/o Postarina placena u goiovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ШШТ Ljubljana, 1S Mvemfera fflfinfiir • i' - rrfti Tim јјтдммј-адшиптпш Mesečni prilog »Sokolska l^rosveia« C&od. III. ~ Kroj Izlazi svakog četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177, uprava u Narodnom domu, telefon broj 2543 - Ljubljana • Račun poštanske štedionice broj 12.943 ® Oglasi po ceniku <* Rukoplsi se ne vvačaju SoUolsUa iscložba u Beogradu Nj. Vel. Kralj s Nj. Vis. Preslolonasledaikcim Petrom, starešinom Saveza SKJ, otvorio je Sokolsku izložbu Prva kolektivna sokolska izložba velikog stila, kakvc nismo videli u na-šoj zemlji, a koju je priredio Savez Sokola kraljevine Jugoslavije u Beogradu pod pokroviteljstvom Nj. Vel. Kralja, močnog i najvećeg zaštitnika jugoslovenskog Sokolstva, otvara nam najočiglednije pogled na jednu zdravu, svežu i bujnu mladenaeku snagu, koja talasa našom nacijom. Sokolstvo, jugo-slovensko Sokolstvo, to je ona prepo-rodajna sila, koja našu zemlju vodi od-ređenim pravcem, nesustajuči, s naj-većom istrajnošću, požrtvovnošću, sa-mozatajom i ljubavlju prema svojoj otadžbini i svome narodu, to je ljubav prema svim narodnim svetinjama,ljubav i vera u naše nacionalno i državno jedinstvo, a što je i što mora za sve nas da bude suprema lcx — najviši zakon. Jačanjem svih fizičkih i moralnih snaga podjednako u našem narodu, naše Sokolstvo u duhovnom izgra-divanju i produbljivanju naše nacionalne svesti več od prvih početaka svo-ga bitisanja^ udaralo je čvrste temelje našoj današnjoj narodnoj i državnoj zajcdnici; ono je bilo pionir integral-nog Jugoslovenstva i, dalje, neimar duhovne zajednice bratstva i uzajamnosti svega Slovenstva. Ta elementarna sila, koja u našem današnjem toliko več razvijenom i močnom sokolskom pokretu veže ko-hezivnom evrstoeom sve delove naše prostrane otadžbine, sila, koja težeči svojim uzvišenim ciljevima, vodena tvrdom verom u svoju pobedu, ruši nesmiljeno sve zapreke, koje joj se postavljaju na putu — to je duh Sokolstva, koji mu je udahnuo njegov veliki osnivač i naš neumrli vod dr. Miroslav Tirš iz narodne duše i za narodne ideale. I snaga toga duha, njegova veličina i lepota izbija iz ove naše sokolske izložbe. Ova naša prva velika sokolska izložba, koja na svakog posmatrača ostavlja najdublji dojam, nema sumnje da bi i mnogim onima, koji gledaju kroz prizmu sitnih skrupula, u koje padaju jer im ponestaje duševne snage da se othrvaju težini vremena i prilika, koje danas opčenito vladaju u svetu, kao i onima, koji su opet s druge Strane zaslepljeni mržnjom na sve ono što odiše unitarističkim jugoslovanskim i sokolskim duhom, u svima tima ova sokolska izložba mogla bi da izazove, kad bi je videli, osečaj, makar i skriven, koji če ih opominjati, da ih njihov partikularizam, pa išao on u bilo kojem pravcu, i svi motivi njihove bo-lečive sujete, da ih sve to baca daleko iz savremenog života, i da u svojoj slabosti i nemočnosti umiru u zaboravi, pod večitim pokretom točka razvoja dogadaja, koji pokreče ta 'elementarna sila, a koja je i volja i vera celokupnog našeg naroda — sila jugoslovenskc i sokolske misli. Pogled na sokolsku izložbu daje nam da osetimo i onaj pravi i zdravi duh naših narodnih težnja, onaj duh, koji u našoj naciji živi od iskona i O-1.’ Je provejavao svom našom na-roi nom istorijom, duh spoznanja, da sn'° j.110 * da moramo biti jedno, duh, koji je teži« za tim jedinstvom, taj duh, koji je konačno uz cenu tolikih najdragocenijih žrtava, krvlju i živetima najboljih od ponajboljih, do-gradio ono, što su bili naši najlepši snovi i što su bile naše najveće težnje. Ali i još jedno naročito, pored toliko toga, osečamo i vidimo posmatra-juči našu sokolsku izložbu, a to je, da ne samo treba da čuvamo ono što imamo več da to moramo i dalje da izgra-dujeino, istim elanom i energijom, po-žrtvovno i nesebično, imajuči uvek pred očima, svaki pojedinac u svom privatnom i javnom životu i radii, a to je korist celine, korist i boljitak naroda i države. I reba svi da razvijemo i udvostručimo u tom našem konstruk-tivnom radu sve naše snage, da ih po-vežemo i skupimo, da ih skonccntriše-mo. ako »n jos ima rasejanih — ц ima još vrlo mnogo — i da nastojimo da podjednako svaki naš centar, svaka varoš, selo i selašcc bude živa tvrdava, kako svojim brojem tako i kakvočom, JV/. Vel. Kralf i Nf. Vis. Pres/oIonas?e, jugoslovenski Sokoli, zakljuenjcjiiC TiišcvM godlnu, ka-du Giž je uiOc i sпјџп sloveuakog Sokolstva na sietu u Pragu iapela dc ogromne visiac, s koje pucaju naši pogledi u .vu Sirinu aloven skog svete OsnivaU uOKolstve, svejom veHeu.: iivcno.n tvorbom Str. 2. »SOKOLSKI GLASNIK« God. III. — br. 46 /LoVEN/Ko . »KoL/TKe Sedmca načelništva SSS Dne 14 o. m. održana je sednica načelništva SSS kojoj su prisustvovali za ĆOS br. Heler, z a jugoslovensko Sokolstvo br. Ambrožič i načelnica s. Skalarjeva. Br. Heler je ponajpre po-zdravio novog načelnika SKJ brata Ambrožiča, a zatirn se je govorilo o takmičenjima za prvenstvo SSS. Ko-načno je pozvao br. načelnik Ambrožič braču Čehoslovake, Ruse, te Poljake na pokrajinski slet u Ljubljanu. Po-tanji izveštaj o sednici načelništva SSS objavičemo nakon povratka br. načelnika. Zbor /tipskih prosvetara ČOS U subotu dne 5 i nedelj u dne 6 novembra održan je pod pretsedni-štvom prosvetara ČOS br. Krečija zbor župskih prosvetara. Na zboru su uče-stvovali prosvetari svi ju župa osim žu-pe srednjomoravske, koja je opravda-la svoj izostanak. Koliko se važnosti pripisuje prosvetnom radu pokazuje činjenica, da su zboru prisustvovali za čitavo vreme sam starešina ČOS brat dr. Bukovski sa zamenikom dr. Flajš-manom i članom pretsedništva čOS br. dr. Kršovakom, a kako rade uza-jarano i u punom sporazumu i tehniča-ri s prosvetarima dokazuje to, da su zboru prisustvovali i sam načelnik br. Agaton Heler s prvim zamenikom dr. Klingerom, te načelnica s. Marija Pro-vaznikova s članicom načelništva žena ČOS s. Taborskom. Celo posle podne u subotu bilo je posvečeno referatima 0 uspehu sleta, koji se pokazuje u žu-pama. Pojedine referate sa strane pro-svetnog odbora održali su br. dr. Jan Horžejši, dr. Jindra Veseli, Otokar Šourek, arh. Šipi i brat Krejči, prosve-tar ČOS. Njihovi referati, koji su se tičali prosvetnih sletskih priredaba (lutkarskog takmičenja, pevačkog tak-mičenja, propagande i t. d.), bili su precizni te nisu prikrivali ili ulepšavali učinjene pogreške. Osobito je bio inte-resantan i kritičan opšti referat br. Krejčija o moralnom uspehu slcta i u njegovom uticaju na jačanje slovenske svesti i uzajamnosti. Od referata, koji su se bavili drugim prosvetnim pitanji-ma, dakle ne s pitanjima koja su u vezi sa sletom, bio je najdublji i pun praktičkih uputa referat profesora brn-ske univerze br. dr. Uhra, koji je g'o-vorio o temi: Današnji život i Sokolstvo. Svi predloži, koje je u tom pravcu izneo br. dr. Uher, načelno su prim-ljeni i otstupljeni pretsedništvu pro-svetnog odbora na potanji študij. Tajnik prosvetnog odbora ČOS br. dr. Jan Hiler referirao je o temi: Kakav treba da bude godišnji Izveštaj župskog prosvetara i što treba da sadrži. Brat Josip Truhlarž, zamenik prosvetara ČOS 1 prvi zamenik starešine ČOS, govorio je o temi: Što pokazuju brojevi prosvetne statistike za godinu 1931, kre-tanje prosvetnog rada i brojevi raznih priredbi prosv. značaja. O trezvenja-čkom radu u redovima Sokolstva govorio je br. dr. Josip Helcl, a o programu prosvetnih škola govorio je br. dr. Hržebik. Manje referate imali su još brača Koči i Harfi. Poslednje je bilo predavanje br. Čenjek Krejčija o bioskopu i njegovoj uzgojnoj i propa-gandnoj važnosti. O svim temama vodena je iserpna debata. Konferencija je zaključena u nedelju u jedan sat po podne. Zbor vodnika naraštaja ČOS U nedelju dne 5 novembra održana je u Tirševom domu istodobno sa zborom župskih prosvetara zbor vodnika muškog naraštaja pod vodstvom pretsednika naraštajskog odbora ČOS br. Očenaška. Zastupane su bile sve župe. Nedelju dana pak pre bio je održan zbor vodnica ženskog naraštaja pod pretsedništvom sestre Pehlatove, dok su 14 dana pre toga zasedali vodnici dece pod pretsedništv Dni s. Šprdli-kove. U nedelju 2 novembra održan je još i treči zbor u Tirševom domu i to zbor članova smučarskog otseka pod vodstvom br. Moulika. Iz svega ovoga vidimo kako je rad u ČOS i nakon sleta intenzivan, pa treba da nam to služi kao primer. O ukrajinskem Sokolstvu U nedelju 30 oktobra održana je u Pragu u Tirševom domu prva skup-ština ukrajinskog Sokolstva na kojoj je bilo zastupanih sedam sokolskih gnezda, i to (Pardubice, Prag, Brno, Rževnicc, Buenos Aires, La Falda i Kordoba). Na osnovi pravila, koje su odobrile upravne vlasti u Pragu osnovan je Savez ukrajinskog Sokolstva i izabran prvi odbor. Starešina je br. inž. Prohoda, prvi zamenik br. inž. Cisar, drugi zamenik br. dr. Horodiski, načelnik brat Zabavskij, prosvetar br. dr. Masjukevič, tajnik br. inž. Čcrnja-hivski. Od važnijih zaključaka treba spomenuti zaključak o propagandi za udružcnjc svih ukrajinskih sokolskih organizacija, dalje o propagandi za osnivanje novih jedinica, zaključak o uskoj saradnji s ČOS i stvaranje veza sa Savezom Slovenskog Sokolstva. 65{|odišn|ica Karlinskog Sokola Pred 65 godina, dakle godine 1867, osnovan je Sokol u praškom predgra-du Karlin, koje je prvo sokolsko društvo nakon praškog Sokola. Ovo društvo ni za vreme rata nije prestalo da vežba i ako je to moglo da čini samo pota j no. Več nakon 20 godina svog rada društvo je imalo sagraden lep i prostran sokolski dom, a koji je za današnje prilike premalen. Danas brojt ovo jubilarno društvo preko 1000 članova, oko 400 članica, 60 naraštajaca, jednaki broj naraštajki, dok ima dece skoro 300. Na ovogodišnjem slctu na-stupilo je 173 članova, 166 članica, 24 starija vežbača, 43 ženskog naraštaja, 47 naraštajaca i preko 300 dece. Uzorna sokolska porodica U sokolskom društvu Ptena. župa Prostjejov, agilno radi več dugi niz godina kao član uprave brat Dvoržak. Imade pet sinova od kojih su čeriri več članovi, dok je najmladi još u kategoriji dece. Svi Dvoržakovi vežbaju, dva su apsolventi prednjačke škole ČOS, jedan od njih načelnik društva. Ovakih sokolskih porodica je u Češkoj mnogo, a bilo bi poželjno, da se stvore postepeno i kod nas, jer baš tradicija i porodična veza najbolja su garancija neprekidnog uspešnog rada. Devell svesokolski slel u filmu U subotu dne 5 o. m. u praškom bioskopu »Feniks« davao se po prvi put film o ovogodišnjem svesokoiskom slctu. Snimilo sc je oko 16.000 m, ali se je morala dužina restringirati i is-pustiti sva ona mesta gde su slike nejasne ili grupe slabo snimljene, tc ma-nje važni prizori. Sada meri film punih 3000 metara i zaista pretstavlja filmsko remekdelo. (Nastavak sa 1. str.) postavio je sam sebi »monumen-tum aere perenius« — spomenik trajni ji od medi — a mi Sokoli samo izvršavamo njegovo veliko poslanstvo. I tako zaključkom Tirše-ve godine stupamo u jubiiarnu godinu jugoslovenskog Sokolstva. Bilo je pred 70 godina, odmah nakon osnivanja prvog sokolskog društva u Pragu, kada je osnovano i prvo sokolsko društvo u našoj zemlji, sada kraljevini Jugoslaviji, »Južni Sokol«, čiji je naslednik Ljubljanski Sokol, matično društvo svega našega jugoslovenskog Sokolstva. Ovi istorijski momenti tvore široko obeležje ove naše sokolske izložbe. Na toj izložbi vidimo sve-dočanstva davnih doba, kada su naša junačka brača stvarali bor-bom političku i nacionalnu slobo-du. Tu vidimo dokaze največeg žrtvovanja za te ideale. Naši pogledi lete preko grobova, tamnica, muka i trpljenja naše brače, koja su u najljučitn borbama i vihorima očuvali sokolske zastave čiste i neoskvrnjene, te simbole sokolskog viteštva. uzvišenosti, lepote, pobede i veličine sokolske ideje. U tim dokazima i svedočanstvima od sedam decenija sokolskog života naziru se krvavi tragovi telesnih i duševnih rana naroda, na njima sjaju suze bola, ali i suze radosnice narodne duše; tu su sakupljene relikvije iz svih delova naše zemlje, gdegod danas žive Jugosloveni; u tom izložbenom prostoru tesno je povezana i u svojoj veličanstvenoj lepoti i veličini prikazana naša Otadžbina, kao što je njen veli-čanstveni lik urezan u svako sokolsko srce. Duh pak, koji nosi' sve to bogatstvo naše nacionalne istorije, doista ne vidimo, ali ga u sebi osečamo, jer nas veže za svaki ovde izloženi predmet, veže nas sa svom šilom, kao da bi bio utelovljen iz nas samih. Mi svi sa Sokolstvom i u Sokolstvu živimo jednim te istim jedinstvenim životom. VAŠE VELIČANSTVO! Kada sam pri koncu svoje pozdravne bratske reči, smatram svo-jom dužnošču da Vam izrazim naj-odaniju blagodarnost, što ste bla-goizvoleli preuzeti pokroviteljstvo nad ovom našom sokolskom izlož-bom te Vas molim, da ju Vaše Veličanstvo sa Njeg. Visočanstvom prestolonaslednikom Petrom, našim bratom starešinom, blagoizvo-li otvoriti. A u znak velike blagodarno-sti, koju gaji celokupno Sokolstvo spram Vašeg Veličanstva kao prvog Sokola u državi predajem Vam prvi primerak našeg' sokolskog odlikovanja: Saveznu spo-men-plaketu, koja neka bude spo-menom na današnji dan, toliko značajan u istoriji našega Sokolstva. Izpred celokupnog jugoslovenskog Sokolstva iz dubine srca svo-ga kličem: Zdravo, Kralju ! Živeo Kralj ! Konac govora br. Gangla popračen je burnim ovacijama