KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU INDUSTfŽISKE SVOJINE KLASA 72 (3) IZDAN 1 MARTA 1937 PATENTNI SPIS BR. 12985 Schneider & Cie, Pariš i Compagnie des forges et acieries de la marine et d’Homecourt, Pariš, Francuska. Uredjaj za snabdevanje kompletnem municijom dva topa udružena u cilju istovremenog nišanjenja. Prijava od 24 avgusta 1935. Važi od 1 septembra 1936. Traženo pravo prvenstva od 28 novembra 1934 (Francuska). Ovaj se pronalazak odnosi na uredaj ■za istovremeno snabdevanje municijom, kao sto su to karteči, dva topa udružena u cilju njihovog istovremenog nišanjenja. Uredaj ima za svaki top po dva punioca, svaki za kompletnu municiju, koji su ra-sporedeni tako da je pomoču jedne komande mogtiče prvq stavljati u dejstvo u isto vreme po jedan od punilaca svakoga topa. Jedno pomerljivo kvačilo kada se dovede u drugi položaj, dozvoljava tada da se stave u dejstvo i druga dva punioca udruženih topova. Prema jednoin obliku izvodenja pro-nalaska su elementi dvostrukih punilaca jednoga od topova spojeni sa elementima drugoga topa tako, da kretanje (rnane-vrisanje) punioca jednoga od topova olak-šava i uravnotežava do nekle potreban napor za kretanje spregnutog punioca drugoga topa. Novi je uredaj opisan i pretstavljen primera radi kao udružen sa sistemom za snabdevanje municijom prema jugoslo-venskim patentima br. 11.053 i 11.482. Ovaj uredaj za snabdevanje ima diza-licu i posebni aparat za prijem u komori za gadanje. Novi uredaj od dva punioca po topu s a kombinovanim kretanjem ima to pre-inničstvo, što omogučava za svaki top snabdvanje u isto vreme sa dva naboja, koji če se upotrebiti jedno za drugim. Činjenica da u punionicama možerno da raspolažemo municijom za dva pucnja oigurava se neprekidnost paljbe, pri čemu raspolažemo potrebnim vremenom za radnje oko snabdevanja dizaličkog sistema i prijemnog aparata. Drugim rečima, vreme kojim raspolažemo za snabdevanje dva puta je veče, nego kad bi raspolagali samo municijom za jednu paljbu. Iz ovoga rezultuje da se ovo snabdevanje može izvršiti za vreme punjenja topa i dva pucnja kojima raspolažemo i da je prema torne kadencija gadanja ograničena samo vremenom manevrisanja punioca, uvodenjem municije u top i radnjama oko paljbe. Očigledno je da pod takvirn uslovima brzina paljbe može da bude znatno poboljšana. Oblik izvodenja pronalaska pretstavljen je na priloženem načrtu kao pri mena samo primera radi na paru topova sme-štenih u lakoj kuli za brodove srednje i male tonaže. Sl. 1 je vertikalni podužni presek kroz kulu i celokupni uredaj sa topovima. Sl. 2 je poprečni presek po liniji II—II na sl. 1. Sl. 3 je vertikalni podužni presek po liniji III—111 na sl. 4. Sl. 4 je odgovarajuči izgled ozgo. Sl. 5 i 6 pokazuju de tal j mehanizma za manevrisanje puniocima, pri čemu je sl. 5 poprečni presek po liniji V—V na sl. 1, dok je sl. 6 podužni presek po osi pri-ključenja zglavkastog punioca. Sl. 7 i 8 pretstavljaju uredenje prijemnog aparata kada je dizalica gore, pri čemu sl. 7 pokazuje odgovarajuči izgled. Na sl. 1, 2, 3 i 4 sa 1 su obeleženi to- Din. 40.