MESARSKI LIST Stručni list za mesarski i kobasičarski obrt. 'zdaia: Konzorcij Mesarski List. Št. Vid nad Ljubljano. - Pred* stavnlk i odgovorni urednik Grudnik Rudolf, Dravlje 103 (Tel. 22*89). Tiskarna „Slovenija" v Ljubljani. Predstavnik Albert Kolman, Ljubljana, Celovška cesta 61. Izlazi mjesečno. — Uprava Dravlje 103, p. Št.Vid nad Ljubljano. Tel. 22-89. Oglasi po cjeniku. — Pretplata za čitavu godinu 30 Din. Pregled sezone. Pisali smo da će svakako doći bolja vremena. Nismo se Vai’ali. Nije svakako moguće, da bi se polO'žaj poboljšao mnogo Jer se nikako ne može naše gazdinstvo oporaviti nakon godine najteže krize onako kako bi svi hteli. Ipak su već cene, koje sn porasle prema letnim, jasan dokaz, da se dižemo iz oskudice Svakako nikome nije stalo do toga, da bi u prvom redu Porasle cene živežnim namirnicama a naročito mesu i općim mesnim proizvodima. Ipak je to takodje od velike važnosti. Ne niožemo naime sada računati sa povećanim konzumom a raz-nka u ceni opet nije tako velika, da bi se iz nje moglo zaključiti spašavanje mesarskog zanatlije. Nego je gotov novac donio u očima svakog veću vrednost da računa ozbiljno te si ne c>ni visoke režije, koje ne bi mogao podneti. Priznati moramo naročito tu činjenicu, da se mnogošta nabavljalo te upotreb-liavalo preko potrebe prema staroj navici — moći ću se spa-s'ti. Jest, nismo imali sve do ove godine nikakvih tačnih vidika o tome, kako radimo i gde radimo. Kud sve to dovodi, vidimo sada. Sve su države odjednoč počele meriti svoju vrednost odnosno svoje bogastvo u svim svojim prirodnim blagodatima. Njih je prve zadesila nesreća, ako već ovako kažemo, da su se ograničile u svojim nabavkama iz stranog sveta, čak Ndmačka, poznata industrijska država, stalno želi tvrditi da "ha za svoje potrebe dosta stoke te joj dakle ne treba uvoza. Malo nam to čudnovato izgleda na prvi pogled. A kad Pomislimo, da je njezina nacijonalna kupovna snaga zbog Pgromnc nezaposlenosti pala na polovinu, nije nam to ćudno. •ndustrija kože okorišćavala se argentinskom kožom, koja je Poznata kao najjeftinija i na ovaj način mesari nisu mogli prodati svojih, koje su bile najskuplije u svakom pogledu i ako se *vrdilo o najsolidnijem proizvodu. Mogli bi tu staviti jedan yeliki upit, jer mi svi znamo da nemamo interesa na lošim pro-'zvodima, dok naš život zavisi od mušterija, koje su u svakom Pogledu za nas merodavne. A kad mušterija ne može da kupi ~~~ Pudi joj makar za svoju cenu, neće ti moći kupiti. Manevar sa našim proizvodima, kojeg su neke države ltele učiniti, nije uspio i to iz razloga, što smo već u pokretu sa našim novim udruženjima, koja pokazuju svoju snagu. Brzo ■če uvidelo, da su htele dobu izvoza iskoristiti za jeftinu nabav-,u kod nas a za skupu prodaju nama. Jest, bilo je žrtava ispo-Č^ka. Opet pak je tu bilo od velike važnosti naše uredjenje eviznog prometa sa inostranstvom, koje je dalo uticaj svima naglima, da su odustali od svojih prodaja na brzu ruku. Prorada naših komora, saveza i udruženja učiniti će kraj svim makinacijama. Kontrola, koju su već počele one voditi o poštenosti jednog i drugog, dovesti će do propasti one, koji su bili naši trutovi a ih zbog naše dobroćudnosti nismo odmah