KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 76 (2) 1NDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. JANUARA 1929. PATENTNI SPIS BR. 5405. Albert Hirschmuller, Miesbach, Nemačka. Mašina za predjenje za izradu jezgrap rediva. Prijava od 20. septembra 1926. Važi od 1. oktobra 1927,. Za izradu prediva upotrebljavaju se razna vlakna, koja po grupama uredjeni spadaju u materije sa tvrdim ili mekim vlaknima. Vlakna prve grupe, medju koje spadaju i vlakna sisala i manile, ne daju se glačati, što dolazi od toga, što su ta vlakna suviše krta. Tupost kraja tih vlakana daje predivu čupav izgled usled čega isto gubi od svoje vrednosti. Taj čupav izgled dolazi usled toga, što pomenuti krajevi strče i što se oni posle predenja odvajaju od jezgra prediva. Pokušalo se otkloniti ta mana na taj način što bi se jezgro od tvrdih vlakna obložilo slojem prediva od mekanih vlakna, kao n. pr. kučinom, pošto se ona da glačati i time daje koncu glatak izgled. To se obično radilo mašinom, na taj način što bi vlakna jezgra i obloge prolazila uporedo u obliku trake kroz t. z. ,,Gill“-ove stezalice, ili drugom podesnom napravom dovede do istezajuće osovine, posle koje se sprava jezgro uvija u obliku konca. Pošto je jezgro već uvijeno ono se obloži mekanim vlaknima, koja su do sada bile u obliku trake, koja se dovodi pod oštrim uglom do konca od tvrdog vlakna. Ovo se uredjenje može korisno upotrebiti samo kod tekstilnih prediva, i to samo onda gde se može računati sa izves-nom jednostavnošću raznih vlakna. Pri izradi konopaca ili kanapa mora se voditi o tome računa, da razna vlakna sadrže dosta nečistoće, kao drveni delići i t. si., što utiče na brzinu prelaženja tih vlakna. Usled toga mekana vlakna, koja služe za pokrivanje, a koja usled svoje jednostavnosti prolaze uvek istom brzinom, pri suviše jakom zatezanju jezgra prsnu i time stvaraju diskontinuitet obložnog sloja, a ako ne prsnu stvaraju t. zvana rebra, koja škode vrednosti robe. Ako pak jezgro nije dovoljno zategnuto onda obložna traka nije čvrsto zategnuta i stvara oko jezgra čvorove ili zamke. Osim toga nejednaka brzina prolaza jezgra utiče i na ugao pod kojim se jezgru dovodi obložna traka. Ako se jezgro sporije kreće onda taj ugao postane tupijim. Pokrivanje jezgra biva skoro na samoj istezajućoj osovini što ima za posledicu da gotovo predivo nema jednostavan izgled i da je njegova čvrstina nejednaka, pošto pri maksimalnom opterećenju prvo jezgro prsne a tek onda obloga. Suviše jak napon jezgra bi najzad dejstvo-vao tako da bi obložna traka dospela do kalema neupredena. Ovaj pronalazak, koji isto predvidja izradu jezgra i obloge treba da spreči ovu na kraju navedenu nezgodu. Pri tome vodi računa o upotrebi ma kakve vrste vlakna^ dugo — ili kratko-vlaknaste robe, i omogućava da se upotrebi do 807o materije jezgra, usled čega se postigne znatno jeftinija roba, bez da ista u izgledu ma šta ustupa robi izradjenoj od mekanih vlakna, a da ih prevazidje u pogledu jačine usled upotrebe jezgra od tvrdih vlakna. Ovaj pronalazak omogućava upotrebu odgovarajuće tanke obložne trake zato što se ista ne dovodi samo istezajućom osovinom već i što jezgro istu automatski prema potrebi privlači. Osim toga se ta traka dovodi jezgru duž površine, na kojoj je samo jezgro pritisnuto i na kojoj se jezgro zajedno sa obložnom trakom Din.15 — uprede, tako da traka bude istovremeno sa jezgrom upredena bez stvaranja čvorova ili zamka. Ova površina je klateči obešena te može automatski izjednačiti svako suvišno natezanje koje bi se slučajno pojavilo. Dugotrajnije razlike u natezanju izjednače se na taj način, što kalem sem do sada uobičajenih kočnica ima i pomoćnu ručnu kočnicu. Na crti pokazuju način rada i uredjenje jedne takozvane ,,GiH“-ove mašine za pre-djenje i to: slika 1 pokazuje pogled sa strane slika 2 prednji izgled mašine. Materijal jezgra ulazi kao što je poznato preko uvodi ih valjaka a i ,,Gill“-ove ste-zalice b na osovinu c, t. zv. istezajući osovinu, koja traku