Nj. Vel. Kralju i Nj. Vis. Prestolonasledniku. Posle pozdravne reči brata Gangla muzika je ponovo intonirala narodnu himnu, posle čega je predan Nj. Vel. Kralju kao uspomena na otvorenje ove izložbe prvi primerak Sokolske spo-men - plakete. Pošto je pažljivo razgledao plaketu koja Mu se jako svidela, Nj. Vel. si-šao je s estrade, rukovao se s bratom Ganglom, zahvalio mu na pozdravu i s nekoliko prigodnih reči otvorio je izložbu, zaželevši joj najlepši uspeh. U tome trenutku vojna muzika otsvirala je fanfaru iz opere »Libuša« od Smetane, u znak da je toga trenutka Nj. Vel. Kralj otvorio izložbu. Nj. Vel. Kralj prvo se uputio sre-dinom dvorane odcljenj.ma Saveza i prvo je razgledao odeljenja Prosvctno-ga odbora Saveza SKJ, gde Cia je u ime Prosvetnoga odbora dočekao i pozdra-vio br. dr. Vlada Belajčič, pretsednik SPO, i dao Nj. Vel. Kralju sva potrebna obaveštenja o grafikonima, izda njima SPO, o zbirci novinskih ise-čaka, o kartoteci i o svemu što je u vezi s pekretom trezvenjaštva i šted-nje u našem Savezu. Zatim je brat dr. Belajčič pokazao Nj. Vel. Kralju sokolske filmove i diapozitive. Nj. Vel. pokazao je vrlo mnogo interesovanja za sve ovo i izrazio je očigledno dopa-danje dobre organizacije i lepog ure-denja ovoga dela izložbe. Zatim Nj. Vel. Kralj razgledao je geografsku kartu Jugoslavije koja pretstavlja 25 sokolskih župa i na kojoj je zastavicama označeno koliko ima jedinica u SSKJ. Na ovoj geografskoj karti seoske sokolske čete označene su plavim. društva pak državnim zastavicama. Centar svake župe označen je s jednom večom drž. trobojkom, dok je sedište Saveza označeno s jednom mnogo večom zastavkom na čijem je vrhu simbol Sokolstva ptica soko. Ova karta je vrlo impresivna i jasno pokazuje, kol:ko je Sokolstvo jako u našoj državi i da je več prodrlo i u najzabi-tnije selo Jugoslavije. Nj. Vel. Kralj se kod ovc karte dugo zadržao i izrazio Svoje veliko dopadanje. Zatim se Nj. Vel. uputio prema odeljenju, u ko-jem su sakupljeni podac.i za istoriju Sokolstva, gde Ga je sačekao savezni tajnik br. Ante Brozovič, koji je Nj. Vel. Kralju dao iserpna obaveštenja o ovom odeljenju. Do ovog odeljenja na-lazi se pozorište lutaka tuzlanskc župe, što je privuklo pažnju naročito Nj. Vis. Prestolonaslednika. Zatim je Nj. Vel. Kralj obišao odeljcnje »Sokolstvo i Vojska«, gde Ga je dočekao i dao Mu sva potrebna obaveštenja brat Steva Kneževič. U ovome odeljenju se jasno vidi tesna saradnja Sokolstva i vojske. Posle ovoga Nj. Vel- Kralj ušao je u odeljenje župe Ljubljana, gde Ga je je u ime župe pozdravio starosta br. dr. Josip Pipenbaher. U ovom odeljenju Nj. Vel. Kralj razgledao je mnoge interesantne stvari, od kojih Mu je naročito palo u oči zastava Ljubljanskog Sokola, koja je razvijena prilikom proslave društvene 50 godišnjice, diploma »Južnog Sokola« iz 1863 godine, stari snimci iz prvih godina^ soKoiovanja, kao što su: prvi prednjački zbor Ljubljanskog Sokola iz god. 18'». slika prvog načelnika Ljubljanskog Sokola br. Steve Mandiča i t. d. Iz ovog odeljenja Nj. Vel. prešlo je u odeljenje župe Mostar, gde Ga je u ime župe pozdravio br. Milivoj Jelačič. U ovom odeljenju izmedu mnogih interesantnih stvari koje pokazuju pod kakvim je uslovima živeo i razvijao se sokolski pokret u mostarskoj zupi. lu je Nj. Vel. Kralj razgledao smrtnu pre-sudu, koju su izrekle austrijskc vlasti nad bračom Čedom Miličem, Savom Ljubibratičem i Vasiljem Grgičem. Osim ovoga. Nj. Vel. Kralju skrenuta je pažnja na ustašku zastavu iz 1875 g. Zatim je Nj. Vel. Kralj prešao u odeljenje župe Split, gde Ga je pozdravio u ime župe staroste br. dr. Mir.co Bujič. Tu je Nj. Vel. Kralj razgledao slike članova, koji su kao srpski i ju-goslo venski dobrovoljci poginuli na raznim frontovima, boreči sc protiv centralnih sila. Zatim jc Nj-k. K:ral j razgledao akt austrijskih pohtickih vlasti, koji m sc raspušta župa »\ ojvoda Hrvoje«. Tu je i sokolska zastava iz 1893 god., a što pri tome naročito pada u oči to je traka u našim današnjim državnim bojama, darovana i privezana na zastavu 1912 god. ne. Ги je i sablja iz okršaja na Rijeci prigodom II sve-sokolskog sleta u Zagrebu 1911 godine. Nj. Vel. saopšteno je, da Sokolsko društvo Split slavi ove godine svoju 40 god šnjicu, a župa 25 godišnji-cu svoga opstanka. Nj. Vel. Kralj jc zatim razgledao odliv Mcštrovičeve plakete »Domagojevi strelci«, koji je ovaj naš veliki umetnik izradio kao sietsku plaketu za pokrajinski slet od 1931 god. Zatim je Nj. Vel. Kralju skrenuta pažnja na sliku br. Vinka Ka-taliniča. prvog župskog starešine, koji je za vreme balkanskog rata bio preganjan od austrijskih vlasti zato Sto je izražavao svoju simpatiji-, za pobedu srpskog oružja. Najzad tu se nalazi i vrlo lepa slika koja pokazuje bratimlje-nje Jadrana s Baltikom, a koja je snim-Ijena prilikom ovogodišnje posete našeg Sokola u Gdinji. Bilo je i nekoliko lepih i interesantnih snimaka župskoga sleta iz 1910 g. Nj. Vel. Kralj u ovom odeljenju zadržao se je prilično dugo. Iz ovoga odeljenja Nj. Vel. prešao je u odeljenje Porobljene Istre, Trsta i Gorice, koje je bilo zavij eno ernim florom, a gde se nalazi vrlo mnogo materijala, koji pokazuje osnivanje i razvijanje Sokola u tim krajevima, koji danas cvile pod tudinom. Tu je naročito vrlo mnogo materijala iz Trsta i Gorice. Ovo odeljenje ukrašeno je lepim dalmatinskim narodnim tka-njima, koja su poslala Ženska dobro-tvorna zadruga u Kninu s natpisom: Ženska zadruga u Kninu pozdravlja Jugoslovenske Sokole. Do ovoga odeljenja nalazi se odeljenje firme Palčič, koja je izložila sve vrste sokolskih odora i sve sokolske potrepštine. Ovo odeljenje je vrlo ukusno aranžirano. Odavde je Nj. Vel. Kralj prešao na drugu stranu dvorane i ušao u odeljenje »Telesno vaspitanje«, koje jc uredio brat dr. Milorad Dragič. Može se reči, da je ovo odeljenje jedno od najuspelijih, jer na jedan vrlo lep i in-teresantan način pruža gledaocima sve što je u vezi s telesnim vaspitanjem čoveka. Tu su razni diagrami, figure, statistički podaci, fotografije iz teles-nog vežbanja, grafikoni o pozitivnom uticanju telesne vežbe i t. d. Brat dr. Dragič davao jc Nj. Vel. Kralju sva potrebna tumačenja o izloženim predmeti ma. Iz ovog odeljenja Nj. Vel. Kralj prešao jc u odeljenje župe Zagreb, gde Ga je dočekao i pozdravio starešina br. dr. Oto Gavrančič. Kako je zagreba-čko Sokolstvo jedno od najstarijih u našoj državi, bilo je izloženo mnogo vrlo interesantnih stvari, koje pokazuju istoriju i razvoj Sokolstva u tim krajevima. Tu su darovi Sloven. Sokolske Zveze iz 1906 god., od Poljskog Sokolstva iz 1911 prilikom II Sleta Hrv. Sokolskog Saveza, od Američkog Sokolstva prilikom sleta, nadalje darovi Ljubljane gradu Zagrebu, takoder iz 1911 god., slika svih slovenskih delegata. koji su prisustvovali sletu 1911 god., zatim sletski znak, koji simbolieki pre " stavlja roba koji kleči s vezanim ru-kama dok ga soko-ptica oslobada od lanaca. Tu je i lovorov venac, koji je grad Prag dao Zagrebu prilikom praškega sleta 1907 god. i najzad vrlo :nte-I resantna i stara slika jugoslovenske delegacije na I sokolskom sletu u Pragu 1882 god. Sve ovo Nj. Vel. Kralj je pažljivo i detaljno razgledao i izrazio je svoje dopadanje, pa je oprostiv-ši se s br. starešinom dr. Gavrančičem prešao u odeljenje župe Banja Luka. U ovom odeljenju Nj. Vel. Kralja dočekao je starešina br. dr. Stevan Moljevič, i pokazao Mu vrlo interesantne stvari, koje je izložila ova župa. Tu se nalazi optužnica o veleizdajničkom procesu sa originalnim potpisima 156 optuženih, zatim originalne beleške drž. tužioca, tri indeksa s imenima svih sokolskih rodoljuba i sokolske literature, plakat vidovdanskoga sleta, koji je održan u Banjoj Luci 1914, .istoga dana kada je u Sarajevu poginuo nadvojvoda Franc Ferdinand. Tu je i ustaška zastava »Petar Mrkonjić« s Mrkonji-čevim likom, predratna zastava Sok, čete u Dragoviču, nekoliko nošnja iz onoga kraja i slika sokolskog sleta 1910 god. u Gradišču. Iz ovog odeljenja Nj. Vel. Kralj prešao je u odeljenje župe Osijek, pošto sc oprostio sa starešinom br. dr. Moljevieem i zahvalio mu na trudu koji je ova župa uložila za ovu izložbu. U odeljenju župe Osijek Nj. Vel. dočekano je od strane starešine br. Mite Petroviča, koji je N j. Vel. Kralju pokazao nošnje iz ovoga kraja, koje je Sokolska župa Osijek donela kao dar N j. Vis. Prestolonasledniku kao svome Starešini. Izmedu ostalih interesantnih stvari u ovom odeljenju nalazi se diploma »Srijemskog Sokola« u Vuko-varu iz 1882 god., dakle iste godine kada se održao i 1 slet Sokolstva u Pragu. Zatim je ovde i knjiga štampana 1601 god. u Vcneeiji od Hiemn musa Mcr-kurialisa, posvečena caru Aleksandru II i nosi naziv »De arte gimnast ec«. U ovom odeljenju se Nj. Vel. zadržalo vrlo dugo. U odeljenju župe Sušak-Reka Nj. Vel. Kralja pozdravio jc starosta br. Ivo Polič i pokazao Mu najinteresant-nije stvari ovoga odeljenja. Tu je bar-jak 'v/. 1908 god. prilikom sleta župe Frankopanske, diploma pobedničke vrste, koju je društvo Sušak dobilo na sletu u Zagrebu 1911 god. i diploma pobedničke vrste sa sleta u Pragu 1912 god. Pošto je Nj- Vel. Kralj pažljivo razgledao sve ovo kao i mnoge druge stvari, prešao je u odeljenje župe Novi Sad, gde Ga je dočekao i pozdravio br. dr. Ignjat Pavlas. U odeljenju župe Novi Sad Nj. Vel. Kralj ostao je vrlo dugo i detaljno razgledao ovo odeljenje, koje jc po broju i po izboru predmeta jedno od najbogatijih na ovoj izložbi. Tu su emblemi Srpskog Sokola u Karlovcima Fruško-gorske župe sa slikama s I sleta, koji je održan 1906 god. u ma-nastiru Ravanici. Slika br. dr. Laze Popoviča, prvog starešine Karlovaekog Sokola i Fruško-gorske župe, zatim nekoliko brojeva primeraka »Srpskog Sokola« iz god. 1906 do 1911, koje je ta-kodev izdao br. dr. Laza Popovič. Tu je načelnička truba sa I sleta, mnogo fotografija i grafikona, koji jasno i za-nimljivo pokazuju kretanje i porast čla' nova — članica, naraštaja muškog i ženskog i dece, okružnih i župskih slc-tova, akademija, javnih vežbi i t. d. Pošto je Nj. Vel. Kralj sve ovo detalj-, no razgledao, najsrdačnije sc oprostio sa starešinom br. dr. Pavlasom i napu-stivši ovo odeljenje prošao je -ored Kr. Vlade, gde se rukovao s pretsedni-kom vlade dr. M. Srškičem i s ostalim članovima vlade. Zatim se Nj. Vel. Kralj stepenica-ma popeo na galeriju, gde je ušao u odeljenje župe Sarajevo, gde Ga je pozdravio starešina br. dr. Voja Besaro-vič, koji Mu ie pokazao sve stvari, koje je izložila sarajevska župa. Izmedu ostalih interesantnih pojedinosti; tu je originalna optužnica austriskih vlasti protiv brata dr. Voj e Besaroviča za veleizdaji!, 4 društvene zastave, 19 četnih, mnogo slika ,i diagrama. Nj. Vel. Kralj naročito je zapazio diagram »Sok. selo«, kojim jc lepo grafički pret-stavljen razvoj sokolskih četa, njihove funkcije i značaj Sokolstva za selo. U ovome odeljenju izložila je i župa Uži-ce, nekoliko svojih predmeta te je Nj. Vel. Kralj razgledao i ovo što Mu je pokazivao starešina br. Draškič. Iz ovoga odeljenja Nj. Vel. Kralj prešao je u susedno, koje pripada župi Nevo mesto, i gde Ga je dočekao i pozdravio u ime župe br. dr. Vasič. U ovom odeljenju takoder je nekoliko starih interesantnih stvari, kao na Pr-prva zastava iz 1889 god., slika osniva-ea I društva iz iste godine, slika prvog staroste dr. Rozina, takoder iz 1889 god., nastup Srpskog Sokola prilikom sleta 1913 god. Pošto je sve ovo Nj. Vel. Kralj pažljivo razgledao i izrazio svoje dopadanje, prešao jc u odeljenje župe Tuzla, gde Ga je dočekao i pozdravio brat Jovc Petrovič. U ovome odeljenju nalazi se jedna vrlo interesantna karta župe Tuzla, koja na jedan vrlo originalan i svojstven način prikazuje geografski položaj ;e-dinica, njihovu jačinu i daje sve ostale podatke koji su od interesa. Zatim tu su slike omladinaca nacionalnih radni-ka tuzlanskoga kraja iz 1912 do 1914 ^od.. i jedna zastava, koja je razvijena 1910 god. prilikom sleta u Tuzli. Tu sc nalazi i slika br. Miška Jovanoviča, koji ic kao načelnik tuzlanskog društva osu-iten za veleizdaju od austro-madžar-skih vlasti i obešen 2 februara 1915 g. Iz ovog odeljenja Nj. Vel. Kralj prešao je u odeljenje župe Kragujevac, koja je takoder izložila vrlo mnogo stvari od vrednosti, od kojih čemo po-menuti šumadinsku nošnju od pre 100 i od pre 200 godina. U ovome odeljenju dočekao je i pozdravio N j. Vel. Kralja starešina br. Stevo Jovanovič, Iz ovog odeljenja Nj. Vel. Kralj prešao je u odeljenje župe Niš, gde_Ga je pozdravio starešina br. R. Dimitri-jevič. Tu je Nj. Vel. Kralj razgledao kartu i mnoge slike, kartu župe Niš, sliku svoje posete prilikom župskog sleta, 14 zastava, i ostale stvari, koje je ova izložila. Odavde je Nj. Vel. Kralj prešao u odeljenje župe Kranj. U ovome odeljenju Nj- Vel. Kralja dočekao je starešina br. dr. Fran Šemrov i pokazao Mu sve interesantne stvari koje je ova župa izložila, kao što su u prvom redu zastava naših legionara, koji su se bo-rili u Rusiji, i koju je doneo k nama, br. Alfons Završnik, ovijenu oko pasa. Zatim je Nj. Vel. Kralj pregledao dokumente iz kojih se vidi, da su posto-jale veze medu društvom Kranj i srp-skim Sokolstvom još davno pre rata. Nj. Vel. Kralj je zatim prešao u u odeljenje »Telesnog vežbanja i zdrav-lja«, koje je takoder uredio vrlo ukusno brat dr. Dragič, koji je pokazao