Godisnje Por ano Penodico bimensual — Director Propietario: Ing. C. JEKOVEC. — Tiraje minimo: 6000 ejemplares S 5.-m [n Inozemstvo HaJ 3 V 9 Exterior LFUiai L m — Redaccion y Administracion NUEVA YORK 3424 U. T. Mayo 38 - 6464 Buenos Aires GOSPODARSTVO LA ECONOMIA GLASILO SLOVENSKIH PR IVREDNIKA U JUŽNO J AMER ICI Organo de la Inmigraoion Productora Eslava en Sud America Direccion de! Destinatario: Sr. Don Godina Ano II. BUENOS AIRES, 20 oktobra 1927 Brej — Niimero 27 SECCION CASTJELLANA a earso del lir. Pedro Pandol ■ TadieSs La enserianza de una exposicion LOS TABACOS DE TUCUMAN Por FELIX CHARLAN Situacion actual del cultivo del I tabaco en Tucuman Los tabacos de Tucuman lian goža do durante mucho tiempo de una reputacion especial. Fueron objeto, por mucho,s anos, de una activa exportaeion a Bolivia y Chile y constituyendo, para los cosecheros de la provineia, asi eomo para los negociantes qiie sc especializaban en ese comercio, una fuente importante de recur- de un metro por 50 centime!ros, resultarian 20.000 plantas por hectarea. Deduciendo las plantas cuvo arraigue no ha podido efec- tuarse debi do a condiciones cli» matericas clesfavorables, las do« • i truidas por los inscctos, en par Bajo el proteetorado del Minis- tro Plenipotenciaro Argentino en Praga, Dr. Hilarion D. Morena, ha organizado en la galeria AVit- eomb en la calle Florida, una exposicion de sus telas el pintor checoeslovaco G. Svkora. El artista nacio en el ano 1889 en Teplice—Šanov; sus estudios hizo en la Academia de Pintura Actualmente, este comercio de exportaeion, si no ha desapareei- do por completo, resulta de esea- sa importancia. La explicacion de este fenomeno podrla quizas ha- Harse en el heeho de que, parti- cularmente en Chile, se ha au~ mentado considerablemente la exteiision de los cultivos de ta¬ baco, haciendoso, en consecuen, cia, menos sensible la necesidad de importar ali i tabacos argenti- IlOS. Sea cual fuere la causa el he¬ eho es que han disminuido sen- siblemento en el sur de la pro- vincia de Tucuman las extensio- nes consagradas al cultivo del ta¬ baco. La caha de azucar ha ido ocupando paulatinamente el to¬ ri* en o de los antiguos tabacales. El agua de riego, otrora en can- tidades abundantes para los cul¬ tivos de tabaco, es, en la actuali- dacl, absorbida, en su mavor par- te poi* las plantaciones de caha y de hortaliza llegando a veces solo un pequeno bilo de agua a las tierras mas alejadas, a las cuales ha sido relegado ahora el cultivo del tabaco. Situacion economica de los pro- duetores En la aetualidad, la condicion economica de los cosecheros d c tabaco de Tucuman, puede con- ceptuarse precaria. Los precios abonados a los cul- tivadores son, desde hace dos a nos, de $ 3 a $ 4 por los diez kil os, mientras que, segun ellos, deberfan obtener $ 5 para llegar a cubrir tan s61o los gastos de produccion. Estos ultimos resul- tan dificiles de determinar debi- do a las considerables variaciones que se constatan en la densidad de las plantaciones- Tomando como base una plan- taci6n realizada a las distancias Ingeniero R. LEHKY Por el pintor checoeslovaco G. SYKORA ticular el gusano gris y por la cn- fermedad conocida bajo el n o m* bre de “cotcovo 7 ’, podriamos cal- cular en el moment o de la cose- cha unas 10 a 15 mil plantas. En ciertos anos en que los per- juicios del “corcovo 77 resultan sensibles, no es raro eneontrar plantaciones de tabaco presentan- do un numero de plantas resi s- tentes, inferior al 50 % del to- tal de las trasplantadas al co- menz ar la estacion. Antes de poder determinar en forma cierta el rendimiento en (Sigue en la pag- 2.) NOTAS DE LA ADMINISTRACION Ponemos en conocimiento de nuestros distinguidos leetores que el senr Dr. Pedro Pandol Tadieh a cuvo cargo estan nues- tra “Seccion Castellana”, tiene facultades para recibir avisos y suscripciones para este periodi- co como asi misrao para otorgar los recibs crrespiidicntes. El precio de la suscripcion por un ano es de $ 5.