— povi smešteni na poznat način ti kolev-kama 2, koji leže njihovim osovinskim čepovima na lafetama 4. Na svakoj od kolevki pritvrdeni su na poznat način po-red uobičajenih organa za gadanje i nosač 5, koji ima poprečni presek oblika tJ koje leži, i na kome se nalaze punioci, njihov mehanizam za manevrisanje i aparat, za punjenje. Pretpostavlja se primera radi da svaki od topova ima uglasti horizontalni zadnji deo. Šupljina 6, smeštena u trupcu zadnjega dela 7 (sl. 3) propušta punilac i municiju prenošenu iz položaja očekiva-nja sa strane (sl. 2 punirn linijama nacr-tano) u položaj punienja iza topa (sl. 2 isprekidanim linijama nacrtano). Glave lafeta 4 su kod pretstavljenog primera izvodenja pritvrdene na postolju koje može da se obrče. To postolje k smešteno je sa kotrljačkom stazom i cen-trirajučom vodicont na čvrstom sedištu 9. Dve kolevke koje noše topove ujedinjenc su za nišanjenje u visinu pontoču osovirn-10 za udešavanje (sl. 2), od koje se u osta-lom svaki od topova može osloboditi u slučaju kvara na pr. pomoču kvačila II. Postolje može da nosi oklop 12, koji sačinjava kornoru za gadanje, i pod za manevrisanje 13. Uredaj koji obrazuje sistem za snabde-vanje municijom smešten je u vertikalno,] osi obrtanja kule izmedu dva topa i ima centralnu nepomičnu dizalicu 14 i aparat 15 za prijem municije u višini dizalice. Dizalica 14 može biti poznatoga tipa sa dizaličkim mehanizmom koji radi tamu-amo. Ona ima u smislu ovoga oblika izvodenja pronalaska četiri cevi rasporedene simetrično. U ove četiri cevi odn. ovirn četiri cevinta se istovremeno izdiže četiri metka za dva topa. Prijemni elemenat municije detal.jno je pretstavljen na sl. 7 i 8 na grotlu diza-lice. Ovaj aparat ima vrstu šasia ili nosača 16, koji se može udešavati obrtanjem oko njegove vertikalne geometriske ose, koja je istovremeno i zajednička osa kako za kulu, tako i za centralnu dizalicu. Centriranje pomenutog udešljivog nosača osigurano je na njegovoj osnovi pomoču kuglastog naleganja 16’, odn. pomoču le-žišta na loptama 16’ po kojinta se ko-trlja. Prijemne čeli je za municiju mogu biti obrazovane od četiri karlice 17 simetrično . rasporedene u armaturi 18, koja nosi osovinske delove 19, koji leže na šasiji 16 u višini koja odgovara višini oso-vinskih čepova 3 kolevke 2. Svaka od karlica 17 ima kutiju 20 sa oprugom 20’ i u toj se kuti ji može da po-mera jedna kapa 21 kojtt diže municija na kraju uvodenja iste u karlicu. Kada se kapa 21 diže ona stiska oprugu 20’, koja služi da najzad izgura municiju iz karlice i da osigura uvodenje te municije u od-govarajuči punilac. Na donjent delu svake karlice nalazi se uklonjiva čivija 22, koja može da se obrče na osovini 23 1 stalno se vrača odn. podilazi pod municiju pomoču torzione opruge 24. Posle punjenja aparata i odgovaraju-čeg udešavanja pravca šasije 16, po potrebi i u pravac kule, karlice 17 j njihova armatura 18 obrnule su se oko osovinskih delova, 19 da bi bile dovedene u produženje punilaca topa, u koje je municija uvedena istovremeno pomoču automatskog izmi-canja uklonjivih čivija 22, činte se ontogu-čava da opruge 20’ stupe u dejstvo. Sistem punilaca prema pronalasku ima za svaki top dva punioca 25 i 25 > (sl. 1 do 4) u obliku otvorene cevi po širokom bočnom procepu 26, koji je