Nj. Vel. Kralju sve što je u vezi s telesnim vežbanjem i zdravljeni, za što je Nj. Vel. Kralj pokazao vrlo veliko mtere-sovanje. Do ovoga odeljenja imalo je da bude odeljenje župe Maribor, ali su predmeti ove župe prekasno stigli i stoga nisu mogli biti izloženi. Nj. Vel. Kralj prešao je u odeljenje firme Druker, koja je izložila sve sokolske i sportske potrebe i koja je vrlo lepo i ukusno iskoristila cco mu-zički paviljon i izložila sve sprave i potrebe za zimske i letnje sportovc, kako na kopnu tako i na vodi. Odavde je Nj. Vel. Kralj prešao u odeljcnje »Ruskog Saveza«, gde Ga je dočekao starešina Saveza brat Arta-manov i pokazao mu vrlo interesantne i lepe stvari svoga odeljenja. Tu se na lazi pehar, prelazni dar Pokrajinskog Saveza ruskog Sokolstva, koji sada drži kao pobednik vrsta ruskog Sokola iz Vranje. Zatim je tu i srebrni pobed-nieki venac, dar zemunskom Sok. društvu zlatna knjiga u kojoj se nalazc potpisi svih znamenitih ljudi iz ruske emigracije kao Merevškovskog Kupr -na, Nemirovič Dančcnka, denerala ku-čepova i dr. Nj. Vel. pokazalo jc vno mnogo interesovanja i ostao je dosta dugo u odeljenju brače Rusa. Opri- Propagandna nedelja sokolske štampe stivši se najsrdačnije s br. Artamano-vom prešao je u odeljenje župe Skoplje, gde Ga je dočekao i pozdravio br. inž. R. Ubavič, koji Mu je pokazao interesantne stvari ovog odeljenja. Tu je f Srpska muzika iz 1908 god. dolazak skopskih Sokola na javan čas u Beogradu. koji se održao u Gornjem Gradu 1908 god. jedan vrlo interesantan reljef, koji pretstavlja oslobodenje a koje je župa Skoplje dobila od bratske župe Zagreb. Odavde je Nj. Vel. Kralj prešao u odeljenje župe Karlovac, gde Ga je do-čekao i pozdravio starešina br. Malo-vić. Tu je od interesantnih stvari pokazano Nj. Vel. zapisnik 1 sodnice Sok. društva iz 1885 god., trnov venac brata Promara, koji je ubijen od austrijskih vlasti kao veleizdajnik 1915 god., na-, grade s raznih sletova i mnogo dru-gog. Nj. Vel. Kralj prešao je zatim u odeljenje župe Cetinje, gde Ga je dočekao i pozdravio br. Gavra Miloševič i pokazao Mu interesantnosti ovog odeljenja, od kojih je vredno spomenuti župsku zastavu s Njegoševim Štihovima »Što sc nešče u lance vezati«, prve jug. gusle, na kojima su izrezani svi vladaoci pre i posle Kosova, kao i velikani našeg naroda. Tu je i slika iz 191-god. sa sleta srp. župe u Primorju, slike s raznih sletova, toke i dušanka. Odavde je Nj. Vel. Kralj prešao u odeljenje župa Bjelovar i Šibenik. Tu su Nj. Vel. pozdravili br. dr. Sondić u ime župe Bjelovar i P. Kovačev za župu Šibenik. Nj. Vel. Kralj je pažljivo razgledao diplomu s prvog sok. sleta iz 1906 god., sliku naraštaja iz 1906 god., upravu Srp. Sokola u Bjelovaru iz 1901 god. i mnoge druge interesantne stvari. N j. Vel. Kralj prešao je zatim^ u odeljenje župe Celje, gde Ga je dočekao i pozdravio starešina br. J. Smrtnik, i pokazao Mu stvari ove župe. lu je slika članstva iz 1904 god., slika koja pokazuje bratimljenje Srpskih Sokola i bugarski'h Junaka prilikom sleta koji je održan 1910 u Celju. Pošto je Nj. Vel. Kralj razgledao i druge interesantne slike i predmete prešao je u odeljenje Sok. župe Varaždin. U ovome odeljenju Nj. Vel. Kralja dočekao je i pozdravio starešina br. St. Belčič i pokazao Mu prva pravila Sok. društva iz 1877 god., Kraljev venac koji je osvojila ove godine Sok. četa u Macincu (Medumurje). Odavde je Nj. Vel. Kralj otišao u odeljenje župe V. Bečkerek, gde Ga je dočekao i pozdravio starešina br. inž. Bešlić. Tu je Nj. Vel. Kralj razgledao pažljivo presudu madžarskih su-dova, kojom se osuduju na smrt sokolski prvaci: Branko Roler, Slavko Lakovič i mnogi drugi, zatim je razgledao slike sa vidovdanskog sleta Fru-ško-gorske župe iz 1914 god. Odavde je Nj. Vel. Kralj sišao u dvoranu i pošao do svoje estrade, gde Mu je bila opremljena spomen-knjiga za upisivanje, u koju se upisao kao prvi posetilac ove izložbe a odmah za njim upisao se i Nj. Vis. Prestolonaslednik Petar. Zatim su se u knjigu upisali i ostali odličnicv: ministri, strani poslanici j svi prisutni delegati na ovoj izložbi. Odavde je Nj. Vel. Kralj otišao da poseti još odeljenje župe Beograd, gde Ga je dočekao i pozdravio starešina br. Branko Živkovic, koji Mu je pokazao i iserpno objasnio sve predmete u svome odeljenju, gde je mnogo diagrama, grafičkih pregleda, fotografija, idejnih skica za domove, zastave i t. d., a što je naročito skretalo pažnju to je drveni model Sokolskog doma Beograd IV (Čukarica), izraden od brata Ka-pošvarca. Zatim je tu i originalna slika u masnim bojama brata starešine Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra, svojina Sok. društva Beograd I, grb napravljen od spomen-klinaca Sokolskog društva Obrenovac i t. d. Pošto je ovim N j. Vel. Kralj s N j. Vis. Prestolonaslednikom obišao celu izložbu, to se lakim poklonom oprostio od prisutnih, koji su Ga burno pozdravljali i uputio se prema izlazu, dok je vojna muzika intonirala narodnu him-nu. ?a sve vreme obilaženja izložbe Nj. Vel. Kralja i Nj. Vis. Prestolonaslednika pratili su prvi zamenik starešine br. G angl, drugi zamenik starešine br. Paunkovič i treči zamenik starešine br. Lacko Križ. U dnu dvorane gde je Kralj stajao za vreme govora brata Gangla tu je bi- lo namešteno Kraljevo odeljenje gde su se nalazile sve zastave koje je Nj. Vel. Kralj podario pojedinim Sok. dru-štvima, lovorovi venci, a levo mač Nj. Vel. Kralja pobednvčkoj vrsti sa diplo-mom što sada pripada Sok. društvu Ljubljana. J4a protivnoj strani dvorane stajala je na visokom podnožju hista ilr. Miroslava Tirša, našeg velikog učitelja i osnivača. Iz pojedinih loža sa galerije spuštali su se dugački pirotski čilimovi na kojima su sc nalazila ispi-sana mnoga sokolska gesla. Napuštajuei Oficirski dom, Nj. Vel. Kralj izrazio jc stareš’nstvu Naveza o izložbi svoje puno priznanje, rekavši pri torne, da je ugodno izne-naden njenom lepotom. Rukovavši se srdačno sa zamcnicima saveznog starešine Nj. Vel. Kralj i Nj. Vis. Prestolonaslednik Petar, ispračcni su burnim pokliciina, a koji su ujedno zaorili i od Strane mnoštva gradanstva, koje je va- ni čekalo, sve dok kraljev autoniobfl nije odmakao. Ovu izložbu, kao što smo več na-pred naveli, posetio je velik broj naj-odhčnijih ličnosti, medu kojima su bili zapaženi g. dr. M. Srškič, pretsednik vlade, Boža Maksimovič, ministar pravde, g. Drag. Stojanovič, ministar vojske i mornarice, g. L. Radivojevi'č, ministar saobračaja, g. dr. Milorad Dordcvič, ministar finansija, g. Ž. Lazič, ministar unutrašnj.ih dela, g. dr. I. Šumcnkovič, ministar trgovine i industrije, g. dr. Boško Jevtič, ministar spoljnih poslova, g. dr. Radenko Stankovič, ministar prosvete, g. Čolak Antič, ministar Dvora, g. dr. Lavoslav Hanžek, ministar fizičkog vaspitanja naroda, koji je došao u sokolskoj odo-ri kao član uprave Sokolskog Saveza. Pored članova vlade prisustvovali su otvorenju izložbe još g. dr. A. Pavelič. pretsednik Senata, g. dr. Kosta Kumanudi, pretsednik Narodne skup- Pre no što predemo na detaljno iz-laganje Sokolske izložbe, po pojedinim župama, reči čemo, da kod svih prevladuje ogroman broj fotografija iz po ratnog doba, koji Veoma rečito ilustru-je ogromnu delatnost celokupnog našeg Sokolstva. Isto tako veoma veliki je broj zastava, koje veoma ukusno rasporedene daju naročito veličastven izgled izložbenoj dvorani. Poveščemo naše čitaoce po redu, kako su pojedine župe dobile mesto u dvorani. Svečano mesto zauzima odeljenje: »Naš Kralj i Sokolstvo«. U ovom odeljenju nalaze se svi darovi, koje je Nj. Vel. Kralj poklonio Savezu, župama ili pojedinim društvima. Tu je Kraljev mač, venci i zastave, te plaketa u bron-zi, prvo odlikovanje, koje je Savez SKJ predao Nj. Vel, Kralju prilikom otvorcnja ove izložbe. Zagreb. Ima puno uspomena sa II svesokolskog sleta 1911 g. u Zagrebu. Na velikoj slici vidimo prvake_ celog Sokolstva, tu su brača: dr. Šajner, Stevo Todorovič, dr. L. Popovič, Voja Živanovič, Atanasov, Mošcioki i ostali odličnici. Dve veoma lepe plakete; je-dna poklon Američkog Sokolstva, a druga poklon Poljskog Sokolstva Hr-vatskom Sokolstvu prilikom toga sleta. Srebrni venci, lipova srebrna grančica, diplome iz predratnog doba. Veliki grafikon, koji pretstavlja razvoj župe, dosta je pregledan. B. Luka. Ima veoma mali broj sokolskih stvari; pa pored svega toga ima veoma interesantnih stvari, kao n. pr. zastava sa Petrom Mrkonjičem, čijc je ime nosila župa u JSS. Banjalučki proces na početku rata, na kojem su mnogi istaknuti sokolski radnici osudeni na smrt i dugogodišnju robiju. Tu je i originalna beležnica drž. tužioca, i op-tužniea, te rešenja o raspuštanju Sokola, s originalnim potpisom Potioreka. Osijek. Najinteresantnija je u ovom odeljenju bez sumnje knjiga: »Нуего-nimi mercurialis dc arte gymnastica«, izdata 1601 god. Spomena vredna je diploma »Srijemskog Sokola u Vuko-varu«, izradena u veoma živim bojama, a koja se davala novoprimljenim članovima. Prosvetni rad prikazan je na originalan način, u slici. Ima dosta diploma i prelaznih nagrada. Zanimljive su slike Srpskog i Hrvatskog Sokola iz predratnog doba. Veoma je lepo šo-kačko narodno odelo, izradeno od je-dnog brata kao poklon br. starešini, Nj. Vis. Prestolonasledniku. Sušak. Iz mnogobrojnih pobednič-kih venaca i diploma razvidan je obi-lat tehnički rad u župi. 8 grafikona pokazuju nam naporan rad uprave na razviču Sokolstva u župi. Novi Sad. Slet Srpskog Sokola u Ravanici 1907 god. na Vidovdan dokazuje nam da je več onda Sokolstvo u ovim krajevima koračalo svojim čvrstim koracima ka konačnoj pobedi. Tu je list »Srpski Soko« od 1906—1911 g.; načelnička truba Fruškogorske Sokolske župe. Veoma jc zanimljiv zapisnik Srpskog Sokola u Sr. Karlovcima od 1904—1907 g. U slici je prikazano celokupno stanje župe veoma dobro. Ima dosta diploma i venaca pobedničkih. Beograd. I ovde ima mnogih interesantnosti. Spomena vredne su slike pred. zbora Sokola u Beogradu iz 1908 g. i Srpskog Sokola u Zemunu iz 1912 g. Nekoliko venaca i prelaznih darova. U ogromnom broju fotografija jedva može da se čovek snade. Sedam grafikona dosta pregledno pokazuju župsko delovanje. Ljubljana. Tu nailazimo na veoma dragocene istorijske podatke. »Nauk o telovadbi« iz 1867, i !I deo iz 1869 g., nadalje 6 godišta »Slovenskog Sokola«, od 1904—1910 g. Diploma primljenog člana Steve Mandiča od 4 X 1863 g. Veliki broj starih zastava i fotografija, koje vrlo rečito svedoče o visokom stupnju Sokolstva i njegovoj snazi još iz dalekog predratnog doba. Mostar. Izmedu velikog broja fotografija ističu se »Slike iz prošlosti« Gimnastičkog društva »Obilič« u Mo-staru, te stare zastave i emblemi Sokolstva. Fotografija presude u — napred več pomenutom — banjalučkom prvencu s originalnim potpisima osude-nih, da su istu primili k znanju. štine, čehoslovački poslanik br. dr. Robert Flider, poljski poslanik g. Ginter i rumunski poslanik g. Guranesku, danski poslanik g. Bijering, albanski poslanik g. Rauf Figo, pretstavnik ruske emigracije g. Štrandman, rektor univerziteta g. dr. Petkovič, vice guverner Narodne banke g. Čingrija, potpredsednik Beo-gradske opštine g. dr. Bogdanovič, kao i pretstavnici nacionalnih i kulturnih organizacija. Vrlo jc srečna bila zamisao našeg Saveznog prosvetnog odbora što je u sporazumu s upravom beogradske ra-dio-stanice organizovao radio-prenos svečanog otvaranja ove izložbe, čime je bilo omogučeno i svoj našoj brači i sestrama u zemlji da prate ceo tok otvaranja ove velike i toliko značajne priredbe za naše Sokolstvo. Kao radio-izvestilac pri otvaranju ove izložbe bio je br. prof. Bogoljub Krejčik. Prenos je trajao od 10'30 do 11-30. Split. Ovde počasno mesto — koje joj ,i pripada — zauzima zastava splitskog Sokola iz 1893 g. Neobično je interesantna traka u našim današnjim državnim bojama, koja je vezana na zastavu 1912 god. Tu su slike poginulih i streljanih nacionalista u ratu. Puno starih fotografija lepo pretstavlja kako je Soko i ovde več davno ra-širio svoja močna krila. Župe, koje još robuju, pretstavlje-ne su po zastavama Sokola u Puli, Gorici, Idriji i Volovskom-Opatiji. Veliki broj traka za zastave, koje su možda još doskora bile zakopane negde u Italiji i Austriji. Po velikom broju fotografija vidi se i ovde živi rad na Sokolstvu u prošlosti, a koji je sada prisiljen da počiva i da čeka bolja vremena. No nadajmo sc da če i njima sinuti sunce slobode; brači sa one Strane granice kličemo naše lepo sokolsko geslo: »Ustaj, živi, bori se, ne kloni!« Kranj. Pokazao nam je da ima ve-liku tradicij u. 6 veoma dobrih grafikona prikazuje nam veliki rad u župi. Veoma je zanimljiva zastava Jugoslo-venskih Legija u Rusiji, sada naraštaj-ska zastava. Niš. U ogromnom broju fotografija gledalac se slabo snalazi. Rad u župi slabo je prikazan. Fotografije za to — ma koliko ih bilo — zaista nisu dovoljne. Kragujevac. Nekoliko slika dokazuje nam, da je ovde postojao sokolski rad i pre ujedinjenja. 