168 Iz arhivskili fondov i» zliirk AkHivi xxn rws UDK PW|97.4 Metlika)" 17/18" 94(^97 51fim" Ivan Peter Marelii-Markit : Njegovo delovanje s posebn-n poudarkom na odkupu grofije Metlika, njegova oporoka in pogodba o odkupu omenjane grofije DANICA BOŽIČ I) f TANČIC Družina Marchi-Markič, knt jo imenuje njihov zet, pesnik Jerulim Kavanjin, se jt v Split prsclla z. Bola na olokn lira en. veryCtno konec 16- stoletja. Kot kaže, jc bila m vedno t: dedna meščanska družina. V splitski Veliki svet ji prišla leta 1671 2 Predvidoma leti- 1698 jc od lic nečanov dobila naziv tonlc".' Knnscrvatorji mesta Rpma no leta 1728 lvann Petni Maivhijn potidili rimsko plemstvo z diplomo, i kaleri med drugim piše ' Zaradi tega jc treba jasne priznali, da so Dalmalinci in Splitčani Marchi zelo plc-menitcgl rodn, kot smo se ni zelo zanesljivo prepričali s pomočjo javnih in verodostojnih dokumentov. Z njihcvn pomnejo in s pomočjo prič, -Tednih zaupanja, nam je knez Ivan Peter po vsem dokazal slavo svoje stare in plemenite družine, pa tndi krepost in sijaj rimskega plemstva".4 Verjetno jc Marchiju potrditev rimskega plemstva veliko pomenila tiid- /.a njegove zveze z zeln uglednimi osebnostmi in cesarskimi dvori pomembne za dosego d L v. ki si «ili je posla\il kot življenjsko nalogo Ivan Peter je bil najznamenitejši član le druži ne. Rodil seje aprila leta 1663 v Splitu, umrl ]e marca leta 1733 v Benetkah, i.am in verjetno nekoliko zapuščen.'' Dediči so ga v bojn /a njegovo Marki, jih imenuje Jcmniai Kavanjin v svnjcin ciui ftiviest vandekka lin^utstvn i ubiiJtvu, Zatrdi 191T ver/. 151 mi Si. lak., avtur pesmi ¡¡nvnri tudi u svnji /t ni, sesti i Ivana IVtnr Mareliija: Ona i scstiimi i/asle su inlMaikiiia viieiln? kuče, kripnsiima u/resic su. bngnšinvnc i bnjutV, mcu dubriem riKliteljini bralihim kne/ini, učitejini Anvcn DuplanCii.*. Regesie /npNnikuv splitskega Velikega sveta. Grada i piilu/i /a pnvijest II tlillacije*. 14 Split 1WK /api< si. .17 sir. 71) TI. D. i)n/iiMlu?anfič, Inventur arbiva nliiielji Ivana Teir.i Mareliija iisnivača lliiske akademije u .Splitu. 1'iiln/i i gr.iua /a pnvijest IJaluiaeijc 10. Split 1*JK0. str. 11)0. Arsen IT.nlar,"ii!, Diplr.ma u riiiiskiuii plemstvu Splieanina Ivana IVtra Maiehija, Casnpis Mnguenusti. St. 1/.1 1'J'JK sir. 14.1 in dalje. 1/ putidila matiCno knjige umilih ?upne ecikvc sv, Jane/a Krstnika "in Hcrgnla" v Bmeikah i/vcmii, il.i je ?..*> marva t.13. leta knnie Ivan Peier Marchi i/ Spliia. v |iiihliJnn IS. le 11, življenj j umil inl "Diarca e lnlmiiiiiia/iiine nel Tel ti i in giumi trediei." Njvgnv /iliavnik je bil Casern. I'i gieh je uredila £iispa Agnstina lluria "enn Ciipiliilii"; Mu/ej grada imetje eelo razglasili za skic raznega, čeprav je bi' zaradi številnih neuspehov le globoko razža loSčen. Doktorat je končal icla 1680 v Padovi/1 Obiskoval jc evropske cc »irske dvore, dopisoval si ie z najuglednejšimi iscbami i . tuui sam ji: bil zelo spoštovana nscbnnsl. Od mogočnikov je iskal razumevanje in pomoč za uresničitev svojih velikih zamisli, saj jih nikakor m mogel niti nameraval uresničili sam. V tujini je kupoval knjige in i i pošiljal v domovino (nbmoejc Spi" ta). Domovina je bila ves čas njegov idcul. Do smrti je bival v Benetkah, da V1 uresniči! kakšnega izmed svojih načrten, kar jc razvidno iz njego\e oporoke, navedene v prilogi * Lno najpomembnejših d ;janj, ki mu jih jc uspelo uresničiti, je ustanovitev Hrvaške aki demije (Aeademia lllynea ilitivam slovinska ).N Zbirabšče člannv jc bi!o v župnijskem uradu stare splitske stulnice. Literarne akademije sn v Evropi nastale v 18, stoletju, v intelektualnih krogih. Na ljudstvo niso imele vpliva. Nastale so po vzoru rimske "Arcadic", utemeljene leta 1690 v Rimu Lc-lo so slavili, obenem pa so j tudi opo rekah. Po Italiji m zunaj nji, jc imela številne poditižnicc. Po zgledu Arcadic so nastale šle vilne akademije po vsej Dalmacij., različe aka demije pa no bile ustanovljene tudi v istrskih mestih in v Ljubljani. V hrvaškem prostoru jc biki kol prva ustanovljena tista v Spiitu, -n sictfr konec i stoletja.4-' Namen akademije - navaja ga tiftli Marci i v •Splita, Ailliv Maitinis^Maiehi, /ve/ek "l'ei Dumina A.ina Mana HianihAllierti, Tulilee ile Figtie et tflisalietla Cava^nini «.•litta Capn^riisMi enntrn Marlinis, str. .10. lli\i' v kalen je /ivcl Marclii v llcncikub. je imel gusnul Heinaidinu Dtiria al funte (D. Hu?i(MliiJaneie, Inventar arhiva I. tF. Marchija, nsnivaOa Ilirski. (llrvaiske) akademije u Splitu n. il., str. K2, npnililia lfi. 6 M. 1F. Obe//ii, I Dal mati air'Jnivcrsit& ili Tailnva Magli atti ilei gianili ul-l-ui le urici ldar>kii ilrušlvn o Spljelu, S|ilii ¡Kvjffli. 14. 1 Hcnclkc |7(14.7agni1i 172K. II. Miimvit. fnvijcsl liililinlckir o Splitu 11. il. Mr. 13?. iJ Briii! ]iu/j 11 l' i c. flaiinvi 1 ll Mmhija /a i>stiiln>dcMjc Juiniti Sla vena itd Turaka, Ivan hj'-.lriu M ItniiiMlu/aneii;, Invcnlai iiihiva nliilelji Ivana 1'cira Mar ehija nalivata Ilirske iikuiU.,miji.> u .Sjilim, l/il.uije tlisliirijskuj; miliva u Splitu, /v. 10, Splil "JKO, sir. 74> iti KI. 21 J. Kavanjin, n d., nailtflasjc ]iclja. sir. K7, J, Kavanjin, katerega elani dni/ine sn sc priselili i/, Italiji' klii lWf sc jf Ejimtjiiina puli rvulil in iiajiisal lavciknn ilclu. 