UDK 551.761(497.13)
Novija istraživanja trijasa u Hrvatskoj*
Milan Herak
Izlaganje se odnosi na ove radove:
B a b i č, L j. 1968, O tri j asu Gorskog kotara i susjednih pod^učja (Sur le Trias dans le Gorski Kotar et les regions voisines). Geol. Vjesnik, 21, 11—18, 1 karta, Zagreb.
Babic, L j. 1970, Sphaerocodium or onkoids from the Upper Triassic dolomite of Western Yugoslavia? (Sphaerocodium ili onkoidi iz gornjotrijaskog dolomita zapadnog dijela Jugoslavije.) Geol. vjesnik, 23, 11—19, 1 tab., Zagreb.
Babic, L j., Gušič, I. & Devidč-Nedšla, D. 1973, Senonski kršnici na Medvednici i njihova krovina (Senonian breccias and overlying deposits on Mt. Medvednica — northern Croatia). Geol. vjesnik, 25, 11—27, 2 si., 3 tab., Zagreb.
Chorowicz, J. 1970, La transversale de Zrmanja (Yougoslavie). Bull. Soc. geol. France (7), 12/6, 1028—1033, 1 si., Paris.
Durdanovič, 2. 1967, Prilog poznavanju donjeg trijasa u Gorskom kotaru (The Lower Trias of the Gorski Kotar region). Geol. vjesnik, 20, 107—110, 1 si., 1 tab., Zagreb.
Gušič, I., Jelaska, V., Nenadovič, D. 1965, Prilog poznavanju vertikalne razprostranjenosti tri jaških sferokodija (Beitrag zur Kenntnis der vertikalen Verbreitung der triadischen Sphaerocodien). Geol. vjesnik, 18/1, 123—131, 1 prilog, Zagreb.
Herak, M. 1965, Naslage trijasa u okolici Sv. Roka u Lici (Triasablage-rungen in der Umgebung von Sv. Rok in der Lika). Acta geol. 5 (Prir. istraž. Jugosl. akad. znan. umjet. 35), 85—100, 1 pril., Zagreb.
Herak, M. 1965, Comparative study of some Triassic Dasycladaceae in Yugoslavia (Komparativni študij nekih dasikladaceja u Jugoslaviji). Geol. vjesnik, 18/1, 3—34, 15 tab., Zagreb.
Herak, M., Majcen, 2. &Korolija. B. 1965, Prilog paleontološkoj dokumentaciji mezozoika u Samoborskom gorju i SI Zumberku (Beitrag zur palaontologischen Dokumentation des Mesozoikums im Samoborer Gebirge und dem NE-2umberak). Geol. vjesnik, 18/2, 325—331 1. si., Zagreb.
Herak, M., 1966, Die Kalkalgen in der Stratigraphie der Dinariden (Jung-palaozoikum und Mesozoikum). Mitt. Geol. Ges., 58, 210—217, Wien.
Herak, M., Sokač, B. & Sčavničar, B. 1967, Correlation of the Triassic in SW Lika, Paklenica and Gorski Kotar (Croatia). Geol. sbornik Slov. akad. vied (Geol. Carpathica), 18/2, 189—202, 5 si., Bratislava.
Herak, M. 1968, Noviji rezultati istraživanja osnovnih stratigrafskih je-dinica u Žumberku (Neue Ergebnisse der Untersuchungen von stratigraphi-schen Haupteinheiten in 2umberak — W. Croatien), Geol. vjesnik, 21, 111—116, Zagreb.
Herak, M., Polšak, A., Gušič, I. & B a b i č , L j. 1970, Dynamische und raumliche Sedimentationsbedingungen der mesozoischen Karbonatgesteine im Dinarischen Karstgebiet. Verh. Geol. Bundesanst., 4, 637—643, Wien.
He rak, M. 1971, Beitrag zur Rekonstruktion der orogenetischen Dyna-mik in den Dinariden Kroatiens. I simp, o orog. fazama u prostoru Evrope (Beograd-Bor, 1970), 35—40, Beograd.
Ivanovic, A., Sčavničar, B., Sakač, K. & Gušič, I. 1971, Stratigrafski položaj i petrografske karakteristike evaporita i klastita okolice Drniša i Vrlike u Dalmaciji (Stratigraphic position and petrographic characteristics of the evaporite and clastic deposits in the environs of Drniš and Vrlika, Dalmatia). Geol. vjesnik, 24, 11—33, 2 tabele, 6 tabli, Zagreb.
Kochansky-Devide & Pantič, S. 1966, Meandrospira u donjem i srednjem trijasu i neki popratni fosili u Dinaridima (Meandrospira in der unteren und mittleren Trias sowie einige begleitende Fossilien in den Dinariden). Geol. vjesnik, 19, 15—28, 1 si., 4 tab., Zagreb.
Korolija, B. & Majcen, 2. 1971, Geologija područja jugoistočne Ka-mešnice u srednjoj Dalmaciji (Geology of the south-eastern part of Kamešnica Mountain in central Dalmatia). Geol. vjesnik, 24, 35—46, 3 tab., Zagreb.