11 grafikona veoma lepo i pregledno prikazuje razvoj župe. Pobedničkc diplome i venci svedoče o dobrom tchničkom radu u prošlosti. Tuzla. Omladina toga kraja okup-Ijena u Srpskom Sokolu delovala iskreno i nesebično na nacionalnom polju, a kada je došlo vreme i krvlju svojom je to dokazala. Sve ovo vidi sc iz nekoliko velikih slika; nalazimo medutim, da je Miško Jovanovič za-služio dostojnije mesto, no ono na koje ga jc postavio aranžer ovog odeljenja. Tu jc zastava Srpskog Sokola u Bičkom. Mapa župe pak na veoma pregledan i originalan način prikazuje celokupno stanje u župi. Župa ima i mnogo svojih edicija; naročito se isti-ču več dobro poznati Bogičevičevi »Priručnici za prednjačke ispite«. Novo mesto. I ovde sc vidi, da je rad na Sokolstvu davnošnji. Naročito se ističe I nagrada za više odeljenje na medusletskim utakmicama Slovenske Sokolske Zveze 1910 god. Pored ovog ima još mnogo diploma i drugih nagrada za savestan nesebičan i naporan sokolski rad. Ističe sc još i zastava iz 1913 god. Sarajevo. Ovde vidimo samo slike, zastave i neke radove naraštaja u dr-vetu. Nema grafikona, no samo jedna mapa, na kojoj je štapičima prikazan rad. Nije dovoljno pregledno, i sem originalne zamisli ništa ne govori u korist ovoga. Ruski Soko. Vredno je napomenu-ti jedan veoma lepi pehar kao prcla-zan dar, i srebrn venac Ruskog Sokola u Zemunu. Skoplje. Preglednost nije baš najbolj a. Ističe se veoma lepa zastava Skopskog društva, sva izradena u zlatu; nadalje dar Zagrebačke župe Skop-ljanskoj prilikom sleta u Skoplju 1928 god., rad u bronzi našeg priznatog umetnika F. Kršiniča. Veoma su za-nimljivi grafikoni. Karlovac. Puno venaca s raznih sokolskih utakmica svedoči i ovde, da je Sokolstvo več davno izašlo iz svoga početiričkog doba. Diagrami nisu tako loši, ali su veoma sitni i sfoga nepregledni. Veoma interesantni su zapis-nici od 1885 g. i stari novinski isečci, kao i stara zastava. Cetinje. Ističe se jedino lepa zastava sa Njegoševim rečima, i gusle, koje su rueni rad. Bjelovar. Pored diploma i venaca pomena vredna je slika osnivača Srpskog Sokola vi 1907 god. Rad u župi nije prikazan na nikakav pregledan način. Šibenik. I ovde je Sokolstvu pro-šlo preko tri decenija. Medu mnogim fotografijama vidimo Sokolsko društvo u Šibeniku iz 1904 g. i I slet Kre-šimirove župe 1908 g. Stanje u župi prikazano je veoma oskudno. Rezolucijom savezne glavne skup-štine od 29 marta 1931 ustanovljena je na području Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije nedelja sokolske štampe. Cilj je te nedelje da se sistemat-skoni snažnom propagandom što više populariše sokolska štampa, kako medu Sokolima tako i u širokoj javnosti, i na taj način poveča broj pretplatni-ka na sokolske listove i unapredi prodaja i čitanje sokolskih knjiga i ostalih publikacija. Propagandna nedelja sok. štampe održače se i ove godine, i to od 11 do 17 decembra. Propaganda sokolske štampe ima se za to vreme izvršiti na ovaj način: 1) U nedelju, 11 decembra o. g., održače se u svim sokolskim jedinica-ma pred celokupnim članstvom predavanje o važnosti štampe uopšte, a naročito o značenju sokolske štampe za razvitak Sokolstva i sokolske svesti. Grada za predavanje sadržana je u 51 broju »Sokolskog glasnika« iz 1931 g., kao i u decembarskom broju »Sokolske prosvete« od prošle godine i u no-vembarskom broju od ove godine, koji če uskoro izači. 2) Od 11 do 17 decembra 1932 održače se svaki dan u svima sokolskim jedinicama pred svima vrstama u sokolani govori pred vrstom c istoj temi, 3) Za vreme propagandne nedelje postavice se u svima sokolanama na vidnom mestu natpisi sa pozivom na pretplaiu, kupovanje i čitanje sokolskih časopisa i knjiga, 4) Za to vreme deliče se u svim sokolskim jedinicama propagandni let-ci za sokolsku štampu. 5) U propagandnoj nedelji u svim sokolskim jedinicama sakupljače izve-stioci za sokolsku štampu odnosno (gde ovih nema) drugi za to odredeni članovi društvene uprave odnosno pro- Celje. Vidno se ističe istrajni i dugogodišnji tehnički rad; ima mnogo pobedničkih venaca, nagrada i diploma. Diagrami lepo prikazuju razvitak župe. Od vrednosti jc slika »Narodni tabor u Žalcu 1890 g.« i stara zastava »Telovadnog društva Celjski Sokol«. Varaždin. Iz jedne spomenice vidi se da je Soko osnovan več 1877 g„ no uskoro je prestao delovanjem, da sc 1902 g. ponovo osnuje. Veoma su interesantna prva pravila, potvrdena od »c. i kr. zemaljske vlade u Zagrebu« 1877 g. Ima dosta diploma; no rad u župi je slabo prikazan. Vel. Bečkerek. I ovde Sokolstvo nije skorašnje; o ovome najbolje svedoči optužba i presuda u originalu okr. suda u Segedinu protiv sokolskih ra-denika toga kraja. Isto je veoma interesantno pismo br. dr. L. Popoviča od 23 VIII 1912 g., kojim daje uputstva za daljnji rad osnivačima Sokola u V. Kikindi. Zanimljive su slike sa sleta u V. Kikindi, koji je održan na onaj Vidovdan. kada su borba i revolverski pucanj u Sarajevu oglasili početak našeg oslobodenja i ujed njenja. Vidimo ovde i program prvog nastupa Srpskog Sokola 1913 g. i sliku prednjačkog zbora u Vel. Beokereku 1912 g. Ovako smo ukratko prešli sva odeljenja, koja zauzimaju pojedine župe. * Jedina župa, koja na izložbi nije zastupana, to je Maribor, jer su njeni predmeti prekasno stigli. Naš Savez zauzeo jc sredinu velike dvorane Oficirskog doma. Prosvetni odbor je na veoma ubed-ljiv način prikazao veliki i naporan rad na širenju sokolske prosvete. Vidimo tu razne i mnogobrojne edicije saveznog prosv. odbora, kartoteka, no-vinske isečke, diapozitive, filmovc, radio i t. d. Lutkovno pozorište iz Tuzle. Kao drugi deo mogli bi uzeti odeljenje: Vojska i Sokolstvo. Ovde imamo mnogobrojne fotografije, iz kojih se jasno vidi, da i naša hrabra vojska veoma aktivno učestvuje u sokolskom radu; imamo tu mnogobrojnih diploma i prelaznih darova. Veoma je lepa plaketa JSS podoficirskoj školi u Zagrebu za učestvovanje na I svesokol-skom sletu 1922 g. U sledečem odeljenju imamo mnoge darove našem Savezu; fotografije onih, koji su nas uvek dostojno i s puno slave reprezentovali u inostran-stvu. — Tu je i Jugoslovenška sokolska matica sa svojim mnogobrojnim izdanjima. — Razvoj svih pripadnika našega Sokolstva u velikim slikama prikazan je veoma pregledno. Ogromne knjige sa novinskim isečcima služe kao ogromna i neiserpna gra- svetnog odbora svakog dana med« članstvom, naraštajem i decom pret-platnike za sokolske listove . 6) Po prethodnom odobrenju Min. prosvete, koje če isposlovati Savezna uprava, održače se u toku propagandne nedelje, po sporazumu društvenih imrava i mesnih školskih vlasti, u svima osnovnim i srednjim školama predavanje o sokolskoj štampi, i sakupljače se pretplatnici na sokolske listove, u prvom redu na »Sokolič« i »Na-šu radost«. 7) Za vreme propagandne nedelje preuzeče sve sokolske jedinice usmeno ili pismeno potrebne korake da se mesne javne čitaonice i ostali javni lokali u kojima se čitaju novine (kavane, restauracije i dr.) pretplate na glavni savezni organ »Sokolski glasnik«. 8) Uprave sokolskih društava (četa) izložiče za vreme propagandne nedelje u svim sokolanama i sokolskim čitaonicama — a po mogučnosti i u privatnim knjižarama — na vidnom mestu spisak sokolskih knjiga i časopisa, naročito izdanje Saveznog prosvetnog odbora i Jugoslovenske sokolske matice. 9) Za vreme propagandne nedelje održavače se u svima sokolskim jedinicama sakupljanja oglasa za »Sokolski glasnik«, neče svako društvo po-stojati da prikupi barem do dva oglasa. Uputstva za prikupljanje oglasa i oglasne tarife objavljeni su u 31 broju »Sokolskog glasnika« iz 1931 godine. O uspehu propagandne nedelje sokolske štampe podneče sva društva (čete) izveštaje na obrascima koje če im Savezni prosvetni odbor poslati preko župskih uprava. Neka svaka sokolska jedinica i svaki član velike naše sokolske zajed-nice savesno ispuni svoju dužnost i prinese potrebne žrtve za napredak i snažen je naše sokolske štampe. Vreme je kratko, i zato odmah svi na posap! tla za istoriju našega Sokolstva; isto tako i ogromni albumi sa fotografijama sa sleta u Beogradu 1930 g. i sa priredaba ostalih župa i društava. Na sredini dvorane na velikoj karti Jugoslavije zastavicama je veoma lepo prikazano brojno stanje i š'-rcnjc naših jedinica. — Savez je izlo-žio i razne modele: sokolana spolja i iznutra, letnje vežbalište. taborovanja i gotovi planovi za gradnju sokolana. Na kraju maramo spomenuti vvo-ma ukusna odeljenja naših dobavljaea: Palčiča i Oražena kao i sportske rad-njc. Li parteru je odeljenje: »Fizičko vaspitanje«. Ovo odeljenje, uredeno na veoma uknsan način, pretstavlja svu lepot« pravilnog fizičkog vaspitanja. Odeljenje prikazuje fizičko vaspitanje prema naučniin prineipima. U ecntral-nom delu odeljenja nalazi se plastičan, metalan dijagram, koji pokazuje pri-rodnu razliku izmedu fizičke snage muškog i ženskog spola S jedne i s druge strane ovoga dijagrama nalaze se jzvanredno lepe fotografije, iz kojih se viue rezultati harmoniskog teles-nog vaspitanja kod muškog i ženskog spola. Na ovim fotografijama prikazani su momenti iz mnogih oblasti te-lesnog vaspitanja. U odeljenju su izneseni takoder na lepim, velikim fotografijama, momenti i principi školskog telesnog vež-banja. Isto tako praktično i instruktivno pretstavljen je odnos izmedu telesnog rada i potrebe islirane kao i odnos izmedu telesnog rada i disanja. Osim toga odeljenje je ukrašeno silhuetama, kojima su prikazani pojedini položaji tela pri lakoj atletici. Na galeriji nalazi se odeljenje: »Telesno vežbanje i zdravi je«. U ovome odeljenju prikazani su rezultati na-učnih istraživanja o odnosu izmedu telesnog vežbanja i zdravlja. Naročito su za Sokole i vežbače uopšte interesantne slike o učestvovanju i stanju pojedinih mišica za vreme telesnog vežbanja. Lepi i slikama prikazani su i štetni uticaji koje ostavljaju na telo mnoga zanimanja i pozivi, kod lica-koja ne vrše telesno važbanje. Evo, ovako ukratko potrudili smo sc da pretstavimo našu prvu Sokolsku izložbu. Moguče je, da smo nešto i prevideli i da nismo ovde spomenuli, no isto tako apsolutno je i nemoguče sve spomenuti; zato, bračo i sestre, ne žalite truda, dodite i vidite, jer, zaista. u skoroj budućnosti neče vam se pružiti ovakova prilika da na jednom mestu vidite rezultate sedamdesetgo-dišnjtg na por nog i plodnog naSeg sokolskog rada. Štoga do videnja u Beogradu, što skorijc. —- Zdravo! ------------- Кгож dvoranu Sokolske izložbe u Oficlrskom domu u Beogradu Z d r a v o 1 Beograd, 14 novembra 1932 g. SAVEZ SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE „ I zamenik starešine: E. GANGL, s. r. Pretsednik prosv. odbora: Tajnik: DR, VLADIMIR BELAJČIĆ, s. r. . ANTE BROZOVIĆ, 9. r. Str. 4. __________________________»SOKOLSKI GLASNIK« God. HI. - br. 46. RosIJa - Fonsier ♦ društvo za osiguranfe i reosiguranfe ♦ Beograd Konferencija narodno~ odbranbenog oiseka Saveza SKJ U subotu dne 12 novembra o. g. održana je u Beogradu od 10 do 13 i po časova konferencija narodno-od-branbenog otseka Saveza SKJ, na ko-joj su uzeli učešča zastupnici naših pograničnih župa. Konferenciji je pretsedavao savezni referent za narodno - odbranbeni otsek brat dr. Riko Fuks, koji je u iscrpnom referatu iz-neo sve činjenice, kojima treba da se bavi i Sokolstvo kao eminentno nacionalna organizacija. Nakon njegovog referata, koji je primljen s opčim odobravanjem, sledili su referati zastup-nika pojedinih pograničnih župa, pa se zaključilo, da če se ovom radu posvetiti naročita pažnja i da če se sav taj rad podeliti po zonama ito:Jadran-sku zonu sa sedištem u Splitu, na zo-nu, ko ja obuhvata Dravsku banovinu sa sedištem u Ljubljani, na zonu; koja obuhvata delove savske i dunavske sa sedištem u Novom Sadu, i na zonu na teritoriju Vardarskc i moravske sa sedištem u Skoplju. Za uspešno suz-bijanje akcija naših narodnih neprija-telja trebače takoder i uže saradnje s raznim organizacijama, koje se bave narodno - odbranbenim radom, a pre svega i večih materijalnih sredstava, kako bi uspeh mogao biti zbilja osi-guran, jer samo sistematskim radom i sa sličnim sredstvirna možemo da paratizujemo akciju naših neprija-telja. Konferencija župskih starešina Na konferenciji župskih starešina, održanoj u Beogradu na dan 13 o. m., raspravljano jc pitanje sprovadanja u život rezolucije donesene na prošloj glavnoj skupštini Saveza SKJ. Nakon diskusije postignut jc u tomc pitanju potpun sporazum. Starešine župa izneli su zatim svoja opažanja u vezi s radom i kreta-njem Sokolstva u pojedinim krajevima. Konferencija redaktora sokolske štampe Dne 14 o. m. održana je u Beogradu konferencija redaktora sokolske štampe pod pretsedništvom I zam. starešine Saveza SKJ br. E. Gangla, a kojoj su, pored redaktora sokolskih listova i nekojih pisaca, učestvovali II zam. saveznog starešine br. Dura Paunkovič, pretsednik saveznog pro-svetnog odbora br. dr. Vlad. Belajčič, savezni tajnik br. Ante Brozovič i savezni ekonom br. Branko Živkovič. Konferencija se bavila raznim pitanji-ma, koja su u vezi .s uređivanjem i materijalnim stanjem prvenstveno listova Saveza SKJ. U težnji da se štam-pa Saveza SKJ što bolje i svestranije unapredi, izradiče se načrt, prema kome če se imati da upravlja naročito glavni organ Saveza SKJ »Sokolski glasnik«. Ovaj načrt delovanja savez-ne sokolske štampe pretrešče se na narednoj konferenciji sokolskih redaktora, koja če se održati u prvoj polovici decembra u Beogradu. Sokolska radio - predavanja RADIO - STANIČA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja odi'žavaju se: dne 18 o. m. predaje br. Nenad Rajič o temi: »Porodični duh u Sokolstvu« ; dne 25 o. m. predaje br. dr. Maks Kovačič o temi: »Rad sokolskih pro-svetara na prosvečivanju sokolske omladine«. Predavanja održavaju se svakog petka od 20 do 20.30 časova. Popularna sokolska radio - predavanja Sledeče popularno sokolsko radio -predavanje održače se: dne 27 o. m. predaje br. Filip To-šovič o temi: »Iz novijc istorije tcles-nog vaspitanja« (umesto predavanja br. dr. Todora Petkoviča o temi: »O sokolskom bratstvu«), Ova popularna radio - predavanja održavaju se svakog drugog tedna u najavljenim datumima od 17 do 17.25 časova. " Mlin ИУУ r Ul >iW—в~тгпгп POZIV! Molimo braču i sestre:- župske načelnike, načelnice i prosvetare, da nam h i t n o pošalju svoje fotografije kao i odgovore na priposlana pitanja, da ih tako primimo n a j d a 1 j e do 22 o. m. U redništvo. 