pritisne na istezajući valjak d. Obrtajući se krilo e kalema f vrši istovremeno i upredenje prediva i nametanje istog na kalem. Uporedo sa materijalom jezgra prolazi i materijal za oblogu, koje je pritisnuto na istezajućoj osovini pomoću pritiskajućeg kotura g. Suprotno do sada poznatim uredjenjima vrši se prema ovom pronalasku dovodjenje i upredenja obložnog materijala na površini h. Ova površina je naredjena odma i za istezajuće osovine i izradjena je u vidu luka, tako da jezgro, koje je stalno zategnuto uvek leži jako pritisnuto nad lukom te površine. Obrtanje jezgra dejstvuje tako da se obložna traka stalno namotava oko jezgra a usled oštrog ugla dovodjenja to biva u vidu vitke heli-koidalne linije, tako da predivo dobija izgled kao da je izradjeno od dugačkih vlakna a postaje i čvršće. Pritisak prediva na površinu h prouzrokuje da se obložni sloj jako pripije uz jezgro. Potrebno je izradjivati pri tome oblogu malo brže no jezgro, jer treba obuhvatati spoljni prema tome veći obim jezgra. Kao što je poznato to se može postići na taj način što se poveća istezajuća osovina kod c1. Ipak je bolje da se malo smanji brzina dovodjenja da bi se potpomagalo jako pri-pijanje obloge na jezgro i time u napred sprečavati stvaranje čvorova i zamka. Kidanje obložne trake sprečava se na taj način, što se ona ne samo dovodi automatično od istezajuće osovine, već je jezgro i samo privlači. Ova je regulacija moguća usled ureze i istezajućeg valjka g, na taj način da se puna ivica zaustavlja na obem stranama istezajućeg valjka g. Na taj način nestaje pritisak kada jedan urez i naidje na istezajući valjak c1, čime je omogućen slobodan prolaz traci ili pojedinim vlaknima. Urezi i mogu isto tako i da se nalaze na istazaju-ćem valjka ci. Pri obmotanju jezgra oblogom stvara se klinasto podebljanje. Prema tome obloga mora da se dovodi u većoj meri na tu deblju stranu, no na onu na kojoj obloga dodiruje golo jezgro. U tu svrhu izrezi su izradjeni u obliku klina, tako da obim pritiskajućeg valjka sa jedne strane više dodiruju istezajući valjak c1 i prema tome i više propušta na jednoj strani no na drugoj ili obratno, kao što je to i u nacrtu naznačeno, tako da na jednoj strani pritisak duže vreme izostaje i da se prema tome na tome mestu može više vlakna provući. Klinastom obliku dovodjenja odgovarajuće dejstvo može se postići i na taj način da se dovodni valjci izrade konično. Nepravilno vučenje, koje utiče na mestu spajanja jezgra i obloge, izjednači se po ovom pronalasku na sledeči način. Radi izjednačenja trenutnih i kratkih promena površina h može klatiti u ležištu k a sem toga stoji pod uticajem opruge 1, koja održava tu površinu h. Ako se pritisak poveća onda površna popušta i time se skrati put od istezajućeg valjka do kalema, ako se pak pritisak smanji onda se površina digne i tako izjednači promene pritiska. Opruga odnosno njen napon se može regulisati prema materijalu, koji se obradjuie. Razlike pritiska, koje duže traju mogu se regulisati dopunskom kočnicom proizvoljne konstrukcije. Ta kočnica se reguliše rukom i dejstvuje neposredno na kalem tako da kalem ne može biti tako lako povučen od prediva, koje se obrće preko krila e, nego tek po savladanju željenog napona prediva. Do sada postojeće kalemske kočnice ostaju i po ovom pronalasku jer služe za samodejstvujuće kočnice onda kada je kalem jako namotan. Dopunska kočnica može se tako udesiti da ona ne dejstvuje samo rukom nego i automatski te se onda uobičajene kočnice mogu izostaviti. Ovom dopunskom kočnicom može se još i to postići, da se napon prediva može regulisati i za razan materijal, kao dugovlaknasti ili kratkovlaknasti deblje ili tanje predivo i t. d. Pri preradi dugovlak-nastog materijala može se iskoristiti njegova osobina veće izdržljivosti pri manje uprede-nju pre oblaganja sa obložnim materijalom. U ovom slučaju vlakna moraju brže da prolaze, usled čega se mora više kočiti i time kalem izostaje iza brzine obrtanja krila e. Pri upotrebi kratkovlaknastog