EKZ3 Izlazi nsjesecao. Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad i .mbijano. Oglasi po cjeniku. Pretplata za čitav1« 1931. godinu 30 Dinara. Pokret Saveza hrvatskih mesarskih i kobasičarskih obrtnika. Pod ovim naslovom izašao je 11. I. 1931. god. u zagrebačkom »Jutarnjem listu« slijedeći članak: Našim članovima! Nekoliko mjesečnih brojeva našega glasila prošle godine nije moglo izaći iz više razloga. Prošle godine naime poslovne prilike u svim granama našega domaćega obrta tako su se temeljito izmjenile, da su iziskivale potrebu obra-djivanja u opće svih privrednih prilika. U specijalnom glasilu jedne strukovne obrtničke organizacije naravno da to nije bilo moguće. U koliko bi pako to i bilo moguće, bilo bi to skopčano sa vrlo velikim troškovima, za koje bi bilo ta-kodjer vrlo teško namicati sredstva. Nema sumnje, da je štampa u pokretu Privrednika važno sredstvo i da bi trebalo potrebna sredstva namicati, ali u današnjim prilikama, gdje mali obrtnik Uslijed velike poslovne stagnacije jedva ledvice kraj sa krajem spaja, naš Savez se nije mogao odlučiti, da povišuje članski doprinos, kad su njegove potrebe u staleškoj borbi i onako velike. v Medjutim zahvaljujući našoj javnoj stampi naša privreda dovoljno prima informacija o svojim tegobama. U njoj sp tretiraju pitanja naše privrede svih Slana, što više, ona je tražila od mnogih Privredničkih organizacija i mišljenja i Predloge o skupoći i o suzbijanju skupoće. Sve to dakako iz razloga svojih r°đoljubnih želja da se popravi tegobno stanje tako potrošača, kako i privrednika. Nu iz. toga još uvijek ne slijedi, da °brtničke privredničke : organizacije ne trebaju davati svoja specijalna izvešća svojim članovima, pa i samoj, javnosti. ‘erna ranijim prilikama ta su izvješća ^pgla biti davana jedanput mjesečno Presečnim saveznim glasilom. Danas pa-gdje privredni život brzo prolazi i !yaki čas donosi za njegove nosioce neto novo, mjesečno glasilo ne može od-Sovarati potrebama privrednog života. bJ toku naročito prošle godine naš eJe Savez osvjedočio, da je uvaženi j|s _ dnevnik »Jutarnji list« zaista po-I ećivao veliku pažnju prilikama ma-r °brta svib struka sa plemenitom na-p^0ni poboljšanja života i njihova i Lh)hča. U toj svojoj plemenitoj na-j6 j^r^dakcija »Jutarnjeg lista« pošla Pedjelnom^bS ie+et°,U svf01? Sv0,m koju će naš Save, P° 3 stramce’ Štn i ispunjavati sa svime, ćjVaf j/ n3si11Tl članovima saop- Sv b.1 Pokreta staleške borbe. Ovim J;:ii crnom je redakcija dakle još sna-, de zasvjedočila, da joj je na srcu do-J)r°stanje maloga obrtnika, jer to do-rPstanje kao odraz dobrostanja potro- šač; u stvari je dobar život svili nas. Nenia sumnje, da tom svojom odlu- kom redakcija »Jutarnjeg lista« pobu-djuje interes svih naših članova, da prate ne samo štivo ove stranice, ustupljene nama za naše specijalne potrebe, već da prate i ostala štiva o našim domaćim i vanjskim privrednim prilikama. To pako se tim sigurnije potizava, što nam.je ova stranica ustupljena upravo u nedjeljnom broju, u kojem uvijek ima raznovrsnoga štiva privrednoga karaktera Svih ostalih privrednih grana. Saopćujući ovo našim članovima, upućujemo ili da redovito drže i čitaju uvaženi ovaj dnevnik »Jutarnji list«, jer će se možda često u današnjim prilikama dogoditi, da će morati biti hitno dana koja vijest, sa kojom se ne će moći čekati nedjeljnog broja. Sustretljivo-šću dakle redakcije moći će članovi u svim mjestima zemlje biti pravodobno obavješćivani o važnim po njih i hitnim pitanjima. Posve naravno, da će na ovoj stranici Savez donašati i štivo o nekadanjim prilikama u mesarsko-kobasičarskom obrtu, kao i o pitanjima poreznim, komunalnim, zadružnim, te prikazivati tegobe u odvijanju rada i poslovanja, kao i o tom, kako da se te tegobe odstranjuju. U kratko rečeno, ova stranica nedjeljnog broja »Jutarnjeg lista« naše je savezno glasilo sustretljivošću njegove redakcije, na čemu joj se na ovom mjestu zahvaljujemo, te pozivamo sve naše članove i dosadanje pretplatnike, da ga kad takovoga i drže i čitaju. PREDSJEDNIŠTVO SAVEZA HRV. ME SARSKID I KOBASIČARSKIH OBRTNIKA U ZAGREBU. Iz gornjeg članka slijedi, da Savez hrvatskih mesarskih i kobasičarskih obrtnika u Zagrebu smatra, da jedan stalež kao što je to naš mesarski stalež u Jugoslaviji ne može držati svoj list, već da je prinudjen značajna pitanja iz svoje struke obradj'ivati u političkim novinama, koja mu »svojom sustretljivošću« ustupe ogroman prostor od pola stranice kao njegovo glasilo. Nameće se pitanje,, dali za onaj isti novac, koji mora