bojama, SOKOLSKI GLASNIK CLAS I lO S/\V E ZA SOKOL/. KHAL J EVINE JUGOSLAVIJE Čuvajte JUgoslaviju ! И E S E Č N I PRILOG SOKOLSKO SELO Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 8 marta 1935 God. VI - Broj 11 vih političkih položaja. Mi Sokoli, u takvom slučaju, moramo biti sretni, ako takvi pojedinci obnašaju i u Sokolstvu »vidnije« funkcije, što znači, da su oni i kao prvi politički ljudi ostali verni eokolskoj 'ideji. Oni na svome položaju mogu samo da donesu koristi sokolskoj ideji. Zlo bi bilo, ka-da bi takav pojcdinac, digavši se u prve političke redove, zaboravio da je i Soko. Medutim, takav bi se pojedi-nac, svojim radom, onemogučio u So-kolstvu i ne bi mogao više zauzimati u Sokolstvu »vidnije« mesto. Sokolstvo po svome položaju, po svojoj jakosti i po svome programu mora da nastoji da njegova naziranja udu u državu, u narod, u gospodarstvo i u sve granc ljudskog delovanja. Sokolstvo ne smo da sc dadc politizirati, ali mora da nastoji da politiku soko-lizira, To če moči uspešno postiči tek onda, i samo onda, kad se u prvim političkim redovima budu nalazili Sokoli, Sokoli koji nečc ni na najvišim političkim položajima zaboraviti svoju sokolsku dužnost. Dakle, moj je zaključak, da je upravo, protivno od citiranog stano-višta, potrebno da naši najbolji Sokoli ulaze i u političku arenu i da tamo budil, u najmanju ruku, regulativ svega što bi moglo našem Sokolstvu da škodi ili da ga oslabi, jer Sokolstvo je stvar narodna, stvar našo države. Na kraju još da spomencm, zašto sam redovi to stavi jao pod navotlnikc »vidnija« mesta. To sam činio zbog toga, što smatram, da je Sokolstvo demokratska organizacija, organizacija u kojoj se radi a ne vlada, u ko joj se administrira i izvršavaju pojedine dužnosti. Smatram, da u Sokolstvu nema vidnijih mesta, nema položaja, nego postoje samo dužnosti koje su pra-vilnicima odredenc, a dobrovoljno preuzetc. A. Štefan, Beograd. Uralska saradnja ixmedu fugo slov e n skifi Sokola i bugar-skifi Junaka Predavanje br. dra M. Gradojevića u Sofiji Na poziv Saveza bugarskih gimna-stičkih društava Junak, održao je prof. beogradskog Univerziteta i član Uprave Saveza SKJ br. dr. Mihajlo Gra-dojevič koncem februara, za vreme svog osmodnevnog boravka u Sofiji, u veliko j sali Vojno g kluba, predavanje s temom »Savez slovenskog Sokolstva, njegov rad i značaj za zbli-žavanja Slovena«. Predavanje je bilo odlično poseee-no od najodabranije publike bugareko prestoniec. Predavanju ,su prisustvo-vali opunomočeni ministar Jugoslavije g. Aleksandar Cincar — Markovič i opunomočeni ministar Lcskoslovacke Republike g. Pavle Maksa, nadalje načelnici ministarstava, celokupno sa-vezno starešinstvo Junaka, veliki broj ugledno g gradanstva, pretstavnici štam- pe i drugi. ... Prc predavanja koncertirala je vojna muzika, a zatim je mešoviti hor Junaka i Junakinja otpcvao jugosloven-sku i bugarsku himnu. U svome predavanju br. dr. Gradojevič izneo je istorijat Saveza slovenskog Sokolstva i njegov rad do svetskog rata, nadalje značaj svcsokolskih sletova za zbliža-vanje slovenskih naroda, poreklo so-kolskog imena i identičnost njegovog značaja s imenom Junak, važnost vas-pitanja Sokola i Junaka u slovenskom duhu radi zaštite interesa slovenskih naroda u sadašnjosti i u budučnosti. Zatim je.br. dr. Gradojevič izneo statistiku sadašnjeg stanja pojedinih sokolskih saveza, prikazavši opširnije og-rornan napredak Sokolstva u Jugoslaviji. čiji je rad uvelike cenio i pomagao blagopočivši Viteški Kralj Aleksandar I Ujedinitelj. ... „ , ; .. Predavanje br. dra Gradojeviča imalo je odličan uspeh i bilo je naj-povoljnije komentirano, kako u sofij-skoj štampi, tako i u redovima samih Junaka kao i gradanstva bugarske pre- iicc. . Bugarski Junači vrše intenzivne princ za svoj ovogodišnji VIII sve-ički slet, koji če se održati u So-od 12 do 14 jula. Na ovaj slet bu- Sokolslvo i političke partije Jedan osvrl na komentar u praškim »Narodniim lislima« kolst -a^' ko!‘ -*e P°d naslovom »So-brn c * p°htičke partije« objavljen 11 filas* 1 od 15 februara o. g. »Sokolskog ?„xin ,a<<. zapažen je i protumačen i u nrnsL-vačkoj štampi. Tako su ugledni feL »Narodnji listi« u broju od 24 se ГуГа doneli jednu noticu, u kojoj ŠC0CI 1Га iedan krači pasus iz tog na-p°menutog članka, izvodeči iz toga zaključke. Citirani naš pasus n '' “Sokolstvo je nosilac ideje našeg že 1 e?^ * državnog jedinstva. Ne mo-takv ■ • ’ n’ko hhi Soko, koji pripada . °J jednoj Stranci, koja naše držav-ja I n?r°dno jedinstvo ne priznajo, kode ispoljava separatističke meto-nitft!aS rušenjem postoječeg zako-^.Poretka«. U toga se onda u »Nada njln^ hstima« izvodi zaključak, kao slov6 *!me htelo izdati članstvu jugo-Se P^skog Sokolstva upute, kako da 1 h. rzk u Pretstoječoj izbornoj borbi Rt,„a ono ima da potpomaže izvesne Pačke grupe i frakcije. , Cita]0n'ima, koji su naš upitni članak mač*’ -Suv^no Jc * reči, da je ovo tu-enJ° potpuno proizvoljno; takvo sam V-^no fumaocnje može da potiče 2 0 iz ncdovoljnog shvačanja i ra-ni. evanja jasno izraženih intencija njh a članka ili pak iz kakvih dru-žlanl-ama nepoznatih razloga. U našem sVbl io zauzet odlučan stav protiv lj0r, °S uplitanja Sokolstva u političku „ју, u. dakle, baš protivno onome što ar°dnji listi« naslučuju. Daleko jc bila od pisca toga članka i pomisao da dajo nekakva uputstva u korist jedne ili druge političke partije. U pomenutom našem članku izri-čito se dalje navodi: »Političko sarno-opredeljenje svakog sokolskog pri-‘ padnika potpuno jc slobodno, i on može postati član svake partije, ukoliko program i rad ove nije u suprotnosti sa sokolskim idealima«. S ovog stano-višta odista nije teško protumačiti na ispravan način, ni onaj drugi pasus, koji citiraju »Narodnji listi«, jer se samo po sebi razume, da se jugoslovenski Soko ne može opredeliti ni za kakvu političku grupu, čiji je rad i program u suprotnosti sa sokolskom ideologi-jom, i to ne zato što odozgo dobija takva naredenja, uputstva ili sugestije, nego zato što mu to njegova svest i sa-vest nalažu. Time sc dakako samo u negativnom pravcu povlači ona prirod-na granica do koje može da ide poli-tičko samoopredcljenje svakog sokolskog pripadnika i nipošto se ne prejudicira u pozitivnom pravcu njegovom uverenju. Ovo jednostavno i jasno stanovi-šte logično proizlazi no samo iz sokolske ideologije, nego i iz celokupnog rada Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, pa nam je naročito stalo da sc to najzad i van granica naše države pravilno shvati i protumači. Dr. Aleksandar Tabakovič, Novi Sad Sokoli i politika Sokolski funkcionari i politički položaji Savez SKJ T. G. Masariku Bri.., Sokolskom glasniku« od 22 fc-»2a/a. °-x g-, u članku od dra M. K. h d i ^°holstva u sadašnjosti«, sto sVem Vno 1 ova reeenica: »Ipak, pri ona-ц tome treba se držati toga, da u J’ hoji stoji u političkom životu Z;lu rvirn redovima, da taj nema da °braima vidnijeg mesta u Sokolstvu i Mij n°« Citirana rečen.ica je jasna. p0c|C 'oedutim jasno, koga se ima da u pra?unieva to »u političkom životu UtnicVln> redovima«. Da ne bude nedo-član,i5’ llaglašavam, da se u ovome ‘1ц ]■ •’ u home želim da raspravim, ne, 1 gornja rečenica opravdana ili Pod političkim ljudima u prvim da razumevaju svi po-onih manjih do onih prvo političke položaje »vidni j im mestima« u ciopUls.tvu mogu sc smatrati svi funk-ve2.ai1. °d jedinica preko župa do Sa-'Pože hle, pod političkim prvakom fUniC. se smatrati svakog političkog ^okob?UCra’ a kao >,vhlnije mesto« u hobi S 1 neka se smatra svakog so-h°g funkcionara. j a Predemo pak dalje. stv0rniamo svoju nacionalnu državu Svoii^!lu’ osnaženu i priznatu sa svima drja 11 atributima. Od osnutka naše tendencija je ostvarenje medu-tegion |P jfvosti i istrebljenje svakog tag0n]a Uo2> verskog i plemenskog an-ovjb Zrtia' ostvarenje toga, kroz Sn Se SC(Jamnaest godina, ieprobavali Гагцј raza' nietodi, padali su i dolazili Vladi rvC.zirn.h tek svakoj dosadanjoj da otpC\to je bilo mnogo stalo do toga Gepar Ј?е .sve one regionalne, verske i P°krai,1S*'ako ostrice izmedu pojedinih Ublas .a’ yera i plemena. Metodi za «u ra?'1^0 ostrica, kako rekoh, bili *Uraa (j.1 Јс t° toliko novijeg da-РаШер U- na™ 'c svima sve još živo u Psyej„lx 1 nije potrebno to posebno > har •1‘q Sv.ih tih pokušaja i bor-‘^?hora ni! oholi, več od novosadskog htn -PozimH smo i nacistu smo, ko-*• te tr JS.Putem poči, da bi sc došlo •1 anta,?C • Vosti * uništenja pomenu-Jediti.stv n',Z?,na- haj put je narodno ^nstvm? 0n.oeno integralnim Jugoslo-ia nas ,1 11 jorlnoj i nedeljivo j državi. ?ržimo ruS1.Put ne postoji. Njega sc ^ s val- sv’ma našim nastojanjima, i,,0., našeg posla i kod svih У1 sam J'1! nastupa i manifestacija. „.r.uSi Dni oko ubedeni, da nijedan žel; n° ‘nože da dovede našu na-'“ain0 nr.L-!\?ai. cilju. Jugoslovenstvo rcirna. Kj.^'isivo zabeleženo u našim ase jc nepokolebivo ubede- njc da čemo sanio, kada se svi sprija-teljimo sa zajedničkim jugoslovenskim imenom, kada svi postanemo u prvom redu Jugosloveni, moči potpuno uspešno da uredimo naše unutarnjc prilike. U tom smo toliko čvrsti i stalni, da svakoga, koji se ne slaže s tim našim naziranjima, smatramo da je protiv nas, pa smo i mi protiv njega. Takav se i ne može održati u našim sokolskim redovima. S druge opet Strane, voljni smo i rado čemo da saraduje-mo sa svakim onim, koji stoji na sta-novištu našeg gledišta, pa ako on i ne bio Soko. Eto, stigli smo do onog mesta, gde bi želco da pokažem, da nije ispravno stanovište, da oni koji stoje u politi-čkom životu u prvim redovima, ne bi mogli da zauzimaju »vidnije mesto« u Sokolstvu, i obratno. Pre nego li udemo u sam zaključak, smatram potrebnim da razmotri-mo još i ovo. Kad se kaže, da je Sokolstvo ne-politička organizacija, onda se pod tim ima razumeti da Sokolstvo, kao takvo, ne može da bude organizirano u kojoj političkoj Stranci, da ne može ono u svojoj organizaciji, medu svojim članovima, da organizira kakvu političku stranku i konačno, da ne dozvoljava naturanje nekog političkog mišljenja. To, ipak, ne znači, da pojedini članovi sokolske organizacije ne bi mogli biti pripadnici koje političke stranke, koja nije u suprotnosti sa sokolskim nače-lima, specijalno s načelima sokolskog nackmalnog i socijalnog programa. U češkolovačkom Sokolstvu ne može biti članom sokolske organizacije onaj, koji je organizovani član po-stoječe komunističke ili postoječe klerikalne stranke. Taj je zaključak donošen, pošto sc programi komunističke i klerikalne stranke protivc njihovim sokolskim gledištima. Kod nas n. pr., kad bi postojale stranke koje stoje na regionalnom, plemenskom ili verskom Opredeljenju, ne bi se moglo pripadnicima tih stra-naka odobriti da budu članovi našeg Sokolstva, ako bi ono htelo da i dalje ostane na današnjem stavu svoga na-cionalnog programa. Prema izloženom, za koje verujem da je ispravno sokolsko gledište, svaki pojedini Soko može da aktivno sudelujc u politici, ako sc njegov politički rad ne protivi sokolskom sta-novištu. Svaki pak politički rad, prema aktivitetu i sposobnosti pojedina-ca, može da pojedinca digne i do pr- zovani lik soko-ptice u zlatu. Unutraš-nje strane korica prevučene su moare-svilom pepeljaste boje. Na prvoj strar ni pergamentnog lista označena je u zlatu Presidentova godina rodenja 1850, a pod vinjetom, koja pretstavlja jednu drugu varijantu stilizovane soko-ptice u zlatu na ervenom fondu s lovorovim vencem u pandžama, utisnuta je u zlatu god. 1935. Na trečoj strani pergamentnog lista nalazi se tekst sa slovima u ervenoj, plavoj i zlatnoj boji, koji glasi: Pergamen je privezan za korice svilenim kordonom svetlokestenjaete boje, koji se završava kiticora. Korice spomenice zaitvaraju sc kožnatim kop-čama, raeporedenim u našim državnim Spomenica svojom otmenom jednostavnošču deluje veoma efektno. Izradena je prema naertima arh. Dom. Serajnika u Delniško j tiskari u Ljubljani. Povodom 85-godišnjice T. G. Ma-sarika, Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije želeo je da i vidnim načinom, jednom naročitom spcmenicom, iskaže svoju najdublju zahvalnost sedom Pre-sidentu bratske Češkcslovačke Republike, velikom i zaslužnom prijatelju jugoslovenskog naroda, koji je uvek iskazivao svoju visoku pažnju i naklo-nost i prema jugoslovenskom Sokolstvu, Spomenica je veličine 40 X 30 cm> i u vezana je u finu ervenu kožu. Na prednjoj strani korica utisnut je stili- ?RT2!f'tNTI.I 8RATM.R C£A0SJ,OV.