odreden da propušta aparat za ugurivanje municije u top, pri čemu ta j aparat može biti pozna-tog tipa pomoču nabijača ili čunka. Punioci 25 i 25" nošeni su rukama 27 odn. kracima 27 koji su nepomično pritvrdeni na priključnim obrtnim o-sovinama 28 simetrično rasporedenint iznad i ispod nosača .5. Položaj zglavkastog (obrt nog) priključi vanja odreden je tako, da svaki od punilaca može da bude odveden bilo u pravac topa radi uvodenja municije u isti. bilo u očeku-juči položaj na strani radi prijema municije. U toni očekujučem položaju punioci su u docliru sa osloncima 58, 59 (sl. 1 i 4) za gornje punioce, a sa osloncima 60 i 61 za donje punioce. Odbojnici 62 protiv potresa (sl. 1 i 4) obrazuju elastičnu prepreki! municiji u trenutku njenog stizanja na kraju hoda u punilac dolazeči iz aparata 15 odakle je ona izbačena oprugama 20'. Položaji očekivanja četiri punioca simetrični su u odnosu na vertikalnu ravan ose kule i prema ravni za.jedničke ose dvaju topova tako, da pri prijemu municije mogu da se nadu prema odgovaraju-čim parovinta karlica 17 aparata 15. Oso-vine 28 i 28’ zglavkastog produženje gornjih i donjih punilaca povezane su na njihovim krajevima. spreda za zajednički prenos čiji je primer ostvarenja detaljno pretstavljen na slikama 5 i 6. Prenos kretanja ima za svaki top: Dve poprečne osovine 29 i 30 odgovarajuči vezane sa osovinanta 28 i 28’ zglavkastog priključenja odgovarajučih punilaca poi moču koničkih zupčanika 31, 32 i 33, 34, vertikalnu posrednu osovinu 35 vezanu sa osovinanta 29 i 30 pontoču koničkih zupčanika 36, 37 i 38, 39; Kvačilo 40 sa čeljus- tima nepomičnim ko je može da klizi po osovini 29 tako, da može da se zakvači sa jednim ili s a drugim od zupčanika 31 ili 36 srneštenih pomično na .osovini 29; uprav-Ijački točak 41 ko jim se upravlja osovina 29 uz posredovanje zupčanika 42 i sekto-ra 43, koji je pritvrden pomoču nepomične čivije 55 na osovini 29. Sistemom polu-ga upravlja se kvačilo 40. Ovaj se sistem sastoji od: vil juškaste poluge 44 ko ja hva-ta u ždrelo kvačila i od uzane poluge 45, koja nosi na svorne slobodnom kraju ru-čicu 56 za manevrisanje. Uzana poluga 4u nosi dva prsta 46 i 47 koji mogu da vataju u zareze 48, 49 odgovarajuči rasporedene u pločama 31', 36' koje su izjedna izrade-ne sa zupčanicima 31 i 36. Pritvrdivanje raznih koničnih zupčanika rtansmisije, podudarnost kandži izra-denih izjedna sa zupčanicima 31, 36 i me-duzupci rukavca kvačila 40, kao i zarezi 48, 49 i prsti, 46, 47 rasporedeni su tako, da kada su punioci u njihovom položaju očekivanja a (sl. 2 i 5), onda rukavac 40 može da hude neposredno priključen na je-dan ili na drugi od zupčanika 31, 36. Kan-dže sa jedne Strane kvačila ne oslobodava-ju se od odgovarajučeg zupčanika dogod kandže sa druge strane ne zahvale u dno drugoga zupčanika. U isto vreme kada je ova radnja izvršena delovanjem uzane poluge 45 na viljušku 44 jedan od prsti ju 46-47 prodire u odgovarajuči zarez zupčanika koji je baš sada osloboden, dok se drugi povlači iz zareza zakvačenog zupčanika. Ovakvim rasporedom jedan on punilaca 25 ili 25a biče mehanički vezan za rukavac kvačila 40 pa prema torne i za osovinu 29 i za upravljački točak 