1'uvijc.sl lirval ske knii/L'vmisii knjigi .3,/Caijreb IV74. Z /av/ciiianjcin rudskiifj SlcTanj Cnsiilija in ikufa Niknlaja Bijankiivit^i je Icla 1703 v Splil prispel Arilelin della ličila in ml taknl sc jc v leni iif.stu pi*lasi /aicl razvijali je/uilski hnspicij. Jc/uili n a /aictkn iiisn imeli svnjc hisc nili stalnih piihiidkiiv. Iljtmaiinski šknlje sn bili /. njihnvim ilclu vanje m yaihivntjiii in sn jim poskušali /agiiluviti ilenanin pinlpiirii dr/jve ■ in m; jc 1'Jdi /i;iidibi /. ndhiiitvljii vlailc /. line S. V. 171 (i. s kalem jr bi i ilntiiCcna Menama poiiniC' v višini sin dukaiuv /a vsuke^a inisijmiarja. Kmalu sn jim -lbtasii llati ludi redni- f.itiiilk A. DupianeiL1. Kc ;csla zapisnika spi i Is kug Veliku^ vijceu n. d.. Ji. yI, sir 122. —'' Kiil ur>ul:nk v Splilu ni niknli nbstajal in v nb sprsobnosli. naj omenimo, da je poslal mere in risbe Dioklecijanove palače v Splitu Fiselierju von Erlaclui, risbe pa je na kraju samem izdelal slikar Vineenzo Palerini. Deio ima naslov "lini vvtirf einer histonsehen Archilcetiir". Objavljeno je bilo v prvi polovic 18. stoletja na Dun;ju, v Leipzigu in Londonn 14 Ivan iti njegova brata so sodelovali v hudih in krvavih hojili proti Turkom kol prostovoljci ter s seboj peljali može na svoje stroške. To je Ivan pravzaprav spodbudilo k dvema življeiiskii»a načrtoma v katera je vložil največji del dni žinskega imetja in največji del svojega življenja. Njegov prvi načrt, ta je zelo presegal njegove zmožnosti, je bilo delovanje za osvoboditev jnznih Slovanov od Turkov. V tr* načrt je zajel: Bolgarijo, Rasko, Makedonijo, Albanijo, ! i osno, Hercegovino, Slavonijo ter del Dalmacije in Hrva.ške. Za uresničitev omenjenega načrta [jc Matebi delal skoraj vse svoje življenje. V pismu35 je načrt prepuščal papežu Klemenu XI. (1700-1721). češ m-j ga on s svojo močjo spodbudi in vodi. Čeprav je bd vizionar. jc znal preceniti, da zamisli nikakor ne more uresničili sam, vendar jc hd sanjač Vedel je. d.'1 to morajo poskusiti samo vrhunske, takrat vladajoče oseh nos; i Evrope 56 Drugi Marchijev načrt, v začetku ga je nameraval uresničili sam. jc bil odk'ip enega fevda na območju med turško mejo in Jadransk.ni morjem od avstrijskega državnega fiska. 31 J. Kavanjin, istn delu. peti spev. ver- 137, vir. N4. Dr. DuSkn Kri k mnit, Crteii i ¡iiafiki. Pinkleeijatiiiv: paliee Fiseher.i vim [iilaeha, I Vrstil r.bumik lailnva /a pnvijest uuijctniisti.it. id.Zagrch 1-JK7. str. 127. V Dr javnem atliivu v Splitu pntl sigtiatum liOOM hranijn ilel aihiva Uruiine Maichi. vemlar ,\il ti mknpisi nisn 1I11 knnea uicjeui. Ml 11 (Inigmi lirauiji) itva enaka uiknpisna /vtvktf. našliivljL*na na takratnega papc>a Klemena XI i/, leta '716 Tn jc teimljni vir, ¡7 katca-ga i/.veulii življenjske zamisli in iL-Invanje trati« [Vira Marcliija. 1'nskušala sem jih najti v Vatikanski.i aihivu, vcmlai mi /araili piekralkiga inka bivanja ni uspehi upom vili, ali tam Utaja ji i tn ali mi .sjilnli bili piiilani. h D. Itii/iiSHuianeii!. 1'laimvt Ivana 1'etia Marrhtja /a nslii* hmleujc Ju>tiih Slau-na si"ii obrazloži isti načrt, kol zaščito od Avstrije. Če bi avstrijski eesar namreč prvi vkoiakal v Bosno, poleni bi bilo treba ta načrt opustili, in ttkšjm upanja so obstajala že v naslednji vojni. Če b' A vsi ni.\ zasedla omenjene slovanske dežele, b ji bi'c v breme, ker bi bila tedaj preveč razprostranjena, diplomatsko govori Marehi. Evgen Sa vojsk i je leta 1697 pro(ir] globoko v Bosno, vendar mu kri ¡tja ni te dežele niso pomagali in ga niso navdušeno sprejeli. Območje Bosne je mejilo z Da I m a e jo in od tam je prihajala nenehra ne varnost Umikih spopadov in prodorov. Raz pravi j: k^ko bi bilo ta hud problem mogoče rešili. Čc hi papež, v Bosni, ki jo Mrrcbi že i meni ijc kraljev.na. imenoval enega vladarja, bi tn tam zgradil več cerkva, samostanov, bolnišnie semenišč brez. stroškov, meni Marclii. T.)d> paptška država bi imela od tega koiisl'. diplomatsko piše Marebi, da bi papeža prepnčal o svojem načrti: Najmočnejša razloga s katerima jc skušal pridobiti prjpcža. sla bila širjenje katoliške vere :n priliv finančnih sredstev v paneško državo m v papeževo blagajno na sploh. Za uresničitev tega načrta je Marebi obiskoval dvore različnih cvrop sKilt vladarjev in porabil velik del družinskega premoženja za povečanje omike v tej deželi. V drugem inenio ¡alti, ki ga je govoril pred beneš kini Svetom, ko se jc z. Dunaja vrnil v Benetke, je skušal oblasti obvestiti o turških pripravah na napad s pomočjo pravoslavnih Morlakov. Verjel je. da IkhIo Slovani pravoslavne vere sledili veri svojega novega vladarja, ki jih bo osvobodil. To n ovo državo jc bolel zaščititi od evropskih držav, ki b1 p skušale zasesti, m od cesarske 172 Iz, arhivskih fondov In zbirk MÎHJV1 XXII Rusije. Posebej je poudarjal Črnogorec, iskreno vdane Petru Velikemu. Bal pa se je, da bi lc-la lahko prišel do Sredozemlja. Jo njegovem mnenju je obstajala možnost, da (i narodi nekoč napadejo papeško državo in sam Rini. Vsekakor je bilo v tem tudi nekaj diplomacije ker c bil Marchi sicer naklonjen Petru Velikemu, slovanskemu vladarja .n borcu proti Turkom (čeprav seje, kot je bilo že omenjene;, bal njegove prevlade), ki so Mi tedaj hrvaški največji sovražniki. Enakojc menil tudi Kavanjin. Za uresničitev te načrtovane jugoslovanske države je M arc In ni cd lagal papežema luoccucu XI. (1691 1700) in njegovemu nasledniku papc ?.u Klemenu XI. celo neko vrsto linančne konstrukcije,^7 M.ucluja je še posebej prevzemala ideja osvoboditve južnoslovanskih narodov od Turkov. Zanjo se jc zavzemal do svoje smrti. Predstavil jo je že leta 1708 v posvetilu dela "La polilica dc Conijaistadori" princu Ev genu Sa vojske mu. V njem poudarja princcvc vrline in hvali njegove slavne prednike. Ker se je Save ski dokazal kot izurjen vojskovodja, ga Marelu kiičc v sveto vojno' Ev ropa od njega pričakuje, da v Carigradu in Jeruzalemu znova dvigne krščansko zastavo. S a vojsk i bi osvobodil Vzhod (l'Oriente) nz.iroma Slovane od Turkov. z.a nagrado pa bi zasedel prestol teh dežel.™ Drugi načrt Drugi Marchi jc v načrt, ki ga jc nameraval uresničiti sam. jc bili odkup enega fevda. Leta 1708 jc iz Splita odpotoval v Rim in tam gaje v avdieneo .i p reje I papež Klemen Xi. Zatem jc odšel na Dunaj odkupi' "zemljišče od avstrijskega državnega fiska". Pomični, so mu ob.nočjc v katerem je delono živelo slovansko prebivalstvo pravoslavne vere. Nekateri izmed teh fevdov, "contcc" so mejili s Turčije in ležali v hrvaškdi območjih, ki so bila takrat pod Avstrijo Marclr jc pripravil tudi konccpt pogodbe, s katero h si izposodil denar, saj ga ni imel več dovolj. V pogodbi jc označil prostor oziroma območja, ki iih jc nameraval kupiti, enega ali več Ta območja so bila: "Ln contes di Lika. c Corhavia con le Ioro appendiei della Montagna, chiamata Velcbich overo Morlacca, che ari-vauo sino al mare Adrialieo, CastcIIo pošto jI marc, con Xcruovuizza, Ira Scgua c Buccari, con le peri. ueuzc d i Zabor, et a lire s ¡goriv: fra terra; o vero ne I Vmociol Snpcriore, le Contcc sive signorie d i Gvoz.d;;nski Gradctz, Sokolctz, Pctrinia et al tre."41' Hotel jc torej kupi1' zcmliišča na območju t). Hu/ič tluîaiifii.