«?iX£ ШотСх,. >•>. 'š-шкхш T. G M AS ARY K U f*J>V V' L t-O < i tet v»*m.Kt-r i > v ZI.RAVO- * latno prikladno mesto za spomenik na podnožju obronka Petršina kod Mosta legija, a sokolska organizacija bi podigla spomenik iz svojih sredsta-va. Istovremeno je zaključeno da se zamoli državnu regulaeionu komisiju da sa svoje Strane omoguči ČOS da što pre pristupi ostvarenju ove zamisli. Potrebno je naime da se i što pre raspiše natečaj za izradu spomenika, Jer se želi, da bi se svečano otkriče ovog spomenika izvršilo prilikom X svesokolskcg sleta 1938 godine. Doličan odgovor ČOS pateru Hlinki Na opetovanc napadaje na Sokolstvo od strane poslanika slovačke pu-čke (klerikalne) stranke patera Hlinke, podigla eu svoje najoštrije proteste1 sva slovačka sokolska društva i sokolske župe kao i ostala razna nacionalna u druženja’. Poslednji pak odgovor pa-teru Hlinki na svo te njegove napadajo na Tirša i Sokolstvo dala je u vrlo rezolutnoj formi sama Češkoelovačka obec sokolska, i to 9 broju svoga zva-Пićnoц glasila, u »Sokoiskom vjestni-ku. Ovaj odgovor ČOS, koji je objavljen na slovačkom, preneli su i mnogi češkoslovački dnevni lietovi. U tom odgovoru se najpre odriče Hlinki pravo da govori u ime 80% katolika u Če-Skoslovačkoj, kojih je tačno 73.5%, več može da govori samo u ime onih 6.9%, koji su njegovi privrženki i koji su ga hirali. Hlinka. kaže se dalje u odgovoru ČOS, označuje Tirša kao reprezentanta protukrščanskog svetovnog nazo-va, aii tu svoju lažnu tvrdnju ničim ne dokazuje. Tako isto bez osnova govori i o Tirševoj ideologiji, koju očigledno ne pozna, kao što bez ikakvog osnova tvrdi, da je »Česima Hus, Tirš i Figner više ftego Krist«. Nadalje tvrdi, da ideja Sokolstva teži za time, da bi napro-sto uništila krščanstvo i katoličku ve-ru, Sto takoder nikako ne dokazuje i što ne može da dokaže. Hlinka po več neb roj e no puta nabacuje se klevetom, da su tobože Sokoli u Slovačkoj rušili križeve i spomenike i ismejavali se duboko religioznem slovačkom kato-ličkom narodu. Ali ni za ove svoje kle-vetničke tvrdnje Hlinka nije pružio ni jednog dokaza. ČOS odbacujc s iti-dignacijom ove Hlinkinc klevete sa Sokolstva i naglašuje, da su Sokoli bili prvi, koji su davali svoje živote za slobodu Slovačke. Neietinito je i to, da bi vodeči činioci u Slovačkoj prisi-Ijavali učiteljstvo i činovništvo da pri-stupa Tirševom Sokolstvu, kao i da bi i učenki i učenke bili više puta1 prisi-ljavani da stupaju u bezverski Soko. I za ove svoje tvrdnje Hlinka je ostao dužan da podnese dokaze. N a prot iv jo istina to, da su mnogi tamošnji biskupi i katehete, i protiv jasnog slova zakona. s propovedaonica i ispovedaonica ztibranjivali svojim vernicima da pri-stupaju u sokolske redove i tako im se pretili, da se protiv ovakvih moralo da se postupa radi vršenja nasilja. I sve dotle, veli se u odgovoru ČOS, dok poslanik Hlinka ne pruži dokaza za svoje tvrdnje, morače ga se smatrati vrlo zlim krščaninom, koji širi protukr-ščansku /Jobu i svesno propoveda laž. Zatim se u odgovoru iznosi stanovište Sokola prema veri, a koje je prihvače-tw> kao načelno na VII saboru 1924 godine, narme: »Priznavajuči slobodu is-povedanja i vere, ponovno naglašujemo garski Junači uputili su srdačan poziv kako Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije tako i ostalom slovenskom Sokolstvu. Bugarski Junači naročite oče-kuju mnogobrojno učeščo na ovoinc slotu jugoslovcnskog Sokolstva, nada-juči se, da če tom prilikom posetiti Sofiju nekoliko hiljada Jugoslovena, za čiji eu bratski doček i prijem preduzeli več sada opsežne pripreme, a što če također još više doprineti zbliženju i ojačanju veza dvaju bratskih naroda. Bugarski Junači več sada rade da kod svojih vlasti postignu što večc povlasti-ee za svoje slovenske sokolske goste, da bi tako ovi mogli da se upoznadu sa mnogim lepim krajevima Bugarske. Također je izražena želja od strane bu-garskih Junaka da njihovi tehnieki idejni radnici uzmu učešča na prednjačkim i prosvetnim točajevima, koje priredu-je Savez Sokola Kraljevine Jugoslavijo ovc godine, kao i da pretsednik bugar-skog Saveza Junaka br. Dimitrije Lazov održi jedno predavanje u Beogradu o bugarekim Junacima i njihovom značaju u istoriji balkanskih Sloveni. da je dužnost svakoga člana, da radi na ostvarenju ideala pravde i morala, a da prema svome uverenju, do koga je došao, jača i drži svoj odnos prema crkvi«. češkoslovačka obec sokolska, veli se dalje, uverena je, da Tirš i Sokolstvo stoje mnogo bliže krščanskom idealu, nego pakosna mržnja, koju i u svojim člancima širi poslanik Hlinka. Niko i ništa nečc Sokolstvo sprečiti da se i dalje zanosi ljubavlju prema narodu i prema zemlji, kao što je to Sokolstvo priseglo na pomenutom svom VII saboru. Odgovor završava rečima, da če Sokolstvo i daljo neustrašivo kro-čiti za svojim ciljem, koji prctstavlja močnu i za sve vekove obezbedenu češkoslovačku slobodu i državnu neodvisnost, kao i da če raditi i na ostvarenju cilja, koji predstavlja zdravo i lepo čovečje telo, harmonično vaspita-njo celoga čoveka, istinoljubivog i pra-vičnog, jakog, lepog i plemenitog, a što i je cilj sokolskog vaspitanja. Proiivan efekal Hllnkinih napa-daja na Sokolstvo Pritisak, koji klerikalci vrše medu slovačkim ljudstvom, da se ne priključuje sokoiskom pokretu, traje več više godina. U poslednje vreme pak taj je pritisak zaslugom patera Hlinke po-stao sve to veči, ali je zato izazvao i sve veču reakciju. To se opaža naro-čito po naglom porastu broja članstva baš u sokolskim jedinicama u Slovačkoj, a što je i najbolji odgovor naroda u tamošnjim krajevima Hlinki u prvome redu, a onda s vi m njegovim trabantima na njihove zlonamerne i podle napadaje na Sokolstvo. Značajno je pri torne, da baš Slovaci svojim brojnim stopanjem u sokolsko redove največim delom doprinose porastu ta-mošnjih sokolskih jedinica, a što sc vidi i po činjenici, da je u tamošnjim jedinkama u narašitajskim redovima 90%, a medu vežbačkim članstvom 75% Slovaka. Zajednlčko vežbanje najboljih vežbača ČOS Posvuda se vrše sve to intenziv- nije pripreme za pretstoječu olimpija-du u Berlinu. Takoder i ČOS, koja če posvc zastalno biti u prvom redu pozvana da brani čast sokolske telovež-be, več je počela -sa zajedničkim vež-banjem svojih najboljih vežbača, a što nam dokazuju i sastanci, koje sazivlje u glavnim sre neče uzeti u rad, več če se naPr0S* vratiti; 2) da če se protiv svake jedinice koja bi upučivala molbe izravno nad-leštvima, a mimo Saveza i nadležne zU' pe, postupiti u smislu postoječih P^' vilnika i propisa radi kršenja disciP11 ne i nepoštivanja odredaba Saveza. "jj Sem toga takve če se molbe, doou Savezu na mišljenje, vračati kao ne' uvažene; 3) molbe pojedinaca uopšte neće s« uzimati u postupak bilo da ih Sa^W primi direktno pismeno, bilo da dot_ čno lice (brat ili sestra) dođe Н^п0 Savez; 4) bratske župe imaju da naročit*® raspisima skrenu svojim bratskim J® dinicama pažnju na sve ovo i j°* , svoje strano dadu detaljnije potreb11 upute. 5) Pozivaju se br. župe, da ^ podnošenja molbi intcrvencionisticj” naravi postupe naj rigorozni je. Zna®' da molbe prc nego ih pošalju Savelj dobro ispitaju s najpomnijom kri11*;, nošću, da provere pre, da li svi navou molbe odgovaraju istini i da li j® sta preka potreba da sc Savez anž žuje za traženu intervenciju. Save^jJ neka se šalju samo one molbe, gde _ traži potreba i interes sokolske on nizacije. 6) Predmete, koji se mogu rešav^1 u sedištima banovina, neka br. rešavaju same izravno, ali i opet sve mero opreza i proveravanja. • « SC Saopštavajuči ovo, upozoravaju f eve bratske jedinice, da čc se Sav / iznesenog u ovoj okružnici strogo Pr državati i da če bez obzira bilo na ^ ga najstrožc postupiti, ako naide nepoštivanje i kršenje ovih odreda0 Znajmo, da je disciplina temelj 80 kolske organizacije! Zdravo! Beograd, 28. februara 1935. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavij® Tajnik: II zam. stareŠine’ A. Brozovič, s. r. D. Paunkovič, e-r’ Izvešiaj o prodanim sok Kraljevine Jugoslavije, pozivaju ee bratske župe, da najhitnije izveste- i 1) o prodaji sokolskih srdaca biranju dobrovoljnih priloga na 1 si cembra 1934 g. (termin o obračun Savezom dan je najkasnije do 1 nuara o. g.); ^ 2) o sabirnoj akciji sokolsko^ де. sta, koja se imala provesti na 1 n\^ cembra 1934 g., t. j. na rodendan.^, gopočivšeg Viteškog Kralja A‘e dra I LIjedinitelja. 2klravo! Beograd, 1 marta 1935. Savez Sokola Kraljevine Jugosl*v'ije I zam. starešine: E. Gangl, s. r. Tajnik: A. Brozovič, s. u (Nastavak s 1 stranice) dne 20 marta predaje brat Verij Svajgar, Ljubljana, o (temi: »Kritički Trojslvo ili jedinslvo? Razmišljanja o jednom pttanju ueči naših župskih skupšilna л. •• KHCNlKk Ј**У* 100-godišnjice prvog srp-vac (Гнп riSj u Kragujevcu. Kraguje-aačin n I ,marta na veoma svečan цја n Praslavio 100-godišnjicu osniva- «nov3n°r s!-,?skt>fi pozorišta, koje je ?dlfnakr Vuj’ć 1835> a ^ Prosiavu ' ^neževo Pozorište. Ovu slavom 7APOJ.-ivSu Kragujevčani s рго-Ч Е • ,“dlsnjice Branislava Nuši-stj^a _Je» c?° prisustvovao svečano-^kke IZan'm 11 ve^koj dvorani Solana •'-^Ге P°dne održana je rUi п д ^Pština, na kojoj su govo-hvali0 naZanj,a(: ‘ Nušić, koji je za-2tujcni„ ^rdacnom đočeku i podvukao Pozorišta p ^išnjice prvog srpskog %a spU’•• 0o0t‘ne Priredila je pozo-* ta Nti!!C-1Ja Kokola Matica pretstavu, PočetJcn lcevo2 »Običnog čoveka«. Pre «jac i n.^(etwave govorili su g. Aza-1 »»f. Miloje Pavlovič. Jo§ 11 ^asu °l jugoslovenske knjige narod^ ne^liu 3 o. ш. u Panteonu (оц SVp? muzeja otvorena je naroči-knjige , ail°sču izložba jugoslovenske svrh,a da se pokaže i^svnj ~ . sl?vačkom narodu naš Чад j®? j višina naše grafičke u-'Huzejn j lz‘^žbu jc otvorio direktor Prosvete * *olf. Obolelog ministra ^VaDrn«,arUpao j° načelnik ministar-Si ок-С ^r‘ ^Pišek. Na kraju sve-?