platiti godišnje svaki mesar u tom slučaju kao pretplatnik »Jutarnjeg lista«, ako se za vijesti svojeg Saveza interesuje, ne bi mogli mesari primati svoj stručni dnevnik kao što je ovo slučaj u Njemačkoj. Dalje je pitanje, dali je jedan politički lokalni list dovoljno poznat u svim »mjestima zemlje«, pa da se isti može smatrati kao glasilo staleža, sa kojim stvarno nema nikakva posla. Ostavljamo ova pitanja otvorena te umoljavamo naše pretplatnike, da nam izvole Javiti svoje mišljenje u tom pogledu. Uredništvo »Mesarskog Usta«. Zadišita umtmnpi na mm® p la^r^bu. gra i ^bSreba smo primili: Zaključkom °bnar °iS zastuPstva 11 Zagrebu, koji Se 1929 d0van pod br°iem 141.259—II—-se ; ’’ Ustanovljena je uvoznina na me-par a mesne preradjevine sa deset di-krad i'13 svaNib sto kilograma. Time je Uy Sv0 zastupstvo mislilo omogućivati d0 0vp robe i njeno pojeftinjenje. Nu Ostaj°leftinjeida npe do^^°- Uvažači su u grad°ri7i Podigli svoja poduzeća izvan hiani^ ^a®reba’ da obzirom na mnogo viad 6 režiiske troškove uz cijlene koje 1 (}„•Ju 11 Zagrebu, imadu veće koristi. kojeS,al oni ^rže stalno one iste cijene, čarsn- rze zagrebački mesarsko-kobasi-skono1 Vrtnici, kojih proizvodnja je Opj 3na daleko većim troškovima. vlasmU Ve^ racb sv°ie velikobrojnosti i om svojom utakmicom medjii so- bom snizili cijene na najniže, koliko su u opće mogli. Dakle od velikih koncesija za uvažače potrošači nisu imali ništa, a općina grada malo ili ništa. Medjutim u Beogradu, stvaranjem uvozne gradske tarife, išlo se je za tim, da se zaštite beogradski proizvadjači mesnate robe. Potrošači ne trpe ništa. Ali općina zato imade znatne koristi. Tamo se na ime uvoznine za meso usoljeno, nadimljeno i osušeno, plaća od 100 kilograma 150, za kobasičarske proizvode i za ma kako priugotovljeno ili pripremljeno meso 200, za mast svinjsku 100, a za mast od gusaka ili pataka 300 dinara. U Zagrebu plaća se za ^ve vrste 10 dinara za 100 kilograma. A kako ie u Zagrebu u godini 1928., 1929. i 1930. ukupno uveženo 3,664.730 kilograma sušenog mesa i kobasica, 466.199 kilograma svježeg mesa i slanine te 1,854.987 kilograma masti, tako je općina grada Zagreba mogla tu imati prihod od preko 10 milijuna dinara, uzme li se poprečno dva dinara po kilogramu. Općina grada Zagreba, povisi li ovu tarifu prema beogradskoj, doći će do znatnog prihoda, a da time neće oštetiti potrošače, te će po svojoj dužnosti znatno doprinijeti i za unapredjenje domaćeg zagrebačkog obrta, od kojega će imati i daljnih većih koristi u svakom pogledu. Bude li im pako povećana pro-dja ove robe, može se računati, da će utakmicom izmcđju sebe i sadanje cijene sniziti, jer tu se radi o što većoj pro-dji uz niske cijene. A pošto će forsira- njem izgradnje nove klaonice ova doskora biti predana prometu, obzirom na velike gradjevne troškove računa se, da će zagrebački mesari biti pogodjeni sa daleko većim pristojbama, nego li danas u staroj. Nema sumnje, da će te povišene pristojbe padati na teret potrošača. 1 zato, da se to ne dogodi, grad može kako se vidi povišenjem uvozne tarife doći do dohodaka, koji će omogućiti amortizaciju troškova nove klaonice, a da klaoničke pristojbe ne će trebati po-visivati. Imati će dakle korist općina grada, potrošači i mesarsko-kobasičar-ski obrtnici. Donosimo gornji dopis bez komentara, jer će naši interesovani čitaoci sami naći dobre i rdjave strane ovakvog povišenja uvozne tarife. Tržište kože. Domaće. Goveđe kože. U prošlom izvještaju predvidi!! smo daljnji pad cijena, što je zaista i nastupilo. Tadanja notiranja bila su Din 12 do 13 za sve težine, dok danas gov. kože ne postizavaju više od Din 11 do 12. Srpske kože su 5 posto, bosanske i dalmatinske 10 posto jeftinije. Teleće kože. Daljnje opadanje cijena na njemačkim dražbama dolazi do izražaja i kod nas, te su u prošlom: tjednu teleće kože još pojeftinile. Notiraju: teleće kože s glavom Din 17 do 18, teleće kože bez glave Din 21 do 22. Prošlo notiranje bilo je za Din 1.