Nikler, L., Sokač, B. & Ivanovic, A. 1965, Strukturna grada jugoistočnog Velebita (Der strukturelle Bau des stidostlichen Velebit-Gebirges). Acta geol. 5 (Prir. istraž. Jugosl. akad. znan. umjet., 35) 389—395, 2 pril., Zagreb.
Sokač, B., Nikler, L.& Ivanovic, A. 1964, Fund von obertriadi-schen Dasycladaceen im Gebiet des Velebit. Bull. sci. Cons. Acad. Yougosl., 9/6, 156—157, 2 si., Zagreb.
Sokač, B. 1968, A new genus of Calcareous Algae from the Middle Triassic of Velebit (Novi rod vapnenačke alge iz srednjeg trijasa Velebita). Geol. vjesnik, 21, 207—212, 4 tab., Zagreb.
Sokač, B. 1969. Palaostrukturen der Trias in dem Gebiete des Gorski Kotar und des Vel eb its gebirges. Bull. sci. Cons. Acad. Yougosl., 14/5, 142-143,
Zagreb.
Sčavničar, B. & Sušnjara, A. 1967, Geološka i petrografska istra-živanja trijaskih naslaga u Gorskom kotaru — područje Lokve—Gerovo (Re-cherches geologiques et petrographiques des couches triasiques de Gorski Kotar en Croatie, region Lokve-Gerovo). Geol. vjesnik, 20, 87—105, 2 si., 6 tab., 1 karta, 1 prof., Zagreb.
Sčavničar, B. 1971, Klastiti trijasa u Gorskom kotaru. Disertacija, Pri-rodoslovno-matematički fak., 161 str., 12 tab., sa tabelama. Zagreb.
Sčavničar, B., Sokač, B. & Veli č, I. 1972, Lower Triassic of the island of Velika Palagruža. Bull. sci. Cons. Acad. Yougosl. 17/7-8, 220—221, Zagreb.
Šinkovec, B. 1970, Geology of the Triassic bauxites of Lika, Yugoslavia (Geologija trijaskih boksita područja Like). Acta geol. 7 (Prir. istraž. Jugosl. akad. znan. umjet., 39), 5—70, 17 tab., 21 si., 10 tabela, Zagreb.
Šušnjar, M., Bukovac, J., Marinčič, S. & Savič, D. 1965, Stratigrafija gipsnih naslaga unske doline i korelacija s poznatim evaporitnim naslagama i popratnim facijesima u Primorju, Dalmaciji, Lici i zapadnoj Bosni (Sratigraphie der Gipsschichten im Una-Tal und Korrelation mit bekannten Evaporitschichten und Begleit-Fazies im Kiistenland, in Dalmatien, Lika und West-Bosnien). Acta geol. 5 (Prir. istraž. Jugosl. akad. znan. umjet. 35), 407—422, 8 si., 1 karta, Zagreb.
S u š n j a r , M. 1967, Stratigrafska i strukturna problematika otoka Visa (Stratigraphical and structural problems of the island Vis). Geol. vjesnik, 20, 175—188, 3 si., 1 geol. stup, 1 karta, Zagreb.
Sušnjar, M., Bukovac, J. & Savič, D. 1967, Paleogeografski odnosi nakon taloženja anizičkih naslaga u području južne Like (Paleogeo-graphic relations after the deposition of anisian sediments in the region of southern Lika). Geol. vjesnik, 20, 191—198, 3 si., 1 prof., 1 karta, Zagreb.
Citirani radovi objavljeni su nakon sumarnog prikaza trijasa Jugoslavije na simpoziju o trijasu u Montpellieru 1961. godine.
Kao što se vidi, nakon toga pokušalo se upotpuniti paleontološku do-kumentaciju, prikupiti preciznije i potpunije petrološke podatke, te revidirati tektogenetske procese.
Na području proučavanja animalnih fosila trijasa učinjeno je relativno malo. Ali rezultati su veoma važni jer dopunjuju listu trijaskih foramini-fera koje su do novijega vremena bile gotovo nepoznate u naslagama našega trijasa, a i inače se ne odlikuju prevelikim obiljem.
Kao prvo treba spomenuti da je na mnogo lokaliteta u Dinaridima, pa i u području Hrvatske, nadena Meandrospira iulia (Premoli Silva) i to pretežno u naslagama mladega skita. Prate je Ammodiscus incertus (d'Orb.) i rjede Frondicularia woodwardi Howchin, zatim ostrakodi i dr. Vrijedno je napomenuti da je M. iulia nadena i na nekim nalazištima u donjem dijelu skita.
Nova vrsta Meandrospira dinarica Kochansky-Devide & Pantič utvr-dena je za anizik. U aniziku Hrvatske potvrdena je i Pilammina densa Pantič a nadena je i nova vrsta P. semiplana Kochansky-Devide & Pantič. Napomenuo bih da u novije vrijeme ima mišljenja da je rod Pilammina u stvari treba uvrstiti u rodove Glomospira (P. densa), i Glomospirella (P. semiplana).
