SOKOLSKI GLASNIK GOD. IX. U Ljubljani, 30. aprila 1927. BROJ 8. * Sokolski dom na Taboru u Ljubljani Sva naša sokolska društva trpe najviše od toga, jer nemaju vlastitih domova, u kojima bi mogli uspešno razvijati svoje sokolsko delo. Zato je njihov najveći eilj da si podignu vlastiti krov sa uredenom vežbao* nicom i odgovarajućim društvenim prostorijama. Mnoga su društva ostvarila ovaj svoj ideal, a mora se priznati, da naša mlada sokolska društva svom energijom deluju u tom pravcu i poput mrava predano i ustrajno sabiru sredstva za vlastite domove. Za ovo kratko doba našeg oslobodenja podigao se lep broj domova, koji jasno pričaju o ustrajnom sokolskom radu i o idealnoj težnji: podiči narodu hram telesne kulture i narodnog zdravlja. Ljubljana, Centar jugoslovenskog Sokolstva, do sada nije imala svog sokolskog doma, i ako su u njoj tri jaka sokolska društva. Soko Ljubs ljana»matica doduše ima veliku vežbaonicu, ali ne u vlastitoj zgradi, pa baš sada vojuje tešku borbu da stekne svoj Dom. Drugo mlade društvo u Ljubljani, Soko I, podigao je velikim trudom i unatoč svima protivnicima, impozantnu gradevinu, ukras Ljubljane, do sada najveei sokolski dom u našoj domovini. Neizmerne su bile žrtve, koje je član* stvo ovog društva doprinelo za ostvarcnje velikog ideala, očajna je bila borba, pa je trebalo velike energije, da nisu duhom klonuli svi, koji su vojevali za opstanak i napredak društva i podignuće krasne gradevinc. Danas neustrašivi borci sa ponosom gledaju na svoje veliko delo, koje je uspeh njihovog neklonivog nastojanja. No istovremeno teška srca gledaju u buđućnost, jer velik je teret, koga su si navalili na svoja junačka ramena, a jedan nedogledan rad čeka sokolske radnike, pre nego budc sokolski Tabor podpuna vlasnost mnogobrojne sokolske po« rodice, koja se sakuplja u istočnom delu bele Ljubljane. Bez dovoljnih sredstava, prisiljeni vladajuoim prilikama morali su ga izgraditi, jer bi inače i zgubili najljepši prostor, koji je bio određen za podizanje Doma pod uvetom, da se gradi. Ta ova ustrajnim radom dobivena vlasnost tako je Sokolima mila i sveta, kao zemljoradniku rodena gruda, koju obra* duje u znoju svoga lica, gaji i vole. God. 1907, u septembru obdržavala se konstituirajuča skupština, na kojoj su mladi i oduševljeni Sokoli položili temelje današnjem jakom društvu, Sokolu I. U početku beše malen broj članova, ali je kasnije taj broj iz godine u godinu rasao. Bez vlastitog krova pojedina ode* lenja vežbala su u dvima školskim vežbaonicama. Nemačkodderikalna vlada izmišljala jc sve mogućc šikanc, da bi Sokole izjurila iz školskih vežbaonica. Stisli se u obično dvorište, to im je vežbalište. No mladi oduševljeni Sokoli ustraju. Goji se živahan prosvetan rad, Soko I pre» uzima vodeče mesto u župi Ljubljana 1. i posvečuje največu brigu u župi začlanjenom članstvu. I kad je posle rata opet zaorila po oslobo« denoj domovini sokolska pesma, Soko I razvio je sve svoje sile. Poklik: jedna država, • jedno Sokolstvo našao je u članstvu plodno tlo, jugoslo* venska ideja obuhvatila je sve pripadnike društva, koji su tada narasli na 1600 članova. Prosvetan se rad širi, vežbača je sve više, prostor ne zadovoljava, ne odgovara ni ovoj ni onoj panozi sokolskog rada. I rodi se misao za vlastitim vežbalištem, za vlastitim Domom. Pogled vodeče brače zaustavio se na trgu Taboru, koji je bio neureden, zapuštena livada. Brat starosta zainteresira predsednika opštine brata dra. Iv. Tavčaj-a za svoju osnovu, da bi Tabor bio posvečen telesnom i moralnom odgoju napredne i demokratske omladine. I opština proda Sokolu zaže= ljeno zemljište god. 1919. Rodi se vihor protesta po novinama, sabiru sc podpisi protiv prodaje, ulažu se žalbe na sve moguče instance. No sve to ne iz kakovih stvarnih razloga, več iz mržnje i osvete do Sokolstva, koje je organizacija naprednih sila i slobodnog napredka. Čitava stvar dolazi dapače pred sud da bi sprečilo prenos zemljišnog vlasništva. Ali Soko pobeduje. Klerikalna pokrajinska vlada odbija molbu za promenu regulacijone osnove, koja odreduje cestu preko zemljišta. Izjava kleri« kalnih gromovnika glasi: Soko nečc nikada dobiti Tafeora! No Soko ne klone. Čeka i radi, dok god. 1921. ministarstvo javnih radnja u Beogradu ne odlučuje u korist Sokola. Novi podstrek i volja do rada oduševljavaju članstvo. Snažne ruke Sokola na Taboru prihvas tile pijuk i lopatu, a članstvo — naročito starije — prireduje u slo* bodnom vremenu vežbalište. Na zapadnom delu sokolskog zemljišta po* dignuta je privremena gradevina, koja je uredena za garderobe i dru* štvene prostorije. Citav prostor ograden je željeznom ogradom na beton« skoj podloži, a onda podignuta lepa tribina za opčinstvo koje dolazi na javne priredbe. 15. augusta 1921. obavljeno je svečano otvorenje letnog vežbališta. Soko I imade vlastitu zemlju, na kojoj se slobodno kreče i izvršava svoj odgojni rad. Radost i zadovoljstvo zahvača članstvo. No na istočnom delu vežbališta odrazuje se prazan i pusti prostor, koji nagrduje lepo uredeno vežbalište. Taj prostor određen je za novi Sokolski Dom. Kupoprodajni ugovor propisuje, da mora Soko I tekom četiri godine sagraditi Dom ili u protivnom slučaju zemljište opet pri* pada opštini. Treba i opet raditi, jer ncprijatclj pazi budnim očima, kako bi samo naškodio Sokolu. U opštini zavlada klerikalno*komunistička večina, koja je jedva čekala priliku, da istrga Tabor iz sokolskih ruku. Započinje nova Golgota rada i persekueija. Za gradevinu, koja bi bila dostojna bele Ljubljane, nema sredstava. Ali i opet pobeduje sokol* ska svest i odlučna sokolska vera. Drže se sednicc u beskonačnost i reša* vaju se financijalni načrti. Rad napreduje. Pogled u budučnost doduše nije ružičast, ali nije ni beznadan. I opet zadiru lopate, započinje se sabirnom akcijom i izgradnjom suterenskih prostorija po naertima, koje je izradio arhitekta Vurnik. Građevina sc diže i u februaru 1926. god. odgovara uvctima. J ako misli Soko, ali drugačije tumače protivnici. I opct sudski postupak, zadnji pokušaj da se Tabor ugrabi Sokolima. Ali on uspe odbiti sve makinacije, a gradevina na Taboru se diže. U junu 1926. sabiru se sokolske čete na Taboru, da uzidu u nedovršenu zgradu spomcn ugaone kamene, done* ' 7ŽENSK.fT'HODNfK.