— više. Na tržištu konjskim i svinjskim kožama nema nikakovih promjena. Sitne kože. Jagnjeće kože. Sezona je završena i interesovanje za staru robu je vrlo slabo. Staroj robi nominalne su cijene 22 do 23 dinara po komadu prema kvalitetu i težini. Posljednjih dana otpočelo je klanje novih jaganjaca ali još ne u znatnoj mjeri. Kože su im još dosta sitne, ali izgleda da će kvalitet biti zadovoljavajući. Cijene za sada još nisu određene, a plaćaju se na komad od 12 do 15 dinara prema kvalitetu. Jareće kože. Poslovi su u zastoju. Cijena robi održava se na bazi 27 do 28 dinara po komadu, prema kvalitetu. Ovčije kože. Dobar kvalitet plaća se najviše do 15 dinara kilogram prema kvalitetu. Kozije kože. Roba dobrog kvaliteta plaća se 22 do 23 dinara kilogram prema kvalitetu. INOSTRANA TRŽIŠTA. Njemačka. Tržište sirovom kožom počinje se učvršćivati. Još ne možemo prosuditi, da-li |e ova pojava prolazna ili stabilna. Od našeg prošlog izvještaja nazadovale su cijene goveđih i telećih koža. Tržni izvještaj sa Kolnske burze robom'. (cijene su uklijučivo cijene na veliko za La sortimente u RM. Specijalni sorti-menti nisu uključeni.) Kože velikih goveda. Volovi, krave, goveda, bikovi od 30 funti do 49 funti 0.44—0.55; od 50 do 69. funti. 0,46—0,63,; od 70 funti i teži 0.43—0.58; bikovi od 50—79 funti 0.38 —0.44; od 80 funti i teži 0.36—0.40. Kože od čokladi, soljene, po kvalit, porijetiu i klanju Qr50—0.60 po funti svježe težine. Teleće ifjože, soljene, po kvaliteti i klanju 0.60—0.80 po funti svježe te-j žine. j Konjske kože, soljene, dužine do 219 cm 6—8, dulje od 220 cm 13—16 po komadu. Uz označene cijene opažamo živali-niji interes za ove vrsti robe. Austrija. Posao sirovini kožama počinje oživljavati uz prilični interes za kupnju. Uslijed toga cijene su čvrste. Na bečkoj klaonici, isključiv troškove manipulacije, trgovačku dobit itd. notiranja su u šilingima: la bečka zadružna roba: goveđe kože do 30 kg 1.35—1.40, volujske i kravlje kože od 30—50 kg 1.35 do 1.40, teže od 50 kg 1.20—1.25, bikovi od 30 —50 kg cca. 0.95, teži od 50 kg cca. 0.75, teleće kože bez glave cca. 2.40 šilinga po kg sviježe težine. Sitne kože: Njemačka. Poslovanje se odvija prilično sporo i teško. Ima doduše potražnje, ali je razlika cijena, koje traže vlasnici koža i koje nadaju strojbari tako velika da ne omogoćuje ozdravljenje poslovanja. Ovčije kože notiraju, uz povećanu potražnju, la vunaste kože sušene ljeti 0.50 do 0.52 RM, soljene 0.32 do 0.34 RM po funti. Kozje kože: la heberlinzi RM 4.80 do 5, la kože od bređih životinja cca. RM 4,10 po komadu. Austrija. Položaj na tržištu je nepromijenjen i miran, tim više što svi inostrani izvještaji donose vijesti o najvećoj suzdrž-Ijivosti kod kupnje. U veleprometu notira la, dobro sortirana roba u šilingima: kozje kože cca. 5, heberlinzi cca. 5.50, vunaste ovce 4 do 4.50, kože golice 3 do 3.50, janjeće kože bez glace kože cca. 2 šilinga po kilogramu. NAŠA KNJIGA. Na sva brojna pitanja, koja primamo glede naše mesarsko-kobasičarske stručne knjige, javljamo, da se na knjizi intenzivno radi te da će ova naša knjiga sadržavati sve što je našim me-sarsko-kobasičarskim obrtnicima potrebno za uspješan rad. U početku bila je ova knjiga mišljena samo kao knjiga recepta za mesarsko-kobasičarske proizvode, a naknadno prema savjetu naših najodličnijih stručnjaka odlučili smo, da knjiga izadje kao leksikon za mesarsko-kobasičarsku struku. Svi oni, koji su na tu knjigu već predbilježeni, primit će leksikon uz cijenu Din 160, a ostali morat će platiti oko 100 dinara više. Uprava »Mesarskog Moderen mesarski čok Nalbolie reme današniice. Mesar ne more delati brez sekire in noža pa tudi brez mesarskega čoka ne. Pol svojega življenja prežive mnogi mesarski obrtniki za svojim čokom in pridno sekajo in strežejo svojim odjemalcem. Z žalostjo pa opaža vsak mesar, da bo treba čok kmalu zameniti z novim in to ravno takrat, ko se ga je dobro privadil, čok se vidoma manjša, posamezni kosi se prično krušiti od njega in njegova prej gladka površina postane vsa razsekana in razkopana, tako da se vkljub najskrbnejšemu čiščenju širi od čoka smrad po gnilobi. V tisočerih zarezah in zasekali gnezdijo milijoni najrazličnejših bakterij, ki razkrajajo ostanke mesa in povzročajo omenjeni neprijetni duh po gnilobi. Večkrat stopi človek v mesnico, v kateri se na prvi pogled vidi, da gospodar zelo vestno skrbi za temeljito snaženje, vendar pa vlada v mesnici nek neprijeten duh po trohnobi. Po nekoliko natančnejšem pregledu se v vsakem takem slučaju lahko ugotovi, da prihaja neprijetni duh od čoka, ki mogoče stoji v mesnici lepo očiščen in okrtačen in nikakor ne kaže, da se neprijetni duh širi po mesnici od njega. V vseh zarezah, ki jih ni mogoče odstraniti niti pri najskrbnejšem vsakodnevnem čiščenju, gnijejo majhni ostanki mesa, katerih krtača ni mogla spraviti iz zarez in zasek. Samo po sebi se nam vsili pri po-* gledu na tak čok vprašanje: Ali res ni v današnjem modernem času mesarskega čoka, ki bi bil vsaj za spoznanje boljši od onih, ki so jih uporabljali že naši pradedje? Vse se je izpopolnilo tako da