KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLO VEN AC A UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 47 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Februara 1929. PATENTNI SPIS BR. 5504 George Consiantinesco, Weybridge, Engleska. Poboljšanje kod naprava krelnih u jednom pravcu. Prhava od 22. decembra 1926. Vazi od 1. januara 1928. Traženo pravo prvenstva od 26. februara 1926. (Engleska). Ovaj se pronalazak odnosi na prilagodava-nje običnih kugličnih ili valjkastih ležišta, u naprave koje se krecu u jednom pravcu, a sastoji se u torne, što se tanke, pod elastičnim dejstvom stoječe trake metala ili kog drugog materijala unose u ležište, tako da, ako se jedan od kretnih delova okreče u jednom pravcu, onda relativno kretanje delova potpomognutih elastičnošču traka, odnosno elastičnim dejstvom na trake, teži da uvuče trake izmedu kuglica ili valjaka i jednog ili oba susedna kretna dela, koji se time medusobno vezuju. Kretanje u sup-rotnom pravcu isključuje tu vezu. jedno od kretnih delova dobija oscilatorno kretanje, dok drugi čini rotor u jednom pravcu ili je vezan sa takvim jednim rotorom. Naprava je u glavnom namenjena za visoke frekvencije a frekvencija oscilatora može biti i oko 500 oscilacija u sekundi. Pronalazak se može izvodih' u delo na razne načine i on se može primeniti bilo za kuglična bilo za valjkasta ležišta, mada je podesniji za valjkasta. U sledečem opisana je primena za valjkasta ležišta ali se pod njim podrazumeva i primena za lopta-sta ležišta. Sl. 1 je vertikalen izgled u preseku jed-ne kretne naprave u jednom pravcu u smislu pronalaska. Sl. 2 je četvrti deo izgleda u preseku po liniji 1—1 iz sl. 1. Sl. 3 je presek u uvečanoj razmeri jednog dela iz sl. 2. Sl. 4 je horizontalan izgled sl. 3. Sl. 5 9 su šeme, koje pokazuju izme- njane rasporede. Sl. 10 pokazuju oblik naprave za kretanje u dva pravca. U sl. 1 4, 1 je vralilo kome kretanje u jednom pravcu daje rotor 2, koji je postavljen na istom vratilu i vezan za njega ma kojim podesnim srestvom, kao što je zup-časla površina 3. 4 je jedan oscilirajuči član, koji je labavo postavljen na vratilu 1 blizu rotora i zahvatajuči u jedno izdublje-nje u istom. Oscilator 4 snabdeven je podesnim delovima kao na pr. ušicama 5, koje služe za vezu sa drugim delovima, koji nisu pokazani i od k o j i h dobija oscilatorno kretanje. Susedne koncentrične površine oscilatora i rotora obrazuju šupljinu u kojoj se nalaze valjci 6, koji su zbiveno poredani. U prostoru izmedu parova sused-nih valjaka i rotora nalaze se metalna korita 7 pokazanog oblika, pri čem svako korito ima jedno rame, koje leži na jednom valjku i jedan savijeni deo, koji leži na su-sednom valjku. U koritima 7 nalaze se tanke čelične lopatice 8, koje imaju oštre ivice, tako da ulaze u prostor izmedu valjaka i rotora. Suprotne ivice lopatica imaju ramena 9, koje mogu biti od kog drugog materijala i zavorena ili na koji drugi način utvrdena za lopatice. Izmedu ramena i radialnih delova korita 7 nalaze se lisnate opruge 10, koje guraju opšte ivice lopatica u prostor izmedu valjaka i rotora. Poslje- Din. 20. dica toga je da se oscilator može slo-bodno okretati u pravcu iskrivljene tačka-ste strelice, ali ako se okreče u obratnom smislu, pokazanom izvučenom strelicom, onda lopatice čine da valjci hvataju oscilator i rotor, koji se onda zajedno obrču. Pri obratnom kretanju - opet u pravcu tač-kaste strelice valjci se isključuju i oscilator se može slobodno obrtati, ne utičuči na rotor. Kod oblika pronalaska iz sl. 5 elastična traka 8 od tanke čelične ploče previjena je kako da ima presek Z ili S i tako načinje-na traka unosi se izmečtu svakog valjka 6, tako da ivice teže usled elastičnosti trake da udu izmedu valjaka i površine oscilato-ra i rotora. Jedna ivica trake hvata se sa valjkom, i recimo sa oscilatorom, dok se drugi hvata sosednim valjkom, i ro-torom. \ko se oscilator kreče, valjci, trake, oscilator i rotor povezani su medusobno, ako je kretanje u jednom pravcu, ali su slobodni pri povratnom hodu. jasno je da je bez značajno, koji deo 2 ili 4 dejstvuje kao oscilator ili rotor. Kod drugog oblika, pokazanog u sl. 6 jedna ivice svake trake 8 utvrdena je za jednu šipku ili polugu 11 približno trapez-nog oblika, čije su površine podesne iskrivljene, čime se omogučava da poluga 11 dejstvuje kao razdaljinski komad izmedu dva susedna valjka. Traka je savijena ili previjena, da bi joj se povečala elastičnost i njen slobodan kraj teži da ude izmedu dva susedna valjka 6 i susednih