upoznali kao takove. Nadali smo se od njihove mnogorečitosti sile posla i blagostanja dok ih gospoda ozbiljni privrednici nisu metli medju §§, koje ne mogu preskočiti. Jest da je to kočnica na prvi pogled a kad zatočiš kola niz brdo bez kočnica, teško i vrlo retko će ostati neoštećena. Tako nam je to bilo do sada sa našom privredom. Pa šta ćemo. Svako iskustvo skupo nam dodje a nauči nas više od svake knjige ili reći. Ne može se od nas tražiti da čuvamo sve i svakoga. Dakle nije naša greška što je do krize došlo- Gospoda, koja studiraju svaki pokret, svaki korak svojih suseda, znadu, šta zvezde kažu, mogli su prije malo bolje i ozbiljnije čuvati svoje rodjake a ne tada, kad je kucnuo poslednji čas. No, za njih ima više vremena i ne mogu »primetiti«, da nešto nije u redu, dok nije kuća već malo narušena. — Zahvalni smo im za ovo, što su uvideli i prepoznali kao zaista dobro i valjano te pokazali i uspehe u tom pravcu. Svakako je naša privreda primila neke uske granice, koje će kroz doba pasti dok se talasanje svega poretka nekoliko ustali. Nema čoveka a ni struke odnosno staleža, koji bi se mogao u ovakvom stanju kao što je bilo nastalo pre godinu dana, odmah snaći. Tako su mnogi, koji su bili preveliki optimiste, radili napred sa istom snagom kao prije te došli u neprijatan položaj obustave rada ili čak stečaja. Drugi pak, koji su već po prirodi bili veliki pesimiste, opet su napustili sve te očekivali kraj bez smotra. Sve države su uvele neko ravnotežno upravljanje svojih dobava i prodaja, čime su oštetile u velikoj meri države, koje dosta izvoze. Devizni promet nije više slobodan nego se vrši pod kontrolom svake države pojedinke, što ima neke koristi za svaku državu te je spekulacija njima taman moguća. A kako će raditi one države, koje nisu toliko samostalne, da bi mogle biti svoj gazda? To veliko pitanje dolazi osobito sada na dnevni red diplomata, koji žele miran pokret na bolje bez nevinih žrtava. — Svaka sila ima i svoj kraj j dodje nešto boljega. Pa kad smo do ovud stigli i ostali nekoliko bolje nego što smo bili u početku krize, preživeti ćemo i ovo iskustvo života. Nije bilo sada najgore. Neće biti otsad odmah najbolje a ipak ide i radi se po malo. Opći pregled. M Prošle godine smo pisali sa velikom nadom u poboljšanje vremena v.,°osno smo se barem nadali da neće naš stalež morati žrtvovati još VT nego što je već žrtvovao. Poslednje pola godine cene su se ustano-pQe i ostaju skoro nepromenljivo na svojoj visini. Dakle smo došli do skdnje stanice naše privredne krize. , j- Nešto vrlo zdravo u našem sadašnjem stanju je veća pažnja na kre-sposobnosti naših mušterija, što nam prije nije dolazilo dovoljno u U?'T Jer nemamo dosta gotovog novca, moramo naime ćuvati onog, sa r®sPolažemo da nam ne treba žrtvovati još i sadašnjim trgovcima je Stednvim ulozima naše sitne pare kao što ih je mnogokoji. — Možda u žrtva zaista nužno trebala gotovinu te se dala nasamariti agentu ka0 d°hroćudnosti, misleći da uslovi vraćanja neće biti tako strašni se neto,Eu bili. Koliko je jedan ovakav nepromišljen čovek oštetio sebe, da n> zamisliti. Osim toga je zaradio neki Ijenčina ili škrtica u njegovoj nevolji bez ikakvog obzira na to, jeli