ustreza zdravstvenim predpisom in drugim zahtevam naše dobe, ali naj samo mesarski čok, kjer se ljudem deli eno izmed glavnih hranil — meso, ostane do sodnjega dneva enak? Res se pri nas doslej nihče ni brigal za to, da bi v mesnice prišli novi čoki, kakršni so vpeljani po drugih državah. Pa tudi tam so bila mnenja strokovnjakov o dobrem mesarskem čoku dolgo različna, tako da so n. pr. v Ameriki. Angliji in Franciji nekaj časa izdelovali čoke iz gumija in ker so se prilično dobro obnesli, jih je še sedaj mnogo v rabi. Pri nas so najbolj navadni hrastovi in bukovi čoki, ki pa niso priporočljivi iz zgoraj navedenih vzrokov, poleg tega pa tudi zato, ker vsebuje hrastov les več tvarin, ki jih oddaja na vse stvari, ki pridejo z njim v dotiko, in to posebno takrat, če je les moker. Tudi so oboji čoki mnogo premehki in zaradi zelo hitre obrabe stalno povzročajo sitnosti. Nemci so pri preizkušanju lesa za mesarske čoke preizkusili tudi les belega in črnega gabra in kmalu ugotovili, da je beli gaber naš najprimernejši les za mesarske čoke. Ta les ne vsebuje namreč nobenih barv in je izredno vlaknast, tako da se težko kolje in nerad kruši. Poleg tega so čoki iz belega gabra zelo lepe bele barve in vsakdo si lahko sam misli, da napravi na odjemalca mnogo boljši vtis, če vidi, da se meso seka na lepem belem čoku in ne na starem in razkopanem hrastovem deblu. kjer se naravna barva od krvavih madežev niti ne loči. Čeprav je beli gaber že v naravnem stanju idealen les za mesarske čoke, vendar so izdelovalci mesarskih potrebščin še nadalje iskali, kako bi se čoki dali še izpopolniti. Posrečilo se jim je napraviti čoke, ki imajo najmanj lOO/o večjo odpornost kot navaden naraven čok, ki so jih uporabljali v začetku. To izredno odpornost mesarskih čokov iz lesa belega gabra so dosegli s tem, da gabra ne uporabljajo v naravni obliki, temveč zlože čok iz kockasto narezanega belega gabra tako, da leži ena rast proti drugi. Zaradi te sestave je čok tako trd in odporen, da se ga sekira ne prime in dosedanje poizkušnje so pokazale, da 1 kubični meter takega zloženega čoka odgovarja 20 kubičnim metrom navadnega hrastovega čoka. Ker so sestavljeni čoki napravljeni umetno, se lahko izdelujejo v vseh poljubnih velikostih in oblikah. Ti čoki se lahko vdelajo v pult in so pravi okras mesnice. Z okusnim pobarvanjem se njihova lepota še poveča. Navadno so taki sestavljeni čoki belo emajlirani ali naravno politirani. Zaradi visoke zaščitne carine na lesne izdelke so bili ti čoki pri nas doslej zelo dragi, ker doma nismo imeli nikogar ki bi se bit specijaliziral na izdelavo teh čokov. Šele v zadnjem času se je na izdelavo teh čokov pričela specijalizirati vsakemu mesarju dobro znana tvrdka: I. jugoslovanska tvornica mesarskih potrebščin, Rudolf Grudnik, Ljubljana—Dravlje, in po dosedanjih izdelkih se mora priznati, da ti čoki prav nič ne zaostajajo za dragimi ^inozemskimi čoki. Za svoje zložene čoke daje tvrdka 10 letno garancijo in je zato gotovo, da si bo v slučaju potrebe vsak mesar nabavil tak sestavljen čok. Posebnost te tvrdke je, da je pričela k tem čokom potrebne obroče izdelovati iz jekla, ki ne rjavi. Ti obroči so zelo lepo"-svetlo polirani in nikdar ne počrne ali zarjavijo. Za te obroče daje tvrdka 30 letno jamstvo, kar mora vsakogar prepričati o solidni izdelavi. Razlika v ceni za obroče iz navadnega železa in iz tega patentiranega jekla znaša le 300 do 400 Din, kar je odvisno od velikosti naročenega čoka. Kdor bo v svojo mesnico postavljal nov čok, naj si nabavi zložen čok iz lesa belega gabra in prepričani smo, da nam bo za naš nasvet hvaležen. Oporezovanfe mesarskih obrtnika. Savez hrvatskih mesarskih i kobasičarskih obrtnika obraćao se je više puta na nadležna mjesta i putem komore za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu radi toga, što poreske vlasti mesarske obrtnike sve bez razlike oporeziva-ju prema prvoj grupi člana 42. Zakona o neposrednim porezima, dakle sa 10% tečevine od procijenjenoga prihoda. Povodom toga je Ministarstvo financija donijelo riješenje, koje je okružnicom saopćilo svim poreskim vlastima te komorama. To riješenje datira od 27. novembra 1930., broj 73.990 i doslovce glasi: »Svim poreskim vlastima! Pojedini interesenti počeli su se u poslijednje vrijeme obraćati ovom odjeljenju sa predstavkama, kojima traže, da se obveznici mesarske struke izuzmu iz I. grupe čl. 42. Zakona o neposrednim porezima i svrstaju u II. a i II. b grupu istog člana prema opsegu svoga poslovanja. Povodom ove predstavke daje se slijedeće objašnjenje: Obveznici mesarske struke mogu se svrstati u prvu grupu čl. 42 Zakona o neposrednim porezima samo u onome slučaju, ako se osim prodaje mesa i mesnih produkata vlastite proizvodnje bave još i prodajom nabavljene gotove robe kao: živog blaga, kosti, sirovih koža, mesnih proizvoda tudje produkcije i slično, ili rade u tolikom opsegu, da se njihovo preduzeće može smatrati industrijskim. Inače se mesarski zanatlije imadu smatrati obveznicima grupe Ha, odnosno Ilb čl. 42. Zakona o neposrednim porezima.