—, moneda na- cional' . | en Praga, bajo la direccion del profesor V. Hynais, maestro en dibujo perfeeto y armonia de colores. El alumno aprendio a apreciar el valor del dominio de la parte tecnica en el arte, evi- tar todo falso efeeto. v una ob- / v servacion de la gran maestra que es la naturaleza; aprendio que el arte no lo constituve un cierto estilo, sino la concepcion del ar¬ tista, y su capacidad de darle la expresion apropiada con la ar¬ monia de linča y color. Dos circunstancias son que mo¬ tivan estas lineas en nuestro pe¬ riodi co, a pesar de que no se tra¬ ta de un tema especialmente eco- nomico- El senor Sykora vive ya cinco anos en este pa is, dedicando espe¬ cial atencion al Narte de la Ar¬ gentina. Seis telas son el fruto- de estos estudios. La labor de un artista eslavo en un pais^ ibero- a meric ano es uno de los vinculos verdaderos entre dos mundos,. que hasta ahora no estaban vin- culados mas que por perjuicios reciprocos. Otra circunstancia sugestiva es; el heeho, que la exposicion de sus cuadros ha podido ser realiza¬ da con la avuda financial del conocido industrial checoeslova¬ co senor ingeniero R. Lehkv- Este encontrando .cn la Argenti¬ na el campo propicio para sus actividades y progreso, verdada- mente no ha podido eneontrar un modo mas digno de demostrar su reconocimiento liacia su nue- va patria que como lo ha heeho en este caso avudando a un artis¬ ta compatriota suyo para que se- desarrolle aqui, y presentandolo- al puhlico argentino. Hacemos constancia del caso para dar un ejemplo como a los pudientes inmigrantes, en el ra¬ mo del arte verdadero, se les brinda la ocasion de hacer para su patria antigua una propagan¬ da eficaz, para que asi el puhli¬ co en estos paises se pueda per- suadir que el nombre “eslavo * no es un sinonim o de “barbaro’ . ni el nombre “yugoeslavo” el de “balcanismo”, como pretende presentarnos a la America Iberiea cierta propaganda adversa e in- teresada, para que no sc nos co- nosca sin intermediarios v en el plen o valor de nuestras verdade- ras intenciones v posibilidades de progreso. JVa 27 GOSPODARSTVO Ja Gustava SYKORA artista pintor checoeslovaco (Gontinua^ion de la pag. 1.) peso por heetarca de ima cose- ch.a de tabaco para Tucmnaji y los gastos de produccion de esta cosecha, en forma tal que pueda tomarse on cuenta este elemenfo en 1111 calculo que resni te sufi- cientemente exacto, deberla re¬ so! verse el problema del nporto regular v seguro de las cantida- des de agua nečesaria para el mantenimiento v el desarrollo % de los almacigos, para la prepa- Dichas variedades de tabaco han desaparecido por completo en la actualidad con excepcion de ciertas subvariedades de un ta¬ baco designado bajo el nombre de “Habano-colorado” que po¬ seč todas las caractensticas de un tipo “Virginia’’: forma de la hoja, direc c ion de las nervadu- ras, tendencia a secar color rubio claro, y a sea al sol como a som b ra. La natnraleza de las tierras. ligeramente distintas en las di- versas zonas de cultivo de Tucu- mau (Villa Alberti, La Cocha, ctc.), tiene ima influencia noto- ria sobre textura de las hojas- En general los tabacos de La Co- cha, son mas gomosos v por