporedena po celom izlive-nom bloku. Olovo je zbog svoje velike specifične težine pri livenju uvek išlo ka ni-žem delu bloka. 1 ako su pokušavani razni postupci da se olovo dovodi hemiskom re-akcijom ili da se zvučnim talasima postigne prisno mešanje, ali dosada se nije mogla proizvesti, odn. izliti tako ravnomerna i dobra legura kakva se kontinualno postiže prema ovom postupku. I legure metala, koji se mnogo razli-,kuju u odnosu na njihove tačke topljenja, mogu se na ovaj način lako spraviti. Kod vrlo velikih razlika za preporuku je da se ne izvede napred pomenuti postupak, nego da se metali sastave več pre izlaska iz brazge, pa je za ovaj slučaj povoljniji po-stupak opisan u nastavku (koji se, po sebi se razume, može primeniti i u napred po-menutim slučajevima). Brizge metala, koji treba da se saliju, završavaju se u zbirnom sudu p (sl. 14) koji uglavnom odgovara peharu p na sl. 6, a smešten je u kokili tako da je on pri li-venju potpuno zagnjuren u tečnoj glavi li-venog niza. U tom se sudu pojedini m-etali prisno pomešaju, pa se mešavina raspode-Ijuje ravnomerno po celom poprečnom preseku kokila, da bi se malo zatim stvrd-nula. Može se takode odustati od toga da se glavna brizga i druge brizge završavaju u jednom sudu. Prirodno je da je prema stanju stvari moguće takođe da se svaka brizga zasebno završava na kom bilo mestu poprečnog preseka kalupa. Pri torne može opet neka brizga da ima siud, a druga da nema itd. To če uvek zavisiti od že-Ijenog odnosa mešanja i od toga kakvi su odnosi mešanja medu pojedinim komponentama. Ovo je metodom moguče takode da se u jednom i istom izlivenom bloku iz-rade različiti odnosi mešanja ili različite legure. Ako su dva metala (zbog velike razlike u specifičnim težinama ili u temperaturi stvrdnjavanja) sklona da se brzo opet odvoje, onda se može pomoču cevi za hla-denje prema sl. 15, koja je sprovedena kroz tečnu livenu glavu b voditi briga o torne da se hladenje vrši tako brzo da je nemoguče odvajanje komponenata legure. Prirodno je da se isto tako kako se na napred opisan način legiraju dva ili više metala, može i neki metal ili neka metalna legura legirati ili sastavljati sa gasovima ili drugim materijama koje se stvrdnjavaju. Pošto prema ovom pronalasku u kalupu postoji uvek neka, i ako mala, tečna glava, to se na njenoj površini može tako uvesti neki predmet koji ima temperatum topljenja od osnovne materije, ili na koji ne utiče toplota osnovne materije, jer je data mogučnost da se radi bez prisustva vazduha. Pri torne se postupa na sledeči način: a) Slično kod armiranog betona uvodi se istovremeno, na pr. u leguru od lakog metala, gvozdena žica ili rešetka od tan-kog gvožda u kontinualnom postupku. Time legura lakog metala dobi ja znatno po-jačanje. b) Da bi se postigla razna bojadisanja, na pr. u neku belu leguru od lakog metala kao osnovnog metala unese se bakarna žica, ili mesingana žica, ili niklena žica, tako da se pri daljem obradivanju ovaj materi-jal pojavljuje na površini ili u poprečnom preseku, pa se odgovarajučim jedkanjem ili bojadisanjem postižu dobre mustre boja. c) Zatim je moguče — pošto pri za-tvaranju okolnog vazduha otprilike prema slikama 8 i 9 nema nikakvog kiseonika — da se uvodi drvo ili druge sagorljive materije, kao vlaknaste materije, koža itd. Prirodno je da se osim čvrstih materija mogu u tečnu glavu uneti i gasovi, ili metali, koji se tope pri visokoj temperaturi, u sitnom obliku kao prašak ili zrnca, grafit (za ležišta) — uvek pomoču ovih sredstava: mali volumen tečnosti sa ili bez pehara i kontinualni postupak, — pa se može postiči ravnomerno raspodeljen sloj u celom kontinualnom proizvodu. Time je moguče da se izrade legure (naročito uvo-denjem gasa i unošenjem metala, koji se tope pri visokoj temperaturi, u tečnom ili čvrstom stanju), čija kontinualna ravno-merna izrada dosada nije bila moguča. Zatim je moguča izrada velikih i dugačkih profila od lakog metala (šine profila U itd. za gradevinske i konstrukcione svrhe) u dužinama kakve se dosada uopšte nisu mogle izradivati. Na području tvrdih materija, koje se tope na visokoj temperaturi, kao što su nitridi i karbidi, igra glavnu ulogu pitanje kako če se oni čvrsto s »staviti i kako če se oni najbolje ukopati