Чпа§ nl°fenja zahvalio se aranžeri-J'.u 4iark-S dr- Grizogono, koji jjiski ra/4 i'm-črtama prikazao isto-°red ve,;V jugoslovenske knjige. iV?j sveča pretstavnika na Dri«n°f^ otvorenja izložbe naše im** US .Yovali su još za ministar-4l dr j£ani^ dela opunomočeni mi-i ■*e капл ?Rl^ Krofta i dr. Flider, na-«? ^Иа AL^r. Samal, primator grafik р„ Г' Bakea, bivši bugarski po-°*ba ?° Dorev, dr. Murko i dr. čitave j veliko interesova-ceskoslovačke štampe i jav-ce ujedno u velike poslužiti literature, koja je još premalo 'po- Ndw°^^njiCa »Kalevale«, finskog /•slav; Km^3' dana čitava Fin- ?* »KniJ,£0tlišnjicu svog narodnog J jednicj а1а“- Krajem januara 1835 ■ tlnsk°S udruženja literata s» &lienkl? m^at*i lekar Elija Lenrot Lajava ru^opis »Kalevale«, koji n?'8, Etin' ru?a (speva) u 12.000 sti-3ainp s ''Kalevala« bio je zatim L Pesam’fl i Pretstavlja zbir narod-jr* student' 'e Јс lekar Lenrot još Л Butova ^edicine prikupio na svo- fk°j Karel-a po čitavoj Finsk°i 1 fi Pesmo « narodnih pevača. »Viliji i^’h ii,?.^Pevaju junačka dela starih ft I U JUllal ,od nazivom »Kantelar«, koja sadržava lirske pes-me i balade. Iste godine izdao je novo, dopunjeno izdanje »Kalevale«, ko-je ima 50 runa sa 22.790 stihova. »Kalevala« prevedena je na mnoge Strane jezike. »Kalevala« je mnogo pripomogla, da su se Finci vratili svom prvo-bitnom jeziku i napustili švedski, pa se i njihova država zove po etarom imenu sada Suomi. Razne kulturne vesti. Scena dobrih autora u Pragu, nedavno je izve-la več drugi slovenački pozorišni komad, i to historijsku dramu Bratka Krefta »Celjski grofovi«, koja ie več u Ljubljani postigla golem uspeh. Praška kritika veoma pohvalno se izražava o samom komadu kao i o piscu, i preporuča češkim velikim scenama da posvete veču pažnju jugoslovenskim delima. medu kojima ima mnogo jakih i odličnih komada. Prošlog meseca umro je u Lavovu Vjačes'lav Budzinovskij, jedan od naj-plodnijih ukrajinskih pisaca. Rodom je bio iz okoline Tarnopola, u Galiciji, i več kao študent počeo je pisati. Poznat je bio i kao pisac .socijalno-političkih članaka i študija. Napisao je mnogo istorijskih romana, drama, novela i humoreska. Samo u američko-ukrajin-skim novinama izišlo je preko 100 raz-ličitih njegovih dela. Dne 25 februara navršio je 75-go-dišnjicu života čuveni češki organizator horskog pe-vanja Ferdinand Vah, koji je poznat i kao virtuoz na orgulja-ma i kao komoonista. Vah je osnivač čuvenog hora Moravskih učitelja te hora učiteljica. Prošlih tlaim navršila je 70-godiš-n jicu značaj nog rada medu bečkim Če-sima »Slovenska beseda«, naj stari j e udruženje Čeha u Beču, koje je svojim priredbama, predavanjima i drugim radom doprinela mnogo, da su Češi u Beču očuvali svoju nacionalnu svest. Društvo »Slovenska beseda« sa-radivalo je i s ostalim društvima slovenskih naroda u Beču, a naročito s jugoslovenskim društvima, koja su se pridružila i proslavi ovog značajnog jubileja. U Alešovoj dvorani u Pragu bila je ovih dana, prigodom 20-godišnjice smrti Herberta Masarika, sina prezi-denta Masarika, otvorena izložba slika ovog nadarenog češkog umetnika. Herbert Masarik rodio se 1 maja 1880 u Beču. U godini 1901 boravio jo u Fi-renci na študijama. Ubrzo se afirmirao i postao je jedan odi ponajboljih eeškili slikara. U mladim godinama bio je i vredan vežbač malostranskog Sokola.^ U Parizu umro jo ovili dana u 70 godini života L. V. Šklovskij, poznati ruski žurnalista. Šklovskij je bio du-gogodišnji londonski dopisnik lista »Ruske vjedomosti« i Miljukovih »Poslednjih novosti«, a potpisivao se šif-rom »Dioneo«, pod kojom je bio poznat širom Rusije. ? NAŠIH 1UPA S TAVA i C ETA Maribor šil ^dni „l-• ~~ Glavna skupščina. 3 2bor društva ;^dP°slanc se je vr-v prisotnosti žup-Ca brata dr. Fornazari-? S° kila izčrpna poročila S)o °narjev; Jz teh poročil na- %D4va?n°^- j!? ~teje 152 člana, 49 nara-K?koki- L dece, skupaj torej ll elo\Ci,i.,Pripadnikov. ^ ‘ fini oddelkov jc v društvu i. tcklern letu je imelo društvo svoj društveni nastop, lepo uspelo telovadno akademijo, pevski koncert ter 2 pešizleta. Udeležilo se jo pokrajinskega zleta v Sarajevu ter v Zagrebu, ■župnega zleta v Ptuju, nastopov čete Ivanjkovci, čete Križovljan-Cestica (2 krat), društvenih nastopov Vinica in Središče ter otvoritve sokolskega doma v Mozirju. Dramatski odsek je priredil 3 gledališke predstave, lutkovni pa 2 predstavi za deco. Tudi na socialnem polju je društvo vršilo svojo nalogo. Obdarovalo je za Miklavža in ш Božič s sodelovanjem Si4^0venska sokolska matica u Ljubljani n. U smislu § 23 praviia sazivlje se ц J°vna glavna skupština dne 5 aprila 1935, u 18 sati u prostorijama arodnog doma u Ljubljani, Tomanova ulica DNEVNI RED: 1) Potvrda bilance te računa dobitka i gubitka za g. 1934. 2) Apsolutorij upravi zadruge. , p. 3) Eventualija. V$ Wna i 4 ?adr S uP^‘na niože stvarati zaključke, ako je zastupana barem u8ara. Ako ih nije toliko, pola sata kasnije na istom mestu i *^iu£lceVik'In rec^om drži se druga glavna skupština, koja može stva-ez obzira na broj prisutnih (§ 27 pravila). Mubl ‘Jana, 1 mar ta 1935. Upravno veće žen. podružnice družbe sv. Cirila in Metoda ter učiteljstva meščanske šole sokolsko deco in potrebne družine v ormoški okolici s hrano in obleko. Društvo ima lepo knjižnico, ki šteje 316 knjig, od katerih je 81 strokovne sokolske vsebine. ^ Proračun za prihodnje leto izkazuje 3360 Din primanjkljaja, ki ga bo moralo društvo kriti z dohodki iz prireditev. V društveno upravo za leto 1935. so bili izvoljeni večinoma dosedanji člani uprave in sicer: starosta br. dr. Ban Adam, podstarosta br. Rakuš Ivan, tajnik br. Turk Fortunat, blagajnik br. Grivec Janko, načelnik br. Horvat Franjo, načelnica s. Pučka Frančka, podnačelnik br. Kreuz Rudi, pod-načelnica s. Horvat Angela, prosvetar br. Novak Jos., društv. zdravnik br. dr. Čarf Jurij, za dram. odsek br. Praprotnik Stane, ki je istočasno referent za čete, za lutkovni odsek br. Papst Rihard, za social, referenta s. Novak Hermina. Odborniki: Mihaljevič Ma-to, Rosina Adolf, Kojc Mihael, Grivec Stanko, Štrekelj Vekoslav, Polak Tone, Lazar Pavel, Tomšič Alojzij. Revizorji: bratje Pevec Tone, Špindler Drago. Megla Jakob. Društveno razsodišče: bratje dr. Košan Janko, Pureber Emil, Kostevc Jože, Kuharič Ludovik, Omulcc Pavla, Beniger August. ORMOŽ. — Uprizoritev »Odgo-dene noči«. Dramski odsek našega Sokola je priredil dne 16. in 17. februarja t. 1. izredno uspelo igro: »Odgo-dena noč«. Vsi igralci so sc izkazali in odigrali svoje vloge prav dobro., Igra je bila obakrat prav dobro obiskana, čeravno smo marsikoga še pogrešali. SLOVENJGRADEC. — Glavna skupščina. Naš Sokol je polagal dne 26. januarja t. 1. bilanco svojega dela v minulem letu na prav dobro obiskanem občnem zboru. Starosta brat dr. Železnikar jo otvoril občni zbor, pozdravil vse navzoče. V svojem govoru se je spomnil vseh važnejših dogodkov v preteklem letu, posebno pa mu-čeniške smrti naj večjega Sokola našega nepozabnega Vit. kralja Aleksandra I. Ujedinitelja. Tajniško poročilo je podab brat Wudler Branko. Poročilo načelnika br. Slavka Mrovljeta o živahnem delu v telovadnici in o vsestransko uspelih javnih nastopih vseh telovadnih oddelkov je vzelo članstvo z zadovoljstvom na znanje. Sledilo je poročilo predsednika prosvetnega odbora br. Šentjurca Ferda, ki je v svojem referatu analiziral prosvetno delo minulega leta. To poročilo, ki je pokazalo izredno živahno in uspešno delo vseh odsekov tega odbora. Iz poročila gospodarja br. Serajnika Ivana je razvidno, da je društveno premoženje naraslo z novimi na-bavkami in da se je štedilo na vse strani. Blagajniško poročilo je podal br. Gorečan Anton. Vkljub težkim časom je bilo minulo leto tudi za blagajno zelo uspešno. Iz poročila društvenega statisti-čarja br. Canjka je razvidno, da je število članstva naraslo in da jc bila udeležba pri telovadbi in drugih društvenih prireditvah zelo zadovoljiva. O delu narodno - obrambnega odseka je poročal br. F. Šentjurc. V imenu revizijskega odbora je podal poročilo br. Ferber Miroslav, ki je radi vzornega društvenega poslovanja predlagal vsemu odboru razreš-nico, ki je bila soglasno sprejeta. Pri volitvah jc bila soglasno izvoljena sledeča nova uprava: sitarosta dr. Železnikar Vinko, podstarosta: Rojnik Ivan, načelnik: France Miroslav, načelnica Tretjak Angela, podnačelnik I: Pečenko Vojko, podnačelnik II: Tretjak Franc, podnačelnica I: Krevh Ljudbina, podnačelnica II: Kac Ivanka, prosvetar: Šentjurc Ferdo, tajnik: Wudler Branko, namestnik tajnika: Canjko Vinko, blagajnik: Gorečan Anton, namestnik blagajnika: Kramar Jože, statističar: Canjko Vinko, gospodar: Serajnik Ivan, knjigovodja: Kramar Jože, arhivar: Iglar Rajko, društveni zdravnik: dr. Pohar Maks, narodno - obrambni referent: Šentjurc Ferdo, socialni referent: Grmovšek Miloš, ostali odborniki: dr. Hrašovec Fran, Rojnik Karel, Kopač Leopold, M rovi j e Slavko, Prusch Karel, Potočnik Jurij. Revizorji: Ferber Miroslav, Fetich Miroslav, Debelak Alfonz, Šmid Milan, Brence Armin, Vaupot Lovro. Častno razsodišče: dr. Šmid Josip, kot preds., dr. Schreiner Hinko kot namestnik, Fratz Mara, kot zapisnikarica, dr. Železnikar Vinko, kot član in Puppis Amalija kot članica. Zorčič Miloš in Kavs Ivan kot namestnika. SV. LENART V SLOV. GORICAH. — Zbor načelnikov in načelnic. Zbor načelnikov in načelnic slovenje-goriškega okrožja se je vršil pri nas v nedeljo dne 17. II. t. 1. Udeležba je bila skoro polnoštevilna. Zbor je vodil okrožni nač. br. D. Polič, ki je podal prav izčrpno in pregledno sliko o stanju telovadbe v okrožju, okrožje tvori 8 čet in, 2 društvi. Br. načelnik Sa smučarskih iakmičenja Saveza SKJ održanlh u Škofjof LocI dne 16 i 17 februara o. g., na kojima su učeslvovali braća i sestre iz ČOS češkoslovačka patrola Članice na startu Čehoslovakinje, pobednice {prvih 6 mesta) je pohvalno omenil edenice, ki so delavne, onim pa, ki ne kažejo pravega dela, pa je dal nasvete, kako oživiti društveno delovanje. Po njegovem poročilu se je konstituirala uprava okrožja. Nadalje je pretresal zbor načrt za letošnje tekme in prireditve. P911" daril je, da bodo morale naše edinice počasi misliti na to, da bodo morale v bodoče vedno bolj stati na lastnih nogah, ne pa vedno čakati na tujo pomoč. Br. nač. je pozval prisotne, naj pošljejo na naš okrožni telovadni tečaj čim več za to sposobnih bratov in sester. Okrožni telovadni tečaj se je začel v nedeljo 24. febr. in bo trajal skozi 6 nedelj in praznikov. Obravnavala so se potem še nekatera drobna vprašanja, zadevajoča poslovanje med okrožjem in edinicami. Župa Mostar ČAPLJINA. — Štrosmajerova proslava. Naše društvo priredilo je Štros-majerovo veče s predavanjem. Predavanje o Štrosmajeru održao* je društveni prosvetar brat Fejič Hamza, učitelj. Predavač je u kratkim črtama iz-neo politički, prosvetni i narodni rad ove svetle ličnosti XIX,stoleča. Sokolska dvorana bila je prepuna članstvom. IMOTSKI. — Rad društva i četa. 6 januara 1935 svih dvanaest četa ovo-ga društva održalc su svoje glavne godišnje skupštine. Na svakoj glavnoj skupštini bio je dolegovan po jedan izaslanik ovoga društva. Skupštine su protekle u najboljem redu, i izabranc su nove uprava četa, te predložene bratskoj župi Mostar na potvrdu. 