« Prema tome dakle mesarskim obrtnicima se prema opsegu njihovog poslovanja može od procjenjene čiste dobiti odmjerivati tečevina sa 8%, odnosno sa 6%. Izvoz stoke u Italiju. Komora za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu javlja da neke trgovine stokom u Milanu žele proširiti svoje poslovne veze sa našom zemljom. Adrese ovih poduzeća mogu interesiram domaći izvoznici saznati u uredima trgovačkih komora. Najbolje, najljepše i najizdržljivije danas poznate reme su one od nehrdjav-nog čelika marke RS. Ovaj čelik nikad ne hrdja ili pocrni, već stalno ostaje svetao, pa se iz toga razloga i zove ne-hrdjavni čelik. Odmah nakon pronadje-nja ovog odličnog čelika počele su sve tvrtke, koje se bave sa izradjivanjem mesarsko-kobasičarskih potrepština, iz-radjivati važnije predmete od ovog ne-dostiživog materijala. Osobito dobro može se taj materijal upotrebiti za izradu rema i mesarskih kuka, budući da kod njega otpada svako čišćenje, te je uz to vanredno tvrdi i jak, tako da se od njega izradjene reme i kuke ne će više trebati zamjeniti novim remama i kukama. Kod izrade ove se kuke i reme dobro poliraju, a onda stalno ostaju svede. Uz to ove su kuke i reme s obzirom na njihovu nosivost najmanje za 100% jače od kojih god drugih rema. Stjenski nosioci (konzole) za ove reme ne izradjuju se od istog materijala, jer bi došli odviše skupi. Izradjuju se nosioci dakle od običnog gvoždja te se onda ponikljaju, bronziraju ili pocinkajo, a mogu se prevuči i belim lakom. Oblik je ovih nosioca ličan, kao što se to može viditi na slici br. 50. Kuke za ove reme mogu se dobiti u obliku i veličini po želji, a tako isto izradjuju se reme u svima običnim dimenzijama. Za svaki metar reme uključeno je kod lahkih rema po 9, a kod težih rema 4—6 kuka. Dalje šalje se za svaki metar reme potrebni broj stenskih nosioca i zidnih zavrtnja. Za sve kuke i reme od ovog nehr-djavnog čelika važi 30 godišnja garancija protiv zahrdjanja. U kratko rečeno ove su reme najviše preporučljive za svakog mesarsko-kobasičarskog obrtnika, a poradi svojih osobina ujedno i najjeftinije. Reme od običnog gvoždja treba stalno čistiti, a usprkos toga nikada ne će biti reme od običnog gvoždja dovoljno svetle i čiste. Stoga se ove reme ne preporučuju. Pocinkovane reme u toku jedne godine postaju crne i onda su neprilike kod njih iste kao kod rema od običnog gvoždja. Stoga se pocinkovane reme ne mogu preporučiti. Poniklovane reme ostaju svetle samo 2—3 godine, a onda postaju žute, a polako počima tanki sloj bakra i nikla otpadati i nastaje potreba, da se reme ponovo ponikljaju. Stoga se poniklovane reme kao vrlo kratkotrajne ne preporučuju. Ima dalje i rema od običnog gvoždja, koja je prevučena porculanom. I ove se reme ne preporučuju, jer kod svakog udara ova porculanska glazura puca i otpada te su uslijed toga ove reme kratka vijeka. Reme od aluminijuma i od novog srebra pokazale su se do sada još kao najbolje, jedino je njihova mana, što materijal nije dovoljno tvrd, a uz to su ove reme poradi velike carine vrlo skupe. Stoga se i ove reme ne preporučuju. Sve gore nabrojene mane kod nehr-djavnog čelika otpadaju, pa se prema tome očekuje, da će za nekoliko godina sve mesarske kuke i reme biti od ovog odličnog materijala. U nekim većim inostranim gradovima ovakve su reme već komisijski propisane te će do toga možda i kod nas doći. Upozoravamo dakle naročito sve one mesarsko - kobasičarske obrtnike, koji grade nove mesnice i renoviraju stare, da si za iste nabave reme i kuke od nehrdjavnog čelika. Cijene su ovih rema s obzirom na gore pomenute osobine vrlo niske te su n. pr. kod uprave našeg lista sledeče : Jačina reme: 35X6 40X7 50X8 60X9 70X10 mm 250 340 440 500 600 Din Cene razumevaju se za kompletan metar reme- sa stenskim nosiocima i potrebnim zavrtnjima, a naravno i sa odgovarajućim brojem kuka. Pretplatnici »Mesarskog lista« primaju na gornje cene 5% pretplatničkog popusta. Pošaljite upravi našeg lista škicu Vašeg lokala i tražite ponudu za rem« od nehrdjavnog čelika. Uprava će Vam besplatno staviti najnižu ponudu i ujedno izraditi nacrt za najmoderniji uredja! Vaše mesnice. 