\ Hlannvi Ivana IVlra Murtlnja, n. il., sir. IIX 17 K. Arscn Duiilaiičič. Diploma n rii'isktini ploi'wlvu Spliianina hsna IVlra Man-hija Mngutuivai l/.l.,Splii l»JJK, sir. I4I) ^ Zaraili iu lan Omisli zemljepisne nazive navajanm iliilioseilnn. k H so zapisani v lisiini. 4" liOOM v llr/aviifin ariiivu v Spliiu. Kun tepli pii^intli t. Vojne krajine. Po March.jevem mnenju bi bilo na njih mogoče zgraditi cerkve, ustanoviti učilišea (colcggi) in semenišča, odpreti Kole, pripeljati sposobne iiusionarjc, nstanoviti tiskarne, še posebej za duhovne knjige. Tako bi pravoslavni Morlaki, ki b; spoznali nlf.gost in dostojanstvo Katoliške ccrkvc. in v želji, da bi se i/obrazil i in šolali svoje otroke v katoliških šolali, Indi sami sprejeli kaloliške obrede, pvcccj bolj blage in manj zahtevne od njihovih, pravoslavnih.41 Sadje u Bcču pri ccsaru, i u tom dvoru razum kaže, i ;md svoc kuče ima metru, i »ko moja vil ne Eaže. doče briiuen u prošašeu veram fiijdom, uovom čašču.42 Kol smo že omenili, Marelu ni več imel dovolj denarja in ju bil zaradi nerspelega načrta potrt. O tem je pisal tud: avstrijskemu cesarju m ga prosil pomoči. Denar si c z različnimi obveznostmi skušal sposod li od dima sk'i| piemožnežcv, vendar v mccmcr ni uspel.Medtem jc cd zagrebškega kapitlj*: poskušal kupiti grofijo Metliko na Krnnjskem, na meji Hi vaške in Slovenije, ki je hda pred tCin v Ifšfl knera Liclitcnberga. Hotel jo jc kupiti v svojem in v imenn svojih bratov. Z omenjenim kapitljem se jc začel pogajat., Za Metliko jc moral plačati "iO tisoč nemških llorintov v gotovini. Te vsote m imel v gotovuii, zato jc lastniku posestva, zagrebškemu kapiriju dal dva hsoe lic mtev v gotovini in poleg tega zapustil nekaj družinskih dragocenosti; drago kamnjc, imenovano "z.Iatocvit" krizolit, nož. z ročajem od agalc in nožnico, obrobljeno z zlatom n srebrom, okrašenem z dragimi kamni, križ s šestimi krizoliti in prstan z ogromnim krizohiom. Leta 1712 jc vse to dal kot predplačilo. Celotne vsote n' plačal pravočasno, nakit za nakup omenjenega plemcr.taškcga posestva "Mcltliug" na Kranjskem pa jc. pustil v zakladnici zagrebške stoinicc. Prišel jc že tudi na posest omenjene grofije M*.irehi je vsepovsod iskal zveze. Številne pomembne osebnosti so mu poskusa le pomagati, vendar mu do konca življenja ni uspelo uresničiti tega načrta. V tem obdobju jc Marchi pi.-al lake imenovan mcmoiial ostro-gonskemu nadškofu in v njem med drugimi omenjal, da jc zagrebškemu kapitlju predlagal, naj sc skupaj odpovedo pravicam do tega fevda v korist ;;! roti Si lice "Ospitalc dcila Pieta" na Koroškem ali za neko drugo plemenito dejanje 44 upniki. 4' Oi i ion je n 11 p isn 111, n,i sli i vije m i na |i.i piva, 1.1 .Vr, Državni arti iv vSplilL.IiOCJVi 42 J. Kavanjin. n. U., ver/ 154, sir, X.V 41 11. Hn>i6H'J?ani Planiivi Ivana IVlni Marvhija, n. »I., str. 12M.W- II. Iim6 Huiani.it, 1'lanuvi |. 1'elr.i Mari.li ija /a usliibiKfcnjii Juinili S b vena ihJ Tu raka, Ivan 1'ašlrit flrtfii. I.TON). Živiil, iljdu i suvrcuionici Spiil |iJ8K sir. lil). V prilivi prinašamo Mli origiiiulno kupnpnulajmi piigmllin. ki sc tirani v Arhivu zagrebškejsi jSillja.1 dobesednu laki) knl je zapisana ARHIVI XXII 1999 I/, .inn ik.ji Uindov in /lurk 173 Prej jt lo posestvo pripadalo knezn Lirhlen-borgn. tedaj pa je bilo v lasti zagrebškega ka-pillja. Zar;:di /ustave je nastal dolgotrajni sodni proces, ki sia ga vodila Kapileb .n drnŽMia Mar linis-Marehi. Kapitclj jc družini leta 1823 vrnil vso zastavo, vendar je Aleksander Martinis-Mar ehi zahteval tudi obresti za sto let nazaj.43 Take jt družina Martinis-Marehi lo grofijo izgubila.46 Marchi ta dolg omenja (udi v svo . oporoki in ga zapušča vsemu svojemu narodu z žchor da ga npoiah za apostolska dejanja v Djcgovi "donio-vi ii". natančneje v Splitu. To bi bili prihodki za omenjeni samostan nršnlink. verjetno thdi za jezuitski koleRij."' Njegovi načrti so bili preveliki, odziv pa rc lalivno slab. liii pa je vizionar, vendar človek velikega znanja in zelo plemenita osebnost. Objavljena sta spi ;a o dveh Marehijevih doja njih, o katerih pa vemo zelo malo. D. S, Karaman o Marchiju med dr;igim piše. da jc pozneje prepotoval dobršen del Evrope z. namenom, da b' v svoje rojstno mesto presadil sadove svojih izkušenj Nadaljnje, da jc bil Ivan naklonjen avsliij skenui tesarskemu dvoru in da mn jc naredil prcecj uslug, še posebej ko je potoval v Rim iij Ncapclj.4" Priča v sodnem procesu Ante Cattonar omenja, da je Marelu približno lelo dni pred smrtjo v Benetkah pripovedoval, da je odšel iz Splita k ti o/j t s predlogom, naj postavi trdnjavo v Tnljn. vendar.senat predloga ni sprejel. V trdnjavi je Marchi nameraval naseliti krajevne družine.4^ Po ohranjenem :Jivcntarjn. sestavljenem po smrti Ivana Petra, dobimo vpogled v dve hiši le družine v Splilti. ena od n jn je hilav mcsln, poleg nekdanje ccrkve sv. Mihaela, s skupno inžno sleno oziroma severno sleno prejšnjega hospiea in eerkve, Že v oporoki Ivana Pelra sta našleta drugo in Irclje ludstropje ste zgradbe. Druga cnonadstropiia stavba le družine je hda gospodarska in likati neke vrste hiša za počitek. PostaOcna jc bila v Dobrem in se jc imenovala hiša Marti nis po njihovih dedičih, čeprav jc obstajala že v dobi Ivana Petra. Danes jc dozidana -n razširjena. Na prostoru današnje Miho vi love širine je ta dmžma imela več ncprcmpčmn. Knjižnica te družine sodi med pomembnejše knjižnice tiste dobe. Največji del knjižnice je po ženski strani in oporoki Ivana Petra podedovala bnška (otok Brnel družini, M .1 rti ni s. ki se odtlej piše Martinis Marehi, Pozneje je lo premoženje, kot smo že omenili, prešlo na dobrodelni legat MartinisMarchi in na Javno dobrodelnost. Ohranjena sla dva popisa le knjižnice Kot kaže. jc 4 A. Kj/munič, Storim kolinimi Dikličič, Dohuičinci