13 januara 1935 održana je glavna skupština društva. Sem članova uprave prisutan je bio pretežni deo članstva i izaslanici iz sviju četa. Na-kon pročitanih izveštaja sviju funkcio-nera, koji nisu prošli bez kritike^ i pri-medaba, izabrana je nova društvena uprava i to: starešina brat S. Rako, tajnik br, N. Matič, načelnik br. P. Poštenjak, prosvetar br. N. Vučkovič, referent ze čete br. V. Matcjovič i ostali članovi odbora. Nova uprava po svome sastavu daje najbolju garanciju za uspešan rad i napredak. 20 januara 1935 održana je IV tro-mesečna sednica četa za 1934 god. u prisustvu izaslanika svih 12 četa ovoga društva. Nakon pročitanih izveštaja četa, koji su primljeni s primedbama, dao je izveštaj referent za čete o nji-hovom radu u 1934 god. Iz toga izveštaja proizlazi: Prircden je trodnevni tečaj za vode i tečajce četa, te su bile zastupljene sve čete: ukupno jo bilo polaznika 29. — Društvo imade danas 12 organizovanih četa i 2 u pripretn-nom radu. — Čete su održalc 88 mesečnih članskih sastanaka i 463 sednice svojih uprava. — Naplačeno je ukupno članarino 14.974 Din, a ostalo je članarine dužno 1.657 Din. Čete imadu 11 kasi Poštanske štedionice iznos od 14.414 Din. Čete imadu ukupno 956 pripadnika, od toga članova 628, na-raštaja 110, dece 218, a članova vež-bača 116. Održano je ukupno 1 073 sati vežbanja, sa 444 vežbača svih skupina. U četnim knjižnicama imade 2.272 knjige, bilo je 1.088 čitača, koji su pro-čitali 1.416 knjiga, pročitano je 315 poučnih štiva. Održana su 224 predavanja, bilo je 60 sela i 3 zabave. Četama jc poslano pisarna, raspisa, odgovora i upita 365. Zasadeno je vočaka 210, izgradeno nužnika 22, okrečeno kuča 800, iskopano jama za dubrište 85, napravljeno otirača 54 } pljuvačnica 51. Čete su obidene po društvenim izasla-nicima 175 puta. Četa Proložac je za-vršila izgradnju bunara i takorekuč skoro je i završen i dom, prvi sokolski dom u Imotskoj Krajini. Četa Kamen-most je marljivo radila na podizanju svoga doma. Četa Nebriževac jc dovršila izgradnju mosta, još sc imade postaviti gornja konstrukcija, pričvrščen je teren zidom, iskopan kamen i pc-sak. Četa Glavina I započela je s grad-njom doma i podigla zidove. Četa Krivodo izgraduje bunar, te pripravlja kamen i pesak za gradpju doma. NEVESINJE. - Glavna skupgti- na. Ovdašnje Sokolsko društvo održa-lo je dne 3 febv. svoju redovnu godiš-nju skupštinu. Učcšče je bilo odlično. 'ROSIJJl • JFONSIEU m društvo sza osžgurcmfe i reosiguranfe џ Hcograd Skupštinu je otvorio starešina društva dr. Vlado Gaćinović. komemorisajuči Kralja Ujedinitelja. Na kraju govora pozvao je prisutne da Mladome Kralju uskliknu »Živeo!« Posle govora starešine nročitala se je savezna poslanica, a nakon toga su podneli izveštaj svi funkcioneri. Iz podnetih izveštaia vidi sc. da su izvršeni svi zaključci donošeni na pro-šlogodišnjoj župskoj skupštini. Rad u svim granama društva je i.odniji od prošiagodišnicg. Iz izveštaia referenta za čete vidi se, da je društvo uložilo mnogo tnida na Sokolstvo u selu. Članstvo u 17 četa koliko ih ima ovo društvo, povečalo se u ovoj godini za 130 te sada imaju 1073 člana. Članarine je naplačeno u ovoj godini više za 2992 dinara ne?o u prošloj godini. Čete su održale u 1934 godini 417 raznih priredaba: sela, za-V- i ; n^^rlavani-e. Pročitalo se 1576 knjiga i 555 poučnih članaka. Na po-Oiia-uju seta u ekonomskom i higijcn-skom pogledu posvečivalo se dosta oažnje, te je i na ovom polju postignut v i d n i H uspeh. Skupština je sve izveštaje pazljivo saslvšnla. odobrjla ih i dala razrešnicu dosadanjoj upravi. U novu upravu izabrana su sledeča brača: starešina dr. Vlado Čačinovič, zamenik starešine Savo Orovič, tajnik Miloš Vlači, blagajnik Stevo Ze-lenovič, načelnik Azis Kosovič, zam. načelnika Risto Todorovič, prosvetar i pročel. trezv. sekcije Mesud Sadiko-vič pretsednik čitaonice Jevto Vujovič. knjižničar Risto Todorovič, gospodar Vaso Sikimič, statističar i pročel-nik muzike Šefko Pekušič, referenti četa Milan Rakič i Ranko Radoš pročel-nik socijalnog otseka Hakija Omerovič. pročelnik štednje Đorđo Medič, pročelnik streljačke i jahačke sekcije Blažo Tomaševič, pročelnik poljoori-vredne sekcije Desimir Ivaniševič; članovi uprave: Živan Živanovič, Anto Albijanič i Branko Popovič. U nadzorni odbor braea: Adem Begovič, Avgust Markovič i Danilo Lažetič. Po svršenom ekupštinskom programu uzeo je reč starešina župe brat Čedo Milič, koji je u svom govoru ista-kao važnost saradnje grada i sela. Posle ovoga, na poziv starešine župe, .skupština ie odala poštu Blaženopočiv-šem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Ietoga dana u 19 časova. u Sokol-skoj čitaonici održao ie uspelo predavanje o Njegošu zamenik starešine društva, br. Savo Orovič. M. S. NEVESINJE. — Primer za ugled. Za pravoslavne božične praznike vodnik nevesinjskog žandarmerijskog voda gosp. Bom Adolf, obradovao je jed nog našeg siromašnog. ali vrednog nara-štajca i potpuno ga obukao iz svojih skromnih sredstava. Kupio mu je: je-dan zimski kaput, jedan par rublja, jedne dokolenice i jedan par cipela. * Ovim gestom gosp Bom učinio je jedan humani i kulturni primer, koji treba da služi za ugled i primer drugima. SAMOBOR. — Glavna skupština. Naša četa održala je svoju glavnu skupštinu dne 15 februara t. g. Skupštini je prisustvovao dovoljan broj članova. Skupštinu je otvorio br. starešina Aleksa S. Slijepčevič, pozivaju-či prisutne da odadu počast senima Vi-teškog Kralja Ujedinitclja. Zatim je pozdravio prisutne i progovorio nekoliko reči o sokolskoj misli. Zatim su funkcioneri pročitali svoje izveštaje. Iz izveštaja se vidi, da je četa lepo napredovala. Fond za gradnju doma ima 7608 dinara; u četnom hambaru je 1700 kg žita. Četna knjižnica ima 646 knjiga; od ovih je knjiga pročitano u prošloj godini oko 300. Iz ostalih izveštaja se vidi, da je i ostali rad bio dobar. Zatim se prešlo na izbor nove uprave, koja je sestavljena ovako: starešina br. Aleksa S. Slijepčevič, zamenik Simo M. Starovič, tajnik Mihailo J. Slijepčevič, blagajnik Novak P. Starovič, načelnik Milovan S. Starovič, prosvetar Filip Starovič, knjižničar Mirko P. Slijepčevič. domačin hamba-ra Aleksa Starovič. Na završetku skup štine brat delegat Todor Starovič po zdravio je sve prisutne. Zatim je brat starešina Aleksa S. Slijepčevič zaključio skuštinu. TREBINJE. — Glavna skupština. Naše društvo održalo je svoju XXVI glavnu skupštinu dne 10 febr. Skupština je bila dobro posečena. Ispred Sokolske župe Mostar bio je prisutan starešina župe br. čedo Milič i br. dr. Kolbe, član uprave župe. Skupštinu je otvorio starešina društva br. Pero Bubalo u 9 i 30 časova kratkim govorom. Pročitana je poslanica Savcza i izvešta j i društvenih funkcionera o radu društva u 1934 g. Iz izveštaja sc mogao razabrati napredak društva, a naročito rad na selu, jer društvo sada ima 12 vrednih sokolskih četa s preko 1300 sokolskih pripadnika. Po završenom čitaniu izveštaja funkcionera društva i odobrenju proračuna i programa rada za 1935 godinu, delegati četa izneli su svoje opravdane. predloge, kojc je skunština jcdnoglas-no i s odobravanjem usvojila i pozdravila napredak Sokolstva na selu. Izabrana je nova uprava društva kako sledi: starešina br. Bubalo, zamenik starešine br. Savkovič, prosvetar Kurilić, tajnik Lečič, zamenik Pašič, načelnik Arslanasjič, zamenik Turk, blagajnik Viden, barjaktar Dučič, ref. za čete Hujdur, statističar Salahovič. Odbornici i njihovi zamenici: brata Lašič Nikola, dr. Omerhodžič, Popovič Vladimir Metikoš Zanetič, ing. Jovovič, Petrovič Simeun, Majksner, Ivankovič, Perovič Danica Resulbego-vič E., Andelič S., Gerun R. Bobič M. Boič Julio. Dobrovič. U. čučkovič Filip, Subotič M., Pejovič D. i Vukasovič Aleksa. Nadzorni odbor brača: Selak Stie-pan. Vukov Dušan i Stankovič M. Župa Niš KRIVI VIR. — Glavna skupština. 24 januara ove godine održana je eo-dišnia skupština našeg društva. Skupštinu je otvorio kratkim govorom starešina br. Petkovič Mikne, koji je najpre komemorirao Viteškog Kralja Ujedinitelja. Zatim skupština pozdravlja Mladog Kralia Petra II. Pošto je starešina podneo izveštaj o radu uprave preko ove ^odine, prelazi se na biran>e nove uprave, u kom su ušli: starešina Adam Zdravkovič, potstarešina Milojk Petkovič, tajnik Cezar Dordevič, načelnik Dragoliub Jeremič, blagajnik Milorad Živanovič, prosvetar Dorde Borinovič. 12 odbornika, revizioni odbor i sud časti. Pošto je uprava izabrana brat starešina predlaže da se ulog ncisplafeni do sada reguliše i članski ulo" za 1935 eod bude 24 din. od člana, što skupština prima. Nato je skupština zaključena. Župa Novi Sad PAČIR. — Glavna skupština. Naše Sokolsko društvo održalo je svoju redovnu glavnu skupštinu 24 januara. Skupštinu je otvorio starešina br. Teodor Jovanovič, pozdravivši prisut-ne i pozvavši ih da odadu počast se-iina Blaženo noči vše g Viteškos Kralia Aleksandra I Ujedinitelja. Posle či-tanja savezne poslaniec svi funkcioneri društva podneli su skupštini svoje izveštaje o radu u 1934 codini. Iz izveštaia se vidi, da :e društvo u prošloj godini lepo nanredovalo. Društvo ie u prošloi tfodini proširilo Sokolski dom tako, da je ‘time dobilo jedmi prostranu i lepu vežbaonicu i požornicu. Ovaj posao staiao ie oko 8000 din. Društvo je 13 maja održalo svoju javnu vežbu, na koioj su uče-stvovala sva okolna sokolska društva. Javna vežba je potpuno uspela. Osim ovoga učestvovali smo na javnoi vež-bi Sokolskih društava Bačka Topola. Bajmok i Bajša. Osim ovoga učestvovali smo s lepim brojem vežbača na II pokraiinskom sletu u Sarajevu i na sletu u Zagrebu. Prosvetni rad ni je za-dovoliio, jer to mesne prilike nisu do-zvoljavale, a nemarno ni sokolskih prosvetnih radnika. Društveni prihodi iznosih su 17.740.13 dinara, a rashodi 16.712.13 din. Kategorije članova, mu-škog naraštaja osnovale su štedni fond, koji ima vaspitni cilj i treba da na-vikne mlade Sokole na sistematsku štednju. Ulog se može utrošiti samo na sokolske potrebe. Prema izveštaju br. statističara društvo broii 92 člana, 24 m. i ž. naraštaja i 201 m. i ž. dece. Pošto su svi izveštaji primi j eni jednoglasno, data je razrešnica staroj upravi i kandidacioni odbor i redložio je skupštini sledeču braču i sestre u upravu društva: starešina Teodor Jovanovič, zam. starešine Nikola Dra-gaš, tajnik Milan Jojič, načelnik Milorad Cvrkušič, zam. načelnika Blagoje Rajak, načelnica Durdinka Madarev, zam. načelnice Vera Markov, prosvetar Milica Bajič, blagajnik Nikola Utvič, članovi uprave: Dena Gojkovič, dr. Dorde Vir, Sava Mihajlovič. Sava Madarev, Marko Rakič (statističar). Nadzorni odbor: Milan Mostarski, De-na Tomek i Kazimir Takač. Sud časti: Teodor Jovanovič, Dena Gojkovič, Dušanije Šimon, dr. Dorde Vir, Ala-dar Vajda. Prisutni su jednoglasno usvojili ovaj predlog. Na kraju je izaslanik župe br. Le-virac održao lep govor, u kome je ista-kaO' značaj i potrebe Sokolstva i pozvao prisutne da zajedničkom^ sarad-njom i u buduče rade s još više volje i požrtvovanja na unapredenju Sokolstva. Nova uprava je na prvoj sednici rešila, da se u najkračem vremenu osnuje streljačka i tamburaška sekcija. M. S. 2upa Novo mesto NOVO MESTO. — Plenarna seja župne uprave. 