con- siguiente de sabor mas fnerte que los de Villa Alberti. Los de esta bitima procedencia tienen ima lendencia secar dr color mas I jof 0 do 1in »,-f..,i« f .n‘o un imporiaiiir enincrem corto de un negoeio • * * °tT0. pondria el dia en que se estuvie- se seguro que proporcionaria a . M la industria nacional. productos , — i La publieidadT. .p aue esta pudiera utilizar y queA°* ‘ «s viento — ■! que i '— — fueran tales que, sin recurrir al procedimiento de desecacion al aire eaiiente, resultaran suficien- 1 1 temente aroinaticos v livianos. m pudiendo en consecuencia, pre- , sentarse en los mercados inter- nacionales, como una categoria. por decirlo asi, nueva susceptible de nitrar en mezela con tabacos čuva utilizacidn es universal; su • - • * _ * • Popa. na časa conocida vale por El daber y el placer Si yo tuviera que condensu. »•n una sjntencia toda l a exp«. riencia quc lio adquirido duram. oosto de produccion v por cona- una v ida a.tiva, diee NastaJ giente el precio debera n suiia y tuvit-ra qu* i»resentarl a a ‘j‘j » 41 4 \ I i l < > »,/t * % J relativamente bajo. dado que se liabnan deseontado los gastos que demanda la desecncidn al ai¬ re eaiiente* El “\Varne M eultivado en la zona norte del pais, podrla, en esas condieiones. li« gj r a ser ob- de exportacidn. Para comprobar definitivmnen te la facultad que ban demoKtra do poseer en Tueuman los “Vir srinia de raantener el aroma en claro qiie los de La Cocha. En el transcurso dc los dos ul- timos a n os, la Division Tabaco de este Ministerio, ha efcctiudo onsavos com pa ra ti vos con las di- versaa subvariadades de u Haba- 1 ractcrlstico ain recurrir a la «1« no-colorado” en Tucumfin. EM secacibn ni aire eaiiente, se con. objeto principal que se pcrsegulr. | timinran los ensavos con d era el de obtener, si era posilile, |‘‘AVanie” v sc agivgaran a e*-!.! tabacos con una proporeion mini- | i*xjn*i*!i*iu*ia o!ras variedades del ma de nervaduras. mismo tipo. Mientras que las rtubvarieda- Prcparacion de las corechas para les de hoja ancha. recomendadn«J su presentacidn en el mer jovenes c guro de exi sieioii social esta« palabr ber. Segund que he v isto que lo que ma ' * mala i< t kos sobre resultado ciIli« n perienc ttiiln n i*iimh ti • y recibo & » en cualquiera p 0 . la formulam en -: Primero, el de- el placer. Por 1 0 • stoy convencido de n c ral men te se lla- kunA” “malasuer- •n ime ve ca- no es mas quc el invertir M la sen- ia”. « selit i«lo •e de que el fra- gen en el mayor en la falta de i mismo v de R. J. S, por la Division Tabaco a Sh "feeto, han sido aeepfadas fAcil lacion de las tierras en el mo- Imente por los cosecheros del gru mento deseado y para la irriga- j po de La Cocha, prefieren nun ciou de las pb‘intaeioiK*s i juiter- 1 las subvariedades de hoja relati \aIos suficientemente breves co-| vamente angosta v de nervndum mo para que no se detenga el de- K nosa que eultivan desde hac* san ol o hasta 1 lega da la madu- tiempo y quc p.roporeionnn (iiietin rez. neralmente, una hoja algo mas os* En estas condieiones, el cose- j nosa que ci “Ilabano-eolorailo «hero que quiera dedicarse al cultivo del tabaco en Tueuman, solo debera, considerar la luelia contra los inseetos — luelia quc puede llevarse facilmente a eabo, gracias a los insecticidas que pro- porciona actuaimont(‘ la indus- fria y cuvo precio, si se tiene en cuenta su eficacia časi segura esta lejos de resultar prohibitivo—v a adoptar todas las precauciones posibles para evitar quc su plan- taci on sea destnuda, antes de la cosecha, por el “corcovo”. En general, se considern