samo čoveka upropastio ili mu i pomogao. Blagodareći vlastima, koje su počele naslućivati nepoštenje, zaustavio se prvljav posao odnosno najprvljavi deo trgovine sa štednim ulozima pošto još uvek trgovina sa zo—40% zarade ne prestaje dok je zarada, jednog zanatlije u najboljem slučaju u času vanredne sreće 20%. Nećemo dakle još ozdraviti i proraditi ako nećemo moći doći do svoje gotovine na otvoreniji način. — Dakle bi trebale naše vlasti tu brzo spašavati još ono malo što imamo, da bismo mogli poverovati i u kraj novčane krize. Gore smo naveli, da su cene naših proizvoda prestale padati a kon-zum takodje. Primetili pak smo da nuzproizvodi nemaju ili neće imati nikakve cene jer njima cene još uvek padaju. Izgleda da će skoro biti bolje odbacivati kosti, kožu i loj itsl. Naročito je koža pojeftinila za 40 pa i za 70% a naši trgovci jauču da izvoza skoro nema. Istina je izvoz u inostranstvo bio prošle godine za 40% manji nego pretprošle a uvezli smo u prošloj godini opet čak za 65% manje kožnih proizvoda odnosno svih kožnih preradjevina. Gde je ostalo ova razlika od aj%, se ozbiljno možemo pitati. Mogli bi pitati gospodu trgovce i tvorničare još za sve druge razlike, koje nam nisu jasne a nam ih takodje nitko ne pokuša tumačiti, što je od velike važnosti ne samo za nas zanatlije nego i za ceo narod. Ni u jednoj struci ne spomenjuje se pad konzuma odnosno kupnje proizvoda za 65% nego se sve kreće oko 40%. Dakle bi to bila jasna činjenica, da su možda dobitci bili srazmerno veći, ne naime naši nego njihovi, to jest dobitci gospode velikih privrednika. Naši susedi donose takodje vesti o 40—50% smanjenja prometa, nigde pak 65% a možda i više. Nemačka, koju je kriza najjače pogodila; što pričaju jasno njezine brze promene političkog stava, nam ne dava ništa slabijih rezultata. Dakle smo u pravu, da smatramo naše postotke kao pravilne te možemo slobodno pozvati sve, da nam i naše cene ostave na sadašnjoj visini te ćemo svi živeti »bogovski«. Stočarske prilike u Krajini - granici izniedju Siska i Karlovca. Jz »Zanatlije«. Velika znamenita stočna pijaca, naročito za dobre volove je u selu Gori (dvorska pp-ština). Goveda su obično iz Pokupskog. Čuvena fabrika šećera u Diosegu (Ilovački) je redovno pre rata i odmah posle rata ovde kupovala goveda za gojenje svojih čuvenih ugojenih volova za bečku i prašku pijacu. Kod goveda je počelo da se melezi pre 20 godina i sada čiste buše u ovome kraju nema, i izuzev nešto oko Gline i Topuskog. Melezi su sa pincgauskim i simentalskim. Pincgauska goveda su se ovde za ovaj kraj bolje pokazala i zato se mesto simentalaca uvode. Melezi krave su teške 300—500—600 kg i daju 12—14 litara mleka na dan. Dok su goveda u Posavini više u gornjoj simentalci, oko Karlovca, pincgaueri i oko Belovara simentalci, ovde su melezi više pincgaueri, nego simentalci. Kordun počinje od Vojnića do Plitvičkih jezera. U Kordunu ima najviše buše. Vo buša ide do 500 kg težine, obično 300—400 kg. Od žive težine vo buša daje 10% kože od zaklane vage, 7 % kostiju, loja 12 kg po komad Krave buše idu do 350 kg, a obično 200 kg; mleka daje 8—9 litara, pro-sečno 6 litara. Ovce ne drže, jer nema ispaše. Lička svinja od 3 godine 120—450 