16. febr. se je vršila v župni sejni dvorani Sokolskega doma plenarna seja župne uprave, ki je potrdila z nekaterimi izpremembami vse uprave cdinic za 1. 1935. izvoljenih na skupščinah. V nadaljni točki je v otirala uprava znatne zneske za društva: Novo mesto, St. Janž, Mirna, Št. Rupert in Žužemberk ter Št. Jerneju in Trcbnju. Slednje društvo jo poročalo, da so neznani zlikovci po društveni skupščini udrli v telovadnico in poškodovali ko- nja, kozo, kroge in blazino. Škoda znaša do 3000 Din in je bilo na orodju zrezano vse usnje. Končno se je določil datum župne skupščine, zbor načelnikov in prosve-tarjev. in sicer: zbor društvenih načelnikov in načelnic Mirenskega sokolskega okrožja jc bil določen za nedeljo 3. marca t. 1., kakor tudi tega dne zbor društvenih načelnikov in načelnic iz cele novomeške župe, kjer so se tudi predelale župne in savezne vaje. Naslednjo nedeljo 10 marca t. 1. se vrši ob 8. uri v isti dvorani v Novem mestu zbor prosvetarjev društev M. S. O., nakar bo ob 9. uri otvoritev zbora prosvetarjev iz vseh edinic župe, združen z društv. statističarji. Popoldne istega dne na se vrši ob 4 .uri župska letna skupščina. Župna uprava tem potom opozarja vse njene edinice, da se drže določenih datumov in pošljejo svoje funkcionarje ter . delegate. MOKRONOG. — Uprizoritev »Testamenta«. Naš sokolski oder je uprizoril 23. in 24. februarja 1935. narodno igro »Testament«. Kakor vse dramatske prireditve, tako je tudi ta nad vse dobro uspela. Vloge so bile razdeljene skrbno in premišljeno. Dvorana je bila obakrat prav dobro zasedena. Zadnji čas je sploh opažati boljši poset dramatskih predstav iz trga in okolice. Župa Osi/eTc OSIJEK. — Sednica načelnika Osječkog okružja. Okružje osječko održalo je u nedelju 10 febr. o. g. sed-nicu načelnika jcdinica u Osijeku. Za-stunljene su bile jedinice: Osijek matica, Retfala, Dalj Tenja, Čepin i čete: Belo Brdo, Tenj, Antunovac. Ne-zastupljena su bila društva Osijek Dolnji Grad, Palača i Habjanovci i čete V. Vučkovac i Čepin. Martinci. Sednicu je vodio okružni načelnik br. B. Rajič. Načelništvo žup« zastu-pao je ing. Kvapil. U osvrtu na rad jedinica u 1934 god. naglasio je načelnik okružja, da rad jedinica uglavnom zapinje zbog nedostatka sposobnih prednjaka. Zato treba vaspitanju prednjaka posvetiti što veču pažnju. Druga zapreka je u tome što jedinice ne nastoje, da imaju više kontakta s osječkim društvima u kojima bi mogla mnogo da nauče. Nakon tumačenja programa tehni-okog rada za 1935 god. po načelniku župe zaključeni su datumi okružnih priredbi: opšte takmičenje održače se 26 maja u Osijeku, takmičenje u odboj ci 7 jula. ^ KI. BROD. BRDO. — Proslava sv. Save i Štrosmajera. Naša četa je radi žalosti na skroman ali dostojan način proslavila dva velika čoveka, koji su pridonesli izgradnji naše velike i močne otadžbine, sv. Savu i vladiku J. J. Štrosmajera. Predavanje o životu i radu sv. Save održala je sestra I. Kike-rec, prosvetar, a o Štrosmajeru brat L. Miletič, starešina. Dcklamovano je nekoliko lepih prigodnih pesama i ot-pevane su pesme »Oj Sloveni« i Državna himna. Proslavi prisustvovalo je sve članstvo, naraštaj i deca. ČEPIN. — Glavna skupština. Naše društvo održalo je svoju glavnu go-dišnju skupštinu 10 februara o. g. Nakon pozdravnih reči starešine br. Kalajžiča Matije, podneli su izveštaj o radu društveni funkcioni. Izveštaji su saslušani s največom pažnjom i jednoglasno odobreni. Iz ovih se izveštaja razabire, da je društveni^ rad bio uspešan na svakom polju društve-nog delovanja. Brat župski izaslanik u svom po-zdravnom govoru konstatuje napredak i uspešan rad društva, te govori o uz-višenosti sokolskog rada. Brat delegat na kraju poziva, da se prede na izbor nove uprave. Izabran je kandidacioni odbor, koji je p redložio sledeču listu, koju skupština aklamacijom prima, i to: starešina Teodor Sekulič, potstarešina Poglajen Konrad, tajnik Jovičič Teodor, načelnik Kosanovič Svetozar, prosvetar Jankovič Osvald, blagajnik Vitas Dorde. U odbor su izabrana bra-ea: dr. Milorad Gomerčič, Vukovič Nikola, Sekulič Nikola, Rušič Dušan, Mijatovič Vitomir, B\igarič Joco, Bogdanovič Joco, Kalajžič Matej, sestre: Kos Štefica i Biglbajer Olga. Novoizabrani starešina zahvaljuje se na poverenju u ime svoje i ostale uprave. Brat-Vitas, blagajnik, predlo-žio je skupštini novi budžet za 1935 g. Po prcdlozima i pitanjima uzeli su reč brača Kosanovič i Jankovič i neka brača seljaci (ratari) te jc zaključeno, da se što intenzivnije radi na osnutku mlekarske zadruge. Nakon ovoga skupština je zaključena. ĐAKOVO. — Glavna skupština. Dne 17 febr. o. g. održana je rcdovi'ta godišnja glavna skupština Sokolskog društva u Dakovu. Skupštini je pret-sedao starešina društva brat dr. Ivo Kenfelj. — Skupštini prisustvovalo je 60 članova i članica. Pre početka sa~ mog dnevnog reda starešina komemo-rira smrt Blagopokojnog Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i skup- ština kliče »Slava«. Svi izveštaji funkcionera, koji su dosta opširni, prim-ljeni su po skupštini jednoglasno do znanja. Društvo je u prošloj godini 1934 podifllo letnje vežbalište s troš-kom od 27.000 Din. U svom pozdrav-nom govoru starešina društva seča se brata Julija Benela, koji je umro tokom ove godine i skupština mu odaje liočast sa »Slava«. Skupštini je prisustvovao izaslanik župe iz Osijeka brat Komadina. Pošto je staroj upravi jednoglasno izglasan apsolutorij to je aklamacijom izabrana sledeča uprava društva: starešina dr. Ivo Kenfelj. I zamenik dr. Antun Niderle, II zamenik Milan Gor-šetič, prosvetar Ernest Budak, tajnik Prosvetnog odbora Adlof Rac. načel. Ivo Šole, I zamenik Pavao Kraljevič, II zamenik Rudolf Vajs načelnica Eli-sabeta Vesinger, tajnik Duro Poljak, blagajnik Vinko Rako«. Članovi uprave: Josip Baumajster, Milan Smiljanič, Mijo Pul, Ivan Gašparac, Ana Kaube i Karla Lončarič. Četni referent: Adolf Rac. Revizori: Kuzma Polič, Andrija Lovrič Zlatko Knežič. Sud časti: dr. Josip Sepčič, Duro Predmerski, Miloš Uzelac, Milan Smiljanič i Ivo Šole. Le-karski otsek: dr. Rudolf Čeleda. Okružni prosvetar: Ernest Budak. Novinar: Antun Kalman mladi. Knjižničar i gospodar: Josip Maurer. (A. K.) LOV AS. — Predavanja pomoču filma. Sokolska četa Lovas održala j c koncem prošlog meseca februara 4 filmska predavanja. Filmove i filmski aparat posudila nam je u propagandi-stičke svrhe bratska Sokolska župa Osijek. Filmovi su bili u glavnom prosvetne prirode, a par ih je bilo i šaljivih. Predavanje uz film t. j. tumačenje davao je brat Dumič, prosvetar. Interes za prikazivanje ovih fil-mova kako kod Sokola, tako i kod gradanstva bilo je izmed očekivanja, što se vidi i po tome, da je za vreme prikazivanja filmova Ckroz četiri večera) bilo preko 500 osoba. Uprava Sokolske čete zamolila je bratsku župu. da joj dostavi ve/i aparat, na ko jem čemo moči prikazivati sahranu Blaženopočivšeg Viteškog Kralja. zatim sokolski slet u Ljubljani i Zagrebu. LUŽANI. — Glavna skupština. Sokolska četa Lužani održala je svoju godišnju skupštinu dne 2 febr. 1935. Skupštini je prisustvovalo skoro sve članstvo. Kao župski delegat bio je brat dr. I Jelavič. Starešina otvara skupštinu i poziva članove i članice da se sete našeg Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, i da pozdrave takoder našeg Mladog Kralja Petra II. Takoder pozdravlja bratsku župu i njenog delegata br. dr. I. Jelaviča. Posle toga se čita poslanica brat-skog Saveza. Tada slede izveštaji: taj nika, prosvetara, blagajnika i načelnika za godinu 1934. Izveštaji su primljeni jednoglasno. Brat starešina moli skupštinu, da staru upravu razreši dužnosti i da se-bira kandidacioni odbor za sastav liste za novu upravu. Nakon 10 minuta dolazi kandidacioni odbor i čita svoju listu. Predlo-ženu upravu kandidacionog odbora, skupština prima jednoglasno. Ima nekih promena u upravi, naime došli su u upravu neka mlada brača i sestre. Starešina pozdravlja novu upravu i daje reč župskom izaslaniku bratu dr. I. Jelaviču. Brat je govorio o^ isto-riji našeg naroda i o vrednosti Sokolstva. U govoru spominje rad Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja oko ujedinjenja. Za vreme predavanja je vladala grobna tišina. Na koncu govora je br. delegat zaželio dobar uspeh no-voj upravi u 1935 godini. Skupština je završena sa »Sokolskim pozdravom«. A. - V-č. OSIJEK. — Okružje požeško odr-žavalo je u nedelju 3 II o. g. sednicu načelnika društava i četa u Sl. Požegi. Odaziv jedinica bio je vrlo slab. Za-stupljena su bila samo društva Sl. Požega i Pleternica, a čete Ruševo i B. Gradištc. — Treba osuditi naročito nemarnost S. d. Kaptol, Velika i Rado-vanci, koja su blizu i imaju u Požegu dobru vezu, a koja nisu našla za potrebno da delegiraju nekog na sednicu. U osvrtu na rad jedinica u prošloj godini konstatovano je, da mnoge jedinice, a medu njima i društva Kaptol, Radovanci i Velika nisu ni u najmanje udovoljile propisima programa za 1934, da te jedinice nemaju nikakve veze niti s okružjem, a niti s načelništvom župe — te zaključeno, da se protiv njima povedu najstrože mere, kako bi se prisilile na red i disciplinu. Prisutni načelnik župe br. ing. K.va-pil rastumačio je raspored tehničkog rada za 1935 god. Zaključeno je, da se okružno takmičenje održi u Sl. Požegi početkom juna. Okružje našičko održavalo je istog dana po podne sednicu načelnika društava i četa u Našicama. Odaziv je bio vrlo dobar. Na sednici podneo je okružni načelnik br. M. Mogorovič is-crpan izveštaj o radu okružja u prošloj godini. Rad jedinica sem malih izni-maka opčenito je dobar; okružje spada medu jedno od najboljih u župi. Nakon tumačenja rasporeida ničkog rada u 1935 god. po PrlS“ t n načelniku župe zaključeno ie . opširnc rasprave, da se 'takm okružja provede samostalno i . održi u Durdenovcu 16,jiina. ,, , okružno takmičenje u ocIboio ^ sc u Đurdenovcu. ' I OSIJEK. — Zbor načelnika Đjj vačkog okružja. Okružje Dako\ žalo je u subotu 2 II o. a- sednicu « čelnika društava i četa u Đa • stupljene su bile jedinice: јв> Semeljci, Velika Kopanica i ianCi, drovci, Durdanci. D. Selci, T ^ Gor. Ivanovci i četa u osnutk . ja. —Sednicu jc vodio nac5]{1n1:xtv0 žu-ja br. Marijan Carevic, nece pc zastupao jc III zamenik . i župe br. D. Glasner. Prisutno je nekoliko članova uprave S. a. U osvrtu na rad u 1934 fio pravljeno stanje svake jeclun radi i u koliko je udovoljila.P . ^ nom rasporedu rada. —o ^ejegat lovini sodnice rastumačio za načelništva program tehnicKO, ^ 1935 god., pozvao sve ie,dinl sednicu intenzivniji rad i upozorio n‘ xe|njjcfl, zbora društvenih i četnih n o. d' koja če sc održati u Osijeku ф — Zaključeno jc, da se majfl mičenje održi u Đakovu ^ rCJ- 2 juna o. g. Ujcdno jc done ^,» log za sastav okružnog _ g. 1935 god. . i чки# PETROVCI. — Glavna lskog na. Godišnja .skupština ;апчаг3 društva Petrovci održana ie - stare- 1935 god. Skupštinu je otvorio» ^ šina brat Nad Mihajlo, kop vio svu prisutnu bracu kao‘i. kr*-brata Spajiča. Delegat je °® taj®’ ki pozdravni govor. Posle j« sestra Herakovič Irena pr ^ saveznu poslanicu. Zatim se ,£|njka > veštaji tajnika, prosvetara.. .n0ilasn° blagajnika. Izveštaji su J . jzve; primljeni. — Pošto su podn upravl staji daje se razrešnica sta .