que, en la zona tabacal(*ra de Tucu- man, las plantaciones precoces de tabaco no snfren tan intensa- m.ente los ataques del “coreo- vo”; es, en consecuencia, la plan- tacion pre c oz la que alli se im- pone, siempre que pueda dispo- nerse de agua en el momento rc- querido. ^Variedades de taibaco eultivado en Tueuman De acuerdo con los informes .recogidos por esta Division, el riumero de variedades cultivadas en la zona sur de Tueuman du- rante el periodo prospero, era 'relativamente elevado. Segun las versiones de los que han estado en coritacto con los cosecheros dc tabaco de aqtiel entonces, se en •eh« de hoja ancha qiu* se trata de implantar y difundir en tado la zona tabnealera de Tueuman. Ya se ha hecho notar — y con- vione liacerlo resnltar — qne este informe contiene Kolnmpnt«; ! mbnoos quc ponvon lrli laciones prelinunares dcstinadns | HClIl se ven tra por esta deficiente elani c ado Clasificacidn. — Ooml I >n ut o de viatn, pucdo (pie es muelio )o qil<* Hill por haccr. La elnsificaeidn ndoptoi la gonornlidml de los eom consisto eu separar mio es innato cn el m IM, h : 1101 ena la rili) ■■■IHPV , . , i Es ovidento on | a hacer conocer los rcsultados ob- j. H j ] ()S industrinles se —Kxij to do la» prot ondi dc- In or • -Las tenidos, hasta aliora. 011 ,,IS . p .’] s ''; bndos vos ofectundos por In Divisioa Tabaco on la zona tnbacalcra lo Tueuman. Dcntro dol mismo or- don dc ideas, dobe doclrm quo seria pre mat uro sacar en eonclu- sion, desde ya, que la vari (»da d “V r arne” esta llnmadn. noocsa- riamente, a reemplazar en forma rapida, en esa vegion, a todas las demas variedades. Pero convicno, eso si, sofiahvr el interes que exis¬ te en cont.inuar el estudio do es¬ ta variedad, no solo en Tueuman, sino en toda la region noroeste del pais. Si bi en actualmentc la indus¬ tria tabacalera de la Rcpuhlica gravita, principalmentc, sobre las variedades designadas bajo el nomhre de tabacos negros” fer- mentados: tipo “ Brasil-Hahia. Gubano, Comentes, etc. M , esta tomando contornos eada vez mas de.finidos hacia una tendencia on favor de la adoptacion, por par- te del puhlico en general, de los • »ti - n I carinit v los enscch« ros deberian w larsc cuenta que son los prime- •os perjudioados por «*Ht« estado de eosas y quc obtondrian bone- ficios en pmporeionar ollos mis- mos la mano de obra on seri rennhclsMdos. En materin de elnsificaeidn. lo irs lde y estrictamcn- l»s cunlidades qne r t odo el sentido i. side nhl. ^ me hacen el cnirgio infantil que 'uiado por In fra* l.i - persecusionesj* ji s cosns es la n 1 ^ , dc lat ms temi- Id. s. • cansa, »e af* rrn n un hombrr indefenso JT rnnrtiriza de tod oh inodos, )» P ) a le \ m Ive loco. : Con M. la bondad, coino i 1 d ~r>.> tod perseetacidi insopcrrtabl monos ji que podrta aapirarso. .V ,n . mo "ZZ U deo4», * ■"'■na la detorminaci6n »»olencU, como t odo lo oatoporiaa, en luprar de doa como nMi ! ,,,, «*<»nsorvaomn ^ so liaoo actualmentc. ipualmotifo rop.utulo en , Ministerio de Ajrricultura Secc. 1 n,l: ' " nu _ Pr °P a 8:- e Informes. f™'* «** " "" u ‘ ,s fn J m«* ~——---[Ileva a acoptnr de un n .. AFrrPTQiwrr\o n nično« aorona la P crS P e( 1 AFORISMOS SOBRE LA PRO- In inolmliblo. PAGANDA eatuvigseis sopiirns rque oHtais'leomo dcHcri birin un cuar ^ impiilino se bubiera i<*° la 11 a ve puesta. DESEO i Cuando se pid^ demas^^j 08 un »npucato so- ln,s cosas no se encuentran ■ | M|\ hre la venta que cnriquece quien lo paga.* I a quo • ) c PAg. 3 o .