------ 126 ------ Nekoliko Kerskih pesem za pokušnjo. **) Drage „Novice"! evo vam malo Krčanskih pešam; dajte jim mesta, vse jednoj po jednoj, kakor svojim: po njih vam ne bude škode. Narodne pesme jesu zrcalo, v ko-jem vidimo: kakov nam je narod, kakove je duše, kakove čudi, kakove šege; čto misli, čto želi, čto zna i ume. I kakov mu je jezik, doznajemo po njih: je-li mu očuval čistoču, gladkoču i bistrinu, 111 ga je nasmetil, naprašil i osmradil; je-li mu ostal bogat, krasan, živahan i gibak, ili je osiromašel, ogrdel, oslabel i otvrdel. Da, one sve-doče, koji se Sloveni mogu dičiti svojim govorom t a koji sramiti, čto su vse izopačili i shabili, da jih nebi razumel ni ded, a kamoli šukunded. Koliko koristi ovo ogledalo! Pak jošče, one imaju vsakakovih naših besed i čudo slovenskih rekov — one nas uče pravo i čisto govoriti. Ali nije vse zlato, čto se lašči; niti je vsaka narodna pesma počtena i prava učiteljica; valja videti, kakova duša ju izmislila, je duša pobožnica, ili zlobnica; i kakovi su Slovenci, ]) kde je nikla, čisti ili nečisti. Drage 55Novice"! vi morete same suditi, kakove su te naše, ali čujte i moj sud; samo mi se nejadite, nesrdite, čto vam govorim ovako ne vse po slovensku 2): prekoračujmo škodni medjaš, o ki nam se knjiga nemilo zadeva i para i kida, kakor plug, vrganj 3) i ralo o naklo. A čto ču reči o svojih Krčanih i o njihovih pesmah? Najprvo, da Krč a ni jesu Hrvati; za ovu istinu imam 12,000 svedokov, 4) i vsi ovi bivaju na onom otoku; i Omišljani i Dobrin j ci i Dubašljani i Vrbni-čani i Puntari i oboji Baščani, ako jih za pitaš: kako govore? odgovore: mi govorimo hrvatski, po hrvatsku. Nikakor drugako neznaju odgovoriti — može biti, da su zaboravili (?!!). Ipak je na onom otoku i Talijan malo — vas grad Krk. Nu Krčani, hvala otoku, nisu se morali h r v a t i 5) s neprijatelji, kako ini Hrvati i Srbi, pak su jim pesme drugakove — ženske veče nego junačke; a imaju jih šilu. Poju danom i noču, v leti i zimi, doma i putem. Pred nekoliko leti potegnula me volja za njimi, ter jih iz težka nabrah malone stotinu, a poslan Vam jih samo 15 za sada. **) Poslali so nam častiti gospod Črnčic 15 narodnih pesem iz otoka Kerk-a (Vegi i a), naj jih natisnemo v „Novicahu in pokažemo bravcom našim slovenski jezik onih krajev. Poslali so nam jih s pričujočim predgovorom, kterega radi natisnemo kakor smo ga prejeli, ker male različnosti v jezika, kakor so, na priliko, jesu namesto našega so, čto namesto kaj, kakov namesto kako sen, ne bojo nobenega naših bravcov preveč motile. Vred. J) Sensu latiori. a) sensu etrictiori. 3) Ver kan ali vrkan pisati je napačno, verganj ali vrganj je pravo; ovu beseda imaju tudi Istrani. Vrganj je podoben plugu, pa nije po vse kakov je plug; jest manji. 4) Ovaku bih zataknul nekim piscem svoje volj cem usta i za ine krajine. 5) hervati — boriti. PLb. ------ 127 ------ Rekav: kakove su pesme, hoču praviti i kako v je jezik. Kakov more biti jezik onde, kde cvate osam vekov naš „Gospod s varni", naš „va vse veky veka, naš „v istinu dostojno i pravednojest",1) naš „idite, mi s a jest"; naš „Bože va pomoč moju vonmi", naš „hvalite otroci Gospoda", naš wreče Gospod Gospoda mojemu" .... ?! Kakov može biti jezik onde, kamor nije prihadjala nikakovera smeta, nikakover natrun, nikakover smrad? Zato zna u nas i dete, kada mu je reci: dobru mužu, mladu konju, veliku volu, dobri ženi, široki kuči, lepi knjigi, a kada: do-bromu2) mužu, mladomu konju, velikomu volu, dobroj Q— dob rej) ženi, širokoj kuči, lepoj knjiži. Pak čto se čudimo? Ta i Niemac, dečak, zna velmi dobro kada ima reči: ,,einem guten Manne, a kada: dem guten Manne." A naši pisci ? Vsaki sebe pitaj! — I glagolom nečine Krčani nikakove krivice, dopače mogu se