kg. ugojena ima dobru mast pošto se ne hrani žirom. Firma Gavrilović kolje 2000 komada buše, koje kupuje u ovoj okolini. Bušu ima Krajina pa ide u Liku. Preko Petrinja se tera bosanska stoka u Zagreb. Najveća pijaca govedja je u Karlovcu na kraju Korduna i daje 200 vagona svake pijace. Sunja, Ogulin, Vojnić i Karlovac imaju engleske svinje. Veliki trgovac stoke u Petrinji je g. Ilija Krajčinović, koji ugoji u Petrinji godišnje 1200 komada svinja i to turopoljskih i sremskih, a u Sidu 1500 do 2000 komada. Godine 1930 izvozio je 5—20 vagona svake nedelje u Beč, oko 5000 goveda godišnje i svinja 2000 komada. U 1930. godini je imao maler da mu je 500 komada svinja lipsalo. On je otvorio klaonicu i radi suhomesnatu robu i šalje u Split. Otpočet će i izradu salame. Pok Lajzo Briglević iz Velike Gorice je izvozio godišnje 1800—2000 komada debelih turopoljskih svinja. Bosanska suva medja — Bosanska Krajina od Jasenovca do Bosanskog Novog-Bihaća ima svinja ži-rovne (bukvičave), čija je mast uljasta. Ove svinje prodaju nedeljno u Prijedor i Banjaluku i to zimi po 4 vagona svinja žirovnih debelih u Banjaluku i Prijedor. Ove žirovne svinje idu u Zagreb. Godišnje padne žirovnih svinja u ovome kraju do 120 vagona. U Orašju na Savi gg. Braća Živković prodaju do 200 vagona žirovnih svinja sa planine Majevice. U Sisku je 18. novembra vašar, sa koga se proda 300 komada debelih svinja, a Sisak daje godišnje do 3000 komada. U Karlovcu je svake petke pijaca i izvoze se po 300 komada svinja debelih i mršavih, oko 16.000 komada godišnje. Kostajnica daje godišnje 10.000 komada. Su- Cijaete crijevima. Suha tanka gov. creva (Bandeldarm) Din 0.55 do 0.60 m; solj. ravna đeb. creva (šajdarni), šir. Din 2.75 po m; solj ravna deb. creva (šajdarm)i sred. Din 1.75 po m; solj. ravna deb. creva (iSajdarm), uski Din 1.— po m; svinjska crijeva orig. Din 0.40 po m; svinjska crijeva sortirano uska Din 0.70 do 0.75 m; svinjska crijeva sortirano srednja Din 0.55 do 0.60 m; svinjska crijeva sortirano šir. Din 0.35 po m; konjska crijeva ekstra šir. Din 5.50 po m; konjska crijeva šir. Din 4.50 po m; konjska crijeva sred. Din 2.25 po m; konjska crijeva uska Din 1.— po m; ovčji saitiing 16/18 Din 3.— kom.; 18/20 Din 6.— kom.; 20/22 Din 10.--kom.; pr. 22 Din 13.— kom. nja 10.000 komada. Glina 5000 komada, Petrinja 10.000 komada. Firma Gavrilović kupuje do 42.000 svinja u redovnim prilikama, a danas 36.000 svinja, od kojih masnih 20.000 a mesnatih ostalo. Gavrilović kupuje svake srede u Glinu svinje frišlinge. Kod Gavri-lovića rade Talijani od novembra do marta. Hrvati meso pripreme, a Talijani se zaključaju i mešaju. Krajnje je vreme da i Hrvati nauče izradu salame. U Glini g. Gavrilović kupuje i debele svinje za salamu i krave za salamu po 20 do 30 komada nedeljno. Svinje masne kupuje u Vojvodini i Srbiji, a svinje mesnate u Križevcu, Belovaru i Varaždinu. U Zlatar Bistrici, koja ima engleske svinje, sa domaćom rasom križene, ne kupuje, jer Zlatar eksportira u inostran-stvo. Turopoljske svinje padaju u Velikoj gorici i Mraclinu. Lajzo Briglević je odjednom hranio u Velikoj Gorici po 200 komada, a seljaci u Mraclinu po 300 komada. U Krajini baniji je mešana bosanska svinj