^o- i bira se nova. U upravni o« . ш glasno su izabrani i to: t Teodor Burčak, zamenik br trfl m' Ljubomir tajnik i načelnica r]avk0 rakovič Irena prosvetar угаП||;ап. Caric, načelnik brat Kudra t)u^: menik načelnika brat Har Јђогп>с blagajnik brat Pap Pet“r: Ramač Dionis, Nad Miško •• ^ Kr' savljevič Pero. Hardi Janko, sto i Belič Stevo. Pošto sva društva pol*^. JOO ciglje, a u novu uPri8 . ćc5 nnrli1 tr; 100.000 , se mnogo nadc. te izgleda . jorn ovog proleča otpočeti s бга kolskog doma. za P nju PLETERNICA. — Akcija nju sokolskog doma. vlast>' uvidajuči neophodnu P0^rexiift jc,0?’ tog vežbališta i doma, odluc .joj maknuti sredstva za kupnJu sj0 № vežbališta i doma. Dom bi , jjjcd Viteškog Kralja Aleksandra -)e nitelja. U tu svrhu zaklju<- sC \K glavnoj godišnjoj skupštini 0v£_ bere odbor od 5 lica, koji Med11' 0 akciju oko šahiranja prinosa-je taj odbor i konstituiran- 9 i** sc, da če odbor kod grada *eljc®« su istina teška vremena, na,L. лГц №• odziva. Kako su pak u ot ^ t agilni i nacionalno svcsni. bi mo najbolji uspeli, a koji (|rnst ^ korist me samo 'Sokolskoin „ Д. nego i celom mestu Plcternic • SIBINJ. — Glavna na 27 januara t. g. održalo l ^ kolsko društvo svoju ц la v n x ^ skupštinu, koju je otvorio s ‘ Jfa'J џ Zagorac. U svom govoru ■ izaslanika bratske župe ^^oP^Ldi' S toplim rečima scca sc BI j Uj Viteškoga Kralja Aleksan« ‘ u nitelja i poziva prisutne, cU 0daju janjem i trokratnim Slava j čast. v [iru^ ;nD- Posle toga. podnasaiu u ,ni ■ funkcioneri izveštaje o r.a iunKCiuiieii w .pital i; loj godini. Ove iserpive izV ma skupština jednoglasno 1 pr Pod pretsedanjem staroj upravi razrešnicu. ^ ^up- Pod pretsedanjem 1,1°л sodnika, brata Babiča vu. !\џ0' ština novu društvenu uP e> jc i-.. . . i nor*1* • -žil .. cina novu urubivciiu \fflVC*J roljna radom dosadanje vn -x џ glasno joj produžujc 1 kuču godinu. Novim cia itiia- r o su at nuvini Vnin b ra pun j ena su ona mesta, 11toVu minulo j godini upraznila- sta%e; čine sledeča brača i 1 % } i nrosvetar Zagorac StjeP zafiicV Sr nik Ibrišimovič Petar, \\№ blagajnik Vagner Dorđc, > lic/fr ber Andrija. I zamenik ‘ čclni.c,a № II zamenik Pavlič М^пг-^оје^и.цо''1 kulja Natalija, tajnik Dr r.ja (J .jcj. tun, gospodar Silovic ac 1I m uprave: skone Pavle, Babič Luka, Čeović^ ^'^nlc. ... Vulctič Rudolf. . jZas Po izvršenom ‘zt,oui7>boru- ;ve>- ,boru ... ..šlogodišnjih jzV^a.kvO l da je ta uprava zasluzila )U. Л dušno poverenjc i P® j} za ovoj godini još jace dak svoje jedinice i ec* ^ ske organizacije. stare^ti0* Novo izabrani bratk. skuPšt hvaljuje se na povercnp jtoe cele uprave j zaključuje skup- srmu. ■ . TENJA. — Glavna skupština. So-Kolsko društvo u Tenji održalo je 10 jbruara o. g. svoju redovnu godišnju sKU[>stinu. Brat starešina Gavrilovič Nikola ° v.or'°. Je skupštinu i komemorirao •nuccničku smrt Blaženopočivšcg Viteš-Kralja Aleksandra 1 Ujediniteija. . Putina je stajanjem i šutnjom od rnmute odala poštu seni neumrlog ra*ja Ujediniteija. Nakon to«a dao je rat starešina reč društvenim funkcio-'erima j zamolio ih da dadu svo je iz-estaje o radu u minuloj godini. 0B*.^rat. tajnik Vitas Stevan dao je Psiran izveštaj o radu uprave, brat i ^ao ie ° stanju blagajne kao ® blagajničkom poslovanju, brat pro-^literko Vasilije dao je iserpan v'-taj o prosvetnom radu, iz koga se Drli *c 11 Pr°šloj čodini održano 17 12№>Ш^а na Mojima je prisustvovalo . sjušalaca, govora pred vrstom odr-лм? Pred 323 slušaoca. Prosvetni J!“Or održao je 3 sedniee. Diletantska *c*ja broji 11 članova, a dala je 2 Priredbe. Brat načelnik Kovačevič Mi-п.^ао je vrlo opširan izveštaj o teh-L ,°m radu, iz koga se vidi, da se je j članstva u prošloj godini povečao, ,a Je tehnički rad naročito u drugom jt.Sodištu odlično napredovao. Skup-j818 je sve izveštaje primila jedno-no s odobravanjem. . Pošto je staroj upravi data razreš-, Ca Prešlo se je k izboru nove uprave, su jednoglasno izabrana sledeča linji-oare*'na Gavrilovič Nikola, zame-grenko Anturn, tajnik Vitas Ste-^’^Iagajnik Kovačič Branko, zame-y Hajnrih Stevo, prosvetar Miterko •saije, načelnik Kovačevič Milan, pr-* г®Шетк Jugovac Nikola, drugi za-Hajnrih Stevo, načelnica Miho-qP. Milena, zamenica Bukvič Josipa. “Obor; Teodorovič Kosta, Novakovič i 1 eodorovic Kosta, ovakovre M*"*?.1 Balič Pajo, Getler Jakob, Balaš S» ^ Vlai»ć Petar, Sajnovič Josip, o^ovič Nikola, Kovačevič Dušan i *ovič Milan, Nadzorni odbor: Tubie Grubješič Milovan i Miholjac čfc r!a’ ‘^ut^ časti: Milojčič Petar, Alin-Dušan, Adam Valentin i Blaževič od i?rat Adam Valetin, poslovoda u 4i^ osječke levao- s, Priložio je dobrovoljni prilog dru-od 100 dinara. ij. yiNKOVCI. — Glavna skupština. ^tolsko društvo Vinkovci održalo je glavnu skupštinu dne 10 februar p • • Pretsedavao je starešina, brat sukajo Šumanovac. Bratsku župu za-p*0 je brat Milan Vakanjae, župski RCtar' ^r'sutno Је °^° ^50 članova. Sef at starešina se jo toplim rečima Д)1? blagopočivšeg Viteško g Kralja čl* andra I Ujediniteija i upučuje sve j, nove na vernost i odanost Mladome ju, Kj. Vel. Petru II. Fanfara jc šiu°n'ra^a državnu himnu. Brat stare-8 osvrče se na prošlogodišnji rad. *aj.nik brat Crepić izveščuje o ad-koi ^at’vnom rac^u * ° Priredbama, rode n'SU n* te^n^c> ni prosvetne pri- Ve^Blagajnjjc ђга^. m,.. Jovanovič izje eu,’e ° novčanom poslovanju, koje ^ Vl'° povoljno. Imovina se povečala Vol u'^3 dinara. Fond za gradnju So-Me f ^ ^oma povečao sc za 66.885 Din. venca na odar blagopočivšeg {vj^8 darovali su članovi za gradnju 25.556 Din 50 p. U celosti su plačeni svi doprinosi br. Savezu, Župi i ostalim poveriocima. Društvo ovo, koje je pre nekoliko godina imalo preko 60.000 dinara duga, imadc danas samo za gradnju doma gotovimi od 141.197 dinara. Zamenik načelnika brat Bučkalovič izveščuje o tehničkom radu. Izvešče je vrlo opsežno. Od 514 vežbača imade 51 člana i 21 članica; 94 muška i 62 ženska naraštaca; 126 muške i 160 ženske dece. —- Prednjački zbor ima 4 prednjaka, 2 prednjačice, 7 pomočnika, 4 pomočnice i 5 pripravnika. Vcžbajuče članstvo razdeljeno je u 16 odeljcnja. Postoji konjički i velocipedski odeo, a ustraja se s'treljaoki i mačevalački ot-eek. Društvo je brojno učestvovalo na sletovima u Sarajevu i u Zagrebu, te u raznim mestima župe Osijek. Prosvetar brat Čavrak izveščuje o prosvetnom radu. Održano je 70 predavanja i 68 večih govora. Kroz idejnu školu pošlo jc 275 članova i članica. Bila jc 21 priredba s prosvetnim tačkama programa. U prednjačkom tečaju održano je 27 teoretskih predavanja. Oba-veštajna služba dobro je organizovana, te je štampano 156 vesti i članaka. Knjižnica ima 419 dela, a zbirka slika 120 fotografija. — Fanfara je na festivalu u Sarajevu polučila u I kategoriji prvo mesto i drugu nagradu, a pevačka sekcija u Zagrebu u drugoj kategoriji 521 točku i drugu nagradu. Referent za čete brat Peternek izveščuje o stanju u četama. Imademo 16 četa, od kojih neko vrlo dobro napreduje, a tri moraju likvidirati. Sokolske čete imadu svega 2012 pripadnika. Pročelnik revizionog odbora brat Žakula izveščuje, da je .stanje blagajne i blagajničkih knjiga i priloga u potpu-nom redu. Svi izveštaji primljeni su sa zadovoljstvom na znanje. Na skupštini vladala je uzorna sokolska disciplina. LJ ime prednjačkoga zbora predlaže brat Adam Zver listu društvene uprave, koju je bratska župa u Osijeku i odobrila. Glavni funkcioncri u upravi jesu sledeča brača: starešina dr. Paja Šumanovac; zamenici dr. Levin Plemič i dr. Dragutin Poljugan; prosvetar Ale-ksandar Čavrak; tajnik Josip Crepič; blagajnik Mr. Aleksandar Jovanovič; referent za čete Bratoljub Peternek. — Odbor se konstituisao u sednici od 19 II i svrstao sc u potrebne pododbore. Župa Peirovgrad TOMAŠEVAC. — Sokolska priredba. Dana 12 februara ovo Sokolsko društvo priredilo jc svoju redovnu so-kolsku priredbu, na ko joj su sudclo-vali članovi i sokolski podmladak. Program jo bio sledeči: 1) Sokolski pozdrav (pevao je mešov. sok. hor); 2) Pozdravni govor: Šta hoče Soko, i što hoče Sokolstvo« (brat D. Alferov); 3) »Na glas o smrti Nj. Vel. Kralja Aleksandra I« (recitirala Ž. Moj in); 4) »Čuvajmo Jugoslaviju« od brata I. Sedla-čeka, slikoviti prikaz, izveli su: stari-ja brača, članovi, članice, naraštaj i deca; 5) Državna himna (pevao je me-šoviti sok. hor); 6) »Zašto^sam Soko« (recitovao brat M. Stajic); 7) Sokolske vežbe — članovi; 8) Domovini (pevao ženski zbor sok. hor). U drugom delu priredbe održana eu bila dva pozoriš-na komada; prvi je izveo podmladak, a drugi članovi _ Ova priredba postigla je obilan kako materijalan tako i moralan uspeh. G. A. # * * Župa Sarafevo žki SARAJEVO. — Župski prednju- ŽM ■ аЈ- Sokolska župa Sarajevo odr-ц j je prednjački tečaj za članice jj?an.ima od 22 I do 2 II. Tečaj je padalo 12 članica iz društava: Pale l lu?oko !- VareŠ 1, Foča 1, Čajnice jyol‘idža 1, Bugojno 1, Donji Vakuf 1, vodvf Sarajevo 1 i Sarajevo 3. Tečaj su lle: savezna prednjakinja isestra vo za ovogodišnja takmičenja, sletske vežbe i narodna kola. Stan i hrana bili su internatski, a tečajke «u zajed-nički posetile konce>rt u Narodnom po-zorištu i pretstavu u bioskopu. Na koi\cu tečaja održan je mali ispit iz pismenih radnji i praktičnog vodenja. Tečajke su pokazale mnogo volje i oduševljenja za rad pa se nadamo, da če pokazati i u svom budučem radu uspeha. I Prednjački tečaj za članice, održan u Sarajevu od 22 I do 2 II o. g. lelejia i^n i članice načelništva župe: ^°Puda, Nata Vojnovič, Abida hVettiu anovie i Ljubica Vojnovič. U ^LsaJC °c'ržano 89 časova. Osim n°S gradiva predeno je i gradi- BUGOJNO. — Glavna skupština. Dne 3 februara 1935 održana je glavna godišnja skupština Sokolskog društva Bugojno, ko jo j jc prisustvovalo 126 članova, a ispred br. Sokol, župe Sara- jevo brat Oskar Lavrač. Društveni funkcioncri su podneli izveštaje o radu, koji su primljeni bez primedbe. Jednoglasno jc predložena sledeča nova uprava: starešina br. Sadikovič Ahmed, zamenik br. Praljak Gojko, tajnik br. Dukič Petar, načelnik i prosvetar brat Nikšič ing. Sadulah, zam. načelnika br. Šandrk Ljuto, načelnica sestra Kalaba Vera, zamenica sestra Šulaja Mara, blagajnik br. Božidarevič Jovo, statističar br. Bečirbegovič Mu-stafa, ref. za čete br. Durič Dordo. — Članovi uprave brača Curie Stanko, Trifkovič Simo, Mutevelič Mehmcd, Mlačo Mehmcd, Karadža Ibrahim, Mi-jatovič Branko i Radič Bogoljub. Nadzorni odbor br. Praljak Nedeljko, Vin-dakijevič Stanko, Zagorac Dimitrije i Lukič Mijo. BUSOVAČA. — Godišnja skupština. Sok. društvo u Busovači održalo je svoju godišnju skupštinu 2 januara 0. g. Interes za skupštinu bio je velik, a pri biranju nove uprave podnesene su dve liste. Lista, koju je predložila dosadanja uprava, pobedila je velikom večinom glasova, protiv 5 glasova s druge liste. Kao delegat br. Župe bio je br. Rado Savič, starešina Sokolskog društva u Travniku. Skupštinu je otvorio starešina br. ing. H. Serbetie. On jc u svom govoru naročito podvukao veliki gubitak, koji jc zadesio Jugoslovcne smrču Velikog narod. Kralja. Skupštinari kliču »Slava Mu« i pozdravljaju Mladog Kralja Petra II sa »Živeo!