| • KLET KOPauŠka Ćakalni'ca L'-Ow- 3 MOŠKI HODNIK Tlocrt Sokolskog doma na Taboru sene sa Avale, Lovčena, Petrove Gore i Nanosa. Nacijonalan spomen veran imenima tih gora neka bude pokretna sila onom radu, koji će sc vršiti u tim prostorijama, a sam akt uzidavanja neka ulije novih snaga u žile taborskih Sokola, koji neustrašivo nastavljaju svoj rad. I postepeno gradnja dobiva sve lepše lice, ukazuju se prvi odznaći velieanstvenog Doma. Ta kad stupiš u ogromnu dvoranu, pričinja ti sc, da si ušao u sveti hram, toliko te impresijonira velika dimenzija i skladnost. Koncem novembra 1926. otvorio je Soko I. uz ogromno sudelovanje opčinstva dvoranu. Tiho i skromno stupaju sredinom decembra sva ode» lenja u v-lastiti Dom. Tko da opiše suze onih, koji su sav svoj trud uložili u Dom. Njihova srca provejava jedan sveti osečaj: Soko je po* bedio, prošao Golgotu, iskapio je času žuči do dna, pa .je zato i morala uslediti pobcda! Da jugoslavensko Sokolstvo dade ovim vernim i neustrašivim Sokolovima novih sila za buduči rad, da ih moralno i materijalno podu« pre i podigne, odlučila je jugoslovenska sokolska organizacija, da se prigodom otvorenja ovog našeg največeg Doma u državi, priredi V. pokrajinski slet JSS na Vi dovdan ove godine. Jugoslovonsko .Sokolstvo pohrli u ove dane u belu Ljubljanu, da vidiš uspehe sokolske energije, da se oduševiš pogledom na moderno i higijenski uredenu sokolsku vežbaonicu, a podjedno da dadeš poticaja i ljubavi do dalnjeg sokolskog rada svima onima, koji stenju pod teškim jarmom. Neka crvcne košulje tog dana prikriju belu Ljubljanu, koja če raskriljenih ruku i srcem punim ljubavi primiti sokolske čete, kako pre tako i sada. I Do radosnog videnja! —ž— V. pokrajinski slet JSS u Ljubljani 27.—29. juna 1927. Kako več javismo zaključkom glavne skupštine JSS obdržaje se ove godine u danima od 27. do 29. juna V. pokrajinski slet u Ljubljani. Kako je ovaj slet u neku ruku uvod u velike sokolske dane, koji nas čekaju ove i naredne godine, to če Jugoslovensko Sokolstvo da na ovom sletu dolično nastupi kako brojem, tako i spremom. Za danas donašamo prve upute. Sve preparatorne radove za slet vodi poseban sletski odbor, kojeg jo dužnost slet organizovati. Zato neka se i na njega upravljaju svi do* pisi administrativne naravi. Tehnički dio sleta vodi TO JSS na kojeg se valja obračati u odnosnim stvarima. Sletski odbor razaslao je prijavne spiskovc na sve župe, koje su dužne da iste umnože i raspošalju svim svojim društvima. Odgovori imadu se vratiti najkasnije do 20. maja o. g. i to celokupno za svaku pojedinu župu. I ovom se zgodom apelira na tačnost kako glede termina, tako i odgovora. Zajedničke prehrane za članstvo ne če biti, ali če zato u gostioe nama biti uvedene jedinstvenc cene. Popis gostiona javit če se. Celo* dnevna prehrana zapadat če 20—25 dinara. Naraštaj imače zajedničku prehranu. Glede privatnih stanova imade se javiti pismeno ime svakog poje« dinca i njegove naročite želje. Cene če se javiti, ali več sada je sigurno, da če biti povoljne. Sta se tiče putovanja to se župe pozivlju da u roku od 8 dana jave imena svojih željezničkih refcrenata. Sve prijave učesnika s obzirom na broj neka budu osobito tačne radi ranžiranja posebnih vozova. Naroeito upozorujemo župe da jave svoje posebne želje glede dobe (po danu ili u noči)* svog dolaska i odlaska u Ljubljanu odnosno iz Ljubljane. Sve želje, koje stignu blagovremeno uvažit če se. Posebni vozovi naručivat če se na odgovornost dotičnih župa. U danima po sletu uz vrlo povoljne uvete i snižene eene organi* zovat če se izleti na Gorenjsko (Bled, Bohinj), Primorje i druge zname« nite krajeve. Sve prijave imadu uslediti do 20. maja o. g. radi sniženih cena na vozovima i parobrodima. Popust od 50% jest odobren, dok se za vežbače očekuje naročiti popust od 75%. O svemu usledit če objave za vremena. Sletski znak stajat ec 15—20 Din. I to je legitimacija za zajedničku nastambu, za ulaz na članski prostor kod glavnog nastupa 29. juna i za druge povlastice, koje če se naknadno javiti. Kako značke, tako i sletski plakati razašiljat če se pod konac maja. Svi dctalji glede organizacije sleta izlazit če u »Sokolskorn Glasniku« i u štampi sklonoj našem Sokolstvu. Ove objave nosit če podpis »sletski odbor«, da se tako vidi oficijelnost objava samih. Brat dr. Jindra Vaniček — sokolski fubilarac Brat dr. Jindra Vaniček, načelnik ČOS, proslavio je ovili dana tridesetipetgodišnjicu .svoga rada kao načelnik celokupnog češkog Sokol« stva. U tu svrhu nije bilo nikakovih priredaba, ali su se tog jubileja setili svi sokolski listovi u čehoslovačkoj republioi. Nama Jugoslovenskim Sokolima brat je Vaniček naročito mio i drag. On nam je uzorom apsolutne požrtvovnosti i odanosti do sokolske stvari. Več godine 1892. bio je izabran načelnikom češkog Sokolstva, dakle se njegovu vodstvu poverio sav tehnički rad. To je najboljim znakom, da su se u njega polagale velike nadc. I nije se prevarilo. On je ne samo reformirao čitav rad u sokolskim redovima, nego je u društvu sa sadanjim starostom ČOS bio prvi, koji je stvorio jake veze Sokolstva sa Franeuzima, Belgijancima, Englezima itd. Sa ostalim slavenskim So« kolstvom vazda ga vezalo otkrito bratstvo pa je svuda pomagao, gde je vidio, da treba pridiči Sokolstvo. Zato je i posle rata bio izabran vodom slavenskog sokolskog Saveza. Brat Vaniček je uzorom ozbiljnog, sistematskog i ustrajnog sokol« skog borca i prednjaka, koji je žrtvovao sve, da posvema ispuni nade, koje je Sokolstvo polagalo u njega. Sledimo svi njegov rad i uzor! Ш¥ №čr-;. Načelnik ČOS brat dr. Jindra Vaniček IZ STAREŠINSTVA JSS ■»+++*+*■ II. sednica starešinstva JSS 11. aprila 1927 L’ r i s u.t n i : starosta Gangl, čobal, Fux, Jeras, Kajzelj, Kandare, Ludvik, Marolt, Mešek, Milost, Murnik, Zelenka. — Ispričani: Franke, Juvancc, Košir, Račič, Švajgar, Vidmar. — Brat starosta čita pismo br. Dušana Jovanoviča, stud. prava u Beogradu, kojim moli, da bi smio organizovati daeko sokolsko udruženje. Nakon debate u kojoj učcstvuju brača: Marolt, Murnik, Kajzelj, stvara se za* kljueak: Osnutak ovakovog udružcnja ne može se nikako odobriti, jer je to protivno sokolskim principima, pa se dacima preporuča da stupe u boogradska sokolska društva i da u njima aktivno rade. — Brat tajnik dr. Fux izveštava, da je od COS stigao upit, da li smiju pozvati Bugare kao goste u slavensku sokolsku školu. Zaključak: Starešinstvo se ne protivi da ih se pozove kao goste. — Novomeška župa, kojc matično društvo slavi ove godinc 40ovlaščenu vožnju u 50% od redovne tarife kada