sa domaćom rasom šarene svinje. Dolazi na vašar u decembru. Takvih padne u decembru 300 komada. Ove ugojene imaju do 120 kg. Odgovor Mariborčanima. Pomožno osobje. V svojih natialjnih določbah ureja zakon tudi vprašanje pomožnega osobja ter obravnava službene odnošaje kot celoto. Za pomožno osobje po obrtnem zakonu se smatrajo: vajenci, osebe, ki opravljajo pri obrtih podrejene posle, pomočniki, rokodelski in tvorniški delavci in vse druge osebe, ki se jim pri obrtih poverja opravljanje trgovinskih, rokodelskih ali drugih tehniških služb. Zakon natančno ureja službena razmerja vajencev in pomočnikov ter upošteva pri tem vse socialno-zaščitne principe. Za reševanje sporov iz službenih razmerij med službodajalci in delojemalci se osnujejo razsodniški odbori pri občih upravnih oblastvih prve stopnje, ki jih določi ban. Ti razsodniški odbori rešujejo vse spore iz službenih pogodb in mezdnih sporov do višine 12.000 Din ter so sestavljeni iz zastopnikov delojemalcev in delodajalcev. Razsodniški odbori poslujejo popolnoma neodvisno od rednih sodišč in rešujejo vse take spore v prenešenem delokrogu in sklepajo v senatih treh članov. Tožba o sporih iz službenih razmerij se mora vložiti pismeno ali ustno na zapisnik pri pristojnem občem upravnem oblastvu prve stopnje. Stranke smejo zastopati njih po- oblaščenci. Stranka, ki se da v sporu zastopati po advokatu, trpi stroške za to postopanje vselej sama. Razsodniški odbor je dolžan vsak predmet preizkusiti in stranke zaslišati ter najprej delati na to, da pravdne stranke na miren način poravna. Če se ne doseže poravnava, je izreči sodbo, ; ki mora biti pismena in obrazložena. Razsodba razsodniškega odbora se sme pobijati s tožbo pri pristojnem srez- ! kem sodišču in je vsako drugo pravno sredstvo izključeno. Pomočniški in mojstrski izpiti in stro- | kovne šole. Za obrtniško usposobljenost predvi- |; videva novi zakon vajenske, pomočniške in mojstrske izpite za vsako vrsto . obrti in vsebuje tudi važne določbe glede strokovnih nadaljevalnih šol. V občinah, v katerih je najmanj 50 obrtniških učencev vpisanih v vpisnik, skrbi ban za to, da se osnujejo nada- j Ijevalne strokovne šole zaradi strokovnega in praktičnega izobraženja. Vsi , učenci so dolžni, da obiskujejo to šolo. j V kolikor ne bi bilo drugega kritja, so občine dolžne, da vzdržujejo strokovne nadaljevalne šole, če pa te nimajo dovoljnih sredstev, moreta minister za trgovino in industrijo ter ban nuditi potrebno pomoč iz svojih kreditov. V vsaki banovini se sestavi banovinski odbor za strokovne nadaljevalne šole, ki mu je naloga skrbeti za celotni strokovni pouk v banovini. V področje takega banovinskega odbora spada tudi nadzorovanje strokovnih šol, podajanje predlogov banski upravi za postavljanje osobja v šolah in oddajanje mnetii v strokovnih šolskih vprašanjih. Za ljubljanske mesarje. Naše ljubljanske mesarje moramo enkrat obvestiti, da g. Vrhovnik Alojz ni naš potnik in torej ne odgovarjamo za popravila ali blago, katerega on donaša mesar-jem. Mi 'odgovarjamo samo za ono bhi°' za katero se izkaže, da je našega izvod1-Vsak mesar naj od g. Vrhovnika zahteva noto ali račun, bodisi za novo blago, ^ popravilo, za brušenje ali