u metalima i drugim materijama. Ovde takode pomaže postupak prema ovom pronalasku pošto se on može upotrebiti i za izradu legura i sastava sa tvrdim materijama, koje se toj pe pri visokoj temperaturi. Uz c) U onim slučajevima tretiranja itd. navedenim pod a) i b) u kojima se radi pri zaptivanju ili zatvaranju potrebno je da se livački mlaz sprovodi tako da se iz-begava svako dejstvo uvlačenja na niže ili obrazovanja vihora na površini tečne li-vačke glave. Naime ako nastane takvo dej-svto uvlačenja ili obrazovanje vihora od Strane metalnog mlaza koji teče, onda se može desiti da se deliči zaštitnog gasa ili drugog prekrivnog sloja na pr. grafitni deliči ili deliči soli povuku takode u liv. Da bi se to sprečilo može se postavljanjem več pomenutog pehara p ispod brizge tekuči metalni mlaz sprovesti tako da nastaje samo kretanje tečnog metala ka površini, t. j. na više (sl. 16), gde je iznad tečne li-vačke glave b označen zaštitni sloj m. Metal koji dotiče kroz brizgu d neče moči nikad da uvlači u tečnu livačku glavu b de-love zaštitnog sloja, jer on uvek najpre struji na više, pa se onda ravnomerno ra-spodeljuje bez obrazovanja vihora po ce* lokupnom poprečnom preseku kokile. I ako se ovaj pronalazak može u pr* vom redu korisno upotrebiti za metalne ra- stopine ipak ovaj pronalazak nije upotreb-Ijiv jedino za metalne rastopine. Ova.j se pronalazak može upotrebiti svuda gde rastopine uopšte iz tečnog rastopljenog stanja treba da se prevedu kontinualnim tokom rada u čvrsto stanje ili tamo gde se takvim rastopinama u tečnom stanju dodajal izvesni dodaci koji sa prvobitnem ra-stopinom prave hemiske reakcije ili se Stvrdnjavaju jedino kao mehanioka me-šavina. Patentni zahtevi: 1) Postupak za spravljanje materija i/ili za retiranje u rastopljenom stanju, naznačen time, što se pripremanje i tretira-nje vrši uticanjem na rastopljene količine ko je se stvrdnjavanjem do blizu samog ni-voa metala ograničuju na po mogučstvu što manji volumen tečnosti kojim se otuda može lako vladati. 2) Postupak prema zahtevu 1, naznačen time, što se rastopina lije u kalup sa kbnštantnom brzinom i pri konstantnoj temperaturi a liv se tako hladi da se sadr-žina kalupa stvrdnjava malo niže od nivoa metala. 3) Postupak prema zahtevu 1, naznačen time, što se uticanja na rastopinu vrše pri postupcima i posredstvom napravi pri ko jima kalup, naspram brizgi ko ja dovodi metal, izvodi odredena kretanja ili se stavlja u oscilacije. 4) Postupak prema zahtevama 1, 2 i 3, naznačen time, što se uvoden je tečne materije u kalup vrši ne neposredno nego posredno pomoču neke naprave za pri-hvatanje i mešanje (sl. 6), koja sprečava duboko prodiranje mlaza u rastopinu i time obrazovanje duboke levkaste šupljine, a ,i vihoranje rastopine u kalupu. 5) Postupak prema zahtevu 4, naznačen time, što je naprava za prihvatanje (sud, pehar) postavljena ispod nivoa rastopine u tečnoj glavi, pri čemu se brizga, koja dovodi tečan materijal, shodno ta-kode završava ispod nivoa rastopine neposredno u peharu. 6) Postupak prema zahtevama 1—5, naznačen time, što se uticanje na rastopinu sastoji u torne što se mlazu rastopine, ili samoj rastopini, koja se nalazi u kalupu, dovode reakciona sredstva. 7) Postupak prema zahtevima 1—6, naznačen time, što se dovodenje reakcio-nog sredstva vrši pre izlaženja tečnog materijala iz dovodnog voda (brizge) tako da se mešanje sredstva sa osnovnom materi jom vrši ili priprema pre ulaska u kalup (slike 3 i 7). 8) Postupak prema zahtevima 1—7, naznačen time, što se reakciono sredstvo uvodi odvojeno od dovodenja osnovne ma^ terije neposredno u tečnu glavu (sl. 4 i 5).’ 9) Postupak prema zahtevima 1—81, naznačen time, što se reakciono sredstvo, isto tako i rastopina, dovodi neposredno u sud za prihvatanje i mešanje. 10) Postupak prema zahtevima 1—7; naznačen time, što su rastopina i reakciona serdstva, koja se sastoje od gasova, iz-loženi raznim pritiscima kako bi se stvo-rila po mogučstvu sitna raspodela gasa i time velika dodirna površina izmedu gasa i rastopine. 11) Postupak prema zahtevima 1—10, naznačen time, što se gasovi ili pare (metalne pare) koji izlaze pri reakciji prihva-taju i upotrebljavaju na drugom mestu. 