Stari in mladi Slovenec. K«du — rgdu. O. Redii cibus; rgdti ordo, gradus (successio, natura), linea; sors. 8. Nsl. rediti nutrire, rednik; stsl. redlnikii manuum labore victilans. Sicer imate r cditi-žda - diši rarefacere, redostl ili redukosli raritas, reduko, často ili redy, po redy saepe aut raro, redobrad - zob - vlas itd.; rediti - žd^- diši persequi, disponere, ornare. 0. Rgdovu - vlnu - vinikii in rgdinu - nikti so razlagati iz naznanjenih pomenov. <S>. Da je redovu ordinis, rgdovinu sequens, rgdlnu aptus, rgdlniku conductor, r§dovlnikii clericus, regularis, ker je rgdii iudi x).ijr,og sors, to umem; kako pa se vjema rgdiniku Iaicus, privatus, rgdovišli plebeius, rgdiničisku saecularis, tega pa ne. Rediti je nsl. ludi facere, reja creatio; štiredi, petred, osemrcd; obred ritus: iti k sv. meši no k svetim obredom, obrediti koga sacrae coenae participem facere; sovred hoctempore, vred cito, mox, prevred zu friih, red, redora, redoma, pustite oboje z red rasti. 0. Z nsl. nareden opportunus se sklepa stsl. nargditi disponere, - sg parare, nargdii ordo, - lnii ordinatus, - niku curator, magistratus, — lbiniku director, nar§ždati - ajq,, - s§ disponi. Reklo. 0. Iteklo (SriTov dictum, dictio, phrasis, cognominatio; reči f. verbum, scrmo, rečica, rečinikii rhetor, accusator, rečistu - civu - čevitti facundus; cf. scr. rč canere lat. loqui. 8. Dobro nii služi rekati i rekovati; reč sva razložila že drugej; rečnik je jugosl. tudi slovar, besednjak. Rirau. <S. Rim, rimčice orion; veli, veliki rim iubilaeum; romar, romati mi jc peregrinus, peregrinari sploli; rinristvovati romanas partes fovere. Ro»'u. 0. Rogti (rogove, rozi), rogli cornu , rogatu cornutus, rožanti corneus p. rožana čaša phiala, rožanici - ikii arcus, vere est res e cornu facta; rožici cornu, siliqua. iS. Nsl. je rogelj, bulg. roglec cochlea; stado roguško; hrov. rogoboran, stsl. še rogalija nekaka rovniea ligo, rogaljevati ve.varc, rogatina pcrtica, rogalici cerastes. Rog-ozii — rozga. 0. Rogozil i rogoži papjrus, charta knižnyj, vi — vipisati, liber, iuncus rogozije; rogoža-žije, rogozina - nieazica-zinica tapes, teges, sforea (sterno, štorja-slrcti, Teppich^ MaUe). S. I nsl. rogoz carex Riedgras, rogozovina carectum. O. Rozga je pa kar nsl. palma, sulia roziga, rozgva; roždije nsl. rožje sarmenta, palmites. Rodii — radu. O. Rodii je stsl. kar nsl. v mnozih, preuinozili poniembah ; r^dii adj. in fontt. psl. non habes. 8. Po unem so mi prijetne oblike rodimu, rodina, rodinu, rodijaku, roždaku (nsl. rojak-inja) consanguineus; rodinina consanguinei, rodišti (rodič - i) proles, rodoslovije genealogia, — slovili sg quoad genus recenseri, roždanica - rojanica (rojenica) numen slavoruni genlilium Hd.; po tem pa jc nsl. rod asper, Iirov. serb. rud, ruda kosa, crispus kraus, rudetine cincinnus, hrov. rudež Haarlocke. Roku. O. Rokfi praestitutum tempus, terminus, numerus, factum, obrokti proniissio, stipendiutn, obročinu tributarius. 8. Rok je i nsl. terminus, omen: ročiti se s kim; obrok portio (cibi quemquc concernens} bestimmtes mass; dckli moko brez obroka daje, pabulum equi; dies constitula, promissio itd. Ruj. 0. Rhus cotynus (Gelbholz), in fontt. psl. nnn legimus. 