2) Projekat Saveza sportskih saveza pisan je nejasno, pa se iz njega ne razabire, da li se Sokolstvo uopšte uvažava, a nikako nije rečeno, da bi se Sokolstvo moralo prvenstveno uvažavati, kako bi to bilo najpravilnije. Radi toga je ovaj projekt nejasan i neprihvatljiv. 3) U samom tom projektu nema ni govora o torne, da bi se konkretno upo-zorilo na to, što fizičko vaspitanje daje našem narodu i na koji način da mu koristi. Načelništvo Saveza SKJ moli stoga, da se izvršni odbor Saveza sa-glasi s ovim njegovim stanovištem, pa če onda ono da izradi jedan novi projekat zakona, a koji če predložiti narednoj sednici izvršnog odbora. — Prima se do znanja i odobrava. Nadalje zamenik načelnika Saveza brat Jeras iznosi predlog načelnštva Saveza, da se ishodi izmena dosadaš-njeg pravilnika o Kraljevom maču .i to tako, da on može biti nagrada ne samo za društvena, nego i za župska ode-Ijenja, jer u državi danas ima malo sokolskih društava, koja su kadra da postave vrste za natecanja za Kraljev mač. Povedenom debatom zaklj.učuje se, da se ovaj predlog vrača načelni-štvu Saveza na ponovno proučavanje, jer je izvršni odbor mišljenja, da je potrebno da Kraljev mač baš ostane samo kao nagrada za društva, jer se time hoče da se podigne rad u samim društvima. Konačno brat Jeras izveštava o priredbama, koje se spremaju naredne godine, a to su: pokrajinski slet i medusletske utakmice u Ljubljani. Na pripravama za ove priredbe radi se vrlo živo, a detaljan program tehnič-kih nastupa razradiče, se na zajedni-čkoj sednici načelništva i tehničkog odbora Saveza, koja če sc 27 o. m. održati u Ljubljani. Iznaša nadalje žel ju sednice zbora župskih načelnika i načelnica glede podmirivanja troškova od Strane Saveza za polazak župskih načelnika i načelnica na ovc zborove. Zaključuje se, da se izveštaj prima do znanja, ali radi nedostatka materijalnih sredstava Savez nije u mo-gučnosti da plača troškove polaska župskih načelnika i načelnica na po-menute sednice. Glede pak besplatnih župskih željezničkih karata zaključilo se je, da če Savez poraditi, da bi one važile i u smeru od sedišta župa prema Ljubljani. Brat Živkovič upučuje na brata Jeras upit glede saveznih prednjačkih škola i to s razloga, da se u ovom pitanju vidi konačno stanovište načelništva Saveza, pošto se radi o raspoložbi pomoči župama. Brat Jeras odgovara, da načelništvo u tom pogledu nije donelo kon-kretnog zaključka. Samo pitanje pro-učava se i o njemu referisače se na narednoj sednici izvršnog odbora. Pretsednik gradevinskog otseka brat Momir Korunovič potanko izveštava o obilasku južnih krajeva države, gde je obišao sokolske domove, Župa Beograd IZ TOŽ BEOGRAD Tečaj za društvene prednjake u župi. Da bi se pomoglo i slabjim društvoma, koja nisu u mogučnosti da odr-že tečajevc po svojim društvima bilo iz kojih razloga, župa je odlučila da održi jedan tečaj u rangu društvenog tečaja na koji se prijavilo_25 slušalaca. Na tečaju če predavati članovi PO i TO župe. Tečaj je otvoren 15 o. m. u pri-sustvu br. Smiljaniča, delegata starešinstva župe. Tečaj završava 30 o. m. posle ko-jega bi trebalo održati jedan tečaj za vode sokolskih četa. — Z. P. OSVEĆENJE DOMA SOKOLSKOG DRUŠTVA BEOGRAD III Veliko je zadovoljstvo pisati o ma čijem uspehu, a o sokolskom naročito. Uspeh ma čijeg rada ne raduje samo onoga, koji je radio, nego i svakog prijatelja rada. Uspeh Sokola Beograd III raduje sve nas. Uvek kadgod se k njima dode primeti se izvesitan napredak, stalno koračanje napred. Primer retke istrajnosti, velikih napora i ljubavi prema sokolsko j ideji. I danas su svi ti napori, i ta žilava istrajnost i sve po-žrtvovanje bez koga se ništa veče ne kao u Učkovu, Devdeliji, Prilepu, Bi-tolju i Struži. Zapazio je, da se svi ti domovi manje - više grade bez odobre-nja stručnog mišljenja gradevinskog otseka. Predlaže također, da se po-novo uputi akt na nadležno mesto, da se zvanična lica ne bi upuštala u osni-vanje sokolskih četa '. društava. Brat Steva Kneževič mišljenja je, da je potrebno, da gradevinski otsek izradi potrebne načrte za domove društava i četa, pa kad budu ovi načrti i izradeni, da se onda dadu na upotrebu onima, koji hoče da grade. — Prihva-ča se izveštaj brata Korunoviča i sta-" novište brata Kneževiča. Za savezni prosvetni odbor pod-nosi izveštaj pretsednik brat dr. Vladimir Belajčič, koji ponajpre referiše o dosadašnjim održanim radio-preda-vanjima kao i o programu daljnjih predavanja. Izveštava, da je brat Dimitrije Rašič, iz Kule, zatražio da mu sc odobri izdavanje mesečnog sokolskog lista »Vesnik«, koji bi izlazio litogra-fisan. Sokolsko društvo Ruma počelo j c izdavati svoj list štampom. Prosvetni odbor Saveza bavi se i dalje ocenom knjiga, pa je mnoge od njih dobio i na recenziju. Medutim župa Zagreb izdala je jednu knjižicu »Kako da budem dobri Soko«, a da za to nije zatražila prethodno odobrenje. Izveštava, da je izdan raspis za prvi decembar i moli da se isti naknadno odobri. Jednako ponoviče se raspis radi igranka, dok sc izraduje sada načrt programa za te-dan sokolske štampe. Prosvetni rad po župama lepo se razvija, pa je održan i čitav niz prosvetnih tečajeva. Zapazilo se. da se počelo praktikovati da po više župa održavaju zajedničku pri-redbu. Prosvetni je odbor mišljenja, da bi za priredbe ovakve vrsti trebalo naročito odobrenje Saveza. Referiše o sednici novinara i o njezinim zaključ-cima. — 'Izveštaj se prima do znanja i zaključuje da se imadu sprovesti svi predloži iznešeni po prosvetnom odboru. S obzirom na referat brata dr. V. Bclajčiča u vezi s novim pravilnikom o saobračajnim povlasticama, zaključilo se je, da Savez takoder zatraži po-vlastice i za savezni prosvetni odbor kao i za saveznu štampu. Posle toga rešavala su se neko j a organizatorna pitanja interne prirode. Brat dr. Mirko Bujič podnosi referat o radu socijalnog otseka. Izveštava, da su poduzete sve pripremne radnje i ispitane prilike i mogučnosti za izvodenje socijalnc akcije u Savezu. On je izradeni i prošireni pravilnik otseka dostavio na uvid i mišljenje bratu dr. Fuksu, pa če ga zatim proslediti or-ganizaciono-pravnom otseku radi spro-vodenja nadležnom forumu. — Prima se do znanja. IZ UREDNIŠTVA Radi tehničkih prepreka naš list izišao je s jednim danom zakašnjenja, što molimo da se uvaži. može postiči, dobili svoje priznanje. Ljubav prema poslu i bratski složan rad dali su delo za poštovanje. Svi, koji su na ovom poslu saradivali, da ih ne imenujemo, dali su sve što su mogli. Bilo je tu velikih prepreka, ali su one otklanjane, bilo je teškoča, ali su one savladanc i samo se tako moglo doči do uspeha i do zadovoljstva, da se uživa u postignutom delu. Osvečenje njihovog doma bilo je jedna lepa i retka svečanost u presto-nici. Velika radost vladala je u svima sokolskim redovima, jer je ovo prvi sokolski dom u Beogradu. Od osam društava, koliko ih je ovde sada, ni jedno nema svoj sopstveni dom i stoga je ovaj prvi, dočekan i pozdravljen oduševljeno kako od Strane svih Sokola tako i od mnogobrojnih gostiju. Iako svečanosti uopšte imaju for-malan karakter i izvode se po utvrdc-nom ceremonijalu, te izgleda, kao da su one same sebi cilj, ipak ova svečanost u svima svojim delovima, izra-žavala je nešto više. Izlazila je iz okvira uobičajenih svečanosti. Imala je izvesnu sadržinu, koja je bila 'vrlo impresivna. Nije bila prazna formalnost, nije bilo one ukočene zvanično-sti i hladne rezervisanosti. Ona jc bila topla, imala jc dušu. U atmosferi sr-dačnosti, koja je zračila iz srdaca svih prisutnih, otpočela je i razvijala sc ova retka sokolska proslava. CBKORHA I bogosluženje svih trojice svešte-nika — pravoslavnog, starokatoličkog i mojsijevca — i prigodna pastirska reč prve dvojice, prožeta ljubavlju za Sokolstvo, s jakim naglašenim nacionalnim akcentom, kao i govor br. starešine i pozdrav pretsednika Jadranske straže, sve je to bilo lepo usklade-no u jednu divnu harmoniju priznanja i hvale sokolske misli. Dom je nazvan hramom velike bratske ljubavi, sloge i jedinstva. Utisak ovc sokolske proslave bio je jak i vrlo prijatan. Osetilo sc kolika jc snaga u sokolskoj ideji, kako je oduševila i privukla sve. Gosti su se razišli u uverenju, da je Sokolstvo naša nada. Značaj ove proslave leži baš u tom propagandističkom uspehu i t0 treba naglasiti. Svečanosti su prisustvovali izasla-nik Nj. Vel. Kralja, izaslanici Nj. Svetosti Patrijarha, ministra vojske i mornarice, ministra za fizičko vaspitanje, komandanta Beograda, pretstavnici raznih udruženja i svih sokolskih društava u Beogradu, isto tako i mnogo-brojni gosti koji su prepunili prostrano vežbaonicu i ostale prostorije. Na taj način ukazana je pažnja i odato zasluženo priznanje saraunicima i pre-gaocima ovog dela. Uveče je priredena prva akademija u novom domu. Poseta jc bila isto tako sjajna kao i pre podne. Gosti su pozdravljeni oduševljenim govorom br. starešine, pa su onda otpočelc vež-be. Na akademiji su uzeli učešča članovi Sok. društava Beograd I i II sa po jednom točkom. Prvo je vežbao ženski naraštaj »Ritmički sastav« vrlo lepo i s lakočom, koja je zadivljala. Male vežbačice odlično su savladalc ovaj dasta kornplikovan sastav za njih. Za tim je muški naraštaj Sokola I iz-veo vrlo uspešno vežbu »Različnosti«. Treču točku dali su članovi »Vežbe na razboju« u kojima su pojcdinci pokazali '-'cliku izvežbanost i rutinu. čc-tvrta točka bila jc »Hej tvubaču«, koju su savršeno izveli članovi Sokola II. Ova izrazito herojska vežba burno jc pozdravljena. Za tim jc došla peta točka: »Za slobodu« simbolična vežba iz burne prošlosti našega naroda. Slikovito prikazano naše robovanje, borba i umiranje za slobodu i najzad oslo-bodenje Vežba je izazvala veliko uzbudenje u pojedinim tragičnim pri-zorima. Vežbc su izvodene uz pratnju društvenog orkestra, koji pokazuje sve bolje ‘uspehe. Napreduje uporedo s napretkom društva, što je za pohvalu. Izmedu pojedinih vežbi dao je nekoliko vrlo lepih stvari. Pored toga otpevao je poznati pe-vač g. D. Jovanovič nekoliko lepih i probranih pesama, koje su još više ras-položile goste. Posle vežbi nastala je igranka. Ova u svakom pogledu uspela svečanost oduševila je još više i potstakla ove inače vrlo agilne i neumorne sokolske radnike. Sokolski dom za ovaj kraj Beograda ima naročiti značaj. On če služiti i ostalim kulturnim i p-Umskim ciljevima. Stanovništvo voli Sokolstvo i pomaže ga u svima prilikama. Uprava društva uspela je da mu Sokolstvo omili i da ga zainteresuje za nj. što je se prilikom ove svečanosti izrazilo vrlo jasno. , , , . Bračo iz Sokola III, svaka hvala i čestitanje za ovaj uspeh! Župa Karlovac SOKOLSKA ŽUPA KARLOVAC Dne h novembra održan jc zbor svih društvenih starešina u središtu župe. Svrha zbora bila je da se pretresu mnoga važna pitanja. Osim toga, trebalo je prodiskufovati i ton kako da se podiže sokolski duh medu članstvom, jer se u poslednje vreme opaža pored velikog broja članstva nedosta-tak sokolske svesti. Na zbor j c došlo 15 starešina (ločim ih je još uvek ostalo mnogo, koji niti su došli, niti su svoj nedolazak ispričali. S onom bračom. koja su do- M V|II sednica Izvršnog odbora Saveza SKJ, održana dne 14 novembra 1932 Brat Gangl izveštava da je bratska ČOS poslala na naše pismo objavljeno u 40 broju Sokolskog glasnika, sledeči odgovor: Bračo i sestre! Pretsedništvo ČOS razmotrilo je potanko Vaš dopis od 28 septembra o. g. pod brojem 9300 i zaključilo je jed-noglasno da Vas uveri, da gled šte iz-nešeno u sportskoj rubrici lista »Ce-skoslovenska republika« ne odgovara gledištu, koje bi izražavalo raspolože-njc .Mi mišljenje češkoslovcnskog Sokolstva ili češkoslovačkih sportskih krugova. Ona izjava bila je uvrščena u list bez znanja ili uticaja bilo zvamč-nih lica .:li sokolskih krugova. Možemo Vas uveriti o torne, da je članak bio privatno mišljenje pisca i da Žale svi odgovorni faktori da jc članak ušao u list. »Ceškoslovenska republ.ka« je međutim prestala da izlazi pa ne može objaviti ispravak. Zato o stvari pišemo u »Vesniku sokolskom« i upo-trebičemo svaku zgodu, koja nam sc bude pružila, da češkoslovačku javnost pravilno informišemo o Vašem besprekornom sokolskom osečanju i o Vašem uzornom sokolskom radu. Nazdar! Dr. VI. Bukovski, starosta. Dr. Pehlat, tajnik. Ovo pismo se prima do znanja, a što se u jedno ima pismeno saopčiti bratsko j ČOS. Nadalje bratska ČOS saopčuje, da če se narednog meseca održati sednica Vibora, pa izražava želju, da na ovoj sednici pozdravi delegata našega Saveza. — Usled nedostatka materijalnih sredstava zaključuje se, da se ne šalje delegat, več da se pošalje pismeni pozdrav. Tajni k Saveza slovcnskog Sokolstva brat Vincenc Štjepanek javlja, da če se početkom decembra započeti iz-davanjem lista toga Saveza. Na naš Savez otpada da prcuzme 90 primeraka toga lista. — Zaključuje se da raspo-dclu tih brojeva sačini savezni pro- svetni odbor u zajednici s ekonomom Saveza. Nadalje brat Gangl izveštava, da su održane sednice narodno odbranbe-nog otseka, scdnica starešina župa i sednica sokolskih redaktora. Na svima ovim sednicama raspravljala su sc interna pitanja našega Sokolstva. O sednici narodno - odbranbenog otseka refer.