12) Postupak prema zahtevima 1-—11, naznačen time, što se umesto reaikcionih sredstava, radi izrade legura izmedu metala i metalnih legura, ili izmedu metala odn. metalnih legura i gasova i drugih materijala, pojedine komponente metala, ili legure, ili gasa, ili materije dovode u zasebnim vodovima u dovodni vod za kalup ili za tečnu glavu rastopine u kalupu. 13) Postupak prema zahtevu 12, naznačen time, što se pojedini metali, legure, gasovi ili materije svaki pojedinačno odr-žavaju u zasebnim sudovima, a u stanju (temperature, pritiska i t. d.) u kakvorri treba da se dovode u brizgu. 14) Postupak prema zahtevima 1—13, naznačen time, što su poprečni preseči dovodnih cevi od pojedinih sudova do brizge izabrani tako da oni pri podjednakom pritisku u pojedinim sudovima dovode u brizgu uvek onu količinu koja odgovara željenom odnosu mešanja. 15) Postupak prema zahtevima 1—14, naznačen time, što pojedini sudovi imaju dovodne vodove sa proizvoljnim poprečnim presecima i zasebne vodove za priti-sak i da se pri dovodenju prilike pritiska regulišu tako da količina koja dotiče odgovara odnosu mešanja koji se želi u do-tičnom slučaju. 16) Postupak prema zahtevima 1—15, naznačen time, što pojedini sudovi imaju dovodne vodove sa proizvoljnim poprečnim presecima, ali imaju zajednički vod za pritisak koji se može podesiti tako da se pri jednom davanju pritiska u svaki sud dovodi samo tolika količina sredstva za pritisak kolika odgovara željenom odnosu mešanja. 17) Postupak prema zahtevima 1—16, naznačen time, što se mešanje pojedinih metala, legura, materija ili reakcionih sredstava vrši u glavnom dovodnem vodu za brizgu (sl. 12, 13). 18) Postupak prema zahtevima 1-—16, naznačen time, što svaki sud ima zasebni dovodni vod za zbirni sud ispod glavne brizge, a mešanje se vrši tek u tom zbir-nom sudu u tečno j livačkoj glavi (sl. 14). 19) Postupak prema zahtevima 1—18, naznačen time, što se svaki dovodni vod završava na proizvoljnom mestu u glavi rastopine, a mešanje nastaje u teenoj glavi rastopine. 20) Postupak prema zahtevama 1—19, naznačen time, što se dovodenje pojedinih metala vrši u zbirni sud (oluk) ispred brizge i da več pomešan metal teče kroz brizgu u kokilu. 21) Postupak prema zahtevima 1—20, naznačen time, što prema željenom odnosu mešanja i prema svojstvima pojedinih komponenata svim brizgama ili jednoj brizgi ili raznim brizgama odgovaraju mali sudovi u glavi rastopine. 22) Postupak prema zahtevima 1—21, naznačen time, što se, radi brzog hladenja livenog niza, glava rastopine hladi pomoču naročilih cevi za hladenje koje su umetnu-te u tu glavu (sl. 15). 23) Postupak prema zahtevama 1—22, naznačen time, što se različitim postavljanjem brizgi postižu razni odnosi mešanja u jednom i istom bloku materijala. 24) Postupak prema zahtevima 1—23, naznačen time, što se različitim hladenjem tečne rastopljene mase postižu razni odnosi mešanja u jednom i istom bloku materijala. 25) Postupak prema zahtevima 1 i 2, naznačen time, što se za ariniranje ili slično proizvedenog materijala uvode kon-tinuaino u rastopinu palice, žice, rešetke i t. d. od materijala koji ima višu tačku topljenja od rastopine. 26) Postupak prema zahtevima 1—25, naznačen time, što se rastopini dodaju ta-kve materije kao metali sa visokom tač-kom topljenja, grafit, vlaknaste materije u obliku praška ili zrnaca, a koje materije sa rastopinom ne čine hemiska jedinjenja ni legure. 27) Postupak prema zahtevima 1—26, naznačen time, što se tečne ili gasovite materije dovode kroz takve vodove i/ili brizge u rastopinu čiji su krajevi obrazovani levkasto pa leže naspram raspodeljivačkoj kupi tako da raspodela u rastopini nastaje u obliku širokog više ili manje debelog sloja (sl. 9). 28) Postupak prema zahtevima 1—27, naznačen time, što se dovodenje tečnih ili gasovitih materija u rastopinu vrši za-tvaraniem vazduha, odn. u vakuum-u (sl. 8). 29) Postupak prema zahtevima 1—27, naznačen time, što se, radi izbegavanja povlačenja i uvlačenja prekrivnih slojeva, pomoču sudova, postavljenih ispod brizge koja se završava u tečnoj glavi rastopine, izaziva takvo preokretanje pravca rastopine koja dotiče da mlaz uvek struji ka ni-vou rastopine i ne nastaju nikakvi vihori ili vučne struje na niže. JPrgr.jt. jrjgr.2., n#! ^ -Ew* ec* 7>%rfS£L- 'O < '