vrše putovanja u cilju utak* mica i proslava i to najviše tri put godišnje. Povlaščenu vožnju za ova putovanja .odobravače Generalna Direkcija kako za železniee tako i za brodove. — Prema tome važi član 111 u prvom redu /a župe i JSS i to za župske skupštine i kongrese (sletove, utakmice, akademije itd.), a član 112 naročito za društva. Molbe imadu se podneti Gcneralnoj Direkciji državnih železnica u Beogradu, Krunska ulica 13. te moraju društva kao i župe zamotiti za svako putovanje posebice. U molbi neka se primeti svrhu putovanja, polaznu i dolaznu stanicu u oba pravca putovanja, dalje vrst voza, razred, broj učesnika i vreme, za koje imade povlastica da važi. Objave, koje su izdala ili nameravaju izdati neka sokolska društva po novom pravilniku uopšte ne dolaze u obzir i neka se obustave. Pošto je ovaj pravilnik izdat tek prc nekoliko dana, železnički odsek JSS nijc bio u moguonosti da izdejstvuje veče pogodnosti, akoprem je več u januaru predložio Ministarstvu Saobračaja potpun osnutak pravil* nika za sokolska putovanja. Žel. odsek JSS nijc primio do danas nikakog odgovora na svoj dotični predlog, a niti bilo kojeg objašnenja o članu 31 pravilnika, koji je pre toga važio. Razume se, da če JSS i nadalje nastojati, da usvoji Ministarstvo Saobračaja naše opravdane predloge, izražene u našom, več predloženom pravilniku, te čemo bratska društva o uspehu naše akcijc odmah oba* vestiti u pozitivnom slučaju rešenja. Žel. odsek JSS. * Bratskim župama i društvima! Opctovano puta apelirali smo na sve bratske župe i društva, da šta tačnij^ vrše svoju dužnost do »Sokolskog Glasnika«. Starešinstvo JSS ulaže svu volju i energiju u to, da »Sokolski Glasnik« pridigne do one višine na kojoj on mora da budo kao oficijelno glasilo JSS. U tome svomc nastojanju ono ide i preko sila i mogučnosti, jer je svesno toga, da nam treba snažna i dobra štampa. No na žalost bratske župe i društva nisu prožeta tom svešču, več kao da ih prevejava veliki nehaj. Ova pojava bolno se doimlje, pa se zato više nc može i neče trpiti. Stoga bratski, ali ozbiljno pozivljcmo sve župe i društva da posvete naj« veču brigu »Sokolskom Glasniku«, a u prvom redu, da što pre, no najkasnije do 8. maja podmire pretplatu i to kako onu zaostalu, tako i za tekuču godinu. »Sokolski Glasnik« uzdržava sc iz vlastitih sred« stava, a kako da se širi i napreduje, kada mu sc uskračuju njegova vla« stita sredstva, a to je pretplata. Sokolski ponos, svest do organizacije, traže, da svaki pretplatnik podmiri svoju predplatu. Več tim samim učinio je mnogo, pa zato očekujemo od svakog i poslednjeg da če ispu« niti svoju dužnost, a -da nas neče siliti na oštrije mere. Nadalje širite list i stičite mu novih predplatnika u i van sokolskih redova, kako bi se čula i popularizirala naša misao, reč i delo. Zdravo! Starešinstvo JSS. , * 4 Pozivljemo i molimo sve bratske župe i društva, kao i pojedincc, koji imadu nerasprodanih ovogodišnjih brojeva 1„ 2. i 3„ da nam ih Sto ure pošalju odnosno povrate, jer ih nužno trebamo. Uprava »Sokolskog Glasnika«. * Kupujmo sletsku Spomenicu! Najlepše i najvrcdnije delo naše sokolske liturature^ Spomenica I. svesokolskog sleta, ukrašena sa stotinama ilustracija, prilozima u boja? ma, naroči tim dodatcima i opisima, dovršena je1. No bi smelo biti sokolske biblioteke, sokolskog obiteljskog doma u kome ne bi bila ova Spomenica. Svatko tko imade razumevanja :do Sokolstva žrtvovat će da si nabavi ovo najlepše delo, a to tim više, jer se ista može nabaviti uz povoljne uvete odplačivanja. Zaliha nije obilata, ali je u interesu naše zajedničke stvari, da sc rasturi, kako bi sc i najširi krugovi naših redova upoznali s najslavnijim delom naše istorije, kako bi upoznali moč i veliš činu Sokolstva. Svi bez razlike poradite na tomc, da se Spomenica što više i što brže proširi. Naručuje se kod Jug oslov e nsko g Sokolskog Saveza Ljubljana (Narodni dom). Novo organizovani Novinarski Odsek JSS započco jc svojim ras dom, pa je do sada pod predsedanjem saveznog staroste održao dve sednice na kojima je temeljito raspravljao o definitivno} organizaciji samog odseka u smislu resolucije primljcne na ovogodišnjoj glavnoj skup« štini. Odsek je odmah pristupio izradi pravilnika, a rešavao je i sve potrebe sokolske štampe, kao i potrebu organizacije informacijone službe. Oa se ne gubi vremena, a da preparatorni čini budu što podpuniji i da se odmah započne sistematskim radom, odsek je odlučio: 1. Umoljavaju se bratske župe, da sa največim pospešenjem sačine popis novina sa svog teritorija i to onih, koje su sklone Sokolstvu i koje donašaju sokolske vesti bilo posebno, bilo u naročitoj sokolskoj rubrici. 2. Umoljavaju so bratske župe, a preko njih društva, da budno prate pisanje štampe o Sokolstvu. Ovo vredi za sve listove, sklone i nesklone našem Sokolstvu. Svaku belešku, članak, objavu, preporuku ili napadaj, koji bi izašli u novinama, neka društva, odnosno župe iseku iz dotičnih novina i uz opasku imena lista, mesto izleženja i datum obclos danjenja, pošalju za sada uredništvu »Sokolskog Glasnika«. Ovo pitanje je naročito važno' i potrebno. Kod spremanja ovog mas terijala neka se uvaži da trebamo sve, pa i na oko najnezanimivijc stvari. Pozivamo bratska društva, koja su najpozvanija u šahiranju ovih isečaka, da ovaj zaključak ozbiljno shvatc i da ga rigorozno provađaju. Osim župskog centralnog društva u Bjelovaru, vredno je da danas spomenemo i sokolsko društvo u Daruvaru. Ovo jc društvo preturilo najgore časove, jer se u jednoj nepodnosivoj sredini bilo teško boriti za čiste sokolske ideale. Ali pravi jugoslavenski Sokoli, poduprti svesnim Čcsima, radili su bez bukc, radili su sokolski, i danas se počinju javljati plodovi njihova rada. Broj vežbača raste, radi se rfiarljivo u svim kategos rijama pod vodstvom novoga načelnika brata Rehaka. Osobita sc pažnja Iz novinarskog odseka Novinarski odsek. IZ IZ SOKOLSKE ŽUPE BJELOVAR posvečuje naraštaju, kome su sestre izradile lcpu zastavu. Ovo je. prva naraštajska zastava u bjclovarskoj župi, pa je zato i društvo, a i nara« štaj na nju ponosan. IZ SOKOLSKE ŽUPE ŠUMADIJSKE — KRAGUJEVAC Šumadijska sokolska župa živo sc sprema za svoj župski slet, pa je u tu svrhu izdala ;na celokupno jugoslovensko Sokolstvo sledeči proglas: Brado i sestre! Na Duhove ove godine, od 11.