še br. dr. Riko Fux, koji izveštava, da jc sednica održana 14 o. meseca u jutro i da su na njoj uzeli učešča zastupnici naših pograničnih župa. On jc u iscrpnom referatu izneo sve činjenice, kojima treba da se bavi i Sokolstvo kao eminentno nacionalna organizacija. Nakon njegovog referata sledili su referati zastupnika pojedinih pograničnih župa, pa se zaključilo, da čc se ovom radu posvetiti naročita pažnja i da če se sav taj rad podeliti po zonama, i to: na Jadransku zonu sa sedištem u Splitu, na zonu koja obu-hvata Dravsku banovinu sa sedištem u Ljubljani, na zonu koja obuhvata delove Savske i Dunavske banovine sa sedištem u Novom Sadu, i na zonu koja obuhvata delove Vardarske i Moravske banovine sa sedištem u Skop- Izveštaj prima se do znanja time, da mu se stave na raspoloženje potrebni iznosi, a u granicama budžeta samoga otseka. Zamenik načelnika brat Jeras podnosi detaljan izveštaj za načelništvo Saveza. U prvom redu izveštava o zakonu 0 obaveznom fizičkom vaspitanju, a s projektom koji je predložio M nistar-stvu za fizičko vaspitanje naroda Savez sportskih saveza a koji je projekt Ministarstvo dostavilo Savezu SKJ na mišljenje. Načelništvo SKJ ne slaže se u potpunosti s predloženim projektom, 1 to s razloga: 1) Načelništvo Saveza SKJ stoji na stanov.štu, da je Soko kraljevine Jugoslavije prvi pozvan da sprovada fizičko vaspitanje našega naroda, a to svoje stanovište načelništvo je Saveza SKJ obrazložilo člankom ,koji je ot-štampan u 45 broju »Sokolskog glasnika«. Načelništvo smatra, da je tim člankom stanovište Sokolstva protiv pomenutog projekta zakona o teles-nom vaspitanju naroda iserpivo obrazloženo, i da je dobro rešena forma, kako da se donese i provede ovaj zakon. Svečami Шгој »Salzolslcoo @1азпШа« иш—MM— 11 .....................mn,im, n sa t đecemhra isići će, kao i snake gođine, u povećmkom epsegu. RalcopSse &a ta/ broj prima uredništvo, oglase i narudžbe uprava lista nafdalfe do 22 o. m. im i m Str. 5. sla pretresena su sva ta pitanja. Zbor je otvorio starosta župe brat Mirko Matovič, apelirajući na prisutne da po-mognu svojim autoritetom da sc sve dužnosti u sokolskim jedinieama točno izvršavaju. Izneo je teške materijalne prilike župe, ko j c su nastale zbog neplačan j a dužnog poreza sa strane je-diniea. Župa ima mnoge izdatke i mnoge zadače da izvrši, a ne može kad nema zato materijalne moguenosti. Sve što župa dobi je od svojih jedmiea to im ona i vrati samo u drugom obliku. Zato bi trebalo voditi više računa o tome da j edinicc uplačuju točno i na vreme svoje obaveze. Raspravljajuči o tome pitanju svi su se složili u tome, da bi se članarina morala točno ubirati i to svaki mesec, da se ne sabere suviše velika svota i da bi se u svakoj jediniei morao jedan brat zato žrtvovati. Osim toga nekoja bratska društva i čete i njihovi upravni odbori imaju čudno gledište na sokolski! imovinu. Oni smatraju da je svrha društva sabrati novac, spremiti u blagajnu, a župi nista ne slati, kao da je župa u nekoj drugoj organizaciji. Prema tome zaključeno je, da se ta smetnja ukloni i da sc članarina redovno ubire i čim je ubrana da sc odre-dena svota pošalje župi. Kao drugi razlog što se članarina ne uplačujc navcla su nekoja brača potpuni nedostatak sokolske svesti u pojedinaca. Uslcd poznatih dogodaja h sokolske redove pridošlo je vrlo mnogo članova, koji nikada ranije ni-su bili Sokoli, pa prema tome i ne gle-daju na Sokolstvo onako kako bi trebalo. Nakon toga, na predlog tajnice župskog prosvetnog odbora, zaključeno je, da brača starešine vode računa 0 tome da se u mesecu novembru bez-uvetno održe idejne škole za novo članstvo, a uputc zato dobiče. brača prosvetari od župskog prosvetnog odbora. Svaki brat starešina odgovoran je lično ako se sve to ne provede. U večini slučajeva brača starešine tužili su se na nedostatak saradnika. Pa i tani o gde se takav saradnik nade državne vlasti premeštaju ga često puta bez ikakove službene potrebe. O tome bi se jedanput moralo u saveznom odboru ozbiljno raspravljati, j er takovi slu-čajevi nisu u poslednje vreme tako retki. — V. T. Z. SOKOLSKO DRUŠTVO KARLOVAC Sokolsko društvo Karlovac proslavilo je 6 novembra o. g. tridesetgodiš-njicu svoga opstanka na skroman, ali vrlo lep, upravo elitan način. Petoga uvečer objavljeno je ba-kljadom gradanstvu da svečanost po-činje. Šestoga u 11 sati održana je svečana sednica u gradskoj večnici. Na proslavi zastupao je bratski Savez br. Križ Lacko, III zamenik starešine Sa-veza, a g. Ministra fizičkog vaspita-nja naroda starešina sokolske župe Karlovac brat Mirko Malovič. Osim toga sva obližnja sokolska društva poslala su svoje delegate. Isto tako bile su zastupane mesne vojne i gradanske vlasti i sva humana, kulturna i sport-ska udruženja. Sednicu je otvorio starešina društva brat dr. Variola Josip lepim pozdravnim govorom, u kome je podvukao veliku sokolsko misao i spremnost Sokola, da u svako doba stanu na obranu svoje otadžbine. Ot-poslani su brzojavi Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru i br. Savezu Sokola kraljevine Jugoslavije. Zatim je dru-štveni prosvetar brat Marko Sablič u lepom pregledu prikazao istoriju raz-vitka društva iz čega se videlo da Sokolsko društvo Karlovac može punim pravom da se broji medu naša prva društva i da ima iza sebe znatnu tra-diciju. Naglasio je, da se ujedno ove godine navršuje 25 godina kako su počele i sestre vežbati. Brat Križ Lacko, delegat Saveza, čestitao jc društvu proslavil izrazujuči zelju da i dalje nastavi s radom Brat in ikšič Josip, pretsednik župskog prosvetnog odbora, čestitajue društvu istakao je da je u ono doba kad je društvo stvarano bilo vršnih rodoljuba na čelu grada Karlovca. Proslava je završena akademijom, koja je održana istu večer u sokolani na koioj se vrlo lepo pokazao razvoj telovežbe od pr-vog početka do danas. Što je osobito vredno da se istakne prigodom ove proslave, to je da su vredni društveni funkcioneri ne žaleči truda priredili u zgradi Gradskog načelstva tako lepu. upravo odličnu sokolsku izložbu, koja se može sasvim opravdano meriti s izložbama večega stila. Ovakove proslave potrebno je držati, jer se njima obnavljaju sedanja 1 trga iz zaborava lepa prošlost puna idealnog i požrtvovnog rada, kad se junački sokolovalo, ne tražeei »ni koristi ni slave« oslanjajuči se samo na ■svoju unutarnju snagu, koja jc bila spremna na sve Žrtve. Svako ovakovo seeanje daje pobude za novi rad, a to je od velike važnosti. — V. T. Z. Župa Kranj SOKOLSKO DRUŠTVO BLEJSKA dobrava Naše sokolsko društvo zlasti prosvetni odbor jc pričel s polnim elanom. delovati. Predavanja s skioptič- nimi slikami in kinopredstave se vrše izmenoma. Prav posebna hvala gre požrtvovalnemu bratu Stanetu Pavšeku. Članstvo in tudi ostalo prebivalstvo z velikim zanimanjem poseča te prireditve. Le žal, da je šolska soba tako tesna, skorajda neprimerna. V bodoče so predvidena tudi radio-predavanja. Gledališki odsek pod vodstvom Adolfa Pavlata je sklenil stopiti v stike z gledališkim odsekom br. društva Javornik - Koroška Bela. Pevski odsek zaenkrat radi nepremostljivih ovir 'ni za-počel delovati, kar pa bo v kratkem rešeno. Knjižnico smo tudi otvorili. Dobili smo precejšnje število podarjenih knjig od raznih darovalcev, za katere istim prav prisrčna hvala. Vse delo pa je bolj viseče, dokler društvo nima lastnih prostorov. Zamisel, da se v najkrajšem času postavi na lastnem telovadišču primerna stavba je popolnoma na mestu, ker lc tedaj bo dobilo društvo in prosvetni odsek polni razmah. Prosvetar. KUPUJU SE RABLJENE RUČE Bratska sokolska društva i čete, koja imaju na prodaju jedne rabljene ruče, neka ih ponude s oznakom cene Sokolskoj četi Podsused, kraj Zagreba. Župa Ljubljana VSEM PRIPADNIKOM SOKOLA I Bratje in sestre, dne 14. septembra 1932. je preteklo 25 let od ustanovitve Sokola I. Četrt stoletja jc minilo, odkar so naši, po sokolskem duhu vedno mladi bratje začrtali krog, v katerega smo hiteli vsi, ki se priznavamo kot pripadniki sokolske misli, v katerem ostajamo vsi, ki nas je s svojimi bratskimi vezmi nerazdružno zvezal naš sokolski Tabor, ki mu je njegov idejni oče zapisal na pročelje besede ponosa, samozavesti in odločne volje, v katerih je izražen Taborski program tako-le: Borci, Sokoli! Gojite v tem hramu dela in sile bratstvo in svobodo! Prapor navdušenja, ogenj srca, plapolajta visoko! Sokolski Tabor, zgrajen v ljubezni in žrtvah, Bodi živi vir večno mladega življenja, Studenec lepote in vrlin za ves naš rod! To posvetilo obsega zgodovinske ugotovitve, na katere je postavljen naš program v vsej svoji neizmerni globini in v vsem svojem nedoseženem obsegu. Ob jubileju, ki ga bomo svečano proslavili 19. in 20. novembra 1932. naj se naše misli zbero predvsem okrog vzornikov, ki jih je vzgojil in dal Tabor svojemu članstvu in tudi celokupnemu Sokolstvu. V teh vzornikih občudujemo sokolske vrline, vrline duha in vrline sokolskega dela. Četrtstolctna doba dasi v razmerju vsemirja neznatna, je izoblikovala na Taboru po-kolenje, ki krije v sebi silo, katera ne bo nikoli klonila v stremljenju k velikim ciljem Tyrševe sokolske misli. Mnogi naši pripadniki so v trdhem sokolskem delu s strtimi krili pristali iz sinjih višin sokolskih na neizprosni zemlji, ki je terjala, kar ji po zakonih narave pripada. Njihov duh pa je in bo ostal večno na Taboru. Iz njihove bogate duševne oporoke naj klije na Taboru večno mlado življenje. Naše misli naj se v teh dneh ustavijo tudi pri bratih, ki so še med nami in ki so nam pred 25 leti začrtali Taborski krog, dalje pri bratih in sestrah, ki so v tem krogu začrtali vidne sledove svojega sokolskega dela. Ti bratje in sestre so nam odprli na Taboru studenec sokolske lepote in vrlin, okrog katerega se zbiramo z iskrenim obču^ dovanjem tolikšnega požrtvovalnega in nesebičnega dela. Sokol I proslavlja svojo 25 letnico z namenom, da pregleda širino svojega kroga in trdnost vezi, ki spajajo njegove, pripadnike. Ta svečanost naj vse pripadnike Sokola 1 prerodi v ne-omaini odločnosti, da bodo tudi poslej dosledno širili Taborski krog in neutrudno utrjevali vekomaj nerazdružne medsebojne vezi. S temi mislimi se obračam do vseh bratov in sester, naraščaja in decc. pripadnikov Sokola I z vabilom, da v dnevih naše bližnje svečanosti strnejo svoje misli okrog sokolskega Tabora in dvignejo svoja srca k vzvišeni sokolski misli. Naj ne bo pripadnika Sokola I. ki ne bi v teh dnevih prihitel v sredo svojih dragih bratov in sester, da ž njimi praznuje preroditev Taborskih množic. V začetku drugega četrtstoletja obstoja Sokola I kličem Taborskim pripadnikom: Pridite in delajte! Zdravo! Na Taboru, dne 15. novembra 1932. Starosta: Ing. Lado Bevc s. r. PROSLAVA 25 LETNICE OBSTOJA SOKOLA I LJUBLJANA -- TABOR Sokol I Ljubljana—Tabor proslavi 25 letnico svojega obstoja s tem, da priredi v soboto dne 19. novembra 1932 ob 20. uri slavnostno akademijo z nagovorom, telovadbo, petjem in godbo in v nedeljo, dne 20. novembra 1932 ob 20. uri koncert godbe Sokola I; po koncertu pa družabni večer s plesom. Obe prireditvi se vršita v veliki dvorani sokolskega doma na Taboru. Pri slavnostni akademiji sodelujejo poleg vseh društvenih telovadnih oddelkov in godbe Sokola I tudi »Slovenski vokalni kvintet« in mešani zbor pevskega društva »Ljubljanski Zvon« pod vodstvom br. Zorka Prelovca. Sestre članice poklonijo društvenemu praporu spominski trak. Spored slavnostne akademije: 1. Sokolska koračnica — igra godba Sokola I. 2. Nagovor br. staroste; sestre članice poklonijo društvenemu praporu spominski trak. 3. Proste vaje moška deea. 4. Vaje na drogu — člani. 5. Simbolična igra — ženska deea. 6. ** : Pozdrav. Ferdo Juvanec: Slovenska zemlja. Anton Forster: Povejte ve planine. Poje »Slovenski vokalni kvintet«. 7. Osmorica: moški naraščaj. 8. Ferdo Juvanec: Izgubljeni cvet. Jurij Flajšman: V gorenjsko oziram sc skalnato stran. Poje mešani zbor »Ljubljanskega Zvona«. 9. Vaje na konju — člani. 10. Ritmične vaje — članice. 11. Ivan Zajc: Graničarji, uvertura — igra godba Sokola I. 12. Vaje z žogami — ženski naraščaj. 13. Devetorica — člani. 14. Zaključna slika. 