8. Nsl. ruSj rujevina, rojevina; hrov. serb. bulg. rujno vino (gelblich, schillernd.) ' Runo. 0. Runo n. g. — n a et — nese vrllus Vliess, runovu - vinu velleris. 8. Runa, runjast, nsl. r u: rvati rvem, rujem (ru-eruere), rvalo rutrum, stsl. ruvati - vj}, - veši evellere, oppugnare, — sg pugnare, rixari, riivani-vana-nije lucta, contentio, nsl. rvanka, hrov. hrvanja. 0. Runo: ,,Pastores palalini ex ovibus ante tonsurani inventam vellere lanani sunt soliti, a (juo vellcra dicuntur". (Varro). Rusu — ruždi. O. Rusii flavus, subflavus, igni similis p. glava rusa, rusovlasii, rusičavii subrufus, rusosti color ilavus, ruseti - ej^, eješi rutilare (lat. russus, it. rosso). iS. Nsl. rus-ros rubellus rudečkast, rosa glava, ruso vince, rs, rosin ochsennamp, rosa, rsa, rsula rollie knli, rosica rothliche ameise. O. Ruždl ali ryždl rufus, kar ruždavti, nsl. ridj flavus, hrov. rij, rija brada, rijobrad; rjav, rjavec; riižda rad. riid suif. ja; rudeli i —s§ rubescere, rudelii, adj. rubeus, scr. rudh, rudhiram, rus. ruda sanguis itd. Ruzati. 0. Rtiža. - žeši liinnire, riizatelinu hinniens, - zanije liinuilus. S. Kakor lirdjav-rjav, ludi nsl. brzanje; lirzati - rzati, rzatati — rzače hinnil, rzatanje, rziiati, rezgptati, rozgot, rozgotom se sraeje. Riiputa. 0. I riiputu, ropta i ropotii murmur, - (anije murmuraUo, -tati i - titi s§ murmurare, - tivti - tiiivu - linil-liniku inurmurans (scr. rap loqui) itd. 8. Ropot - ali, čcs. rcptati; ropotača. Rjba. S. Ryban- rinii - bilvu- tiniku- rybolovu- vici piscalor, - binikii piscarius, rybistu piscibus abundans. Resinu — rgsinti. 0. R es i n u - nolivil - vinu verus, cerlus, resinofa- tivije veritas; rgsinu adj. fmibriatns, rgsinii rn. — na f. — nica ciliuin, finibria, veslis finibriala, rgsika, rgsinivu eiliis miinilus, rgsa iulus, ornafus (Franscn). 8. Razun rcs, resen, resničen, nsl. iudi r c s n o v severus, resnoba sevcrifas ; r e s a spilze der ahre, arista, rryca; rasovje, resasta krava, ki se ji dlaka ježi; hrov. resa fransc cf. urelia, u r e s ornatus. Rggnati — r%gfi. 0. R§gn%ti hiscere in fontt. psl. non videtur legi.5 <S. Nsl. pa je regniti i zenilja regne t. j. razpokne, se razpoka (cf. reglja) ; rega, reža spalte, lilačc na režo, regetati, rcžati biare, se rcžati ringi die zaline weiscn. 0. Iz kor. rgg ringi jc res tudi r;igti convicium, irrisio, ludibriuni, r;j,gati sg illudere, - ganijc, - atcli - nit - lislvo; rg,goči cavillator, njžinu ridiculus, derormis, nikii -irrisor. $. Po hrov. serb. i nsl. rugati ali rogati se komu, poroga sarcasmus, ružiti turpare, ružen, rugota, hrov. ruglo (Gespott, Gpgenstand des Spottes). Rabeži. 0. Ra.beži a) Irrniinus, o rns. rnbeži, b) rapina, spolia; r%bi(i secarr, rapore. 8. Nsl. rubiti, zarubiti koga gerichtlich pfanden, rubežen f.; cf. stsl. obr^bali vastare, obral>iti circumcidere, — bljenije praedatio. Rajia. 0. Manus, polestas; ra,či adv. manibus, ra^čica - čika parva manus, manubrium, urceus, njčinica furca, collare, -niku manfile, fideiussor, — čati se fideiubere; rakoimlja dn.v, — kovgti — jgti f. - tije manipulus: rad. rgk. 0. Rokovet in rokovat; roč. m. ring aus zwei zweigen utn z. b. zwei pfahle zu verbinden; roča, ročka lienkel; ročnica handhackp; oberoc manibus, zoberoč; na roke nii je, je pod niojo roko, slabo se roči es geht schlrchl von staltcn itd.