—13. juna, priredujc se u Kragujevcu drugi slet Šumadijske Sokolske Župe. Sokoli i Sokolice iz Šumadije hoče da na ovom sletu manifestuju svoju sokolsku snagu, moralnu i fizičku, da pokažu koliko je Sokolstvo kao ideja i pokret uhvatilo maha u srcu našeg naroda, u kraju u kome je nikla prva misao o Slobodi, tako dragom idealu sokolskom. Ali Šuma« dija bi, po svom tradicionalnom gostoljublju, želela da tih dana vidi u svojoj sredini, u svom gostoljubivom krilu, bratske i sestrinske pre« stavnikc sviju sokolskih društava uelanjenih u JSS, da tako svi zajcdno, zagrljeni, manifestuju i svoje sokolsko bratstvo; da zajednički proslave ovc dane rada, napretka i slobode. Stoga Šumadijska Sokolska Župa na ovaj slet poziva predstavnike svih Sokolskih Župa i društava, da joj budu dragi i mili gosti. U izgledu je da čemo dobiti povlasticu u vožnju: 75% popusta za vežbače i članove uprava i 50% za sve druge članove. Bratskim župama i društvima, koja do 15. maja ove god. prijave svoje delegate, dosta« vičemo pismena upustva i povlasticu za vožnju. A ako župc i društva žele detaljnija upustva, mogu tražiti od Šumadijske Župe upute koji staju po 3 dinara. Vcrujuči da čemo na ovoj sokolskoj smotri videti predstavnike svih dragih bratskih župa i društava, Starešinstvo Šumadijske Župe pozdravlja ih: Zdravo! I do videnja u Kragujevcu. Tajnik: Načelnik TO: Starešina: llija M. Pavlovič. Josif Prohaska. Miloje A. Pavlovič. Mada je več prvi župski slet od 1923. g. održan u Kragujevcu, prošla župska skupština ipak je rešila da i drugi slet Šumadijske župe hude opet u njenome središtu Kragujevcu. Da sc donesc tako rešenjc odlučilo je, ne toliko to, što je — po opštem priznanju — več prvi slet u svakom pogledu uspeo i opravdao nade polaganc u njega, koliko činjeniea, da je — bar za sada — Kragujevac ponajpogodnije mesto u eeloj župi za priredbe večega stila, kako s obzirom na primanje i smeštanje večeg broja učesnika, tako i s obzirom na sve ostalo, što zahteva organizovanje i izvodenje jedne sokolske manifestacije, koja — mada u skromnijim razmerama, ipak treba jasno da pokaže snagu i moč sokolske misli i organizatorsku moč Sokolstva. — Što se tiče samih Kragujevčana, oni se predano latiše posla, da odgovore svojoj domačinskoj i sokolskoj dužnosti. Razume se da sc pod Kragujeveanima ovde ne podrazumevaju samo kragujcvaeki Sokoli i njihovi funkeionari, več uopštc svi oni u Kragujevcu, koji sa simpatijama i razumevanjem pratc sokolski život i rad, i koji od uvek pokazivahu i pokazuju da taj rad svesrdno i pomažu, a to su — slobodno se može reči — svi gradanski krugovi, kao i vojska s ovdašnjim njenim ustanovama. Svi su ti faktori priprpmani drugi slet prihvatili 'kao svoju stvar, a naročito vojska, koja ovde od prvoga početka smatra ono što je sokolsko za svoje i bez čijcg sc sadejstva ne da ni zamisliti sokolski život u našem gradu. Sto sc pak tiče samoga sleta, prema pripremama i prema onome što on ima da pruži, on će biti nešto više od običnog povremenog pregleda sokolskog rada, nas pretka. i uspeha u župi. Na njemu imaju, da se obave — prema rešenju zbora župskih načelnika JSS — utakmicc svih društava iz predratne Srbije, a u vežbama imaju da učestvuju, sem članova samih društava Žumadijske župe, još i članovi i članice bratskog društva iz Sarajeva, kragujevački garnizon, Podoficirska Škola iz Ćuprije i jedan odred mor* nara iz Tivata. Od samih župskih utakmica, jedan deo, a to su utak* mice naraštaja i članica, ima da se obavi več ranijc, pre sarnog sleta, 22. maja u Čačku i 24. maja u Cupriji, dok če se utakmica članova oba* viti u same dane sleta 11.—13. juna. — Prema svemu iznetome držim da če se ispuniti želja šumadijskih Sokolaca, da im ovaj slct bude jedna lepa manifestacija sokolske i narodne misli, kao i nada, da če sam tok sleta biti u dostojnoj saglasnosti sa veličinom sokolske misli. M. K. IZ LJUBLJANSKE ŽUPE Na redovitoj župskoj skupštini izabrano starešinstvo k o ni stituiralo se: starosta Marolt, zamenici: dr. Kandare, Krapež, dr. Rajh, načelnik Jesih, zamenik Trček, načelnica Ryškova, zamenica Preskarjeva, prosvetar dr. Vidic, tajnik i računovoda Flegar, blagajnik J. Mešek, zapisničar i statističar Jereb, manjšinar I. Mešek, nadzornik: Drenik, odbornici: Berce, dr. Krcjči, dr. Lokar, Mesce; upravni referenti za okružja: Ljubljana dr. Kandare, Ljubljana I. dr. Lokar, Ljubljana II. Krapež, Ribnica dr. Rajh, Rakek Mesec i Kamnik Drenik. Župski tehnični odbor: načelnik Jesih, zamenik Trček, načelnica Ryškova, zamenica Preskarjeva, tajnik Prosenc, zapisničar in statističar Kovačič i Faturjeva, zastupnik TO u župi PO Suklje, zastupnik TO u župi Z() i sednicama članica lO Jesih; tehnički referenti za okružja: Ljubljana: Vrhove, Skalarjeva, Lcinfelncrjeva, Ljubljana I.: Svetlič, Lože* jeva, Strajharjeva, Ljubljana II.: Burgstaler, Preskarjeva, Ribnica: Ko» vačie, Faturjeva, Barlova, Rakek: Burgstaler, Podbrščkova, Kamnik: Stanič, Ryškova, Staretova, ostali članovi: Borštnik, Miklavc, Kostnapfel i Žitnik. Komisija za župske prednjačke ispite: Jesih, inž. Poženel, Svet* lič, Vidmar, dr. Košir. Od 13. do 20. marta obdržavao se u Ljubljani u Narodnom domu župski prednjački tečaj u kojem je predavalo 21 brače i sestara u 60 časova, a sudelovalo je 20 vežbača i 17 vcžbaeica, ukupno 37 članova iz 17 društava. — Vežbanje obavezatnih vežbi za članice bilo je 19. III., a za članove 10. IV. — Prednjačkom tečaju JSS od 19. IV,—14. V. u Ljubljani sudelovala su 4 člana naše župe, a uz znatnu podporu župske blagajne 1 član manjšinskog društva Muta=°Vuze» nica, komu je župa pokrovitcljicom. Župski prosvetni odsek sačinjavaju: predsednik dr. Vidic, zamenik dr. Preobraženski, tajnik Pirc, referent za štampu Svajgar, odbornici: Mesec, Jcdrlinič, Sax, Juvanec, Kosec. Župski prosvetni tečaj obdržavat ćc se u jeseni. Za 15. maja sazvan je zbor društvenih prosvetitelja. Kraj opšteg prosvetnog rada i programa na dnevnom su redu referati o idej* nom vaspitanju, sokolskoj štampi, knjižnicama, sokolskim odorama, mu> ziki i manjšinskom delu. U župi samoj vrše se najopširnije priprave za dolično sudelovanje na V. pokrajinskem isletu i otvorenju sokolskog doma na .Taboru, jer župa i sva u njoj učlanjcna društva štuju veliko delo Sokola I. koje če se otvorenjem Doma podvostručiti na korist sve* opšte sokolske ideje. Akademija Ljubljanskog Sokola. U subotu 8. aprila priredilo je ljubljansko sokolsko društvo matica u svojoj sokolani u Narodnom domu akademiju na kojoj su nastupila sva