296 ZA PODIZANJE IZVOZA SVINJA. Izvoznici svinja održali su konferenciju u Subotici, sa koje su uputili predstavku ministru poljoprivrede moleći, da se sklopi povoljniji trgovački ugovor s Austrijom, jer će inače sasvim zapeti naš izvoz svinja. U predstavci se spominje, da 70 procenata naše izve-žene robe ne predstavlja nikakvu bolju vrstu, pa zato se naše svinje moraju prodavati ispod svake cijene. Poljska je toliko okupirala bečko tržište, da je tu nemoguća svaka konkurencija, jer Poljska tjedno baca na bečko tržište 11.000 komada. A od početka februara je i Madžarska povećala svoj izvoz, pa kako je naša roba lošije kvalitete, dakako da mi ne možemo imati uspjeha u toj utakmici. Povrh svega toga pobija nas i američka svinjska mast, koja je znatno jeftinija. Zato naši izvoznici u svojoj predstavci stavljaju slijedeće predloge: Izvoz svinja treba organizovati te osnovati u tom cilju sindikat, na sličnoj bazi kao što postoji za izvoz poljoprivrednih produkata. Taj bi sindikat morao dobivati potporu, da može davati predujmove na robu, koja će se izvoziti. Isto tako bi trebalo davati kredite za tovljenje svinja te zavesti državne premije na izveženu robu. Madžarska n. pr. za svaki izvezeni kilogram zaklane živine daje 16 filira premije, a za svaki izveženi živi komad 6 penga. CIJENE MESA I MESNIH PROlZvo' DA NA MALO U LJUBLJANI. Ljubljana, 1. marta 1931. — djina: U mesnicama prvorazredna X 18—20, drugorazredna Din 14—48. ^ pijaci prvorazredna 16—20, drugotaf redna Din 14—18, trećerazredna D1,. 10—12. Govedji jezici 20—22, škenibic' Din 10—12, pluća Din 6—8, jetra D’ 16—20, bubrezi 18—24, moždjani D,tl 25—30, loj 8—10 Din. Teleće meso: 1 kilogram telećeg mesa Din 23 za prvorazredno i Din 18 ^ drugorazredno meso. Teleća jetra Dtf 25—30, pluća Din 20. Svinjsko meso: Prvorazredno svinjsko meso kilogram Din 20—23, drugorazredno Din 16—18, pluća Din 10, jetbj Din 18—20, bubrezi Din 25, glave D1. 8—10, slanina riba i salo Din 16, slasne mješovite Din 15—16, slanina na ve liko Din 15, mast Din 16—18, šunka tine) Din 28, sušeno meso prvorazred11 Din 28, drugorazredno Din 20—22, sO šena glava Din 10, sušeni jezici Din 2' Salame i kobasice: Krakovska sal ma Din 35—40 za kilogram, debrecins^ kobasice Din 40 za kilogram, hrenoU Din 30—32 za kilogram, safalade L, 30—32 za kg, posebna (Extrawurst) 32 za kg. Svježe kranjske kobasice ", 5.50 po komadu, suhe kranjske koba^ ce Din 40 za kilogram, sušena slan1 Din 19—20 za kilogram. Dopis iz Siska. Prema pravilniku i pristojbeniku o klaoničkim i veterinarskim pristojbama, te prema propisima općinske potroša-rine i cijenika taracovinske uvoznine, mesarski obrtnici u gradu Sisku zaista su preopterećeni. Općina grada Siska Po tim propisima od tamošnjih mesarskih obrtnika ubire, uzmimo samo go-vedjinu, od jednog kilograma po 20 para na ime potrošarine, po 30 para na ime klaoničkih pristojba, po jedan Dinar na svakih sto kilograma opet na ime potrošarine i po Din 10 na ime veterinarske pristojbe. Neka je jedno blašće teško oko 300 kilograma u zaklanom stanju, lako je zamisliti si, koliki su to silni troškovi koji se moraju prebaciti na konzumenta. Dakako da ovi troškovi su veći priračunanjem općinskog nameta i državnih poreza i prireza. U javnosti je poznato od prije nekoliko godina, da je upravo gradsko poglavarstvo u Sisku i te kako postupalo protiv mesarskih obrtnika radi cejena mesa, te da je dapače protiv njih izrečena i osuda kod suda. Tada je bilo to grcdsko poglavarstvo samo odredilo cijene i osuda je pala stoga, jer se mesarski obrtnici tih cijena nisu mogli držati. Gesta tadanje gradske uprave, prema potrošačima doduše dobra, ali prema mesarskim obrtnicima nije bilo susretljivosti, da bi im se rečene gradske pristojbe snizile. Od nove uprave kod grada očekuju sisački mesarski obrtni- ci da će im u tom pogledu donijeti odluke, koje će biti u skladu sa današnjim teškim privrednim prilikama. Pretršci teladi. Od nekog vremena trguje se po gradskim klaonicama sa teladi u klanom stanju. Tu trgovinu tjeraju ljudi, koji obilaze kuće po selima i kupuju telad, često i na sajmove dane, te ih dovoze u gradske klaonice, davaju na klanje i prodavaju mesarskim obrtnicima. Posljedice toga za potrošače, kao ni za mesare nisu ni malo pohvalne. Na sajmove dovaža se vrlo malo teladi i naravno, da im cijena ne može biti zadovoljavajuća. U klaonici sa teladi u klanom stanju nije ni malo bolje, jer oni