splitski, Zadar 1R7I, Mr 24-26. Marehi luili v svoji upori i mnenju /j]¡>¡1 itn iti I i miri si guar i Ctm-g it >ii li flit- it u lin testnniento si r'tt row urile h trn were umni in eni resta tirtliutilii hi Cumiiusstiriu, v rura t le I Iti miti rtih h 11 in persaue datnte tli /iraluth, per ti'tte te ttccorrrttze tli' mtirttili, esc h is i ve ti Signon Ctiugitiiiu, si c t> me v t tie Iti ni g it me perebe res ti udeiupita Iti tuiti piti ura'iuiizinue, tite snru in ogni en s ti legtiliiiriile rile vat ti culi' ti pernati delt' tieebist) testamenta si drve pero eustndire etm ngui gelusiii, rti me stirrn depasita, et tic riti ehi' a iiimi ittttt ven ga s vela tu Iti miti u. bito valnuta, Iti tpitde mm ho vohtttt etinftdare ud tihim dri/ M ne d ti; p rte lic se jnsse s ¡data potrehiierti venire prcgiinlicate pwit* pit- opere, e hi me de siniti Congregnzioin deli' Orntiirin; tneuirr in passu tu! tigtti 11 rt i fiuti cite viva fare tttoiti tiltn test m ne nti d mili pitieere, tu ttuiln ti Siguort uriei Cong it m li t m-rt t m to P aratstane, tli ¡iregure i! S t guar IdtUa, c he si de g m d i causervariiii s aim: e d tip plietue con siuceritd alti vaiituggi deliti miti Časa; ticciti c he etd raddrizztmiento t le 11 i niiei tifftiri, e de lic mie reudite, iti passu i ene re i! modo tli megli > heuejicirli uelli hira liiyogni Atedeiitlo dimtpie il eelere uvisii deliti rieeviitu drl p res ru le g e losu ¡ne g ti. mi raccaiiiniida ttlle htro stterr aruz.itmi, e satta Dede S ign ii ric Vn.-.'n Moltn Reve rendu Liiiiilissiiiia, e Devtitissiiun servitare Giuvunui Pietra Mart hi Venrzia li 2 Mu g gin ! 731 Sou n prrguti tli e\slot lire bene hi p res nt te ttssieme enll' acclusa sigillula testamenta. Prilogi % 1 E.; t m 11 it peri! Sigunr Zu mu te Martinis Or. miti ml uiainreu: Dri giorimn Nel notne tli tiastrn S.gniire Giesii Christa Anini. E' anna dellii siuitissimii Nntivitn j73i: li ihte Mnggio. Pattti, e se rit ta eseutlo iu Veuczi:. da me Coute Giovanni Pietra Murebi, tpuiiidaiu Sign tir Dtiiiuti, uelle Časa teiiuta dni Sigi um lieriinrditia Dnria aI paulr de' C'.irruzzeri, thive al preselite i i in i tir (mnnrrn 74(1) Restimiln očistiti tut ti li mar tal i (t nt t suhim rute tltiir esempiti gitirutdiero tleli' iimtiuti eiidueita, um ulicam iltdlr snrrr sruteiize, rite ei iiiiiiiinuiseniio. "Omiies mni iiniir rt ipiasi ttrtpttte ibta/iiiiuir in terrain, que umi revertimtiir" Reg. r. 14.) (iz. II Knjige K r ulje vil- gl. 14, red. 14) peri'id i I Ni is trn Divino Rede nt ure ci roiiiimdii et rid "estate pur nt t, tpiiu tpttt II o m nt nt pti tu t is P i lilts ban iifix ueiia't" (Mul. eup. 25) et il Suniti Apastnln soggiauge "Stutntiuu est hinnimmt s s eine I mor: past lun: tin tem } udi ein m (Ilehr. c. 9, 27) ha deliheralo di oriliiuire il min presente testamento serutn t. miti uiuiiii1 perehr se uveuisse, ehe r tt umorit se tiza lUsccinlrttzu, in t push > miti tea vag litis o pellcgruitiggiti, e ehr m me th-hlta est ing ne rs i lu Ctisti Mnrelii iti Spabito, è giitstn che rest i ¡i raveduta uliti fttenlla delln ttteilesunit. per evitare, aneo le liti irá tptcUi, che preteiulessero di ¡ínter ht g tide re ah intestate. Voleada in t'.iunpn disponere ¡pieIla, rh'é mitt Iihcru, r ri.riihitu vnlaiitu. rhe sia faltn dnppn In mitt marte de Iii mi ei hen i, um che per In Divina Griizia mi rit rt tvo stum d men te, e di carpa nur ti ru; duppu tina imitara tleliherttzintte et ¡nvacazjatte île lia Spi rito Stulln, bu voluta d> iirii¡ir¡n nimm jure il min presente testamenta m scruta, per tí ¡¡Murin h 5/1«/«/». indi mintió en 11 le segne Pniiiieraiiiriite racen,nttnnla l' indino mitt all' ht er t ta C ret it a re, nI la liraussima Vcrgine Marin, mío, e deda i uit i Casa Gloriassiiini Pair una e Prutettrice, alii s t m 11 im ei P rute t Inri Gmaind lin 11 is In. et Evangelista, Pietra Apasta In, Domina, Ann stu sin, G i rain mu, Giuseppe, Pean re seo Kaveri a, F'thppo Neri Marea Evangelista, all Angebt min Cus lade et à mite lu Corte Celeste, Ltiscia sectif.dtt ht p rutica di Spalatn mitt Patria alie n m ra di (¡lie lia Ci I til sah! i ciiupie. Item ardilla, ehe de Iii Signar i m * Ctuiiuusstirij, et erede , mo fate celebrare uella Hiedes ¡mu Cittii, e Diacesi piit presta che si patrá messe tre uidle iu sitjjraggia dell' aninm mi i, e tlelli t left m t. 'Iel la Ctisti. A venda :ti amase i nt a. per la haiga esperu-uzii che tenga di ¡pies ta manda, che rtu sei re h he di tt n g rumie p ra fu ta spi rituale, e t empande, unit s nit t mente alla mió Patria, mil aticnrn tilla Provincia, et al Puhlica s ervig in ht faiiibizituie uella nte de sima di un Calleggia del lu Compagnie di Gnsíi, e di tut M antis t ero t leí le Mimadle Üisnniie, per istriiire li jíglioiili, c !a g i ti vr util deW miti, e dril' itltrn sessa uelbi pi.'tá e uclle discipline ^pr.'tunte rt spetivameute tid essti, mi sumí affaticuta uell' iil'ima vac ti tizo di ipiella sede Arciepiseaptüe di s cri ve re ti nial t i Eccelleulisshni S i pilori Ciirdiumi necio fasse iiroiiiossn tillo medesiuin un I're ¡uta Da ¡mu tirni, timante del vera del vera bene di tpiella Patria, il tpiale ib con zebi per la salvezz.a delle amine di essn e drlln Naziime put esse can facilité, e iti.siiiteressatczzu praiiiiiiivree iiiiia e I' ultra faudttziaitc malta put, el essentia statu presrie'Ja alla prêt le t la Me! ropa Uumtt C hie su Mans i guar IbustrissiiiKi Revereiidissiuio K ti rich Vescova di Trait, muí lió iinmcata di eccitare la di bu l'ietit, eim gnu mi 11 osset/iiiasn le t lera (ehe si ritrerá re gis! ruta m t usa una) per il pié re le re prnvrditnento alle ¡ ¡redet te pie fuudaz.ii>'u, le t p in I i t punida egli t ri il use hisse di ef femare, a ehe gli S/ietaliilli Ordini de lia Cittá lian si verusserti di ohbligurhi, fttcetidti h rictusi dtnuli tille Savriiur ¡'»testa per prm tirare /' nileinphiwutn di delte smite opere, jde'ue perfez.ioiinrsi, senzn iura-niiidii, o spesn de pnrttetduri, sicnmi si lege rliiuru u ir utr s p ir g u to iu dr t tu min let t era, per il heue de Ha min etna