odelenja dece i naraštaja. Sam program akademije bio je brižno spremljen i odlično uvežban. Koje onda čudo, da je opšti sud o ovoj akademiji bio najpovoljniji i da je nadmašio svačije očekivanje. Muška su deca nastupila tri puta, ženska deca tri puta, muški naraštaj sedam, a ženski četiri puta. Izvadali su sve vrste telesnih vežbi: vežbe sa spravama i na spravama* proste vežbe, igre, skupine. Sve vežbe odgovarale su mladim telima, pravilno odabrane, mudro sastavljene, efektne. Program se brzo i tačno odvijao. Kod žen« skih odelenja videla sc nežnost i eleganca, kod muških ponos i samo* svest. Sve je odisalo dojmom, da je čitava ova vežba plod sokolskog odgoja i sokolskog duha! Kanačno se sva ta sokolska omladina slila u slikovitu skupinu, u kojoj je sudelovalo dve stotine mlade sokolske uzda* nice. Gradanstvo je napunilo dvoranu. Prisutni su bili češki i francuski koiv zul, predstavnici vojnih i civilnih vlasti, zastupnici JSS i župe, roditelji i prijatelji sokolske omladine, ko*ji su svi srdaeno pozdravljali uspele nastupe. Jest, bila je to elitna, uzorna priredba prvog reda. Napred, još više i bolje! Tako glasi sokolska zapoved! G. L. Rad sokolskog društva Polje. Ovo društvo i ako živi u neugodnim prilikama, naročito što se tiče vežbaonice, radi marljivo i zdušno. U zimskim mesečima vežbalo se u tvorničkoj restauraciji, a u letnim na slobodnom vazduhu. Da je taj rad bio dobar i obilat, pokazao jc javni nastup pod vodstvom br. Groznika, Tomšiča i s. Novakove i Quaiser* jeve. Osim toga s. Novakova uvežbala je naraštajke u vežbama sa obru* čima. Društvo je imalo 4 predavanja, dve dramatske predstave, koncerat sa deklamacijom i akademijojn, dve zabave, šest izleta i običajne prigodne priredbe. Tekom ove godine društvo namerava sagraditi svoj vlastiti Dom za koji je bratski Savez izradio načrte. Predpriprave su u punom toku, pa čekamo samo povoljnije vreme, da započnemo kopanjem te* melja. Celokupno članstvo pomoči če kulukom da bi čim pre zavijorila jugoslovenska trobojnica na krovu sokolskog Doma. IZ SOKOLSKE ŽUPE MARIBOR /z sokolskog društva u Ptuju. Ptujsko sokolsko društvo imalo je vanredno dobru ideju, da je uvelo »Sokolske večeri«, od kojih se prva obdržavala 9. aprila. Sabrao sc velik broj članstva, koji je napunio gomju Hvoranu »Narodnog Doma«. Naš stari sokolski radnik br. dr. Pivko govorio nam o temi »Demokratizam i Sokolstvo«, dok se je brat sta* rosta dr. Šalamun u uvodnim rečima setio odlaska našeg starog Sokola br. Kraigcra. Zahvalio mu se na njegovom požrtvovnom radu u našem društvu. Br. Kraiger u svom odgovoru naglasio je, da sc imade samo Sokolstvu zahvaliti, da unatoč svojih teških životnih nedača nijc klonuo duhom. Veče je ulcpšao nastup sokolskog orkestra. Opčenito ovo veče je lepo uspelo. Vczao nas osećaj jedinstva, a i ljubav do zajedničke stvari, koja iz dana u dan sve bolje i jače napreduje. Novinar. IZ SOKOLSKE ŽUPE ALEKSE ŠANTIĆA — MOSTAR Tehnički odbor ove župe održao je IV. tečaj za prednjake od 25. I. do 25. II. o. g. u Mostaru — sedištu župe, kojega su pohadali 12 članova i četiri članice i to brača: Ante Kibarovič — Cetinje; Filip Mars tinovič — Cetinje; Kosta Ligutič — Cetinje; Mate Rebac — Metković; Ivan Klisura — Hereegnovi; Mate Tutovac — Opuzen; Safet Konjhodžić — Ljubuški; Smail Bibezič — Podgorica; Mato Martinac — Vrgorac; Vašo Govedarica — Trebinjc; sestre: Mariola Mozetič, Kotor; Milka Mrdan, Hereegnovi; Milka Vidovič, Hereegnovi; Milka Delipetar, Vrgorac i Niko Bontič, Opuzen. Starešinstvu župe uspelo je ovog puta da organizuje prehranu i prenočište u istoj zgradi, gđe je i sokolska vežbaonica, te je na taj način polaznicima u veliko olakotilo uspešno pohađanje tečaja, a uz minimalan trošak i platu. Hranu i prenočište bilo je iznad očeki* vanja dobro, a platio je svaki za jedan mesec 650 Dinara. Na taj način uslovi su bili kandidatima vrlo povoljni za uspešan rad, ko ji je bio podeljen ovako: Anatom, psih. i prvu pomoč: dr. Kornelija Rakič i dr. Nardeli, za psiholog.: Ksenija Semiz, ritmiku: Lida Houška, pro* svetni odbor i izleti: Čedomir Milič, starosta; istorija sokol, i literatura: dr. Petronij Mandič, istorija gimnastike: Đordo Perin; ideja sokol.: Mate Jeričevič, Tyršov sustav prakt. j metodički Petar čolič i laka atletika: Lazo Prnjatovič, te organizaciju: Milivoj Jelačiči Mnogo blagodareči ovako uredenom internatskem životu polaznici ovog tečaja uspeli su uz dobru volju na redak način, da se od 16 njih javilo za ispit potpuno spremnih 14. Ova ostala dvojica su odsutna toga radi što je jedan bio bolestan, a drugi što je kao vojnik iz mesne jcdinice morao da gubi dosta vremena. Za čitavo vreme tečaja zdravlje i raspoložcnje bilo je odlično, čemu je dosta pridonelo pravljenjem nedelnih izleta, koji su u mnogo čemu pomogli kandidatima da se upoznaju sa novim propa« gandističnim sredstvima na širenju Sokolstva u najdublje slojeve naroda. Od 25.—27. II. kandidatima je dato vreme za spremanje, te se počelo s ispitima 27. pop. do 6 u veče. Rezultat ispita jc bio ovaj: Milka Vidovič odlično, Marija Mozetič odlično, Kosta Ligutič odlično, Milka Mrden odlično i Filip Martinovič. Zadovoljavajuči uspeh svi ostali. Dakle: ovaj ispit bio je težak i naporan, što su delegati dobro svladali, pa nije čudo što im jc trud bio uspehom okrunjen. klimo svi kroz puteve trnjem obasutim, dočemo na polja puna sveča i radosti; idimo kroz tamu i mrak pa moramo doči suncu svetlosti i toplini. Da vidimo ovu braču i sestre, koji postaše sada pastiri, kako če voditi poverena stada. Nazif Oručević — Jadroljub. IZ SOKOLSKE ŽUPE SVETOZARA MILETIČA — NOVI SAD Sokolsko društvo Subotica. Ovo društvo na 1. XII. lanske godine nije moglo prirediti akademiju zbog rekonstrukcije gradskog pozorišta. Zbog saveznog dana bio je u decembru održan svečani ples, a akade* miju dalo je društvo 13. aprila o. g. i to akademiju, koja je daleko nads mašila sve prethodne sa vrlo dobro uvežbanim tačkama te bogatim i pestrim programom u puno zadovoljstvo i društva i glcdaoca. Publici, koja nema bližeg pogleda u smisao prostih vežbi, najviše su se svidile vežbe na preči. U ostalom sve su tačke ispale vrlo dobro, a nada sve lepe su bile vežbe dece sa puškom, vežbe članica sa rešetima, »Pad tiraš nina« i »Što čutiš Srbine«. Učestvovale su sve vežbačke grupe sa ukupno 170 lica. Culo sc je opšte priznanje i našoj muzici, koja je svirala za vreme pauza. Šarenu sliku