41, dok če drugi punilac 25a ili 25 biti fiksiran prstom 46 ili 47 uzane poluge 45 koja je zah-vatila u zarez odgovarajučeg zupčanika na priključnoj osi 28 pomenutoga punioca. Očigledno je da rukovoden.je uprav-ljačkog točka 41 ima kao posledicu da se stavlja u delovanje jedan ili drugi punilac 25 ili 25h prema položa ju datom rukavcu kvačila 40. Upravljački točak 41 ima dršku sa oprugom 50 koja zalivata pomoču sise 51 u nepomičan zarez 57 rasporeden u nosaču 5, dok su punioci u položaju očekivanja. Osovina 29 talcode je fiksirana za vreme manevrisanja rukavca kvačila 40. Prenosi dva ju topova smešteni su simetrično, kao što to pokazuje slika 5 u odnosu na ravan simetrije pokretnog poda; čak šta više ova dva prenosa uključe-na su u meduprostoru izmedu topova pomoču rukavaca 52, 53 za osovine 29 i pomoču polužice 54 za uzanu polugu 45. Najzad spoj viljušaka 44 na uzanim polu-gama 45 (koji omogučava potrebnu igru pomoču zglavka ili viljuške) rasporeden je tako da dva rukavca budu istovremeuo nošena prema slučaju bilo na desno bilo na levo. Kod takvili uslova za vezu mehanizma za upravljanje dvama topovima, primeču-je se, da kada su rukavci 40 odvedeni bilo u jedan bilo u drugi položaj i desno ili levo), da je jedan od punilaca 25 za jedan od topova vezan sa puniocem 25 (bilo simetrično po dijagonali) za drugi top Ovi punioci takode su mehanički povezam za osovine 29 i sa njima se može prema P me istovremeuo rukovati da bi bili do ve v. eni iz njinog položaja za očekivanje u njihov položaj u osi odgovarajučeg topa. Šta više, činjenica, da su dva punioca istovremeuo stavljana u delovanje simetrično rasporedena jedan na gornjem delu a drugi na donjem delu, prouzrokuje da se za vreme rukovanja uzajamno uravnote-žavaju ovi punioci, što neobično smanjuje napore pri radu i pored toga rukovode-nje može da vrši jedan jedi ni čovek koji sa jednim ili sa drugim upravljačkim toč-kom 41 deluje, pri čemu je neupotrebljeni upravljački točak isključen od osovine 29 uklanjanjem čivije 55 iz sektora 43. Ova čivija mogla bi biti privezana za jedan oci krajeva jednog lančiča, čiji bi drugi kraj bio vezan za jednu nepomični! tačku i kada se ova čivija oslobodi od osovine 29, mogla bi se umetnuti u jednu nepomičnu rupu, koja ni je na načrtu pretstavljena. Da bi se izvršilo punjenje topova po-služivalac rukuje prvo dvama suprotnim puniocima 25 ili 25a tako, da ih dovede u osu topova, posle čega se municija na poznati način i poznatim sretstvima ugura u topove. Ako se upravljački točak 41 obrne u suprotnom smislu dovode se prazni punioci u njihov položaj očekivanja. Posluživač vrši tada pomeranje rukavca 40 delujuči na dršku 56 i on če tada biti takode spreman da figura rukovoden.je dvaju drugih punilaca, čim topovi budu is-paljeni i čim zadnji delovi topova budu ponovo otvoreni. U slučaju kvara jednog od dvaju topova, koji bi doveo do nemogučnosti upo-trebe ovoga za nišanjenje u visinu, taj bi top mogao biti osloboden od osovine 10 za nišanjenje povlačenjem u natrag odgovarajučeg rukavca 11 spojke (sl. 2). Tada su rukavci 52 i 53 oslobodeni od osovina 29 i poluga radilica 54 je demontirana. Posle ovih radnji ona j od topova koji je