materijala vlakna se moraju jače upresti. Vlakna moraju laganije prolaziti usled čega se kalem brže kreće no krila e i time se postizava jače upredenje. Podešavanje ove dopunske kočnice može se vršiti pomoću pužaste osovine ili tome slično. Površina h treba istovremeno i da vrši glačanje prediva. Radi toga se predivo ega-lizira još pre dolaska na tu površinu provlačenjem kroz levak udara krte vrhove vlakna tako, da oni moraju naleći na jezgro a pri nekoliko obrta tog jezgra ti vrhovi se upredu. Pri tom je kraj levka elastičan, ili snabdeven šarnirima, koje pritiskuju opruge. Ako nebi bilo toga levka nebi se moglo izbeći da pomenuto vrhovi vlakna ne prohodu, usled čega bi gotovo predivo imalo rapav izgled. Osim toga, a da bi se povećalo polirajoče dejstvo površine h, ona je snabdevena bočno vodećom ivicom p, koja je u produženju levka, a sem toga predivo je primorano da nalegne na tu ivicu, tako da barem '/4 obima prediva uvek stoji u dodiru bilo sa površinom h, bilo sa ivicom p. Takim prostrojenjem dobiveno je i to da se prolaz obložnog materijala nalazi u istom pravcu, kao i materijal koji prolazi preko istezajućeg valjka i time je postignuto da vlakna koja su se prilepili na taj valjak pri opadanju moraju pasti na traku koja služi jezgru kao obloga. Da bi poliranje (glačanje) bilo što potpunije predvidjeno je na mestu spajanja sprava za kvašenje obložnih vlakna, koja se sastoji u običnoj kapljajućoj slavini q. To kvašenje može da se vrši i od dole pomoću mokrih valjaka. Površno kvašenje vlakna obezbedjuje brzo sušenje istog, tako da se predivo može slobodno namotati na kalem, bez opasnosti da će istruliti. Eventualno može se predivo na svome putu do kalema sušiti toplim vazduhom. Radi poboljšanja politure predvidjena je na završetku površine h krpa r, filc ili ma kakvo drugo slično telo, koje dovršava glačanje. Glačanje je potpuni jer se vrši u pravcu upredanja, no što je to do sada bilo jer se do sada predivo glačalo samo u jednom pravcu, drugom no što je pravac vlakna. Ukratko ovaj postizava na kratkom putu izmedju istezajućeg valjka i kalema upre-denje jezgra oblaganje istog i glačanje gotovog prediva. Patentni zahtevi. 1. Mašina za predenje za izradu prediva sa jezgrom, kod koje se material za oblaganje dovodi jezgru, koje se obrće u vidu trake, naznačena time, što se material za oblaganje sem dovoda pomoću pritiskajućih dovodećih valjaka privuče automatski pomoću samog jezgra, da je pritiskajući valjak (g) snabdeven udubljenjima i da se vodje-nje i spajanje materijala jezgra i obloge vrši na ispupčenoj površini h koja se klati, i na kojoj materijal naleže pod pritiskom. 2. Mašina za predenje prema zahtevu 1, naznačena time, što se pokrivajuća traka, shodno klinastim podebljanjima na mestima oblaganja, dovodi na jednoj strani u većoj meri ili obratno što se ta traka na toj strani više provlači, da su udubljenja i na pri-tiskajućem valjku (g) izradjena u obliku klina. 3. Pritiskajuća površina prema zahtevu 1, naznačena time, što se ona može klatiti i što je pričvršćena oprugom tako, da izjednači nejednako vučenje prediva. 4. Pritiskajuća površina prema zahtevu 1, naznačena time, što se materijal jezgra na nju dovoi kroz levak (n) koji ima elastičan izlaz (o) i što se materijal jezgra bočno vodi, pri čemu material naleže sem na pri-tiskajuću površinu i na bočnoj ivici (p). 5. Pritiskajuća po\ršina, naznačena time, što se materijal za oblaganje kreće u istom pravcu kao i po pritiskajućem valjku g. 6. Sprava za regulisanje izvlačenja prediva naznačena time, šte se kalem može dopunski kočiti rukom. 7. Mašina za predenje prema zahtevu 1, naznačena površnim kvašenjem prediva na površnini (h) i provlačenjem istog kroz elastično telo (r) radi glačanja vlakna u pravcu obrtanja. mffim ■ ' ' b Uh9'«- ■■ 9-'. G> • ren ■: ; . i •9fb«V S-8 ife I fl3V9D(i.5n2 (g) L- 'V-: J.io.i 'r ax- .vi -f,r: -v ciutr d -n .>xr- h -j. p : .s; b •■! »; r, 'b b ;h vecti.i ; . ' . . v r, ■ > n ;h nq s^ot ■r* • /lv9! r'iii .r;b