nudila jc 7. tačka. Okupljcni dccom, pods mladkom i članstvom naših jc 6 vežbača naime primilo iz ruku brata starešine diplome i 4 venca, dobivenc na utakmicama pr.ilikom Vlil. svesokolskog sleta u Pragu. Diplomu i venac dobilo je takodc i društvo kao celina. Ovom akademijom je društvo pokazalo da mnogo radi, a oni Subos tičani koji su prama Sokolstvu i Slovenstvu neprijatcljski raspoloženi ovom su zgodom mogli videti, da se Sokolstvo ne šali i da ne misli još zamreti, nego da baš protivno stalno napreduje i širi se. Društvo je 1925. god. osvetilo člansku zastavu, 1926. god. osnovalo člansku i naraštajsku muziku, a za ovu je godinu na programu dvoje, t. j. osvečenje naraštajskog barjaka i letnjeg vežbališta i kupališta »Soko* lovac« u Subotičkom kupališnom rajonu na Paliću, gde je [Iruštvo kupilo u tu svrhu zemljište te več i pristupilo izgradnji garderobe. Nadamo se, da čemo pomoeu vlastoručnog rada samog članstva vee ove godine naš »Sokolovac« toliko urediti, da bude služio svojoj svrsi, čime čemo imati na granici otadžbine jednu tvrdavu više. — 23. IV. bio je sahranjen brat Milan S. Mamjanovič, sekretar ovdašnjeg trgovačkog udruženja »Lloyd« i dobrotvor našeg društva. Na poslednjem putu pratili su ga kao počasna straža i naši članovi u odorama. Večni mu pomen! IZ DOLENJSKE SOKOLSKE ŽUPE — NOVO MESTO Jedan pokojnik. Karlovačko sokolsko društvo i opet je zadesio udarac, jer se iz njegovih redova za uvek pdvojio brat Nikola Šumonja, predsednik prosvetnog odbora društva, direktor učiteljske škole. Pokojni brat delovao je s velikim zaslugama u društvu, a u novije doba pomagao je i u radu obnovljenog sokolskog društva u Dugojresi. I kao Soko i kao pedagog svugde je živom reči delovao. Prijatelji, štovatelji i brača te mnogobrojno gradanstvo i daštvo otpratiše ga do hladnog groba, gde se od njega oprostio dirljivim slovom direktor Grujič. Slava mu! IZ SOKOLSKE ŽUPE — SARAJEVO Sokolstvo i njegov rad u Sarajevu. U zadnje vreme naročito je oživio rad sokolskog društva u Sarajevu. Impuls za pojačani taj rad dao je brat Černe, koji je nekih desetak dana boravio u Sarajevu i potpo* mogao naše mlade sokolske radnike. Samo društvo u razmerno kratko vreme priredilo je dve akademije, naraštajsku i člansku. Naraštajska akademija uspela je vanredno, a naročito treba istači, da je bila prisutna sve sama školska omladina, što je najbolji dokaz, da je Soko počeo mnogo da se uzdiže i to upravo u onim redovima u koj.im je gotovo najpotrebnije. Članska opet akademija pokazala je visoku svest članstva, njihovu vanrednu disciplinu i požrtvovnost, što mu služi na čast. No šta je najvažnijc Soko je naišao na shvačanje i u gradanstvu, koje je dupkom napunilo pozorište. Izvedba pojedinih tačaka obilnog i biranog programa bila je precizna. Vcžbc su dzvadane brzo, bez prekida i tačno, što dokazuje odličnu disciplinu i ljubav pojedinih članova za rad. Za uspeh ove večeri ide u prvom redu pohvala tehriičkom odboru, koji ulaže sav napor da sc Soko što više približi svom cilju i da oko sebe okupi sve one, koji žele bratsku ljubav i slogu. IZ SOKOLSKE ŽUPE VOJVODE HRVOJE — SPLIT Sokolsko društvo u Makarskoj osnovano je več pred 33. godine, te je ono jedno od najstarijih sok. društava u Dalmaciji. Iskrslo je, u to doba, staranjem nekolicine rodoljubivih gradana, koje je več za rana zahvatilo oduševljenje za Sokolstvo, i usled značajnih nacionalnih borhi, što se tada vodiše u mestu i okolici, s talijanskim autonomaškim pokre* tom, koji poče da hvata jakog korena u eeloj Dalmaciji. I kao takovo, vodilo jc uspešnu i odlučnu borbu za jačanje i pobedu narodne svesti. U tom svoin radu prošlo je društvo kroz teške i značajne peripetije, pa si je time sačuvalo i lepu tradiciju iz svog sokolovanja. Opčenito je bilo priznato, kao jedno od najaktivnijih i najplodnijih sokolskih društava u Dalmaciji. Početkom svetskog rata 1914. godine, zatekla ga je višeš manje ista sudbina, kao sva ostala sokolska društva u Austro»Ugarskoj. Mnogi članovi, pogotovo mladi, bili su proganjani od austrijskih vlasti, radi borbenog nacionalizma i otvorenog rada u tom pravcu u društvu i okolici, a na osnovu dcnuncija. Po oslobodenju, društvo je nanovo uspostavljeno, početkom 1919. god. Otpočclo je odmah, da oduševljeno deluje, radeei neumorno i živo u duhu novih prilika i prama nuždi novog nacionalnog života. Od tada provodi društvo svoj sokolski rad strogo dosledno sokolskim principima, neovisno ni o najmanjoj natrusi političkos partijskog vrludanja. Opšti sokolski rad u društvu trpi mnogo od posve* mašnje posleratne začmalosti i nchaja za sve, što je više i lepše, pa je tako gros članstva skroz pasivan u društvenom delovanju. Teško je u njima probuditi volju, aktivnost i idcalizam. Društvo broji danas 120 članova u malom mestu od 2000 Stanovnika. Lokalne prilike su takove, da bi baš sokolsko društvo, sa svojim nešto razvi jeni jim radom, moglo uzeti u svoje ruke celi društveni život u mestu. Ali usled pomenutog nemara i indolence, društveni unutarnji i vanjski javni rad svračen je sav na samo nekolicinu brače. A ovde jc dupla šteta, jer ovaj relativno nedovoljan rad društva, dava relativno još slabijo rezultate; još, psihološki shvatljivo, ubija volju kod onih, koji se muče i rade. A sve to znači: stvaranje unutarnjeg pogubnog raspoloženja. I ako živeči i razvijajuči svoju delatnost u ovakovim okolnostima, društvo je uvek, u svakoj obli« gatnoj ili nužnoj prilici, dostojno istupalo, bilo akademijama, javnim vežbama, predavanjima, zabavama, izletima i sl., a uvek je brojčano učestvovalo i aktivno istupalo na svim večim sokolskim priredbama u zemlji, a jednako tako i na lanjskom svesokolskom sletu u Pragu. U društvu se uglavnom provodi tihi i nečujni, ali ustrajni, marljivi i rela* tivno dosta plodni rad, posvečujuči glavnu pažnju obrazovanju svog sokolskog pomladkasnaraštaja i dece. Danas, uopšte, a još jače u ova* kovim prilikama našeg društva, to bi i moralo da bude glavno polje rada svakog sokolskog društva — vaspitanje mladih. Doduše, i kod ovih se radi više jednostrano, gotovo isključivo na telesnom obrazovanju, dok je unutranje živo obrazovanje, u sokolskom smislu, nedovoljno, po kvas litetu i sistemu, a to ne radi zancmarcnosti ili neshvatanja nužde i važs nosti toga, nego radi pomanjkanja prednjakasučitelja i one brače, koja bi u tomc pravcu mogla i htela da priskoče u pomoč. Tu treba nastojati, da