karkoli. Na na^ račun ne smete niti njemu in tudi nobe-af’ mu drugemu izplačevati nikdar drugaC^ kot, če ima on ali kdorkoli s seboj noto a' račun za dotično blago. Nota mora opremljena z našo štampiljko in potrdilo'' o plačilu. Razumljivo je pa gotovo tudi * ’ da da vsak na svoj riziko, ne na na^gij’ pa najsi bo popravilo, brušenje ali karKo Toliko sporočamo vsem v vednost.. Grudnik, dr. z o. z. Dravljo- i/i o. ’> 10 «/> c/l 03 4 to o 2 3^ 21 :F T3 - č S| te 5 ° = to O ro E E >u U JZ E 3 >- -o J5 ro c > to N > _ u •• tu •< U, j s. o -t č to Pozor! Mesari i kobasicari! Papir za zavijanje mesa i mesnih proizvoda nudi Vam najjeftinije tvrdka BITENC-OVA Ljubljana, Sv. Petra c. 33 Najčuveniji masati i noževi su samo oni, sa poznatom svetskom markom 'M----------->- F.DICK ! Zato tražite svuda samo Dickove masate i noževe, jer su najbolji samo oni, sa markom strelice Dick! Naši proizvodi su iz najboljeg materijala te dajemo punu garanciju za svaki komati Zahtevajte ponude i cijeniki Naručite jedanput za pokus i ostati ćete naša mušterija. Ji j Svetsko poznate ASTRA-UREĐAJE za HLAĐENJE dobavlja u svim veličinama počam od 600 do 250.000 kal. na sat sa kompresorima stojeće ili ležeče konstrukcije sa ili bez automatike za punjenje amonijakom, ugljičnom kiselinom, etil- ili metilkloridom uz solidne cijene i povoljne platežne uvjete ALFA d.d., ZAGREB DUKUANINOVA 28. Wolf, promer ploče 10 cm sa 8 raznih ploča, 1 jednostrani nož, 1 dvostrani nož, dobijete za Din 1.800'— SENZACIJA! Kveč (gnečalica) na ručni pogon dobijete za Din 1.400'— Šaljite Din 200 — kapare te Vam odmah otpremimo Wolf ili kveč ili obadvoje. ^RUDNIK, d. z o. z., Dravlje kod Ljubljane Ako želite imati prima i tačno sortirana creva onda se izvolite obratiti na: »JUGOfflgJSVO« ZAGREB, KSaomčka ul. 9 TELEFON 60-91 Brzojavni naslov: SUGOCRiJEVO Tražite cijenik! Brza i solidna podvorba! Najidealnije adhezijsko kao i sredstvo za konzerviranje gonilnog remenja (kaiša) jeste i ostaje »MOLOT« ulje za remenje 17 Skladište: SCHENKER&CO. MARIBOR Napučite I. jugoslovensku mesarsku stručnu knjigu Ova Vam daje mogućnost olakšanja krize u Vašem obrtu, odnosno Vam ga upotpuni. Cena je broširanoj knjizi Din 120-—, ukoričenoj u crveno platno pak Din 160-- Zaliha mesarskih stručnih knjiga jest kod uprave „Mesarskog lista“, Št. Vid kod Ljubljane kERMAN ITTER, CRONENBERG SPecijalna tvornica mesarskih testera (pila) l^adjujemo mesarske testere svih veličina naj-.Ijeg kvaliteta, obične, poniklane kao i nehrdja-JUĆe TRAŽITE CENIK! MEMACKA o 52 c5 (/) cj E 3 (0 > V) (O N C <0 E -g CL (0 ’5' j- (J) 6 w (U E >5i 3 l/l O 2 o c TJ O "n "J D- n O XJ " O Z jfi .2, 'o jf c P TJ l l > 3 52 :s "O N ta > JS x: o (0 TJ 00 O (U u *5 u. o Z TJ O ta c > S .5 c a ’S ^ E o o TT (M C 5 £ .Si, •j E o £X •v r, S * rt W 0© ^ I • OJ ^ rt ^ rt 0) &» "S 1-53 5fi a> £ I fi o ■ tu D ■ 10 2 a. 3 TJ O -4-* • M rrl r, 2 a> m j o M 42 8fi S w O BQ & 19 O 0 1 ta cu - J2 ta -C = a TJ ^ • - 9 E -S2 •* N 3 N (0 ° ra ^ a-xs g o i: E ro o “ "o 3 . ii Ifi 2 -S c *2 I OJ c/) i; z gj m "«75 as O «0 w E >L/ mmmm £ ^ (0 i Irt 'E tl g E * 09 to a >i/i Vanredno niske cene. Ko kupuje kod nas, štedi »ovac. Uzorci I cenovmk besplatno i franko