koji su ih po selima skupili znadu, da ih se drugdje ne može dobiti, pa drže cijene. Tu se dakle radi o pretršcima stoke. Ti pretršci stoke doduše so si podigli obrtnice, ali one glase za kupovanje stoke na sajmove dane, na sajmišnim prostorijama i u dozvoljeno vrijeme, te za prodavanje tako kupljene stoke na drugim sajtaiovima i u živom stanju. Prema tome ovi ljudi uopće ne bi smjeli dovažati telad na klaonicu, najmanje davati ih na klanje i u klanom stanju prodavati ih u klaonici. Opisano stanje je dakle na račun obrta i potrošnje. Mesarski obrtnici neka u svakom takvom slučaju traže od gradskih vlasti, da se takovim ljudima zabrani uvažati živu stoku na klaonicu i tamo s njome I trgovati. Jer je jasno, da je teška spekulacija sa stokom u živom stanju, jer ! ju treba hraniti, tako samo po sebi dolazi i do padanja cijena takovoj stoci. Posrednici i pretršci u opće jedino čine, da se roba vrlo poskupi, pa je prema tome zarada znatno manja, a potrošač deset puta u ruci okrene dinar prije nego što će ga izdati za robu koja mu se čini skupa. Krajnje je vrijeme, da se mesari oslobode ovih izlišnih posrednika te kupuju stoku isključivo samo direktno od stočara. IZ TRŽNICE U ZAGREBU. Nedavno je gradsko zastupstvo snizilo najamninu za boksove, koje u najmu drže mesari, koji se bave prodajom telećega mesa. Medjutim i slaninari, koji prodavaju svinjsko meso i slaninu u boksovima, zaslužuju jednaku pažnju. I njihovi su poslovi znatno pali, te je najamnina od mjesečnih 800 dinara za jedan boks Zaista prevelika. Dok su bili na Kaptolu, na ime mjestovine plaćali su mjesečno oko 300 dinara. Za ovu razliku trebala bi im poslovanja biti bolja, a ona su gora. Mesari očekuju, da će gradsko zastupstvo i prema njima biti barem u jednakoj mjeri susretljivo. Medjutim kako gradsko načelstvo pokušava podizati poslovanja mesara u malim boksovima, postavljajući prodavače sa zelenjem i mliječnim proizvodima iz-medju njihovih boksova, tako bi pravednosti radi bilo potrebno odrediti, da svakoga dana budu ti prodavači okrenuti prema drugoj strani. Jasno je naime, da se donekle poboljšaju poslovi samo u onim boksovima, prema kojima su ti prodavači okrenuti. Osim toga, bilo bi potrebno tržnička vrata otvarati dnevno i ona u sredini i ona na istočnoj strani, a ne da budu otvorena samo jedna na zapadnoj strani. TJEDNI SAJAM U ZAGREBU, održan dne 25. febr. 1931. a) Dogon i prodaja stoke: Vrst: (dotjerano): bikova 8 komada; krava 254, junica 35, volova 197, ju-naca 12, teladi 201, bivola 2, konja i ždrebadi 549, svinja 603, odojčadi 166. b) Cijene: Vrst: bikovi kg Din 7.25—8; krave u mesarske svrhe kg žive vage Din 3.75 do 6.25; krave muzare komad Din 3000^4000. Junice u mesarske svrhe kg žive vage Din 8—8.50; junice u rasplodne svrhe komad Din 2000—2500; volovi II. vrsti kg žive vage Din 7.50— 8.50; volovi bosanski kg žive vage Din 6.50—7.25; junci kg žive vage Din 7.50 —8.50; svinje tovljene kg žive vage Din 10.50—11; netovljene kg žive vage Din 8.50—9; odojčad komad Din 90— 180; konji par 3000—12.000 Din; ždre-bad komad 1500—3000; konji za klanje kg Din 1.50—2; svinje sremske zaklane kg Din 11.50—12; telad živa vaga kg Din 11—11.50; telad zaklana kg Din 13 do 14. Hladionice u mesarskom obrtu. Svakodnevno primamo upite glede hladionik naprava od naših čitatelja, koji ove godine svojih ledenica nisu mogli napitfiiti ledom. Kako bi se izbjegla dugotrajna korespondencija u ovakvim slučajevima, donosimo danas »Upitnu listinu«, koju neka svaki interesant za hladionu napravu tačno popuni i u zatvorenom kuvertu pošalje na upravu našeg lista. Na osnovi ovih podataka primit će u toku nekoliko dana od naše uprave odgovarajuću ponudu za hladionu'napravu. Uprava »Mesarskog lista«. ODREŽI! O c 2 *0 2 5 1 I š Z3 >ni ii C a > i/) OJ 2 ta 2 "£ T3 o CL -C o TJ o (0 c ta -o E E ta > c 'ti u c a 3 ai c .2 OJ T3 ’c « 3 x: s- 3 — S. E £ Tf c * M 3 T3 3 C o a sz ~ OJ OJ >t/> -> > N 3 TS 1 n- jC f 1 <0 "O m. <0”' -Q P £ £ ■u N T> — O a 4 3 o I -*-» I t/i 2.2. aE u u C N -S Cl. -ga O" as > 2 a ta c as > as c c as CL o i/i o ta a. as^ ja ta i* aj «5 E O) o > (O -a O a XI So. •li Jć <0 .„X o u .9 o o o E i« c 'O c OJ ca ]y I s š Ti ii 0.-0 sz o (U ~ 13 x o 05 KS c U) E o Js- Jsđ ta ta 'U o o E 6 u. S a; UJ o- ta >NI 2 o > ta > ta as as »NI ja o CL (/) ta Oć n- 1 2 >N 3 > ta as^ o > o to ta c o s: n-. w ta > TS O ta^ 2 IA as^ ta > *a >N as > as^ ’o u. to as CG 3 as *o ta NI >to o S _Q as CL 3 3 a> ta c co 3 IA c o O) o CL 3 > O 2 C'- ta T3 o > o TJ O > 2 ca c 3 a TD O > ta > ta 2? as a 3 0) «3 -u £ X KS TS o t3 as -o o > c ols Ea ® KS <0 > i- > XI ±-3 O ^3 Iks sg;f ^ ta ^ =3 C « C 00 c o as J 00 > ^ c ra _c o ■-os a. 3 o ’C CL C g « 3 E >u § - 'čss ___KS ^ -*-• j£. KS ■> as x: KS c XI c -j as as as E ii cS as as >n o 10 tA ta O) e‘ ^.