ostao u dobrom stanju može da se upo-tiebi i dalje za nišanjenje u visinu i njime se može vršiti paljba, pri čemu njegovi punioci rade nezavisno i postepeno pomoču upravljačkog točka 41 njegovog prenosa. Gore opisani uredaj kao što se to vidi dozvoljava postepenu (uzastopnu) upotre-bu po dva naboja po topu što pretstavlja veliko olakšanje prilikom rukovodenja pu-njenja. Šta više za- radnje koje treba izvršiti sa sistemom za snabdevanje municijom, di-zalicom i prijemnim aparatom u višini di-zalice pronalazak daje nam na raspolože-nje dva puta toliko vremena, nego što bi to bilo potrebno kada bi imali samo po je-dan naboj. Ili drugim rečima kazano, ru-kovanja se mogu izvršiti ovim poslednjim aparatima za vreme za koje se upotrebi municija rasporedena u puniocima. Patentni zahtevi: 1. ) Uredaj za snabdevanje municijom dva topa udružena u cilju istovremenog nišanjenja, naznačen time, što ima za svaki top po dva organa nazvana puniocima t. j. po dva prijemnika za po jednu kom-pletnu municiju (karteč) i koji mogu biti naizmenično vodeni u položaj za očekiva-nje, u kome im se dovodi municija na iz-lasku iz uredaja za snabdevanje i u položaj u osovini topa, radi umetanja munici-je u top i time što su dva punioca za jedan od topova rasporedena u odnosu na puni-oce drugoga topa simentrično kako u odnosu na vertikalni! ravan simetrije para topova, tako i u odnosu na ravan koja prelazi kroz ose dvaju topova i time što jedan te isti mehanizam omogučava isto-vremeno stavljanje u delovanje po jedan od punilaca za svaki top. 2. ) Uredaj po zahtevu 1, naznačen ti- me, što su punioci i jedinstvena komanda za stavljanje u delovanje po dva i dva ras-poredeni tako, da se istovremeno koman-duje gornjim puniocem jednog od topova i dijagonalno simetrično smeštenim donjim puniocem drugoga topa i torne suprotno. 3. ) Oblik izvodenja uredaja po zahte-vima 1 i 2, naznačen time, što su punioci (25, 25-0 za svaki od topova vezani svaki po jednim krakom (27) koji se obrče oko odgovarajuče osovine (28 ili 28’) na gornjem delu ili na donjem delu nosača (5) koji ima oblik položenog slova U i koji je rasporeden oko zadnjega dela topa i time što pomenuti nosači (5) istovremeno noše ponajbolje na njihovom gornjem delu svaki po jedmi osovinu (29), koje su osovine (29) obično medusobno spojene i noše elemenat (36, 36’) prenosa (36-36’-37-38.... 30), koji je u bližini spojne osovine (28’) odgovarajučeg donjeg punioca (25 ili 25 U dok isti nosači noše uzanu polugu (45 - 45) od dva razdružljiva dela radi istovremenog stavljanja u delovlanje dva rukavca kvačila (40) čije istovremeno po-meranje bilo u jednom bilo u drugom pravcu omogučava da se istovremeno stavi u delovanje komanda aornjega punioca jednoga od topova i komanda punioca, koji leži simetrično dijagonalno dole dru-goga topa i torne obrnuto. 4. ) Uredaj prema prethodnim zahte-vima, naznačen time, što ima na nosačima punilaca i prenosima za njihovo stavljanje u delovanje sistem oslonca (58, 59, 60, 61), koji odgovarajuči ograničavaju kretanje punilaca u njihovom prolazu iz položaja punjenja u položaj očekivanja. $ ■ r ■ %? , oq n 'V -J,- Fig. 3 Ad pat. br.12986 i-i '2- y ■ . ' Ad pat.br.12985