15. I. Kalinov: Stara garda — igra godba Sokola I. Uprava Sokola I Ljubljana—Tabor vabi poleg svojega članstva in onega bratskih društev tudi vse prijatelje Sokolstva, da se v čim večjem številu udeleže te proslave in tako pokažemo ob tej priliki mogočnost idejne sile Sokolstva. Zdravo! Uprava Sokola I. SOKOLSKO DRUŠTVO GEROVO Dana 23 oktobra 1932 proslavljena jc u Gerovu dvadesctgodišnjica bal-kanskog rata. Raspored proslave bio je sledeči: U 14 časova posle podne, na osnovi opeeg poziva, koji je bio upučen celo-kupnom članstvu svih kategorija i pis-menog oglasa za ostalo gradanstvo, sa-kupilo se u dvorani brata Josipa Turka preko 300 slušalaca, što Sokola što ostalih gradana. Mesno dobrovoljno vatro-gasno društvo, prisustvovalo jc predavanju korporativno. Po otvorenju proslave, održao je dvosatno predavanje o balkanskem ratu brat Milan Rosic, aktivni kapetan I klase, koji jc u tome ratu lično sude-lovao. Tema predavanja bila je sledeča: 1) Propast srpskog carstva na Kosovu 1389 godine; 2) Stenjanje Srba preko 500 godina u ropstvu Turaka; 3) Dolazak Karadorda i srpski ustanci; 4) Obnovljena Srbija pod dinasti-jom Karadordeviča, stupanjem na presto blaženopočivšeg Kralja Petra; 5) Cilj rata 1912 godine, njegov začetak i njegova svrha; 6) Mobilizacija srpske vojske i pot-pore od strane Slovenaca, Hrvata, Čeha, Rusa, Francuza i drugih naroda; 7) Pobcde srpske vojske nad šilom Osmanlijskog carstva; 8) Pad Kumanova, Skopi j a, Velesa, Štipa. Bitolja, Ovčeg Polja i t. d.; 9) Sjedinjcnje s bugarskom voj-skom kod Jedrena i pad Jedrena; 10) Mučki napad Bugara iza leda na napaćenu srpsku vojsku; 11) Uloga i odziv Sokolstva u bal-konskom ratu. Zasluga Sokola za da-našnju otadžbinu. Predavanje brata Rosiča bilo je saslušano s velikom napetošču i obila-tim interesom Sokolstva i gradanstva, jer jc predavač bio takoder jedan od onih junaka, koji podnosiše svoja prsa na Kumanovu za oslobodenje Srbije, a preko nje i čitavog našeg naroda u močnu Jugoslaviiu. Posle završenog predavanja po-zvao je brat Rosič prisutno Sokolstvo i gradanstvo, da se i ovom prilikom setimo onoga, kome pripada sva slava za pobedu u balkanskem ratu, tada-njem vrhovnom komandantu srpske vojske i komandantu I armije, Nj. Vel. Kralju Aleksandru, kao oslobodiocu Kosova Sokolstvo i gradanstvo klicalo je spontano Jugoslaviji. Nj. Vel. Kralju i Kralievskom domu. Utisci ovoga predavanja ostavili su vidne znak ovc na prisutnima, ko ji upoznaše patnje svoje brače dok svi-ma zajedno ne sinu sunce slobode. SOKOLSKO DRUŠTVO PREZID V svesti si prevažnega vzgojnega in kulturno-nacionalnega poslanstva, ki ga širi Sokolstvo med narodom, si je tudi naše društvo nadelo nalogo, da deluje v tem pravcu ter skuša po svojih močeh sodelovati na kulturno-nacionalnem in socialnem pojačenju naše mladine. Ravno sedanja doba težke ekonomske in kulturne depresije, nam nudi dovolj prilike, da pripomoremo zajeziti val, ki utegne biti usoden posebno za našo mladino. Res, da se porajajo v tej dobi povsem nove forme mišljenja in življenja, v ospredju stopajo problemi, ki skušajo zajeziti preteči val kulturnega in gospodarskega poloma, toda, vprašanje se nam sili, kdo je danes poklican, da našo mladino pripelje na pot, ki vodi v boljšo bodočnost. Šola ne vzmore vsega; tudi dom ne more dati mladini tistega, kar ji je dajal nekoč in kar je za tiste čase povsem — zadostovalo. Ni dvoma, da mora sedaj poseči vmes tudi Sokol, ki ni pesimist ter jc poleg nacionalnega učitelja, drugi odločilni faktor, ki more in mora z ozirom na svoje važno poslanstvo in idejo vseslovanstva, delovati na tem, da pripelje našo mladino na pot po kateri mora hoditi. Kajti, le trdna nacionalna vzgoja, nam more dati ono, česar danes pogrešamo pri mladini, zaupanje v lastne tvorne sile. Take misli so se nam porajale, ko smo otvorili prošli ponedeljek prvo predavanje, ki je bilo namenjeno predvsem naši mladini. Tisti močni mladini, ki je začela živeti v povojni dobi, namreč tako živeti, da se jc bilo resno bati, ako ni zgrešila življenjskega pota. Vsak pričetek je težak, tudi naš ni bil tak, kakor smo si ga želeli, kar se tiče poslušalcev, seveda. So pa ri prvi udeležniki, ki jih tudi ni bilo malo, zato s tako vnemo in pažnjo sledili izvajanjem predavatelja br. Mataiča, ki je zlil vso svojo toplino v predavanje o jugoslovenski zgodovini, da nam ni žal. ako se našemu pozivu niso odzvali oni »starejši« bratje, ki bi morali dati — za prvič — svoj dober vzgled. Da se je P. O. odločil za zgodovino jugoslovenskcga naroda, kot uvodnim predavanjem, je najbolj na mestu, ker naša zgodovina in naši boji za osvoboditev nam morejo prednjačiti pred vsem. Bratu Mataiču pa časti-tamo in se bratski zahvaljujemo za lepo uspelo predavanje. Komel. SOKOLSKA ČETA VODICE—ŠENKOV TURN Na pobudo tukajšnje čete Vodice-Šenkov turn se j c 30. X. vršila za občino Vodice velika nacionalna manifestacija. Zbralo se je članstvo čet iz Vodic in Skaručne. Njim so se pridružili gasilci, šolska mladina iz Vodic in ostalo občinstvo. Po govorih, pri katerih je nastopil tudi zastopnik vojske podpolkovnik g. Dušan Jevtič, je kreni! sprevod z godbo skozi vas Vodice. Med pohodom je svitala godba Vodice. Namen proslave, pokazati narodu, kakega pomena je, bila kuma-novska zmaga za osvoboditev Jugoslovanov, se jc popolnoma posrečil. Vsa slovesnost je bila za razširjenje nacionalne in sokolske misli največjega pomena v kraju, kjer ljudstvo gleda delo borcev za prerod naroda še nezaupljivo. Upamo, da nam je ta prireditev zopet pomagala, da narod iz-previdi, kje je njegovo torišče za udejstvovanje in kdo mu hoče nesebično pomagati. Zdravo! Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO KONJICE Bratu Sterguljcu Alojziju v spomin. Konjiško nacionalno javnost in posebej še Sokolsko društvo Konjice je zadel hud udarce. V celjski javni bolnici je izdihnil svojo blago dušo popolnoma nepričakovano učitelj narodne šole v Konjicah, vaditelj sokolske dece, odbornik raznih nacionalnih organizacij, velik prijatelj mladine, ljubitelj naših planin, prijeten družabnik, povsod priljubljeni naš Lojze. Rodil se je 22. novembra 1896. v Bovcu kot sin kmeta Andreja Ster-guljca. Osnovno šolo je obiskoval v Bovcu, učiteljsko pripravnico v Pod-gori, učiteljišče pa v Gorici, kjer je položil zrelostni izpit leta 1916. Uspo-sobljcnostni izpit je napravil po odpustu iz vojaške službe, kjer je bil poročnik v rezervi, leta 1922. v Tolminu. Služboval je v raznih mestih v Julijski Benečiji, nazadnje pa v Pije-montu, končno pa je zapustil vsled stalnega preganjanja italijanskih oblasti svojo domovino in sprejel težavno upraviteljsko mesto na Resniku nad Zrečami. Na tem mestu je vztrajal do decembra 1930., ko je nastopil svoje službeno mesto na deški narodni šoli v Konjicah, kjer je služboval do svoje tragične smrti. V želji po samostojnem delokrogu je prosil v letošnjih počitnicah za mesto upravitelja v Blagovni pri Celju ter je nestrpno čakal na tozadevno imenovanje. Vse njegove nade pa je vzela prerana kruta smrt. Pred nekaj časom se je ponesrečil na motociklu in je pri padcu z njega zadobil poškodbe na roki, infekcija tetanusa pa je povzročila njegovo smrt v prav kratkem času. Upal je s vsemi svojimi prijatelji in znanci vred, da bo kmalu ozdravel, ko je moral nepričakovano v sredo ponoči v celjsko javno bolnico, kjer je v četrtek 3. novembra t. 1. ponoči zapustil ta svet in številni krog prijateljev in znancev. Mož ni imel gotovo nikakih sovražnikov, ko je znal tako korektno in mirno povsod nastopati in jc bil tako izredno priljubljen pri šolski in sokolski mladini. Prisrčno slovo ob njegovem grobu na celjskem mestnem pokopališču v nedeljo 6. novembra 1932.. ko sta se v imenu Sokolskega društva Konjice -in v imenu učiteljstva konjiškega sreza poslovila br. Nemec Ivan in g. šol. upravitelj Šel in mu je zapela »Oljka,« pevci iz Primorja, ob prisotnosti mnogoštevilnih prijateljev in znancev iz Konjic ter njegovih ožjih sorodniku,', je dokazalo njegovo priljubljenost in pokazalo, kako neizrečeno težko nam je bilo vsem, po našem dragem Lojzetu. Naj mu bo zemlja lahka! Vsi in zlasti Sokoli ga bomo ohranili v nai lepšem spominu. SOKOLSKO DRUŠTVO SV. LENART V SLOVENSKIH GORICAH Okrožni tečaj pri Sv. Lenartu v Slov. goricah, Slovenjegoriško okrožje, je priredilo za svoje edinicc telovadni tečaj, ki se je vršil skozi štiri nedelje v oktobru; t. j. 9., 16., 23. in 30. oktobra. Na tečaju se je predelalo teoretično in praktično snov iz sledečih telovadnih panog: redovne vaje, gimnastika, orodna telovadba, kolikor pride v poštev za naše sokolske čete, in igre. Obenem so se vršili tudi praktični nastopi, kjer so poedini udeleženci tečaja nastopali in vodili telovadne ure. Nadalje so se vršila ob tečaju predavanja prosvetnega značaja, in to: zgodovina telovadbe, Sokolska ideja, Putevi i cilje vi. Sokolska zgodovina in Prosvetno delo v Sokolstvu. Tečaja se jc udeležilo 12 bratov in sester našega okrožja, in sicer: od društva Sv. Lenart, od čet: Sv. Trojica, Sv. Rupert, Sv. Barbara, Sv. Ana, Sv. Jurij in Sv. Benedikt. Na tečaju so sodelovali bratje: Davorin Polič, Zoran Polič, Branko Polič in Franjo Vajd. Upamo in želimo, da bi bratje in sestre znanje, ki so ga pridobili na tem tečaju, tudi z voljo in veseljem izkoristili pri delu v svojih edinicah. Župa Novo mesto ŽUPNI PROSVETNI TEČAJ V okviru programa S. 1*. O. jc priredil Ž. P. O. v soboto 12. in v nedeljo 13. novembra dvodnevni prvi župni prosv. tečaj, ki sc je vršil v prostorih novomeške meščanske šole ob udeležbi od 70 do 80 tečajnikov iz vse župe. Na tečaj so poslala svoje zastopnike vse društvene edinicc, edino društvi Št. Jernej in Kostanjevica imata menda na razpolago dovolj izkušenih prosvetnih delavcev, ker sta ostali na tečaju nezastopani. Med številnimi udeleženci je bilo zastopano v prav lepem številu učiteljstvo Novomeškega sreza in tudi gojenci Grmske kmetijske šole so poslušali z zanimanjem nekatera predavanja. Splošno so vsi tečajniki z zanimanjem sledili lepim referatom in upajmo, da so odnesli domov novih misli in napotkov. Župni tečaj je vodil vzorno župni prosvetar br. Franjo Zagorc, ki je bil tudi kot predavatelj. Poleg njega .so govorili že zadnjič omenjeni bratje: Marinček, Menard, Mervič, Krajec, Šlibar, Tratar in gostje bratje: dr. Kovačič, Špicar in Horvat. II koncu bi želeli v bodoče, da bi se udeležili tečaja vsi člani Ž. P. O., ker je njihova odsotnost na prvem tečaju napravila precej slab utis. Tudi nekatere Sokole, ki se radi ponašajo s svojim sokolskim delom, smo pogrešali na tečaju. No, pa smo tudi brez njih prav lepo izvedli naš prvi prosvetni tečaj z željo in pozivom br. Marinčka ob njegovem zaključku tečajnikom: Pojdite in učite! Zdravo! SOKOLSKO DRUŠTVO NOVO MESTO t Br, Jeglič Radko. Ožarjen s krono inučeništva je 9. 10. 1932., izdihnil. Po dolgih letih krutega trpljenja, po strašni bolezni, ki je pustošila in uničevala njegovo krepko, odporno telo in ki jo je prenašal z brezprimernim heroizmom, ga jc pokosila srepa smrt. Ž njim je izgubilo Sokolstvo enega najbolj izrazi t:h predstaviteljev tako zvane »stare garde«, vernega čuvarja neskaljenih sokolskih tradicij, neutrudnega klicar-ja sokolskih vrlin, neumornega izpol njevalca dolžnosti, ki jih nalaga sokolska organizacija svojim članom. Vse življenje mu je potekalo v službi Sokolstva. Že v zornih letih svoje mladosti sc jc oklenil sokolske ideje s srcem in razumom ter ji ostal zvest do smrti. Dvajset let pred tao nom 19. stoletja, ko je v nacionalisti čno usmerjeni mladini vse vrelo in ki pelo in jc »Ljubljanski Sokol« — takrat še edino v Sloveniji osnovano sokolsko društvo — svoje delovanje že razvijal in zlasti med doraščajočo mla dino pridobival vnetih pristašev, je mladi dijak Radko Jeglič z nekaterimi svojimi tovariši začel poseeati telovadnico in sc udejstvovati na tehničnem poprišču. Njegovo mišičasto telo in njegova elegantna postava sta ga zato še posebno usposabljala. Sti*. 6. »SOKOLSKI GLASNIK« God. IH. — br. 46 P<3 dovršenih študijah je vstopil v poštno službo in bil kratek čas v Litiji iti na to v Trstu, kjer se je za težnje Sokolstva in Slovenstva živahno zanimal. Njegovo glavno intenzivno delovanje na polju Sokolstva pa prične z letom 1892. Tega leta je bil namreč premeščen v Novo mesto, ki si je ustanovilo svoje lastno sokolsko društvo že leta 1887. To je začelo razvijati živahnejše delovanje zlasti po 6. juliju 1893., ko je bil na izrednem obenem zboru izvoljen za starosto 1. 1921. umrli, neumorni sokolski organizator in pobornik dr. Jakob Sehegu-la. Mladi in agilni brat Radko Jeglič je seveda takoj po svojem prihodu v Nevo mesto pristopil takratnemu »Dolenjskemu Sokolu« kot član in bil že prihodnje leto izvoljen v odbor. V Novem mestu je ostal do leta 1913. Bila je to najplodovitejša, s pomembnimi uspehi kronana doba njegovega razvoja »Dolenjskega Sokola« posvečenega dela. V najbolj kritičnem razdobju, ki ga je društvo preživljalo v letih 1900, do 1905., mu je stal neomajno ob strani. V teh za »Dolenjskega Sokola« tako usodnih letih, so se njegove vrste, iz katerih je uhajala zlasti inteligenca, krčile in redčile od meseca do meseca, od dne do dne, br. Radko Jeglič pa je v neomajni zvestobi vztrajal v njem in njegovem odboru, z instiktivno gotovostjo pričakujoč vstajenje in podvig društva. Ko je leta 1905. tako zvana nova struja prizadevajoč si preobraziti Sokolstvo v duhu Tyrševih idej, zmagala na celi črti, je napočila doba vstajenja in preporoda tudi za sokolsko društvo v Novem mestu. V kratki dobi dveh ali treh iet se je društvo iz prejšnjega mrtvila povzpelo na do tedaj neslu-teno višino. Njegova pot je do izbruha svetovne vojne vodila naprej in navzgor. V vsem tem razdobju 21 let se je blagopokojni br. Radko Jeglič udejstvoval v društvu, 1. 