KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 40 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. OKTOBRA 1923. PATENTNI SPIS BR. 1379. Aktiengesellschaft B. Felder-Clement, Luzern, Švajcarska. Način za redukciju metalnih oksida pomoću aluminijuma u peči. Prijava od 10. oktobra 1921. Več su poznati načini kojima se metalni oksidi reduciraju aluminijumom. Kod svih tih načina izmeša se dobro metalni oksid sa potrebnom količinom aluminijuma u praškastem obliku. Redukcija smese uputi se onda u neki sud (tigel) upaljivačem ili drugim pogodnim merama, posle čega se postepeno širi redukcija kroz čelu masu. Ovim načinom nije pošlo za rukom da se proizvede metal a da ne sadrži aluminimum. Probalo se da se pozne tim načinom postigne metal koji ne sadrži aluminimuma time, što se upotrebljava višak u metalnom oksidu, ali ovo nije imalo nikakvog uspeha. (Sravni: Berichte der deutschen hemischen Gesellschaft, 1902. Heft 4., S. 909. kao i isto od 1899. Heft 9 S. 1514). U glavnom nije se uspelo da se dobiju metali koji se teško tope kao što je wolfram, molibden, hrom itd , a da ne sadrže aluminimuma, i da se obrazovani aluminium-oksid potpuno izdvoji. Kod ovakvih reakcija dobijale su se samo zgure (šljake) sa uvučenim metalnim delićima. Sad je pak probano da se postigne čist metal time što se sud (tigel) u kome je preduzeta reakcija metalnih oksida, aluminiumom, za-grevao spolja sagorevanjem neke smese žele-znog oksida i aluminiuma, da se rastopina uzdrži duže vreme tečna i time postigne bolje izdvajanje metala. (Sravni: Rosenheim u. Braun, ZSCh fur anorganische Chemie, Band 46, S. Važi od 1. februara 1923. 312). I ovi opiti nisu doveli ni do kakvog zadovoljavajućeg resultata. Neki istraživači (V. Stavenhagen u. Schu-hardt, Berichte der deutschen hemischen Gesellschaft 899. No 9, S. 1514, 8. Zeile von unten.) su tvrdili da se sadržina u aluminiumu kod dobivenoga metala može umanjiti inten-zivnošću reakcione toplote. Sad su pak pravljeni opiti da se mešavine metalnog oksida i aluminiuma dovedu ka reakciji, u peći, da bi se time povisio intenzitet reakcione toplote. Ovi opiti nisu dali nikakvog uspeha. Pošlo je jačinom reakcije izbačena sadržina suda (ligela) i sam sud je iskvaren. (Vidi Liebig’s Annalen der Chemie Band 301, H. 1, S. 21.). Takodjer se mislilo da ne postoje nikakvi materijali za sud koji bi mogli izdržati ovo dvostruko naprezanje (reakcione toplota i topplota iz peći. V. Berichte der deutsch. chem. Gesellschaft 1902., H. 4, S. 909, letzte Zeilen und S. 911 erste Zeilen.). Predlagano je, da se umanji jačina reakcije upotrebom aluminiuma u većim komadima, aluminiumskim brašnom, što nije imalo nikakvog uspeha. Zatim je trebalo umanjiti jačinu reakcije dodavanjem sredstva za rastop kao fluorit. (V. Zschft fiir anorg. Chemie Band 46 S. 312). Osim toga što se ovim merama ne može umanjiti jačina reakcije u toj meri koliko se želi dodavanjem sredstava za rastop umanjuje se znatno temperatura reakcije Din. f- i radi toga je potrebno da peć izdaje znatno veće količine toplote. Kop načina, kod kojih se u glavnome smesa aluminiuma i oksida pali uvučenom alumini-umovom žicom služila je ova samo za upućivanje reakcije kod smese aluminiuma i oksida. 0 upotrebi žice u nekoj takvoj srazmeri da njena količina aluminiuma bude potpuno dovoljna za izvodjene reakcije nije bilo do sada nikakvog govora. Sve ove mane odstranjuje ovaj način potpuno na prost način. Po ovom načinu je moguće da se proizvede reakcijom metalnih oksida sa aluminiumom u peći metal, koji ne sadrži ni aluminiuma ni aluminiumovog oksida, pri čemu se potpuno izbegava jačina reakcije, i intenzitet reakcione toplote može se povišavati proizvoljno temperaturom peći. Ovim načinom se ne meša metalni oksid sa aluminiumom nego oba materijala su položena odvojeno u jednom sudu, tako, da je metalni oksid ili obložen ili opkoljen ili se oba materijala polože jedan na drugi ili jedan do drugog. Pri tome je svejedno, da li se upotrebljava aluminium u prašku ili u kompaktnom obliku. Reakcija se onda izvodi u tako spremljenom sudu u nekoj peći. Može se postupati i tako, na pr. kad treba da se proizvede neka šipka iz volfram-metala, da se u nekoj cevi koja služi kao sud (tigelj metne jeda cev od aluminiuma, aluminiumska cev se ispuni metalnim oksidom, koji treba da se reducira, posle čega se na napred opisani način izvodi reakcija na nekoj visoko zagre-janoj peći. Poznati su načini kod kojih je sud za reakciju bio postavljen aluminiumom. Ova mera je imala kod tih poznatih načina samo tu cilj, da se postigne veća postojanost suda u vatri, pošto je pored ove postave, radjeno još uvek sa mešavinom praška od metalnog oksida, i praška od aluminiuma. Protivno navedenom poznatom načinu ne radi se ovim načinom mešavina metalnog oksida i aluminiuma. Patentni zahtevi: 1. Način za redukciju metalnih oksida, pomoću aluminiuma u peći, naznačen time, da se metalni oksid ne izmeša sa aluminiumom, ili aluminium se ne umeće u metalni oksid, nego se oba materijala polože jedan na druei ili jedan pored drugog, i dovode u reakciju u tom cilju, da se metali dobiju takvi, da ne sadrže aluminiuma. 2. Način po zahtevu 1, naznačen time, da se sud koji je potreban za reakciju postavi kompaktnim aluminiumom ili cevi, u tu livenu čauru ili u lu cev umetne se metalni oksid posle čega se izvede reakcija u peći. Digitalna knjižnica Slovenije - dLib.si
NAPAKA - STRAN NI BILA NAJDENA


Žal nam je, a strani, ki ste jo iskali, ni bilo moč najti.
Prosimo, poskusite uporabiti ISKALNIK in poiskati publikacijo, ki jo potrebujete.


Knjige
Periodika
Rokopisi
Slike
Glasba
Zemljevidi