l'a Irin; uri litio et wie segne: ARHIVI XXII [999 iz nrhivskil I'imkIov in zbirk 175 Sr il Sprttaliilc Cnnsigdia tir Nu in it tli Sptdtilu, a eni tiiiimriifw hi China, ft il Mi masten > di Santa Maria, tutinrurii tli ciuisrnitrht, r tistuhiirla ¡irr bcitrjicto tielle loro fuutitfhr roll' i tu r t ithirre nrl /»e t If sima If M o no flu- Or sat i tir If sjuali coi ¡aro •ututo istituto tli r ruti i re tuttf Ir pave re j ig ¡i trole tlel ptirsr, ¡ttissanu uifiltii giuvtiri' u IIa Pat riti. rt tdlti Naz.iuue, ii ium• umi vagliuuii rrdrrr ilrttu Chirsu, r Muuastero, prr funtlam tut Callrg'iii tir Pudri G if si: itn. vi igli ti rt tiriliiin rite li Sramni miri Couiiuissurij, rt rrrtlr legtthurutr ri/n-tuiiii tlti Mtmsii;iuir lllustrissiuiit r Rrvecruilissiiiin Acei-wscaw, !a Ca mi Cu¡i¡itnea, la tjiitdf ti tue t i ¡ter il fitb utimtiifsti tU-1 ¡un nt!t na iMansi^ntirr Dun Giovanni Cu/ijiairu Vetrova di Trait: si per la sutvcssitme tih iiiiestoto nrlh hrm it ril i suui fratclli, r miri Cij, di rttg.ottc (t¡i¡iarticuc; ¡ter ¡liaiiUirvi urllti tucd,'situ(t le Miniadle Ocsiiliiie le t/ituh Vol pin ist ¡ta to d' is trn irr gratis latir Ir ¡ftirrr ßg'lir ehe vuglimtii fn'tpiriilarr Ir lurti snuile rrcaroaito uu' iuvspUrabile frutta a tatti¡ l paesr. i\ t pro ved ere ptti di reudite, ttinta drllu Mouastrro tlrllr Ocsidiur, t/iituitn il Cullr^iti tlrlli Padrí Cr sai ti, ti iff ti valtti, che Minis'ii^uor lllitstrissituu, e Rcvereudissiuud Arcivcsrtivo una tissalvcssr tli ret le re il seminar ¡ti, et ni tiati li prtivenli ti! ttiftlesituo s¡ielttmti prr fu it in in m ti la futura, iiifJiiitiDiirnte pnißlrvtile alla Patria, sicotur Iti gittslizio ki rirlofdr: prega li Sitnari míe i Wtttmnissurij. rt it mi ti er'-de, tii procurare P elrz.itme drUi oiifi g rus*i rediti- che letigu ai Germania contra Ii Six Revereotlissimi Situar i Cono/lici di KWrtilmi, et allá tiiiei tlelutari. til le sprse %7c//« mitt foctdta: c tinto t ¡vello che ¡ intra rtruvacsi per le vie tli giltst iziti. 11 ve t'o etia min xi ii siti tniusazione, si di vit Ir ra in due parti, aup. rti nth me iiatt prr prtivrdcrr i! siislrnlti• menta al Ir Mana che Orstiliue; >• I' idlrti prr il Ctil■ Iffiia tlellr Putlri Gicsn iti, t/utiudti ven is se /mulata tlalltt jtirtü t leí i i Sigiitu. di S/mloto' cutí tlichuirazioac prrá, rhe se per I' in ¡quitó tie' iimirtali, atm ¡lotesse r.cavorsi, se mm poco summit dt (ktuurn tlalli ncceiiiiti'i riílW errtliti, rhr trug ti urili p ti" s i sirimiri) tata ¡muciptilaifutr resti tippliatd, per fariutirr le rrndite al Mttuusirrtt tlclle O rs o line, utrttri rttnda l t/iiimo tli Monsig'uorr II bis Iris tima, r Revrrriitlissima Metropolita per tptesta piti ftmdtrjtuie, nrcessoria per lo st i Inte tlrllr aiiiiur: ess.nula rgli t f aula ti ¡iruvrilrrr la casa per il Seiuiutiriu; el oí;mi ndta ehe li fwiinri miri Ctiniiuissttríj, ft eretlr muí ¡titicssecit riscualrrr tlrlh tai f i creí lit i tic Hi par si stranirri, sica a te i tic ura i ti mctlrsiiiiti hu iucar.trato iiioltr iliffieohii, resti url sito vigore lo mi ti tiriliaaziuttr ja 11 a a Jttvarr di lull a Iti Uli, ¡ca Nttr.imte sectiuiht rhe viene s piccolo učile sc rill u re noli Ret it e tdli metle.miti Reverrntlissitni Si^utiri Lat nit liri tli Zagrabiti; untó che tlollti Hiede aiiati Nt i zia ur t't snu letu¡t a sin no /icu vrt bile url Iti miti P nI riti Ir ... Apustolivlir fiiuiltiz.iuui. h t in tanto, t¡iit tut hi ehr il M ii un streu dellr Orsoline iiuu [ititi isr ( per kt tiegligeiiza di qiirlli. it quad ojtpttrtiette lo ¡tro m azi ot ir tli tinti si saut 11 apero) stali i I ir si r ¡tro-wdersi urile StipcurcruuiUr iiiiiuirre in lirnejieiii della Patria ilcsiileró, che se g! i diu WjttßiidB urde mir Ct is vi tf ¡i ra ss ime aUit Cl t trsa i Ir liti MtiiUutua di Dnhrich, r p rr a! tdiiuculo gli usscguo la Casa graut Ir tli iiailiui ultima fuhr i cula tltilli tpiatitltuii S ig nori mifi h'rateifi ti Salonu, tielle t/uale rrstu raui¡iartccipe lit Casa Htirbirb Item Iti sc it i, che del cttft file tli ducat t tlite t ni He di hum iti vtilulti, rh v auca rti iti resti i in Zecctt t d Dozi 11 tiri vino. ridiitlf/ tille dur per criita; I tuiunnlr crasa siti inifufymta ¡irr la tltiiaziiuie, t't vrstiuría tielle ptivrre z.ilrl Ir sec inn la eh' rbbc P intruziaite il tptuutltttu Si tit m r min fratrllti; mpptieg'uuitld til piti 'd Maha Revrrriitlu Pre/tit si tu dril' OnUttriu. et alii Cttnfrtitrlli det Sajfruggio drlltt In tona atarle st a hi lit a nrllo Cines 11 tli Suit Pdip/ir N"ri, settztt cite i I mitt ere tie ne teu^u iiigereuza. drat luscia rt an lino, che olh rapiitdi livcllurij, ehr tieue la inia Casa in Didiuaziti tdli sn per eruto, sit tut i a Kritni/i de g I i a I tri, c/u «xt/Kcrsi t In I la tuitt facaltti tpititi h 11 st i Im prr il tiiaitlruiairiilu culi' anímale ceuso, tli dur Cti¡iflhuiie, tivero aiessr tputti-tliaiir m iti in Olivetti, U ultra aellti Chi es u tli Santa M a riti in Sp t dt itn, per siijjrqj&fi) tielle aninir tir'h ti rj m iti tlellti miti Case r tir II ti mía, pcrgtuidu tli averr In runi prr il prtivediiiiruto tli tlrtle diu Ca pel Um. c Ii Revrreudissiuii Sipini r i Procuration del Veuertdi.le Ciipitidn. rt i I Malta Rrvrremhi P ropa sil a tir II O rata ría tli San P i lip pa, seiizu ehr ar t rug at it t alcituu ing er a it 11 li a lie t err iti: hetisi I' uhhli^ti tu cor-ris¡ Hindere ogn' anno t hi rati d odie i tli Ur: 4 per thictito alii ntiininoti r secular} tli tjnesto p:t> legalo, edt t In ra ti t p ta t rti per cutltuuio, ttccitt rhe rrsti ¡tu ntut i Imeti t r 11 dem piti t. hrtu ittrr trgati I a sc i u I a Časti tie tnal in i it Kantovitizo al Kavtilier Si^ntir An um iti Alberti, et alia S Íí; na rti Plisahrttti tli lili stirrllti ti lir i niptiti, etisi tuit'orti i Ducati scicruta cint/tuttita tli tpirttti moiirlti venetu, ehe uelP »muu I72S tliedi ti crusii al Ktn-alirrr S ixte.tr Auttuiiu tuet les it tut am umi h 'ivelli ticcorsi; thi Itd itttu puhali; coa dicluuruiiitue, che s' Ci,'d ¡warurecit di enllocare in matrimonio coiivriuente alia