1910. ustanovljeni Novomeški Sokolski župi in Sokolstvu sploh z nezmanjšano, občudovanja vredno ljubeznijo in energijo. Naravnost vzorno je vodil skoro skozi vsa leta blagajniške posle društva in župc. Bil je eden onih redkih blagajnikov, ki je vedno znova odkrival nove vire dohodkov in jih množil, vestno in natančno upravljal blagajno, pri vsem štedenju in varčevanju pa imel vedno smisel za potrebne izdatke društva in župe. Tudi v tehničnem po- gledu je bilo njegovo delo uspešno in plodovito. Teoretično in praktično iz-vežban je znatno pripomogel k uspešnejšemu razvoju članstva na tehničnem polju. Zlasti pa je posvečal skozi dolgo vrsto let svoje bogato znanje vežbanju vrste starejših bratov — telovadcev, med katerimi je vladala res prava, iskrena in bratska harmonija. V zgodovini Novomeškeg Sokola bo njegovo ime trajno zapisano! Da je imel med svetovno vojno v svojem vojaškem službovanju radi svojega narodnega in sokolskega mišljenja neprilike, je spričo tedanjih razmer bilo sarnoobsebi umevno. Po prevratu je služboval v Ljubljani in je tudi tam svoje odlične zmožnosti in bogata izkustva rade volje posvečal Sokolstvu. Uspešno in vestno je bilo zlasti njegovo delovanje o priliki Vsesokolskega zleta leta 1922. Ako o kom, sc lahko reče o pok. br. Radku Jegliču, da ga je sokolska misel osvojila vsega in da si je on osvojil sokolsko idejo v celoti. Zato bo med sokolsko družino, zlasti med njegovimi sodelavci, ostalo njegovo ime vsekdar čestito in spoštovano. Ž.upa Novi Sad OKRUŽNI PREDN.TAČKI TEČAJ U SUBOTICI od 4 do 12 septembra 1932 g. Da li če Sokolstvo kao opšte narodna ustanova odgovoriti svome pozivu i nadama, koje se u njega polažu, u mnogome zavisiod njegovih tehničkJh voda, sokolskih prednjaka. Oni treba da na našem selu, salašu i gradu okup-ljaju u sokolanama decu, naraštaj i članove i da ih vaspitaju telesno i duševno. Lep, ali vrlo težak zadatak. Za vaspitarije i spremanje novih sokolskih voda i prednjaka održan je u Subotici od 4 do 12 septembra okruž-ni prednjački tečaj za Subotičko okružje. Na tečaj su poslala sva društva subotičkog okružja po jednog učesnika, a bilo je društava koja su imala i po 3 do 5 učesnika, tako da je tečaj pohadalo svega 31 brat i 4 sestre. Po profesiji tečajnici su bili: 11 zanatlija, 10 zemljoradnika, 8 učenika, 3 činovnika, 2 študenta i 1 domačica. Tečaj sc održavao u sokolani br. I (Muška gimnazija), gde jc za tečajnike bila spremljena i ishrana i nastan-ba, tako, tla tečajnici ni.kuda nisu mo- rali izlaziti van sokolane i sve vreme mogli su posvetiti sokolskom radu, učenju i spremanju za časove. Na tečaju se_ preko celoga dana neumorno radilo. Život tamo vri kao u košnici. Ustajanje u 5-30 časova, zatim je umivanje, spremanje postelje, a posle toča igranje odbojke do 6-30. Time se htelo da se ova lepa igra što više proširi, te da se bar prednjači nauče da je igraju. Posle doručka počinje na-stava u 7 časova, koja s malim preki-dima traje do 12 časova, a po podne se nastavlja od 15 do 19 časova. Za iz-vršenje rasporeda staraju se dežurni, tako da je disciplina na tečaju bila primerna. Predavači na tečaju bili su braća: K. Petrovič, N. Rajič, dr. Kneževič, D. Stepanov, D. Jeger, S. Aradski i L. Te-šič. Voda tečaja b;o je brat D. Stepanov, okružni načelnik. Tečaj je pose-tio i brat župski načelnik M. Teodoro-vič, te se o tečaju vrlo pohvalno izra-zio, a braču tečajnike pozvao da — kao buduči prednjači — u sokolskom radu istraju, i' budu živi primer sokol-skog delovanja u svome mestu. Ž.upa Suš€ilc - Rifeka SOKOLSKO DRUŠTVO PAG Dne 30 oktobra o. g. završen je s uspehom tečaj za novo članstvo. Tečajem je rukovodio i na istom pre-davao društveni prosvetar brat Usmi-ani P. Juraj. Predavanja su bila čisto ideološkog sadržaja, tako da se je kroz ovo vreme svakome pružila prilika da svestrano upozna naš sokolski život, te njegov odredeni smer, jasni cilj i zadatak. U toku tečaja slušači su se upoz-nali s ideologijom, historijom Sokolstva, organizaciiom, tehničkim radom i zadatkom Sokolstva u sadašnjosti i buduči. osti. Osim ovih predavanja drže se, kako je več javljeno, redovito svake nedelje predavanja iz naše narodne histerije, Sokolstva, poljoprivrede, za-drugarstva i narodne ekonomije. Nadalje i' toku ovih predavanja upoznače se slušači s običajima našega naroda i lepotama naše domovine. Napred ! samo napredi Hočemo, da od naših vežbaonica učinimo prave sokolske košnice u kojima če sc stalno kretati i '•oditi, da se svi oni, koii se nadu u tim košnicama, približe pot-punoma Leniiainoj ideji, koju jc Tirš ovekovečio i proveo u delo. — J. U. SOKOLSKO DRUŠTVO ZAMET--KANTRIDA Početkom ove jeseni počeo je u društvu vrlo intezivan rad na prosvet-nom polju. Prema utvrdenom programu prosvetni odbor Sokolskog društva u Zametu, održao se u mesecu oktobru tečaj za novo članstvo, kojem su prisustvovali i stari članovi kao i naraštaj. Brača prosvetnog odbora obra-dili su savesno svoja predavanja, koja su od mnogobrojne prisutne brače bila pažnjom saslušana. Predavanja su održala brača: Dupor Milan: »Sokolska ideologija«, Lenac Adalbcrt: »Sokolska organizacija, Surina Rudolf: »Sokolsko telesno vaspitanje«, Lenac Hanibal: »Sokolska histerija«, Pilepič Ante: »Uloga Sokolstva u našem na-cional. i državnom životu u sadašnjosti i buduenosti«. Uz ovaj tečaj održao je javno predavanje »Narodne osebine Južnih Slo-vena« br. prof. Vilko Grbac. Brat Ante Pilepič održao je predavanje »Naj-važniji momenti naše historije«, a pri-likom proslave medunarodnog dana štednje održao je predavanje »Šted-nja«. Prilikom treee godišnjice smrti našeg istarskog omladinca Vlad. Gor-tana, održao je društveni prosvetar br. Martin Milankovič predavanje »Gor-tan i naša omladina«, te komemorirao pok. VI. Gortana. Na kraju ovoga predavanja osvrnuo se br. prosvetar na izdajniČki rad neko j ih ljudi u inostran-stvu, što su svi prisutni s gnjušanjem osudili. Društvo narodnog prosvečivanja u Sušaku održalo je u sokolani nekoliko filmskih prikazivanja. Dana 17 okt. t. g. prikazivan je film »Svesokolski slet u Beogradu 1930 g.« (za odrasle i decu — posebno), kojom je prilikom župski prosvetar br. prof. Ivančič pred mno-gobrojnim posetiocima meštana, prijatelja Sokolstva i članstvom, održao predavanje o Sokolstvu. Tokom meseca oktobra održalo se je pred pojedinim vrstama sledeči kratki govori: »O Sokolstvu«, »Značaj premene držav, imena u Jugoslavija«,^ »Veleiz-dajnieki proces 1909 god. u Zagrebu«, »Sokolsko bratstvo«, »Proglašenje ne-zavis. bratskog Češkoslovačkog naroda«, »Koruška, naš veliki gubitak«, »Zašto smo Sokoli?«, »Naveštaj rata Turskoj 1912 g.«, »Sokolska organizacija«, »što ženi pruža Sokolstvo«, »Naše oslobodenje«, »Figner i Sokolstvo«. U svemu je održano 11 predavanje, 12 kratkih govora, 1 komemoracija i 3 kino-pretstave. Društvo je takoder priredilo jednu zabavu u korist »Mesnog odbora Crvc-nog krsta za Kastavštinu«, koja j c ma-terijalno dobro uspela. Kako su sada nastali hladniji dani, društvena čitaonica vrlo je dobro po-sečivana, te je veči deo članstva uvek na okupu, a pevačka sekcija kraj teh-ničkog rada takoder lepo razvija svoju delatnost. Nadati se je, da če takav rad u z mi biti još i pojačan, jer če društvene prostorije za hladnijih dana biti najomiljeniji kutič pouke i razonode članstva. A. Pilepič. Ž.upa Varaždin SOKOLSKA ČETA VRATIŠINEC S minulim lepim sunčanim danima bičemo prisiljeni skučiti se na rad u uske prostorije. Bilo je divota doči u letu i pogledati prostrano vežbali-šte svake nedelje. Celo vežbaiištc bilo . je kao jedan mravinjak. Sve je vrvilo od snage i mladenačkog poleta. Prestali su ti dani veselja i nadošla je tmurna jesen i skora zima. Kako če se sada tehnički rad skučiti, to če se na prosvetnem radu više učiniti. Brat prosvetar Pelikan, koji je apsolvira-o prosvetnu školu u Varaždinu, sprema čitav niz predavanja kroz zimu. Iduče nedelje počeče se s prosvetnim tečajem za novo članstvo, koje treba da sc upozna s idejom Sokolstva pre velikog sokolskog praznika, kada če se polagati zakletva t. j. 1 de-dccembra. Za proslavu 1 decembra sprema sc savesno da čim dostojnije proslavimo dan narodnog ujedinjenja. Na dan proslave biče svečana akademija na kojoj če nastupiti sve četne kategorije u vežbama, deklamacijama, pesmama i t. d. Naša četa ima lepi broj knjiga u knjižnici, koje su poklonili neki vredni članovi čete. Uz knjižnicu imamo i čitaonicu, koja je snabdevena sa ča-sepisima i nekim dnevnim i tednim novinama. Diletantska sekcija započeče na-skoro svoj rad. Na repertoaru za zimu biče par komada iz naše umetne književnosti. Rad je dakle opsežan samo treba dobra i jaka volja i strpljivost pojedinih funkcionera. — Ž. M. TVORNICA TELOVEŽBENIH I SPORTSKIH SPRAVA 3. ORAŽEN • RSBKICA NA DOLEN3SKEM DRAVSKA BANOVINA Dobovljač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, Ministarstva vojske i mornarice, svih šleola te ostalih prosvefnih ustanova u kraljevini Jugoslaviji. Izradujemo sve felovežbene sprave, kao američke salonske preče, ruče raznih veličina, teloveibene konje, kozliče, stole, garniture za skakanje, strunjače, garniture salonskih karika, mehanične garniture američkih karika s valjkom na pasove, švedske sprave ribstole, švedske borne, sedla za borne, pružne mostiče na pero, mostiče za jurii te druge monle sprave, kao diskose, kopija, čunieve, kugle, bučice, i sportska kladiva, stoike i mreže za odbojku, lopte sa zamkom, medicinske lopte i sportske lukove, kao i kompl. smuči (Sky), palice za smuči i sve potrepštine, — Gornje sprave možemo dobaviti odmah sa skladišta po primitku narudžbe. Stabilne sprave, konstrukcije lestava, sprave za penjenje, kolotrke, to armature za pohranu manjih sprava, kao i konstrukcije za letnje vežbalište najmodernijiK sistema i sprave prema posebnim željama dobavljamo u nojkrače vreme po primitku potrebnih podatoka za izvedbu tih sprava. Obnavljamo stare sprave. Izvedba najmodernija. Izrada solidna. Cene ume-'гепе. llustrovani katalog besplatno. Najbolja priznanja mnogih državnih zavoda, i Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije prilikom opreme sokolskog stadiona za Svesokolski slet u Beogradu — Osnovano godine 1881 N A j N I Ž J E C E N E Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICEM LJUBLJANA, Dunajska cesta !• Strokovna iavreitev telovadnega orodja. Delo solidno,cene zmerne KlItEli VSUIVSSr /M> UČITELJSKA TISKARNA аП нШ . KUMMAff'DEU' ццјцашрашлнноуаИ ŠIRITE SOKOLSKU ŠTAMPU: „SOKOLSKI GLASNIK", „SOKO“ „SOKOL1Ć" i „NAŠU RADOST" Najpovoljnije nabavljate kupujući izravno kod proizvadjača! Zatražite stoga najhitnije naš novi zimsko - sportski cijenik! Potpune opreme za skijaže uz najniže cijene! PRVA JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA SPORTSKIH PROIZVODA M. DRUCKER ♦ ZAGREB, ILIČA 39 kupuje SEVER KOMP LJUBLJANA ¥ ЦУЕШШј je najmoderneje urejena in izvršuje vsa tiskarska dela od najpreprostejžega do najmoderne jšega. mtKVssm trn m. ■цакмивдгдјааж. адиии—вви« Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige. ~ llustr.knjlge /enobarvnem in večbarvnem tisku. BroSure ___ in knjige v malih in največjih nakladah. — Časopise, revije in mladinsko liste. Okusna oprema ilustriranih katalogov, cčnikov in reklamnih listov. ===j= LASTNA TVORNICA ŠOLSKIH ZVEZKOV Ц Šolski zvozki za osnovne, mešč. in 3red- === nje šole. Risanke, dnevniki in beležnice. Vse tiskovine za društva in šole (lepake, letake, == izpričevala itd.) dajte v tisk Učiteljski tiskarni I UČITElJtKA KNJIGARNA ima v zalogi »Galerijo naših mož“: 1. Trubar, 2. Vodnik, 3. Slomšek, 4. Prešeren, 5. Levstik, 6. Stritar, 7. Jurčič, 8. Gregorčič,9. Aškerc, lO.Tavčar, 11 .Levec, 12.Erjavec, 13.Jenko, 14.Cankar, 15. Gangl, 16 Parma, 17. Kersnik, 18. Maister, 19. Župančič, 20. Strossmayer. Slika 10 Din« INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Brank® Palci! Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Naslov za brzojavke: „Trikotaža'1 Zagreb * Telefon interurban štev. 2fi-77 Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin za javni in zletni nastop vseh oddelkov našega čianstva in to točno po predpisih Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Slike v originalnih barvah predpisanih krojev se nahajajo v knjigi „Organizacija Saveza SKj“. Zahtevajte cenike in prospekte — Cene jako ________zmerne. — Za točno in solidno izdelavo jamčim. - Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu I. sveska: E. Gangl: O sokolski ideji. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. VIII. a IX. n 99 ---------- .i Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Br. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer s cilj. Vekoslav Bučar: Br. Ivan Oražen. Br. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Br. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sloven. tekst) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst.) Br. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. Miroslava Tyrša. Svaka sveska stoji 3 Din PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malin: Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Din Br. Viktor Novak: SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Malin: ČEHOSLOVACI I ČEH0SL0VAČKA U kartonu 15 Din ^Jugoslovenska Sokolska ^Matica £jubljana, ^Narodni dom Zelefon 25-43 / Račun Doštanske štedionice £jubljana 13.831 Izdate Save, Sokola kral|evtae Jugoslavije