U brečama Zagrebačke gore (Medvednice) nadeni su Triasina hantkeni Majzon i brojne involutinide čime je dokazana egzistencija gornjega trijasa u toj gori.
Od animalnih makrofosila nadeno je amonita i megalodonata, ali bez preciznijih determinacija. U Zumberku kod sela Vidoviča nadeni su ostaci koji su odredeni kao Megalodus cf. tofanae Hoernes.
Do brojnijih rezultata došlo se na području istraživanja alga. Opisan je novi rod s jednom vrstom Favoporella annulata Sokač, zatim nova fizoporelna vrsta Physoporella Ukana Herak, izvršena revizija »vrsta« Diplopora hexaster i D. helvetica koje su shvačene kao podvrste i do-punjeno je poznavanje rodova Teutloporella, Macroporella, Gyroporella, Oligoporella, Physoporella i Diplopora. Na osnovi alga izvršena je jasnija diferencijacija anizika i ladinika, a oskudnoj dokumentaciji gornjega trijasa dodane su alge Gyroporella vesiculifera Giimbel, Griphoporella cur-vata (Giimbel) Pia i Heteroporella crossi (Ott).
Nakon veceg broja radova u kojima se »sferokodiji« tretiraju gotovo isključivo sa stratigrafskog gledišta, pri čemu se došlo do zaključka da te tvorevine nastupaju u različitim nivoima gornjega trijasa, u novije je vrijeme izvršena i paleontološka analiza, pa je ustanovljeno da nema elemenata koji bi omogučili specifične pa čak ni generičke determinacije. Zbog toga se predlaže da se govori o onkoidima.
Na području sedimentologije važno je istiicanje karakteristika po kojima se lako mogu identificirati donjotrijaski klastiti i onda kada fosili nisu prisutni. To je osobito važno za terene gdje dolaze klastiti zajedno s evaporitima i za Gorski kotar gdje je donji trijas najčesče u izravnom kontaktu s klastitima karnika. Na toj je osnovi vračena predtrijaška sta-
rost nekim evaporitima i utvrdeno postojanje donjega trijasa u čitavom prostoru Gorskog kotara.
Na Velikoj Palagruži nadeni su dokumenti o postojanju predtrijaskog vulkanizma. U području Dalmatinske zagore, Like i Velebita spomin ju se stijene ne samo izlivnog i eksplozivnog vulkanizma, nego i žilnoga facijesa. Ima andezita, bazalta, spilita i albitiziranih dijabaza, kao i tufova. U kar-riiku je konstatiran eksplozivni vulkanizam samo u Lici.
Na osnovi litostratigrafskih cjelina i prekida lokalnog i regionalnog značenja, uzima se da je do značajne diferencijacije bazena, pa i okopnja-vanja, dolazilo več u permu. O srednjem trijasu postoje podvojena mišljenja, ali preteže uvjerenje da ne bismo mogli govoriti o samostalnim fazama. Poremečajima izmedu ladinika i karnika daje se vece značenje zbog toga što je u to vrijeme moralo doci do strukturnih promjena i do dulje emerzije za koje vrijeme je došlo do intenzivne denudacije i stva-ranja reljefa u kršu. Jedino područje sjeverozapadne Hrvatske imalo je u to vrijeme kontinuiranu sedimentaciju.
Prelaz trijasa u juru najčešče se smatra kontinuiranim, iako ima i mišljenja o transgresivnom lijasu.
Neuere Untersuchungen der Trias Kroatiens
Milan Herak
Zusammenfassung
In letzten 10 Jahren wollte man palaontologische Dokumentation vervollstandigen, petrologische Daten kompletieren und tektogenetische Vorgange revidieren.
Es wurden folgende neue Fossilien festgestellt: Meandrospira iulia (Premoli Silva), Ammodiscus incertus (d'Orb.), Frondicularia woodwardi Howchin, Meandrospira dinarica Kochansky-Devide & Pantič, Pilammina densa Pantič, Pilammina semiplana Kochansky-Devide & Pantič, Triasina hantkeni Majzon, Megalodus cf. tofanae Hoernes und verschiedene Dasy-cladaceen, besonders Favoporella annulata Sokač, Physoporella Ukana Herak, Gyroporella vesiculifera Gumbel, Griphoporella curvata (Giimbel) Pia und Heteroporella crossi (Ott).
In der Sedimentologie hat man besonders die Unterschiede zwischen den untertriadischen und karnischen Klastiten festgestellt, besonders die verschiedenen Schwermineralien. AuBerdem hat man neue Beweise fur das Permo-Triadisches Alter der Evaporite in Dalmatinska Zagora und in der Lika erbracht.
Von den tektogenetischen Vorgangen konnte man den orogenetischen Charakter nur den pfalzischen Bewegungen und den grenzlichen Ladin-Karn Unruhen zuschreiben.