sua Ctisa Iti prrdctta Siguurtt Elisohe'to uto sure II ti, et assr^iitirli In sua t lote cid I i he rti tli le: contri itaiumto; t't sr la metlrsinia vulfsse riti cursi ii M o nas t ero, e la /trave t le rti di tuitti hi. :tií¡uevtile al uní rnuntenirneuUi si com' č lentil o; tullo ti p ret let to i r ¡i olt t vedo iti henrfizio del utetlrsimo Signar Cava-lie re A t ti a t lia, a dr Hi suui t liscem len h i a prr petita con hi prrhiziuui tir uitischi, se uc tiverti. Ettl um legati Itisriti Iti Custi dr malini t't Sit Iona, url hi t pade srnin ctuu¡uirtrcipi Ii f^lirmvirli olla Simulira lilisnhrttii Cu va xu in' miti DUcttissiuia nip ule, celieta tlel (/unudiau S i ¡i a or Ni colli Ctipayressa. et alii stun 11 is rend culi in ¡ ter/1/1 no can la preltizituie tit' iiitisrhi. I tn ii ure legati ort I iti ti, ehe sitian t lona ti Ii de bi ti. ehe trtico uit I i calan i tlrll' l.uilti tli S uit ti ctui Iti mi ti Casa, taiitii tpiri iti Olivetti, ipiiuitu tlrllr altrr quiltro vilir; arrió ¡ircghiua Din prr H seßra^gitt drli dr/onti d rsse, e ¡tre Iti ¡tcas/iedta, et incremento deliti SciTcuissitutt Rt'¡t it Id i rn betitle ¡u.i miivrr.sule di tatti li heai uiobili, e slabili, rat^ituii, et azioui, olla miti Casa, et a ine in 176 I/, amivskvh foiulov in zb;rk ARHIV) XXII J999 <¡i«i I ni !ili, ardin», et inslilmsc», nun ilrlli lifigliindi del Sigtmr Ghimmi Mit rdi ti s Nabile ilella Hrazza da Bol, e deliti Sigttortt Vkettzo AI hrti i sna mnglie, e t>ti>t iu¡iate, ¡I (¡uale sora sco-ll» dnili »tr des i »ti Signori s ti ni Geniltn ■ ¡ter pnrtorc aitc» iI notne del!a Cosa Marchi » eni delilnimi succedere i sihh j it; I i I r^tlin ti »iw/.ít.'lil, e di legitimo mal r¡ moni» prncreali, cnn perpetuo ftdeicnmtttissn itelli tnasclti prbimgeuiti e che iiiancaud» la di ha v'tnle dtsera-denzx, succda ¡n delta ¡irinmgeiihura il piit ¡irossbno nxtscltio che ri fnsse dett» medesimo Caso Mortinis; e 'pío uda -i estingnessero tinti Ii inoschaii d del lo Caso, s accedí t ¡I píii prossitua nms-jhío della Casa Capagrosui Cawtgiiiiii, e yttatiti» ttmt wnr jnssr, venga il pió prossiatu mase i lia della Casa Alberti; cosí che »rdinntamente e con pyr;>ytm> J'o/eiciim-»»»i so debito conservo rsi detto nrimdgfc 'nitro col noiiie dedu Času Motriti, e prr brurjici» della Patria, pri» ta nel finito, t he s a ra se ¡cito dal Signar Gioonni M(, rtinis, c do! ¡o S ignoro ' 'ice »za di h(i Consone, e neüa di lid disceailrtiza in perpetuo; e manca udu tutti li »luschi d( delta Cas m veitgotm li Maschi dcll» Coso Cupo^rosso Covogi rs¡ h (¡Kesta tttin giiista ordinaziotte, in (ticuna parte, resti privo del tirito del sopradetta legata da me loscuitidi, e resd estrotto o rende re i! dnvnto contn de i i 'omiins < coz loor de'la tino focohit, s»pra h di hd Jatlr prinnesse, per aicimi (miti i ase ta t it alln di lili cura: non pot codo impediré il testamento del

oitdo»t Signar Di.imo Mío Podre che io essend» I' tdiitn» della Casa, non disponga lihera/itente di tntta la Ja culta Marcht; tanto piu, che i o sido sono I' erede ah m tes tat n, e per ogni oltro titulo detli (¡iioiidoin Signorí iiiiei PruteVi, della (¡iioiHlaiii Si g noro Ehsahctta mistra Madre, del (¡tiondam Sigttor Marm» austro Zia, il (¡uale come Frotelln del (¡iiondam Sigimr Diiiniii noslro Podre g ode vit ia ra g ione deli' ¡miera iiietn di essa fncnlta, et é »torto doppo il nostro Cenita re Ordino portíllente, che sia per le vía dt Gitisiizia, e viiita la fundía Cap purea, a me sido di roggione s petante) dalh Signen Dinorícich, che 1' (amo iisurpnt» ni'lht min Imuat tanza di din Pat fia, volead» che resti la ineilestmii tintín olla iirdinata ¡irbu» g en i t n ra con perpetuo fnleieommisso; con (¡tiesto pero, che resti»» adentpiü li pij iegnti, che lascio d (¡ttottdattt Signar Ahlxtt'y Doti Onima C up pa reo mió zrn. Item inri' legoti l»scin che per una vnlta, tant» sioitn doti Ducati cent» dx L 6:4 pee (Incalo wdttla di Diihnazia allí Revercnd't Preiti del Oratorio di San Piitppo di Spahito. Item ¡tire legoti orilimi, rite delle dnr pionrtte di hriiecnto, le (¡noli oiicnrn si ritrin-oim ¡it Casa, una tic sta ditia allí Reverendi Podrí Minori Ossenimti drlla Btatissiuia Vergiur di I'ahtdi, e i' altru alti Rrvcryiidt J*aWi Minori Cimwntuali di San 1'ranee se ti in horgn; et alli Padri di S mi Dame nica la libraría lase ¡ata dni (¡notnima M intrigi inr Veseov» di Traú Dim Giovniiiii Ch¡>¡rareo. Comiiiissarij, et es can» rt di (¡»esto mió testn-»te i tiari» ordiimziout' nstitnisc», rt nrdiim il Signar Gioniiai Martinis da lini, ¡i Ryvrrendi S ig nor i Procarntiiri del V'-nerainl» Ca¡iit»l» di S pa h t to, li Signori si »d iti m i¡m'lia Magnifica Commimitá, rt il Malto Reverend» Pnipnsito deli Oratnn», die» deli' Orntnri■* di Sna FiH pp»; nd i>g»i mm dirlli (¡noli simio coatrihmti, per tina vnlta solamente (Incalí vinti voluta di Da htm zia: >¡ ti onda prt» vorroimn prestare I' ossislenzo, ne fare gl' invettbtrij di* iindnH. stahili, rogioiti rt ozmn della mia Casa, e facnltit, v prr I' ode»i¡mnentn della mal presente ordinoz 'mne, specioi-otriSy in i¡iielln pnrty chy rignardn i pij Iegnti. 1» Giovanni Pietr» Mxcchi casi ordiiin, dispongo, e (ig lio, et atiesto di mono proprac, dnvenila valere In p re s r me mia ordinazimie, ogni vaha che dovesse mancare nella mia persona lo discendr'tza del'a ruin Casa: e can rtserva di nggbmgere, e dispintere ont» oltrintentie sinn che vivo, i» (¡iiobnn¡iie ¡mese, che mi ritrovi, á mi» arbitri». In tonto per gnisti rignardi h» sentto y sottnscritt» di mia proprio mim» il presrnte premrilitxtn y mnliiranieiite nranntln miolestameiito. ei milima volunta. Amen, ei Dea g ml ins.''2 Adi 13 Aprili- 173 i Stimty la marte se g ni la dal Signar Testatnre fti apperto presente Testamento od instonz» del Podre Don Lica Tcrzijch Proposito della Cotigregozhme di Sau lUdpmi Neri ari Palazz» P re tari», olla prese tiza deW lllustrisshao Signar t Copitano c d' online ,,|ntl-t,n n naktifiu grofije Metlika, Acta Cap, Sacc, XVIII, Kapiteljski ¡irlnv v 7a»rcliu I'asc. 57 Nr, 14.5J ¡n Christi Nomine Amen Sciendnm i/nihiis e.xpedit U»iversis (¡nnil liodie ad fmem, inserto Diy yt Auno Adntndttm Reverendos Dmttittos Gregorito» Porovigich Arclni''ocn»nni Kein lek, et Christojihorom Lodxny Arel tal >((coato» Varas dmenscm, Cannnicns Zogrobiensys tiniipioni Veneni-bilis Co¡nttdi Zítgrahiettsis P!rtti¡i»ieiili»ri»s nd Actmn cum Utteris Plyitijiotrnlialibus ti! patet e.v ilhirtiiit CredeiitbmnTdms dotis 2X Maij 1712 Ínter, ac Ve nd ¡lores ex mío; y t llliistris.'iniiim Dim ib iiini Jnannnn Petnim Cnmitem Mnrchij Dabnalout i¡tot Opninhii je v (ir'vihIu ilt'lnn nhjavil pjnf. Anic Ku/iiiüniO, v .iwrwji kulenu IJiklitie, v delu: Hratía Ante, Franc, IVlai Ergnvae, Ivan l'ctar Mart Iii, Htíhííi Ame, Ofavij, [van [Vur Martini.vMarki. Josip i le Ma»ki, rjubroémei splitski, Zaihi 1K71, si». 