prosvetni i telesnosuzgojni rad, bar kod ovih mladih, doves demo u sklad, do upotpunjenja i harmoniziranja, u cilju potpunog i sistematskog sokolskog obrazovanja svoje uzdanice. Nemarno svog doma, niti uopšte podesnih prostorija za uspešan razvitak svestranog sokolskog delovanja, nego nam je od mesne škole ustupljcna jedna nedovoljna i higijenski slabo uredena prostorija, koja nam služi isključivo za telo* vežbeni rad. To u mnogome uvetuje slabu delatnost društva u svakom pravcu, jer nemarno zgodno mesto, gde da prikupljamo svoje članstvo i druge kategorije na vežbe, sastanke, zabave, predavanja itd., Sto bi bilo nužno potrebno, da se sačuva stalni doticaj i intcrcsovanjc za sokolski rad i društveni napredak. Svi smo toga svesni, u punoj meri, pa nam je to pitanje i goruča nužda i staranje. Od nazad yišc godina, davno pre rata, društvo vodi ozbiljnu brigu, kako da si izgradi vlastiti dom. I da nije bilo nekih lakomislenih propusta, u najpovoljnijim prilic kama posle rata, ne bismo bili daleko još od ostvarcnja te nase davne želje i životne nužde. A ovako, zanemarenošču, nije još ništa poduzeto u ovoj stvari, iako od davna imamo svoje vlastito, veoma podesno zems ljište. Svakako, ovo pitanje ne sme da trpi daljneg odlaganja. Ono traži hitno i trezveno rešenje, koje može da bude samo u ovome: preči odmah na stvarne pripreme u cilju gradnje, pokretanjem smisljene i sistematski organizirane akcije za namicanje novcanih sredstava, pa što skorije otpo* četi s gradnjom. Sam novi upravni odbor, koji je ove godine izabran i proširen u tu svrhu, preuzeo je na sebe dužnost, da donese to rešenje i ozbiljno se bavi ispitivanjem ovog problema. Bila mi je namera, da sa ovo nekoliko zbivenih poteza pregovorim o ovom starom sok. društvu, koje ima svoje časno mesto u istoriji dalmatinskog Sokolstva, iz dobe najtežih prilika našeg robovanja, te da kritički istaknem i pretresem pri= like, u kojima se ono danas nalazi i razvija svoj sokolski rad. Upozoravam i naglašavam, da je sve, hoču reči — uspešan društveni rad i njegov pravi procvat, u sokolskom smislu, sadržan u ovo troje: 1. u sokolskom vaspis tanju mladih; 2. u svesti, disciplini i predanom radu starijih i 3. u izgradnji društvenog doma. U našim prilikama, izostane li i jedno o3 ovog troje — ne če i ne može biti pravog napredka. VI. I^alić. IZ SOKOLSKE ŽUPE ŠIBENIK - ZADAR Gradnja sokolskog Doma u Šibeniku. U skoro vreme imao bi sc položiti temeljni kamen za gradnju sokolskog Doma u Šibeniku. To je bez dvojbe veliki dogadaj, jer ipak jednom najagilniji Soko severne Dal* macije dolazi do svog krova. Sibensko sokolsko društvo utemeljeno je god. 1899., a u času najače borbe za narodni preporod Dalmacije. Na silne je poteškoče naišao Soko, ali je agilnošču i rodoljubnim radom odlič* nih nacijonalnih radnika u brzo postao središtem nacijonalnog života. Još nam je živa uspomena na dogadaje u Rijcci god. 1906. kad jc šibenski Soko s bračom iz ostalih krajeva skršio madžarsku bahatost i razvijenim barjakom prošao Rijekom na užas tadašnjih vlastodržaca. Ovaj dogadaj, a i kasniji nacijonalni rad, učini, da su austrijske vlasti odmah u početku rata, raznele svu imovinu društva i na dražbi prodale, a vode odmah internirali i izložili svim nedačama. Nakon svetskog rata zahvati šibenski Soko još gora nesreča: talijanska okupacija, tako da se društvo u času evakuacije juna 1921. godine našlo bez ičega svoga. No ove godine uspio je Soko, da kupi zemljište, da bi si savio gnezdo. Priloži gradana omogučiše da se pristupi gradnji i tako če i šibenski Soko odahnuti i razviti krila da smelo poleti i poradi za dom i rod. IZ SOKOLSKE ŽUPE KRALJA PETRA OSLOBODITELJA — TUZLA U našoj župi prema prilikama i mogučnostima rad se lepo i dobro razvija. Zupski tajnik obišao je mnoga društva u svrhu revizije i održao predavanja o razvitku Sokolstva. Rad bi bio velik, ali se društva imadu boriti sa velikim nedačama. Tako društvo u Derventi nema niti naj* potrebnijih društvenih prostorija. Ipak društveni rad teče prilično pra= vilnim tokom. Slično je u Doboju. Na žalost opaža se veliko pomanjkanje članica, a to s razloga jer sc upravo nesokolski naglasuju klasne razlike. Na žalost opaža se i znatna apstinencija intelektualaca u opštem sokola skom radu, a naročito nastavnika osnovnih i srednjih škola. U Derventi je n. pr. 8 učitelja osnovnih škola, od kojih je samo upravitelj škole elan Sokola. U Doboju je isto. Od 7 učitelja nijedan nije aktivan član Sokola. Društvo u Doboju radi na podizanju vlastitog Doma i izvedbi letovanja. KRONIKA JUGOSLOVENSKOG SOKOLSTVA Sokolsko društvo u Prizrenu priredilo je prošlih dana sokolsku akademiju, koju je otvorio starosta društva brat Stevan Kujundžič. Gos vorio je o Sokolstvu, ističuči, da je sokolska ideja zahvatila velikog korena i u Prizrenu. Nova pokolenja nastaju i novi duh napredka gredi svome cilju, istina polako, ali sigurno. — Sokolsko društvo u Vinkov« cima priredilo je 10. aprila naraštajsko selo sa biranim rasporedom na kome je predavao o naraštaju brat Crepič, a onda su izvedene lepe proste i vežbe na spravama, od kojih su najbolje uspele vežbe na preči i ručama. Ovo društvo u poslednje vreme lepo napreduje i očekivati je još veči napredak. — II. okružje s u š a č k o » r e č k e župe održalo je zbor društvenih načelnika na kome je ustanovljen raspored priredaba. Odlus Seno je da se 17. jula održi okružni slct u Baški, proslava 20*godišnjice društva u Crikvenici dne 14.—15. augusta. Dalje javna vežba u Selcu 10. jula, u Novom 31. jula. Na Rabu sprema župa oveču priredbu. — IZ SLAVENSKOG SOKOLSTVA ČEHOSLOVAČKO SOKOLSTVO Što kaže jedan brat. Načelnik čehoslovačkog Sokolstva u Amcrici’ brat Jakab u svom jednom izveštaju nedavno je rekao: »Uzaludni su prigovori na račun omladine, uzaludno je prigovaranje da današnja mladež nema interesa za Sokolstvo. Ni današnji sokolski radenici i prvaci nisu došli u Soko s današnjim njihovim oduševljenjcm, a niti su bili spremni da vode; moralo ih se je najpre spremiti za taj posao. Radite li Vi tako sa svojom mladeži koja ima da zauzme Vaše mesto? Jeli Vas videla ta mladež — osim hvale o tome što ste nckad učinili — na pravom delu? Ne treba tvrditi da današnja mladež nije tako požrtvovna kao nekada; ona se teško privikava na metodo na koje smo mi stariji navikli, zato svi mi imamo dužnost uprti sve sile i raditi kao nekada, da bi taj sokolski rad bio odgojan i primerom današnjoj modernizovanoj mladeži.