§>2 0 E 2 1 S £ SZ £ as 'U o *o 3V. f'l 2.1 2 >.§ KS 3 "O •~' as'-g as >N š5 r>- 3 -5 i— -Q O 'U ?! I E i ta i Q p-. 3 2 Cl TJ O ta c i i 3 C o ja JZ 0) as 'U o X O) as >Ui ta c as _Q .3 2 o a. >ui ta c 3 to O ca h- C to as > ta XI o as c 2 c as co as 2 Cl as ’tA ____ o ^ CL C © ta N as xj__ ‘ as ~ o § .^CL^ Q to O 3 > ta ca c ta N *3 CO as as >to as .. ” > ta J2 > CO o ta U) c 2 > -U o x£ 2Z KS > o-^ as ^ c ° .2 :5’ra X x n- as >N as 4-» >U o L* ta c as >co to > 3 co as *o co as ! o f 5 S as u, -a KS KS c >u KS H as E KS .E > o c a x 2 X c I E 5 Samostalan mesarski pomočnik traži nameštenja. Ponudbe na upravu lista. Makulatur papir, sjedne strane čist sdruge štampan. Vel. 15X20 cm Din 1— za kg. Vel. 31X52, 21X44, 31X49 cm, . sort. Din 2.— za kg. Razašilje pouzećem Papirnica M. Tišljer, Virje. Upozoravam svoju cij. gg. mušterije, Ignac Dolenc nije više moj zastupnik, tome nije više ovlašten da preuzimlje u moje ime. da gosp. te prema narudžbe IVAN KRUTZLER trgovina mesarskih strojeva i potrepština Zagreb. Smičiklasova ul. 21. Tko )Ke;iH nam miycTpOBanH KarajiOr, neica ce jaBH ca ro-nHCHHUOM ynpaBH „Mecapcnor ^Hcra", UIt. BHRnaR Jby6jbaHo. Uprava »Mesarskog lista« prodaje uz vrlo povoljne cijene poluftove mašine kako slijedi: i Blitz, 75 litara, Din 13.000. i Wolf, ijomm, Din 6000. 1 kvečmašina, 19 noža Din 6000. 1 mlin na mehan. pogon za mirodije Din 1000. 1 mali Wolf 90 mm na stojalu na ručni i mehanični pogon Din ijoo. i šprica na drvenom stojalu, ležeča, 35 litara sadržine, Din ijoo. Mašine su u najboljem stanju te vrlo malo upotrebljavane. Točne informacije daje uprava »Mesarskog lista«. Proda se 1 stroj za rezanje mesa (Wiegemaschine od Fridrich in Haaga) z devetimi noži. 1 stroj za polnjenje salam. 1 stroj za polnjenje klobas, vse v dobrem stanju. Poizve se: v upravi „Mesarski list“. OBA VEST. Ovim upozoravam sve moje cijenjene mušterije, da je gg. agentima Havala, Kamnikar, Drobniča, Kovćin, Dolenc i Simič zabranjeno sklapati porudžbe za moju firmu. Gg. mesare i kobasičare upozoravam, da se nesme ni jednome mome agentu platiti kapara, rate, račune ili kojigod novac. Jer ovake uplate ne bi ja nikako priznao. — Grudnik. ■WWWr»MWWJBIMWIIMUIII»lll»nilHI MHI IIMIimi»IIMIIHJMIUH«WBIMBSEBS Predaje se kompletni inventar za suhomesnata robu ili buftet na prometnem mestu, dobro uveden. Upitati: Zagreb. Mantičeva 19. Imam mesečno 100 kg čistog loja, po najnižoj dnevnoj ceni. — Upitati: J. SEČEN, Jastreharsko. piiztm msesari š kofeasičkirl! Papir za zavijanje mesa i mesnih proizvoda Vam nudi najjeftinije tvrdka CL K&VA€9 LfaifeiJsSiaa, Gajeva u!, 2. IŽaSjtevaJte uzorke I efene! Tvornica ,TITAN" d. d. u Kamniku k@d Ljiljana Svuda tražite mašine sa markom „Titan“ Svuda tražite mašine sa markom. ,Titanu izradjuje prvovrsne strojeve za sečenje mesa, dvostruko u vatri pokalajsane (počinjene), sa čeličnim pločevima i noževima. Cijene vrlo umjerene! Plutove izolacije za hladione, ledenice, mesarnice itd. Jelačin & Komp Ljubljana „BEzerba" auto ;.at ka brzovaga je najnoviji model autom tsksh brzovaga, koji je na sv r u.edjunarodnim izlož-barria nagradjen prvim nagrada-ma. Budući ca je ci ena ove 1 vage vanrton i niska, to je sva- flilljPsSlp|jr'iS) i ■ome i t o>.učeno, da si istu na- BaHirSSSšP—. ba C jena vage je na otplatu _______ D, 720 - * uz p] ćan e o pri- ™ u'it D n uOOO'—. Zi- fc (5 i » i s; ^ ' 7^' i - I V4- /-S * - r>T ; G našoj Kraljevini prodava ove vage tvrtka: Hudoif Grudnik, Ljubljana-Dravlje J& Tražite dišnih i Tražite cilenik! RUDOLF GRUDNIK, Liubljana-DravlJe Najnoviji i najsavršeniji model električne mašine za kosanje sa ogradjenim motorom, veoma prikladan za mesare i kobasičare. Informacije i pojedinosti daje Svali Krutzler trgovina mesarskih strojeva i potrepština kao i hladionika ZAGREB, Smičiklasova ul. 21 I Hladione, lednjake i ledenice izolirajte samo sa prvovrstnim izolacijskim materijalom! Ako želite imati zaista prvovrstne hladione, mašine za preradu mesa i ostali mesarski pribor izbornog kvaliteta onda tražite ponuđeni cenik od Ing. D. RAUBERGER, Koseze vila TOnnies, — LJUBLJANA VII. Izdaja: Konzorcij Mesarski List, Št. Vid nad Ljubljano. — Tiskarna „Slovenija“ v Ljubljani. Odgovorni urednik in predstavnik za tiskarno Albert Kolman, Ljubljana, Celovška c. 61.