« Izveštaji su primljeni, a potom sc prešlo na biranje nove uprave. Pod-nesenc su dve liste. Lista s br. ing. H. Serbetičem imala je veliku večinu glasova. BUSOVAČA. — štrosmajerovo veče. Sokolsko društvo u Busovači održalo je u svojim prostorijama pro-slavu na dan smrti velikog jugoslovcn-skog borca i ideologa, J. J. Štrosmaje-ra. Predavanje o Strosmajeru održao je br. Jovič, a o sarajevskim atentato-rima održala je predavanje sestra Savičeva, Četvero sokolske dece recitova-lo je nekoliko patriotskih pesama. ČAJ NIČE. — štrosmajerovo veče. Sokolsko društvo u Čajniču održalo je Štrosmajerovo veče 10 II 1935. Predavanje o velikom Jugoslovcnu, J. J. Strosmajeru, čitao jc br. Savičcvič, a Slovcnsku himnu s članovima izvela je sestra Sučičcva. Ovaj priredbi prisu-stvovala je večina članstva. DONJI VAKUF. — Štrosmajerova akademija. Uoči Štrosmajerova dana, 3 februara o. g., Sokolsko društvo u Donjem Vakufu priredilo jc svečanu akademaju u znak sedanja i zahvalno-sti prema velikom jugoslovenskom ideologu Strosmajeru. Program akademije bio jo sledeči: Starešina je otvorio akademiju bira-nim govorom. Zafrim je deklamovana pesma »Nj. V. Kralju Petru II« i ot-pevana državna himna. Potom je održano predavanje o Strosmajeru; izvedeno nekoliko deklamacija i sok. vež-bi. Na kraju je izvedena »Piramida« s pevanjem. Akademija je bila dobro posedena, a program pažljivo azveden. Bilo je oko 200 prisutnih članova. FOČA. — Štrosmajerovo veče. Sokolsko društvo u Foči održalo je u znak uspomene na velikog Jugoslove-na biskupa J. J. Štrosmajera akademiju. Tom prilikom pročitano je predavanje o Strosmajeru, u kom je naročito podvučena jugoslovcnska misao na stvaranju duhovnog i kulturnog jedin-stva Južnih Slovena. Zatim jc dekla-movano nekoliko patriotskih pesama. Poseta članstva na ovoj večeri bila dobra. FOČA. — t Sestra Zora Munjas. Sokolsko društvo u Foči izgubilo je ovih dana jednu svoju vrlo vrednu i agilnu članicu sestru Zoru Munjas. — 1. Umrla je u najlepšem cvetu svoje mladosti, u svojoj 26 godini, kada je svo-jom bujnom i snažnem mladalačkom snagom najviše obečavala svojim ukučanima, svom c društvu i svojoj državi. Njen gubitak duboko je i bolno dirnuo sve pripadnike našega društva, koji su je na syojim rukama ispratili do večnog počivališta. Ničim ne oka-ljana slika njenog mladenačkog, buj-nog i zdravog života, kako radom, tako i primerom svoga moralnog vladanja, ostavila je žive impresije, pri-jatnih uspomena medu svima Sokoli-ma i njenim prijateljima u gradanstvu. Sahranjena je uz mnogobrojno učešče gradanstva iz Foče i bliže okoline. Na njenom odru položeni su mnogi venci humanih i socijalnih ustanova, medu ko j ima se naročito isticao ona j Sokolskog društva u Foči, Pjevačkog društva, društva »Prosveta« i Sreskog načelstva u Foči. Večan joj spomen! J. V. FOJNICA. — Godišnja skupština. U nedelju; 2 februara 1935, Sdkolsko društvo u Fojnici održalo je svoju redovnu godišnju skupštinu. Članstvo je dobro posetilo godišnju skupštinu. Skupštinu jo otvorio starešina društva br. Dž. Hodžič. On poziva skup-štinare da odadu dužnu poštu Vite- škom Kralju Aleksandru I Ujedinite-lju. Svi prisutni jednoglasno kliču »Slava Mu!«, te zatim pozdravljaju Nj. V. Kralja Petra II sa »Živio!« Potom su društveni funkcioncri podneli izveštaje o radu u minuloj go- dini, što skupština prima bez diskusije. Kandidacioni odbor, izabran od skupštine, predlaže listu s br. Rikom Vinčo. starešinom, i potstarešinom br. Dž. Hodžičem. Skupština je listu primila jednoglasno. Nadzorni odbor sa-činjava br. Franjo Zekič i još nekoliko članova. GORNJI VAKUF. — Štrosmajerovo veče. Štrosmajerovo veče održano je u Sokolskoj četi 3 februara o. g. Iskupljeno članstvo pažljivo je saslu-šalo predavanje o Strosmajeru, koje je održao br. Augustin Rcič, prosvetar. On jo naročito istiknuo važnost ovog velikog Jugoslovena za naš narod, nje-govu ideološku i stvaralačku ulogu na budenju i stvaranju Jugoslovenstva. ILIJAŠ - PODLUGOVI. — Štrosmajerovo veče. Na 3 febr. održana je akademija u čast J. J. Štrosmajera. Akademija je održana u prostorijama osnovno školc u Župči. Osim članova, bilo jc prisutno mnogo meštana. Pored deklamacije, održano jc predavanje. O značaju i veličini Strosma-jera govorio je br. P. Bursič. KAKANJ - DOBO J. — štrosmajerovo veče. Sokolska četa u Kakanj-Doboju održala je 4 febr. 1945 priredbu u znak sečanja na velikog narod-nog borca i jugoslovenskog ideologa, J. J. Štrosmajera. Priredbu je otvorio starešina Sokolske čete br. Imamovič, odajuči počast Viteškome Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, Potom su prisutni pozdravili Nj. V. Kralja Petra II sa »Živeo!« Potom je održao o Strosmajeru pradavanje i nagovor pred vrstom br. Šalih Karačič. Zatim jo recitovano nekoliko patriotskih pesama. Prisutna je bila večina članstva kao i deca nar. osn. školel KAKANJ. — Godišnja skupština. U nedelju, 27 januara održana je godišnja skupština Sokolskog društva Kakanj - Zgošča. Sala društveno# doma, gde se održala skupština, bila je puna članova. Br. župu na skupštini jc pretstavljao br. M. Marinovič iz Zenice. Pri otvorenju skupština je kome-morisala smrt B laž e nopoči všog Vite-škog Kralja Aleksandra I Ujediniteija, a zatim se prešlo na dnevni red. Nekoliko je govornika naglasilo potrebu intenzivnijeg rada. Posle sa-slušanja izveštaja, koje su podneli funkcioncri, a koji su jednoglasno primljeni, prešlo se na izbor nove uprave. Kandidacioni je odbor prodložio listu nove uprave Sokolskog društva u Kaknju s br. ing. Muham.edom Hre-ljom na čelu. Pošto jo izabrana nova uprava, govorio je novoizbrann starešina br. ing. Mohamed Hrelja. On jc izneo u kratkim potezima program rada nove uprave, medu čijim če prvim dužnosti-ma biti što intenzivniji rad na podiranju Sokolskog doma u Kaknju. KISELJAK. — štrosmajerovo vc če. Sokolsko društvo u Kiseljaku odr žalo je akademiju u znak sečanja i za hvalnosti prema uspomeni velikog Ju-goslovena, dakovačkog biskupa J. J. Štrosmajera. Br. starešina Dušan Petrovič, otvarajuči Štrosmajerovo veče, seča se našeg velikog Vladara Vitc-škog Kralja Aleksandra I Ujediniteija, a članovi kliču »Slava Mu!« Potom jc prosvetar br. Isanovič, pročitao predavanje o Strosmajeru, koje jc poslala br. župa. Zatim je izvedeno nekoliko deklamacija. Predavanje kao i deklamacije ostavile su dubok utisak na slušaoce. MAHALA - BREZA. — Štrosmajerovo veče. Članovi Sokolske čete u Mahali proslavili su na dostojan način uspomen.u na velikoj Jugoslovena, dakovačkog biskupa J. J. Štrosmajera. Tu je, pred članstvom, održano predavanje o velikom biskupu. Predavanje je održao br. Islam Dulepa. OLOVO. — Godišnja skupština. Godišnja skupština Sokolskog društva u Olovu protekla jo u potpunom redu. Skupštinu je otvorio br. ing. K. Milje-vič, zahvalivši se prisutnim na odzivu. On jc u svom opširnom govoru, izneo rad društva u prošloj godini. Njegov su govor prisutni pomno saslušali i odobrili s trokratnim klicanjem »Slava« Viteškom Kralju Aleksandru 1 Ujedinitelju, Živeo Kralj Petar II. Potom je podneo tajnički izveštaj br. ing. P. Gorupič, a blagajnički brat A. Kadrispahič. Oba su izveštaja prim-ljena s odobravanjem. Zatim je data razrešnica staroj upravi. Izabran jc kandidacioni odbor sa zadatkom da predloži listu novo uprave. Kandidacioni odbor predložio je listu e br. ing. Miljevičem na čelu, koja je uz burno odobravanje i jednoglasno primljcna. ROGATICA. — Godišnja skupština. Na 2 februara o. g. održana je godišnja skupština Sok. društva u Ro-gatici. Skupštinu jc otvorio starešina društva br. Galib Čapljlć. On je nagla-sio, da je naš narod, a time i Sokolstvo, zadesio težak i nenaknadiv gubitak tragičnom smrču Kralja - Mučeni ka. Skupštinari su odali dužnu poštu Velikom Kralju čutanjem od 2 minuta i pozdravili Nj. V. Kralja Petra II. Župski delegat, br. Hasan Ljubun čič, održao je na skupštini govor o Sokolstvu i njegovoj važnosti za naš narod*. Potom su podnesent izveštaji po-jedinih funkcionera. Iz izveštaja se vidi, da je društvo pored raznih zapreka, ipak napredovalo. Pojava pegavog tifusa u ovom srezu u mnogom jc omc tala pravilan rad društva. Pošto ju data razrešnica dosadanjoj upravi, prešlo se na biranje nove. Lista s br. Galibom čapljičem, kao starešinom, primljcna jo od skupštine jednoglasno. Sokolske čete pri ovom društvu u Bu kviču, Seljanima, Pečurčima i Mesiči ma, održale su svoje godišnje skup štine, iz čijih se izveštaja vidi takode uspeh u radu. SEMIZOVAC. —- Štro*majerovo veče. 3 februara o. g. održana je sve- Drugi svesokolski slef u Beogradu ш џм1и{ц sleiskiUvea&i za Članove, članice, mušici i ženski naraštaj izišla je u našoj nakladi, i to: za klavir pojedina partitura po 15 Din, za duvačku glazbu Ciiava kolekcija za ukupno 220 Din. Klavirske partiture već su otštampane, a za duvačke glazbe biče gotove do sredine marta. Ujedno su izišli u našoj nakladi i lekslovi prostih vežbi za sve četiri kategorije uz cenu P® 1*50 Din za svaku kategoriju (članove, clanice, mu-ški i ženski naraštaj). 38-2 Jugoslovenska sokolska malica Ljubljana — Narodni dom Sokolske zastave i pribor nafnovolfnlje KotI 37—1 Novi J. Hafne llustrovanl Katalog rasposlat /e ovit) dana. AKo ga Sabu no m niste prlmili, molim, tras.it e ga odmat>£ CjilfalfCUlCt, K^JtlSOfllCt MiliCO čana akademija u Sokolskoj četi u Se-mizovcu povodom dana velikog jugo-slovenskog ideologa, biskupa Jurja Štrosmajera. Predavanje o Štrosmajcru, poslano od br. župe, čitao je br. Jelečkovič. Pre početka predavanja govorio je brat Mico Bajič, starešina. Akademija je bila brojno poseeena. TARČIN. — Godišnja skupština. 