površina osci-latora ili rotora. Kod drugog rasporeda po sl. 7 poluga leži na prostoru izmedu jed-nog valjka i jedne površine, a slobodna ivica trake leži u suprotnom odgovarajučem prostoru izmedu susednog valjka i iste površine. Kod trečeg oblika po sl. 8 i 9 ivica trake savijena je ili u vij ena tako da za-menjuju polugu. Gornji su primeri primene jednosmislenog nepovratnog kretanja. Na sl. 10 pokaza je uredaj za kretanje u dva smisla. Trake 8 imaju mostast presek sa razapetim slobod-nirti krajevima, tako da ulaze u prostore izmedu susednih valjaka i površine ili osci-latora ili rotora. Valjci se drže odvojeno polugama 12, k oj e se mogu povezati medusobno da načine rešetku. Druga rešetka sa polugama 13 manjeg preseka, obuhvata svaku metalnu traku u bližini sreanjeg dela i ona se može pomerati tako, da pritiskuje traku po volji u kom bilo pravcu. Prema položaju ove rešetke jedna ili druga ivica svake trake povlače se iz dejstva i kretanje ide u jednom pravcu. Pravac kretanja može se okrenuti promenom pravca pritiska. 2 i 4 mogu prestavljati ili rotor ili oscilator. Tanki metalni listovi su podesan materi-jal za trake. Ako su dimenzije ležišta tak-ve, da valjci stoje u dodiru istovremeno sa oba kretna dela, onda je podesna daljina za trake Vioo od prečnika valjka i to ako se, što je slučaj u svim gornjim primerima izuzev sl. 5, trake hvataju sa valjcima samo na jednom kraju prečnika. Ako se pak po primeru sl. 5, one hvataju sa valjcima na oba kraja jednoga prečnika, onda njihova daljina treba da je upola t. j. '/soo od prečnika. Ove su dimenzije naravno .samo približne i zavise od koeficijenta trenja izmedu upotrebljenih materijala. Na primer, tak-ve mogu biti od vlaknenog materijala i u lom slučaju debljina če biti veča. Valjci mogu, naravno, ležati labavo izmedu kret-nih delova, u kom slučaju gornje dimenzije moraju biti povečane za količinu koja je približna razlici izmedu prečnika valjaka i razlici izmedu poluprečnika kretnih delova ili polovina ovog u slučaju prvog primera. Elastičnost traka čini, da se ove auto-malski nameštaju kad se habaju, tako da ne može biti praznog prostora, ali je zato dobro podmazivanje vrlo tankim mazivom neophodno potrebno. Smeša iz petroleuma i običnog mineralnog ulja na pr. je vrlo podesna. Kad se pohabaju one se lako mogu zameniti. Patentni zahtevi: 1. Jednosmislena kretna naprava, naznačena jednosmisleno kretanim rofirajučim članom (2), koji je postavljen na vratilo (1) jednim oscilirajučim članom (4) obrtno postavljenim na istom vratilu, koncentrično sa rotorom, tako da ostane prstenast prostor (6) izmedu rotora i oscilatora, koji prostor zauzimaju kuglice ili valjci za smanjivanje trenja, time što su kuglice ili valjci, oscilator i rotorni delov: tako postavljeni, da se spoje i obrču, a da se isključuju kad se oscilator okreče u drugom pravcu, po-moču tankih traka (8), k oj e su dejstvom opruga primorane da udu izmedu susednih površina kuglica ili valjaka i oscilatora i rotora, ili izmedu susednih površina kuglica ili valjaka i površine bilo oscilatora bilo rotora. 2. Naprava po zahtevu 1, naznačena time, što su trake (8) snabdevene ramenima i što leže u koritima (7) koja se oslanjaju o obližnje valjke, i koja obrezuj u oslone za lisnate opruge, koje dejstvuju na ta ramena. 3. Naprava po zahtevu 1, naznačena time, što su trake načinjene kao elastične opruge oblika S ili Z, čiji suprotni krajevi teže da se osiguraju izmedu svake kuglice ili valjka i obližnjeg rotora i izmedu kuglice ili valjaka najbliže kuglice ili valjaka i su-sednog oscilatora. 4. Naprava po zahteva 1, naznačena time, što se trake sastoje iz uvijenih ili iskrivlje-nih ialasasfih opružnih ploča, koje su vezane za razdvojni komad, koji leži izmedu sosednih lopli ili valjaka. 5. Naprava po zahteva 1, naznačena time, što se trake sastoje iz tako savijenih ili is-talasanih oprnžnih ploča, da obrazojn od-vojene komade izmeda sosednih kaglica ili valjaka. 6. Naprava po zahteva 1, naznačena time, što sa kaglice ili valjci (6) odvojeni razdvojeni komadima (12), koji moga skopa sačinjavati rešetka, a trake se sastoje iz simetrično obrazovanih opražnih ploča, či-ji saprotni krajevi leže da se ovaka izme-da sosednih kaglica ili valjaka i oscilatora ili rotora, kao i time što ima jedna rešetka za podešavanje, čije se pologe hvataja sa trakama, sprečavaja njihovo kretanje a jed-nom ili drogom pravca, čime je omogočeno kretanje a napred ili anazad. Adpatent broj5504. / -^JTT' /777 — - • * - I ■ . . Adpatent broj5504 PMMI