2t) 24. Ordinal Uwu Diíavni a»hiv v Splilu, v /bilki iipiirnk, signaiuia AIS-3/7 Opnmka je p»cp¡s¡ina tlatankn pn nii^inalu, nc glede na niDKibitnc nt-piavilmisti. I'ÜnJ navci leni lili številkami je : ptOalnni vtisnjena številka 34 APHIVI XXII P99 I? arhivskih lordov in /brrK 177 EtnjUtrmn tun nine ¡trt t/tri a, et Ilhrstrissinturttm Dontittnrtmt Fnttntm Srnino» Coiiiittuit Geargij, et Joatutis ex ahera ¡¡a tie seqrteus ran t rectus Eiirptianis, et Vettdhiatt'ts relebrattts, et prtjtrttsis prrpendendis drtih? rati s dehht'raudis prrprtuis vol i t »nt s toiMKirikti.ijtriutrr couchtstofurrit Fririrti. Prrrncntiartttti A dm tub a h Reve rent! i Do-Mlini Pleuijiotcrtiiarij vetrtlrrrtt effective, sit a, et Vetterahilis Capi tuli /jtgnrhiensis immiiir Areeni, et Botta Metlirrusis An'is una cant larisilictione, ft mem h ape na Stthrlilns, Dre i um s ciiiusciai-pte generis Areis una cian Jiirisdictioite, et mem httperirr Suhditos, Deri ma s criitrsetmqite generis, jus mailt or titin V tnale, Sylva, p rat a a g ros, ¡riseatiartcs, s^rvitutr.s Dauu -mutinies, Rob mas, rrttstts, hira, hob en Otis, redditn.s, derri:jt(e, tnrtrte, wt tntiuii illud ill ilicte Bona Arceni, et Domin itn» ¡us, tpoxt idem Verteralrile Capitnhmt '/ttgrahiense, ah flliistrtssirno Domino Connie Georgia Sigi sun t it da emergens Mtt .Tf.v per centum aiiuiutm, et prripnrtiimotinti triripori intrresse tittrtr trt run runt nan depone re t ¡tratiti eno t ti 178 Iz arhivskih fondov in zb'rk ARHIVI XXII 1999 ,Ti m'uputt Huhliti i litio If nip us triennij ai! arOilrium Venéralo s Cnp'Oidi, nl¡ suprii ileclnriitiim es', si nnn tt ttt lie m re! cmn roto mi clhc inte res si': ex lime muí Venerahile Capnnlmn ot!> one re spmtgoe et nliormn imermit od eximqitrnda ilehitn tu Excelsa Pravatcio Coritiiilhie cinisiielartiiit et iiinrr Finsilcnt Provin¡ iur eoosvetn ex iL'ctis llo/ii: Metheu, iO prejoertnr Vcnditis et ge tiltil is iqipigiiorntis (Si i Hits per imtrceilcotr.s Solminurs, ttt prnetttissmn est, lllnstri stums Diititimts Cantes Emptor non rédenterit) Sntirfnctionetn et execiitimiem iimt /mi Cvjlitoü, <¡1111111 ¡un ioteresse, nc ei in 111 ¡mi exp/'iisis el fatigij.;, si /¡wis vet qua ¡iruptereo idem Venerahile Ciipitidmu fiiccivt, ludiere et ilr sintiere pos sit Porro ipuniil frntics línnunmi i< Me it se Jiiniii Aimi iniUesiiiti, septingentesim,. duodeeimi nsijiie lid Jiio'mm Aimi seqiieiitis AFdh'rimi, sentiiigentesiuu decina tertij ito intra Partes cuín •eidmn est nt 11 ti mes et Smgicli m ihiaileciiu Mr ases el ¡lies di vi dun ti ir el pro ralo lem/ioi'S quo oliqna cantrahentimii Pars in possessmne bo na tu ut fuit, el nr.qne od Jmtinut aimi sequent is eríl, ihstribmmtiir: por', oliiiui cnlctilii niiniia Bminrmn iment ttt ¡lomgropbn primo s¡ieeijieittn hitni parles respective 10I ilienses el dies divuti el snstinrn ile beh 11 nt Quart 11. In conseipieotnon liaitii fiilei ill" 111 Vciicrahil • Cap] tul sou se obliga!. avail i'l do' is divecd'uis Bonis iitmnlnn pr'ms o Domini) Cuiuite a Eiechteitbcrg per se euiplis veló Dioiiiokiii Ci»nil"in Einptareoi iiioiiiilenere. el eiinlrii Esoulesn Dottr'tttnn Coo lit em Em; 1 tu re onion tene re, el cm Urn euiulrm Dominion Comitem 11 Licbteoberg, ei ulitis ¡u n siiiiiinii Bonis mgr rente prnpi ijs rx¡o'osis effective ilrfeoilerr evict)nttent in se icsrmieiolo. el iqipraoútteodu Du n'mmtnt Meitlirae, Eiicsdemqtaic¡ Bona rt per line til i is vend i las ¡mili aneri, quom quod dem Hbtstrissiums Omiii/iiis Comes 11 Lieohteuherg od. Arceoi Turn pro dome si iris tontion modo \4neis pollos vinales in Sylvo aoiiuuila Scril s'bi pro Sua Persona tantmn reservoverit, et, id, nt pitrogropba prima dictimi esse iibmixin: sed 1 mini un >di nmni Fuk') Cimmiissu Pignore el Hvpiithecn, el ipiocuuqii/' u!o> jitre Jure libero, el iitttttttttiit. IJceb it tmttett sine dcragmiiiiie hi/jus Evictimtis ipsime! Uliislrissinin Diminuí Cimiiti hunmi Petro Morchy. ct Sttis p mentis sis, si \tilneril, tain jinlicioliter, quant extra jndicio liter Se 3mi ft, qmid vend, 11111 esi defend "re. Quinto Proecendeidimit mmiirtmt restmiiius apud Subditas M''tliceitses ha ¡tilos, iili miam n nivosas ros Sitas 1 nubiles lam in Bonis, qnom in Arre existentes Venen dole Oqiitidam ¡mi se reservo!; qaus ve! mimes, vel in porte 'Domino ¡Uustr, ssimn Cnmii Ei 11 pía 11 pro se entere pre tin cu topete til i lieehct: Si nnn ex tune Vet tenth He Ci>pit»l»»t reserva! sihi actuale jttc ibidem promin 'as mimes res et finetas servoodi, et union 1W ¡dures situs Ilumines sins expensis illne nsqiiar interteneiidi (pomsque mimes titm Mediate, iptottt, ubi Vrnenib 1 Copiltth/ ntogis plorneril, per liona diwiiditttltir, et di. trabmitiir, Sexto. Venerahile Copiluhan s¡Kmilet inmtio islrtt menta, Scri¡it urns, Ac ti'mes fuñios Contractas, lirlntrin Registro et qnoecmnipte hoc Dmimmmi et Burnt amei'rnentiu docnmentn jiileliter Dinniiia Cío mili Emplori exlroilnre Aetiooes tul ¡me prudentes, sais, si qmi essrnt, ynuptibms cam eonnnodo, et sua periclito terminare, wl sine prejudicio Daatini Cu-milis Emptoris iiccniiiiidori', et ¡insl ra rain drfi-niiiiiiiem /'asilan similiter Dmniou Emptori ¡rodere, !