KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (6) INDUSTRIJSKE SVOJINE Izdan 15. Septembra 1924 PATENTNI SPIS BR. 2100 FIRMA PATENT-TREUHAND-GESELLSCHAFT POR ELEKTRISCHE GLOHLAMPEN M. B. H., BERLIN. Svetleča žica za sijalice, savijena kao zavrtka, i postupak za njenu izradu. Prijava od 4. jula 1922. Važi od 1. septembra 1923. Pravo prvenstva od 13. jula 1921 (Nemačka.) Svetleče žice za sijalice, savijene kao zavrtka i koje se sastoje iz jednog jedinog kristala, izrađivane su na taj način, što se počinjalo žicom, koja se sastoji iz jednog jedinog kristala i ta žica iz jednog kristala zavijana je u oblik zavrtke. 1 ako se žice iz jednog kristala, u ispruženom stanju odlikuju naročitom trajnošću i da ne menjaju njina mehanička svojstva, pokazalo se, da žice iz jednog kristala izvijene kao zavrtka nisu podesne za upotrebu kao svetleče žice za sijalice. Za vreme sijanja zgrče se vrlo jako pojedini zavrtkini zavojci, tako, da svetleča žica izgubi svoj prvobitni oblik. Ista stvar re dešava, kad se svetleče žice zavrtkinog oblika izrađuju od žice koja se sastoji iz malog broja dugačkih kristala, koji su međusobno ispredeni ili se prekrivaju. Uzrok za tu pojavu leži u tome, što se pri izvijanju žica od jednog kristala, kristalove vlakne vrlo jako saviju. Prema tome, žica nije u ravnoteži, šta više ona je u prisiljenom stanju, od koja ona nastoji da se oslobodi. Pri tome su sile, kojima žica nastoji da se vrati u svoj položaj ravnoteže, u svakom slučaju dovoljno, da pri odgovarajućoj temperaturi potpuno izobliče dat zavrtkin oblik i tako da naprave sijalicu neupotrebljivom. Tu nezgodu nemaju svetleče žice zavrtkinog oblika koje se sastoje iz jednog jedinog kristala ili iz malog broja kristala koji prekrivaju jedan drugog, kod kojih kristal odnosno pojedini kristali nisu izobličeni davanjem oblika, dakle kod kojih ose kristala ostaju po celoj dužini kristala odnosno po pojedinim kristalima, paralelne. U opšte se dobija takva svetleča žica, kad se krajnje obrazovanje kristala izvede tek posle obličenja, tj. posle davanja zavrtkinog oblika. U tom slučaju gradi se kranji kristal, bez obzira na dat spoljašnjf oblik, na pravilan način; tako se izbegavaju pomeranja kristalnih elemenata i izobličenje osa, kao što to nastaje pri naknadnom savijanju žice iz jednog kristala u zavrtkin oblik. Takva svetleča žica zavrtkinog oblika ima takvo dejstvo, kao da je isečena iz jednog jedinog kristala ili iz malog broja naslaganih kristala. To se primeti, kad se svetleče žice zavrtkinog oblika proizvedene na opisan način, nagrizaju kiselinom. Poznato je, da ispružene žice od jednog kristala primaju pri nagrizanju kiselinom, pri-zmatički oblik, kao što je predstavljeno na si. 1. Kad se metne svetleče žica zavrtkinog oblika, koja je izrađena izvijanjem žice od jednog kristala, u tečnost za nagrizanje, onda se izjeda izvijena žica od jednog kristala, isto tako kao ispružena žica, tj. izvijene ivice idu kao zavrtkini zavojci, kao što pokazuje si. 2. Zavojnica zavrtke ostaje i posle nagrizanja obličasta. Drukčije držanje ima svetleča žica prema ovom pronalasku. Kod nje ne idu izjedene ivice uporedno sa zavrtninim zavojcima. Šta više obrazuju se kao što pokazuje si. 3, na spoljašnjoj strani ispljoštenja, koja su naslagana na sasvim pravilan način. Nagrizanje nastaje tako, kao što bi se izjeo Din. 4. kristal, iz koga može da se zamisli da je svetleča žica isečena. Zavojnica izjedene za-vrtke nije dakle oblica, nego telo koje ima ispljoštenja, koje nastoji da dobije prizmatični oblik, pri čemu ivice ispljoštenja idu paralelno uz osu zavrtkine crpe. Jačina is-ploštenja zavisi o trajanju nagrizanja. Svetleča žica, kod koje nije izobličen kristal odnosno kristalni delovi, nalazi se u ravnoteži, ona ne menja svoj oblik pri upotrebi u sijalici. Svetleča žica prema ovom pronalasku debija se, kao što je več pomenuto, celishodno tako, što se obrazovanje krajnjeg kristalnog oblika izvodi posle izvijanja zavrtkinog o-blika. Na primer postupa se tako, što se počinje izvučenom žicom, koja ima vlaknastu građu, ova se dovede na temperaturu pri kojoj počinju vlakne da se raspadaju, provlačenjem kroz dijamantsko uvo malo se stanji, onda se izvije u obliku zavrtke, i sad se svetleča žica zagreje na najviše belo usijanje. Osim toga može da se postupa tako, da se žica pre pretvaranja njene kristalne građe izvije na jezgri iz podjednakog metala koji se nateže topi, onda se zajedno sa jezgrom od žice, sprovodi kontinualno na po- znati način, kroz zonu temperature, koja je potrebna za pretvaranje kristala, i na kraju se skine jezgro. Brzina sprovođenja treba pri tome da bude mnogo manja nego li pri pretvaranju ispružene žice, odgovarajući skraćenju žice usled zavrtkinog oblika. Patentni zahtevi: 1. Svetleča žica zavrtkinog oblika za električne sijalice, iz metala koji se najteže topi, kao volfram, koji se sastoji iz jednog jedinog kristala ili iz malog broja kristala koji se međusobno prekrivaju, naznačena time, što kristal odnosno pojedini kristali nisu savijeni. 2. Postupak za proizvodnju svetlečih žica zavrtkinog oblika, po zahtevu 1, naznačen time, što se davanje oblika svetlećoj žici izvodi pre krajnjeg kristaliziranja. 3. Postupak po zahtevu 2, naznačen time, što se početna žica svetleče žice zavrtkinog oblika izvije na jezgri od metala koji se najteže topi, i onda se kontinualno sprovodi zajedno sa jezgrom kroz zonu najviše temperature, pri čemu nastaje pretvaranje kristala, i posle toga se skine jezgra. A c/ paren/- br o/ 2/00. Fig. 4 Fig. 2 Fig. 3 \ f