9 januara održana je godišnja skupština Sok. čete u Tarčinu. Skupština je održana u osnovnoj školi. S'kupštini jc prisustvovao kao delegat br. župe brat Miloš Pavlovič. Skupštinu je otvorio br. S. Mrkalj. Izveštaji funkcionera primljeni su jednoglasno i bez primed-be. Potom je u ime župe govorio br. Pavlovič. Njegova su razlaganja pazljivo saslušana. Zatim se prešlo na izbor uprave. Kandidacioni odbor predložio je listu nove uprave s br. S. Mrkaljem, kao starešinom. Skupština je to primila aklamacijom. VISOKO. — Akademija u čast Štrosmajera. Sokolsko društvo u Viso-kom da počasti uspomenu smrti velikog Jugoslavena, biskupa Josipa Jurja Strosmajera, zakazalo je za nedelju 3 februara komcmorativnu akademiju, koju je otvorio starešina brat J. Plav-šič i dao reč bratu ing. Milenku Gavri-loviču, koji je u vrlo lepom, opširnom govoru prikazao život i rad velikog biskupa, kojim je još onda utirao pute-ve Jugoslavenstvu ii na svakom koraku rcčju i delom širio bratstvo medu Južnim Slavenima. Na ovoj akademiji govorio je i društveni načelnik, brat Mirko Vuko-jcvič o pogibiji Sokola brače Miška Jovanoviča, Veljko Čubriloviča i Danila Iliča, koji su položili svoje životc na oltar otadžbine. Oba predavača bila su od brojnih posetioca nagradena zaslužnim .aplau-zom. VIŠEGRAD. — Godišnja skupština. Godišnja skupština Sokolskog društva u Višegradu održana je 27 januara 1935. Skupštinu je otvorio br. starešina Branko Branisavljevič, koji je istakao rad i značaj Sokolstva, te pro-eitao pbslanicu br. Saveza. Nakon pod-nescnih izveštaja, iz kojih se vidi uspeh i rad stare uprave, prešlo se na izbor nove uprave, koja sc konstituisa-la sa starešinom br. Nikolom Baran-cem. Ova je skupština izvanredno dobro poseeena, po čemu se vidi, da je sokolska ideja prodrla u šire slojeve gradanstva. ZABORAK. — Štrosmajerovo ve-če. Na 3 febr. održano je veče u znak sečanja na velikog Jugoslovena, dako-vačkog biskupa, Strosmajera. Predavanje održao je br. M. Dizdarcvič. Bilo je 50 prisutnih članova. Proslava jc pretekla skromno i tiho u znaku narodne žalosti. Ž.upa Skoplje SKOPLJE. — Program župskog tehničkog rada za 1935 g. Načelništvo župe izradilo je opširno obrazložen program i razradilo materijah koji bi trebao da sc prede u radnoj 1935 god. Program je izraden s obzirom na pret-postoječe sokolske priredbe, kako župske,-tako i savezne, a imajuči uvek u vidu i potrebu redovnog i neprekid-nog sokolskog telovežbačko - vaspit-nog rada po jedinicama. Novina u programu je obavezno postavljanje odeljenje za takmičenje, kao i takmičerijo dece, prilagodeno njihovom. uzrastu i sposobnosti. Načelništvo župe želi da sprovede oba-vezni i redovni rad po našim vežbao-nicama. Tim sistematskim radom po-činjemo kod dece da ih posle lakše vežbe več pripravljene prevedemo u naraštaj i članstvo. Osim toga velika pažnja poklanja se i spremanju vaspitanju prednjaštva. To se. želi postiči raznim tečajevima i forsiranjem prednjačkih ispita. Tako jc isto predvideno da svaka jedinica nabavi i stručnu knjižnicu. Program i plan rada pretresače se i na zboru društvenih načelnika-ca žu pe kao i na godišnjoj župskoj skupšti-ni meseca marta t. g. KUMANOVO. — Prednjački te čaj. Sokolsko društvo Kumanovo odr-žalo je društveni prednjački tečaj oc 20 decembra 1934 god. do 4 januara o. g. Tečaj je pohadalo 8 brače i 3 se stre iz društva Kumanovo, te i 5 brače iz okolnih četa. Na tečaju se radilo dnevno po 8—9 časova. Svega je odr žano 130 časova od toga tehničkih 106. Izdafe Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gongi) prosvetnih 20, lekarskih 4. Na tečaju su predavali braća: V. Popovič, D. Gli-gorijevič, S. Cvetkovič, N. Batašev, dr. Lazarevič i D. Dugandžič uz pomoč putujučeg župskog prednjaka te prosvetar i načelnik Sokolske župe Skoplje. Poseta je bila dobra, disciplina odlična, a uspeh zadovoljavajuči. 4 i 5 januara održani su i društveni prednjački ispiti pred komisijom odredenom sa strane Župskog načelni-štva. Ispit su položili brača: Dorde Zdravković, Metodije Đorđević, Cira Petkovič Spasa Stankovič i sestra Jelena Đorđević. VELES. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Veles održalo je svoju redovnu godišnju skupštinu na dan 10 februara, uz puno učešče članstva. Brat starešina najpre je komemo-risao smrt Viteškog Kralja Ujedinite-lja, a nato je pozdravio eve prisutne. Izaslanik Sokolske župe Skoplje, brat Šandorov. isporučio je skupštini pozdrav župske uprave i izjavio veliko zadovoljstvo što, kao načelnik župe, može da konstatuje, da je Sokolsko društvo Veles u toku 1934 godine vidno napredovalo. Iza kako je pročitana savezna poslanica pristupilo se čitanju izveštaja društvenih funkcionera. Tajnik brat Kumer, u svom opširnom izveštaju izneo je celokupan rad uprave u 1934 godini. Iz tog izveštaja vidi se, da je broj članstva vrlo porastao, te sada društvo ima 293 ponopravnih članova i članica 43 članova i članica na pokusnom roku, 71 naraštaja i 95 dece. Vežbača članova je ukupno 44. Uprava je ulo-žila mnogo truda i novaca u pripreme za svečano razviče svoje društvene zastave. Zastavu je društvu darovalo naše domače preduzeče »Feniks i Rekord«. ' ' - \ Jedna od glavnih tačaka programa uprave bila je saniranje materijalnih prilika društva. Uprava je uložila sav trud da ovo stanje popravi pa je u torne i uspela namirivši sve poverioce društva. Pored toga uprava je uspela da u toku 1934 godine nabavi nekoliko sprava, da izvrši opravke Sokolskog doma i upotpuni nameštaj. Na ovdaš-njem sportskom igralištu podigla je stalnu fribinu sa preko 100 seđišta, U toku godine priredena su 2 javna časa 3 akademije. Održan je jednomeseč-ni društveni prednjački tečaj, koji je posečivalo redovno 14 članova. Uprava je povela i socijalnu akciju radi pomaganja siromašnih vežbača. Na njihovom uposlivanju se je mnogo radilo ali bez uspeha. Obrazovan je fond Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedi-nitelja iz kojeg je .fonda delila pomoč 0 božičnim praznicima. Izveštaj je primljen. Prema izveštaju prosvetara održana su 43 predavanja pred vrstom, uz ostala predavanja. Društvena knjižnica narasla je za 93 knjige. Obaveštaj-na služba vršena je preko lista »Vardar«. Prema izveštaju načelnika brata Janka Deloviča ukupan broj vežbača iznosio je 230. U toku godine održano jo 105 članskih časova i po 64 časa za svaku od ostalih kategorija. — Uče-stvovali smo na sletovima u Sarajevu 1 Zagrebu, a na župskom takmičenju u odbojci osvojio je muški naraštaj prvenstvo. Iz blagajničkog izveštaja proizlazi, da je društvo u 1934 godini imalo ukupno prihoda 44.298‘05 dinara, a ras-hoda 35.240‘55 dinara; gotovine 8870 dinara 40 para. Društvena imovina procenjena je na 25.647 dinara. Referent za seoske sokolske čete brat Buždon Vjekoslav, koji jc pre-mešten u Skoplje, poslao je o svome radu pismeni izveštaj. Iz njegovog izveštaja vidi se, da je najbolji uspeh postigla Sokolska četa u Donjem Či-čevu, koja je na zagrebački slet upu-tila 16 vežbača. — U selima Papra-dištu i Rudniku učinjene su sve pripreme za osnivanje Sokolskih četa. Pretsednik nadzornog odbora pod-neo je izveštaj. da je izvršio pregled svih knjiga i našao da jc poslovanje bilo u svemu pravilno. Sve izveštaje primila je skupština posle kratke debate jednoglasno, pa se pristupilo izboru nove uprave, koja je takoder izabrata jednoglasno. Ža starešinu ponova je izabran brat Gli-šič. Njegovi zamenici su brača: Rajkovič, Stanojevič i Cirakovič. Za tajnika izabrat je brat Kumer, za blagajnika br. Dedovič Dušan, za prosvetara brat Dragoljub Popovič, za načelnika brat Milačič, • za zamenika načelnika brata Vasiljevič i Popovič, za načel-n,icu sestra Daskalovič, za statističara brat Krstič. Upravu sačinjavaju brača: Zafirovič, Jakšič, Kara-Mitrovič, Ma-ričič, Milovanovič, Micič Svešteni, Ne-ševič, Popovič, dr. Spasič, Troj Frid-rih, Anastasijevič. Bankovič, Dragovič, Dorgovič, dr. Lazarevič, Matič, Stajič, Sotirovič, Trčkovič, Hadži-Inčcvič. Re-vizori brača: Gavrilovič, Kemura, Ko-vo, Krstič Asen, Molerovič, Karpuzo-vič, Klimovič, Kumer Mara, Majsforo-vič. Sud časti brača: Magaraševič, Miloševič. dr. Saso, Stefanovič, Šusarevič, Milačič, Rajh i dr. Taševič. Držimo, da su došla prava lica na pravo mesto. Ž.upa Sušak - Hi jeka DRENOVA. — Dečje selo. Dana 24 februara priredili su naši mladani pod vodstvom svojih nastavnika dobro uspelo dečje selo. Program je bio uistini lep i biran, a mlađani su ga tač-no izvadali. Ovim selom proslavila se ujedno i godišnjica oslobodenja Drenove, pa je u to ime izrekao kp' prigodan govor brat prosvetar čete Ivan Ribarič. Na koncu održao je lep govor i četni blagajnik br. Josip Jelisej, koji je s pravom opazio, da sumeštani, pa i sami članovi naše sokolske jedinice no posečuju u dovoljnoj meri ove naše lepo priredbe. — R. ŠKARE. — Glavna skupština. Dana 18 januara 1935 održana je godiš-je skupština ove čete. Od strane br. matičnog društva Otočac prisustvovali su ovoj skupštini br. Aleksandar Nikolič i brat Rude Ružič. Skupštinu je otvorio komemora-tivnim govorom Viteškom Kralju Aleksandru brat starešina Petar Mileusnič pozdravivši zatim prisutne izaslanikc matičnog društva. Zatim so prešlo na čitanje izveštaja o radu tajnika, blagajnika. načelnika, prosvetara. S vi su izveštaji primljeni s odobravanjem na znanje. Radilo so jc prema mesnim prilikama, koliko se je moglo učiniti. Prisutni izaslanici pohvalili su rad ove čete. Izabrana je zatim nova uprava i to: starešina br. Petar Mileusnič, za-menik starešine br. Jovo Arabca, načelnik br. Mico Divjak, načelnica s. Natalija Mileusnič, tajnik br. Stevo Svilar, prosvetar br. Milan Brakus, te revizori br. Mile Aralica i Nikola Pa-vičič. Zupa Varaždin DEKANOVEC. — Pretstava. Dana 24 februara 1935 održao je pozo-rišni otsek Sokolskog društva Dekano-vec priredbu sa biranim programom. Priredba je bila dobro posečena tako, da je školska soba u kojoj je održana priredba bila dupkom puna. — Moralni i materijalni uspeh dobar. Pri-sutno je bilo preko 300 osoba, što brače, a što ostalih gostiju. — Čisti prihod ide u korist pozorišnog otseka, čiji članovi ujedno sačinjavaju i glazbeni otsek, a za nabavu novih tambu raških instrumenata. IVANOVEC. — Glavna skupština. Ovdašnja četa održala jc svoju godišnju skupštinu 17 februara o. g. Kao delegat matičnog društva skupštini je prisustvovao br. Duro Poropat. Svi pripadnici ove čete. kojih ima 1 > prisustvovali su skunštini i sve i*v štajc četnih funkcionera primili.su je -noglasno. I ovom zgodom manifestu^ la se bratska sloga članova o vdajaj čete. Kod izbora uprave izabram največim delom dosadašnji m*®® upravnog odbora na čelu sa staresin^^ bratom Stjepanom Kupecom. _Na ju skupštine je pe-vački zbor čete vodstvom prosvetara br. Hitreca ^ pevao »Sokolski pozdrav« i »U boj, boj«. LUDBREG. — Prosvetni tečaj; Prosvetni odbor Sokolskog dru^v®, Ludbregu održao je 12-dnevni pr08 ni tečaj sa sledečim predavanim},^-O pčelarstvu (brat Somodi). 2) O St majeru (brat Šimunovič), 3) O &° 1 ‘ medecini (brat dr. Zor'* 41 л ,'T;e skirn samoupravama (brat^ Dosta i • 5) O zakonu za osig. od tuče torat gir), 6) Nasledno pravo (brat dr. . sič). 7) O opštoj upravi (brat t Stane), 8) Pregled povesti Juž. S na (brat Krsnik). 9) Kemijski rat l . Martinčič), 10) Znanje i Pr^n0\jrv, (brat Šoštarič), 11) Stogodišniica novina (brat Miškulin), 12) §t° , .. Sokolstvo (brat Kovačevič). gjjki nja su dobro posečivana, interes v ^ Zupa Zagreb PODSUSED. Predavanje zfl ^ spodare-seljake. Sokolsko drust ^ Podsusedu priredilo je u nedclJ“,„re-17 febr. o. g. predavanje za gosp° v seljake. iner Najpre je govorio brat c. • o zaraznim bolestima domačih ** ^ nja. Opisao jc najvažnije z ara zn lesti i pokazao je pri tome sli!ke se, dene specijalno za narod na kojim vidi kako dolazi do bolesti, P° se spoznaju i kako so suzbijjajU- ste Posle njega govorio je br. n . o stetočinama u vočarstvu i o vin darstvu. jjfoju Seljaci sakupljeni u lepom ^ sasiušali su vrlo nažljivo i s v interesom oba predavanja. Tofu. prj. lo iz njihovog odobravanja, upitu 1 medbi za vreme predavanja. je Ovo Sokolsko društvo pnreC0 -s S5 A! & © Kllflli vietivii4r/u> Oglašujte ali . na/skidnaše KUiAKNACT*DEU ЦЦјЦАМА-РАЦЦИНОУДИ u Sokolskom ▼ glasniku 41-11 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 I 1 10—11 J660SL0VENSKA SOKOLSKA u Ljubljani rrgistrovana zadruga s ograničenim Jamstvom 39-11 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovensfca sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Pošlansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-43 Zahtevajte cenik5 Glavni I odgovorni urednik Sijepan Čelar • Ureduje Redakcijski otsek • Tiska Učiteljska tiskarna (pretslavnik Francč Štrukelj); »vi