¡m tiniieo per expression tleclnrotii, qnod Iliteraria instrmoeula, in qttitms Hhislriss'mttis Dinttimts Comes Crurgius Si;!ismtiitilns n IJrehtenhrrg tooqtimii Venditor re sp ret tee ad Venercdote Copitnlnm rvictioneni in se itssumpsisset, io iirigimdi penes iydeat(?) Venerahile Ciqo'ndma omnelmut. el Ilhistrissima Damiim Com, Emptori in ccqinjs mitlwnticis iln tooilor. Similiter 1 'iom Uriiarinm ipunhlnm ¡1er stunn Mujestotem Cesnrrma snhscrnilnui, in quo ¡lluro Bono eimtiurntur, iptnm per Oo mío 0111 Com item 11 l.ii'ciitenlnirg Venero hi ¡i Capitulo furrios vrndito, mm prins dnbi'iir Ulnsirissimu Dmitimi Ciumti Emptori qiu.nn is idi UUcstrisscmo Domino o LieeSuemberg relio h ti erit, continue tu, (pío Vene rabil o Copitnlnm se ahslrii xerol 01! rrsOluendiim Eidei» Dimmm Cimiilin 11 Üccbtentberg pi'fnttmi Urborinm eidenupte Vroi rubili Ciijiilaln dictum raiilimiem rrstitnerit. Demtmt cniixrnsmii Corsoreiim qui prn miliari riibure et ftnmiole rxpet emitís est, ntempte l'ios re qui reí, et neressiiriiis oil hoe es ¡te usas aequo! iter Sub-mil nst rob it Ultimo. Quoe circa ¡note Contraction espresso non Sunt, pro mujnr. rnhart et firmante erniit diyiidiemuhi, et exi'qnendit ml niutmnn cimsnrtinluu-m el St it Into htclytoe Proviocine Cnrniolhie amnio foleliter cum suh'ominititrii.s ibolein cmisui is sine 11 oiioiu perienlo Sub nhligntiom- et rhocstdo Qimriiotigij Conniilici 1 vlgii Iuati!srltoiL"u punt lu adits jhleni lotion trio ,,'istrmiieiita Sen Exempinria Imias ini;, Contractus appwitn per Dmmoos Ple irpntenlionns, to Signum, quail Venero! 1 He Co ¡out I ant Zttyroiiiett.se nihil Juris in dielis Bonis venditis hiibeut, wl habere boss it; nil e'iom per Hl/isttssimum Dominion Cimrtem Emptorem Subscripto sigiVisque sins nmintii sunt. Qiiious Prefuti Domini cnntroctum ex mo. d ¡iiirlr ¡lerferticm corrohororiini. et ciinjirumrunt: iilt'iique sic mm at 1. s cnati/icttis tutus extradites est Veiternliili Ciqiitnlo olij nntrm duo ¡iru lllustrissiimi Domina Enqitiire Comité et ¡ira Su is llhistris^imis, Dmitiiiis Cnmitilms Frntribas sunt nccrpli. In super oiliHtur, ipool cum Domiinis lllnstrissintns Comes Join mes Potros March i Emptor supra nommolxs amnqiiom videri- A reel 11 vel Dominium Metlico, nee illmvnt solt'on dstioctam relatimieut cmtse(¡KÍs ¡ni111 erit, ih'clcirntiir expresse, qtanl ¡mtlipimii ipse persminliter 1 isitnh't jiruxiii/e dictXw Dmninhmi et Arci'in. nnte iireiqitont eartuit piissrssioneui libertan erit Mi et ¡lerniissnm reredrre o ¡1 ra rseno rmilniclii; it a at ml i mi c em sidntis ipdhnslihet idiogiOhiitibtt.s .0 qi ruse ript is mm /¡uiieijiie Pnrs m stto jure monent et ¡lecinno cum p'-ynorilms, (piar hie mtnlo extrinlriitiir Dmniuis IHeo'qinteoUaciis Veoiliioribus Eiilem Domina Contiti Emptor ¡iromptr ac emit bmm fule restituimtur Procter idmn Smitimmi, qiuie pro parte Veo mili i lis Cop'ttto rxidiiln fnret ciisk quo ioirrro nbtineretnr amfirmii'io ¡tres eat is cmttroctns a Sua ARHIVI XXII v*w ]/. ,i..iiv..kin i».iilov ¡11 /.Inrk 179 Siicmtissiitia Cesnren Mttjrsitiit Actum Vif tu m Aii.striitr in Ciillr^m Cmiitiro en rum ittfru.scripta Nulluni Piiflicn, ne Trsti bi is 1'iilr iliguis ¡ttfn,.sctt[>tit iuflvimiiiti*- ml htic Sjieziul'lrt ruguiis rt Sttbsat'itlis. Die Quin In Oi tob ris. Aiiiui Diuiiiu i Millcs'tt,tt> Stettin-gentcsiuuc Pimilrrimi> fiiilietic.iie Qn-iliw Dniiiuitiiilr inricliss'imM et Piiteiitssiniit Ciimlii Srsit* Ritiiiiiiiitriuit fiuperitliire Sem/ter Aiigiisttt. Slcdijir Itisiiiorcični podpisi in jidleg vsakega poseben pce;il: Greguriiis Piimrigricli Areliiiliiiriuuis Kriulek Citttitittnt.« /j'gnihii'iisis rt Plrtttititlrttciart'its iiimiii prapnti C!iristi>[>ht>riis Luthiiix Arcln.liacitittis Viiriisilini'iisis Cinimiicus 7jtg>ithtrttsis, et Pieni[iti!riitiiiriiis itnttttt firtipriu Matthias Tltavar, :h Preshiter ¡m> tesliiiiiiiiin riigatiis siilisen'iisit iiimiii [iriipn'u Ti niius Sm>bnl(?) Presbyter rugiitiis pn> testiiiiiuiiii scrip.si Hau Nietilitus Seliiniilt Au turi tute Apustnlieei rt Cesurrti Ntiltirius pttltltctts jurutiis ptrsrttii.nts infinitis inli rfiii. rt D.D. Cniiiriilientes Suhseriliere rL, et iileu me (¡ittti[ttr sutijcripsi, et in iiiuiurriii cBnIMPuliiitiiMtl sitltlu Nitim iattts um Signum et Sigilliiui in ernt riihru iiii/icmi ml hnc Irgiltittr requisitus itUK/tiii [t rit [t rut Nieolatis Sentit iti TitiDiijt (¡iti Sit pro trgi.strni" t. V viigalti pečal omenjenega notarji n velik notarski znak. ZUSAMMEN! ASSUNG IVAN l'RTAR MARC! IbM ARN. Sl,IN W1RKKN MIT Ul^SCNDHRhM IHNUUCK AU^ DUN KAt)l; DliR GRAPSCIIAIT Ml'TLIKA, SPIN VERMÄCHTNIS UND DUR Vidi TRAG ÜH1-R DliN KAUI1 Mi liRWAHNTHNGRAl"SCllAIT Der Beitrat; enthält Infwiiiatinnen über die Kimilic Marciii-Mr.rkie au.s Sp!if in erster L :.iie über Ivan Peter (16Ö3-1733). r.'r setzt sieb ;nisc»i;milcr wii lV.tcrs Plänen zur Del'reiung der Sililsb.wen und vur ülleiii der kroatischen Gebiele von den 'lürken. 'Jnier anderem briegl er liinzelheilen über die Gründung der Pestung und des Dorfes Masliniee aul der Insel £,olta. liesmiders hervnrgel loben wird sei» Versuch des Kaufs der Grafschaft Mellika (Möltling), damals im Hesilz des Zagreber K?piiels. beigefügt ist Marehis Vermächtnis und der wii dem Zagreber Kapitel geschlossene Vertrag iiberden Kauf von Mctlika. SUMMARY Tllli liNDl'AVOL'RS OP IVAN PPTER MARCIII-MARKld WITH PARTICULAR I5MP11ASIS ON TUP I'URCIlASP OP Till COUNTY OF MRTMKA, II1S WII L AND Till: CONTRACT l;OR TH1 PURCUAS1 Ol; Till-SAID COUNTY The artielc presents ilala on ihc members j>1" the Mar-ehi-Mirkie family of Split and primarily on Ivan Peter (](i(il 1733). ll discusses I'eler's plans to lil>erale llic Southern Slavs and abeve all llic territories of Crnatia from the Turkish empire. It alsii features information on the founding of the fiirlificaliw. am! village of Maslniicc on the island of iSiiila anil a detailed description ol' Peter Marehi's attempt to purchase Hie cour.ly of Mctlika in Carniola. which at lliat lime was tlie property iif the Chapter of Zagreb. The article alsn includes Miirehi's will and the contract of sale nf lite eimnty of Metlika signed between Marelii and the Chapter nf/agrcb.