« —e. POLJSKO SOKOLSTVO Poljski Soko i Strelački Savez. U poljskom broju »Sokolskog Viješ« nika« zagrebačke župe prikazana je i poljska organizacija za ratnu spremu »Strelački Savez«. Nišam sc hteo stvarno taknuti odnošaja Sokola do Stre« laca. Taj odnošaj nikako nije prijateljski; o tome svedoči ovaj zaključak ccntralnog odbora poljskog Sokola u Varšavi, donesen na večanjima od 13.—17. marta o. g.: »Uvažujuči, da je »Strelački Savez« 1. izrazito stra* načka organizacija, koja stavlja interes partije nad dobro države; — .2. da u svoje redove pušta elemente nepoljske narodnosti i labavih uve« renja, šta više, i društveni talog; —1 '3. da se je uprskao proličem bratske krvi; — 4. da razbija narodno i socialno jedinstvo; — 5. da se neprija* teljski drži spram Sokolstva, osobito na terenu zapadnih »delnica« (po* krajina), čega vrhunac je bio razbojnički napad odeljenja Strelaea na odeljcnje Ratnc spreme Sokola i Mladcži Poljske u Krzvcku Malom (Kšicku Malom), koje se je vračalo sa ratnih vežbi — uvida Odbor Savez gimn. društva Sokol, da su bilo kakva saradnja i dodir sa organi* zacijom Strelaea nemoguči, nečemo li da škodimo sokolskom dostojanstvu. Osuđujući što oštrije napad u Kšičku Malom, pozivlje Odbor sokolske družine, da svako slično nasilje odbiju samoobranom, kako treba. Izvrše* nje zaključka poverava se Starešinstvu Pokrajina.« O tom zaključku poljskog Sokolstva samo referišem. Uzroci tog sukoba izmedu Sokola i Strelaea nisu partijski u običnom smislu reči. O najboljim namerama jednih i drugih ne možemo sumnjati. Primedba 0 nepoljskoj narodnosti tiče sc po svoj priliei Židova. Ko poznaje dublje uzroke gornjeg zaključka, razumeče, što znači razjašnjenje, koje je Glavni odbor dao na razna pitanja, naime, da zakoni u Poljskoj ne nalažu nikomu dužnosti učestvovati u svečanostima u počast zvaničnih lica. Zato treba držati sve zahteve administracionih ili vojničkih vlasti u tom pogledu za neobavezatne. Odbor Savcza pak pri* poručuje (nareduje), da Sokolstvo uvek učestvuje u svečanostima i mani* festacijama, koje je zaključio Sejm (Skupština) ili koje imadu opčenito* narodni karakter. Dr. Fr. I. Državni ured za fizički uzgoj i ratnu spremu u Poljskoj. Ministarstvo vojno u Varšavi (Pilsudski) izdalo je zajedno sa Ministarstvom Prosvete 1 Ministarstvom Unutarnjih dela 21. marta 1927. naredenjc o stvaranju gore spomenutog ureda. Direktor tog ureda podreden je neposredno Mini* stru vojnome i dobiva od njega direktive, u ostalom sporazumeva se sa Ministrom Prosvete i Unutranjih dela. Kod stvaranja Ureda nisu sara* divali ni Sokoli ni Strelci. RAZNO Glavna godišnja skpuštlna društva nastavnika gimnastike za Srbiju. U ovo društvo spadaju nastavnici Srbije, Crnc Gore i Vojvodine. Glavna je skupština održana 27. marta u II. beogradskoj gimnaziji. Prisustvovalo je samo sedam članova i ako ih je bio veči broj u Beogradu prilikom glavne skupštine JSS. — Skupštini je predsedavao gosp. Ant. Brazdil. Iz njegovog izveštaja o radu društva moglo se razabrati da se društvo zauzimalo za materijalno stanje nastavnika gimnastike, a ujedno se videlo da bi bilo potrebno podiči ugled ovih nastavnika, t. j. dati im mogučnosti, da steknu što bolje kvalifikacije. — Iz tajničkog izveštaja gosp. Ivana 1’ijuka izlazi da na teritoriju ovog društva ima 76 nastavnika od kojih su 22 brača Rusi. Odziv nastavnika prema društvu je dosta slab. Trebalo bi sprovesti jaču organizaciju a za nastavnike gimnastike postavljati ljude sa što boljim kvalifikacijama. — Iz blagajničkog izveštaja gosp. M. Fre* liha izlazi da je bilo primanja na ime članarine 562.20 Din, što se skoro sve utrošilo na tiskaniee i poštarinu. Ostalo je čistoga 3.75 Din. — Nova uprava birana je ovako: g. Ant. Brazdil, predsednik; g. Gliša Mirkovič, potpredsednik; gđa. N. Vučkovič, tdjnica; g. Makso Frelih, blagajnik; — odbornici: gg. Franja Vanjek, Ivan Pijuk; zamenici gg. N. Iševski, B. Spernjak i N. Koutek; revizori gg. A. Tadič i N. Tomašič. — Pao je predlog da se počne u dogovoru sa struenjacima sokolskim, vojničkim, filološkim i Idkarskim' rad iti na 'zajedničkoj ,terminologiji, jer i ako ministarstvo prosvete nareduje da se u školama uči po Tyršovom sistemu, ipak se ne podučava zajcdnički, več svakojako, a na štetu omladine, što dolazi najviše odatle što nemarno školu za obrazovanje nastavnika gims nastike, več svak podučava kako hoče na svoju ruku. Prilikom inspick ranja srednjih i stručnih škola ne obrača se pažnja telesnom vaspitanju, a to je i nemoguče, jer bi zato morali biti stručni inspektori gimnastike sa višim univerzitetskim obrazovanjem. U pogledu struene škole i stručnih inspektora pretekle su nas susedne države. A. T. Osnivanje Saveza društva nastavnika gimnastike u SHS. Prilikom glavne godišnje skupštine JSS sastalo se osam nastavnika gimnastike. Druge kao da to nije interesovalo, u H. beogradskoj gimnaziji, u cilju osnivanja Saveza svih društava nastavnika gimnastike u SHS. — Sastanak je otvorio gosp. Ant. Brazdil i podnio je predlog za čitanje pravila Saveza, koje čita privremeni tajnik g. A. Tadič. Pravila su sa nekim sitnim izmenama primljena, potpisana od prisutnc osmoriee delegata kao osnivača i biče podnesena ministarstvu prosvete na odobrenje. Sva če društva biti pismeno zamoljena da pristupe Savezu. Birana je privremena uprava. Predsednik gosp. Ant. Brazdil, zamenici gg. Ivan Bajželj i A. Pihler, tajnica gda. N. Vučkovič, blagajnik gosp. M. Frelih, — odbornici gg. A. Tadič, Gl. Mirkovič i I. Pijuk; zamenici gg. F. Vanjek, I. Tomas ševič i S. Iševski; za nadzornike gg. D. Bogunovič, A. Sauer i B. Spernjak. — Čim budu pravila odobrena nastojače se što više raditi za što bolje materijalno stanje nastavnika gimnastike. A. T. IZ INOSTRANIH TELOVEŽBEN1H ORGANIZACIJA Švicarska. Lanjska statistika Švicarskog gimnastičkog Saveza iskazuje prirast od 51 društva sa 5631 članova. — Broj članova vežbača iznosi 32.212, članica vežbačica 8856 i 11.134 naraštaja. —e. ' # Današnjoj nakladi priložen je cenik češke tvornice glazbenih instrm menata Josip Lidl u Brnu (Čehoslovačka Republika), na koji naše čitaoce upozorujemo. Firma Lidl je največe češko poduzeče te vrste i izraduje samo prvorazredne glazbene instrumente, koje izvaža gotovo po celom svetu. Kod nas poznata je imenovana firma u glavnom sa dobavama za naše vojničke i društvene muzike i orkestre. ŠIRITE SOKOLSKU