( COSDtICH LINE j Calle Cangallo 336 <: > Bs. As »O O ) Poziv o ne Prevoznice (LLAMADAS) iz kojegagod mesta u JUGOSLAVIdl POLAZAK BRODOVA Iz Europe ‘ ATLANTA” 25.oktobra “MARTHA WASHINGTON” 5. novembra (Prva vožnja) “SATURNIA” 19. novembra “SOFIA” 22. novembra “BELA E DERE” 13. decembra “MARTHA AVASH1NGTON” 7. januara 1928 1 ‘ S A T UR NI A ” 21. j anua ra Iz Buenos Airesa ‘ 4 BELVEDERE ’ • 4 novembra “ATLANTA” 30. novembra “MARTHA AVASHINGTON” 3. decembra “SATTJRNIA” 13. decembra “SOFIA” 30. decembra “BELVEDERE” 20. januara, 1928 “MARTHA AVASHINGTON” 4- februara •o o- o- o o« ( ) c JUGOSLOVEMI NE ZABORAVITE na svoje STARE RODITELJE i ostalu svojtu u starom kraju! PODUPIRAJTE IH! Ono sto im možete poslati bez poteškoča, za nje znaci več izvanrednu pripomoč Vaši darovi doče im u ruke NAJBRŽE I NAJJEFTINIJE ako im ih doznačite preko zavoda Banco Holandes de ia America del Sud Glavnica, i Pričuvo $ 18,980.000.— Centrala Agencija 1: Bme Mitre, 300 — Buenos Aires — Corrientes 1900 Naši korespondenti u Jugoslaviji isplatiče vaši¬ ma i u najmanjem selu bez ikakovog odbitka Dolare, Engleske Funte ili Dinare u Gotovini Vi ovgje čete primiti u dokaz u redu uručenog novca namirnicu, potpisanu od dotičnog naslovnika doma. BRZOJAVNE DOZNAKE, po novom načinu “Rapid” ctpremljene dogju na naslov najkasnije za 7 dana, te računamo za brzovaj samo SEDAM PEČA ŠTEDITE, da postanete neodvisni r 010 U ŠTEDNOM OLELENJU platimo od uloga po J 1 kamata, koje pripisujemo svaka tri mjeseca glav¬ nici, tako da odmah i kamati davaju kamate. Ulozi su svaki čas na vaše raspoloženje. $5 mesečno U 5 $345 O O C o o ( o o :()- ( O PAg. 6 G OSPODARSTVO cla Ford nema Sto novoga baci- ti na trg. Ford Jepo je šutio i radio. Sada se javlja iz Detroi¬ ta, de ima več 400.000 narudž- bi na novi tip automobila. Izra¬ el iče ih danomice po 10.000. T T s vrhu da počne s radom, name* tio je več 65.000 radnika na no¬ vo. KU-VE-LU Sto to znači, pitače čitaoci. Ovo je jedaii izraz ko j i zvuči bas po balkanski* Pa i znači jed¬ mi “ balkanštinu”, koja cvate zbog neprestanih promena vlada i zbog teškog gospodarskog polo¬ žaja u kojem se narod nalazi pod posledicama rata. “KU-VE- DU“ je ona vrsta ljudi, koji se okreču uvek za onom strankom, koja je bas na vladi. “Kuda vc- tar duva”, bez razlike jezika, vere i plemena. PITANJE ZEMLJE MEGJU NA- ŠIM DRUGOVIMA U SEV. AMERICI. U čikaškoj “Prosveti ’ 9 objavio je Gustav Kunaver od ul ji do¬ pis is Fort Artura u Texasu. Da¬ vi se obragjivanjem zemlje, te navagja nekoliko misli, koje so potpunoma podudaraju sa stano* vištem naše novine. Dopisnik kaže megju inim; Došla mi je ideja, kad sam pose- tio ovdašnju slovenačku nasoo- binu i vidio, kakovu železnu vol- ju imadu Slovenci za opstanak na vlastitom komadu zemlje. Mo¬ ja ideja jest sledeča, da bi sc udružilo recimo 40 ili 50 obitel- ji, koje bi si kupile 1000 d<> 2000 akara zemlje izravno od vlasnika, a ne od agenta. Popisati hoču, ka¬ ko bi se dalo živeti na 30 zemlje ili dakako i na više. vigjeti, da su zemljodelci liajsa- mostalniji, pa neka budu iz ko- jegod države ili naseobine. Iva ko¬ re dopise megjutim Čitamo iz industrijalnih mesta: samo slabo je posvuda, rada malo a zaradc nikakove* Negde se radi malo, drugde je stavka, ili ispor, ne dolazlte o varno za poslom, sa ve¬ tu ju dopisnici. Ovde su zatvorili tvornicu, onamo otpustili su ih j toliko i toliko. Ovakove dopise čitamo iz fabriških mesta. Meg¬ jutim nešto sličnoga ne čitamo, da bi pisali farmari, koji se još dosta povoljno izražaju, dokaz, da im ne ide tako strašno sla¬ bo. Ja sam bio sam za kapatasa u rudniku u Arizoni, te znam, ka¬ ko poduzetnici rade s radništvom. Imao sam nekoliko više upogleda u unutarnjost poslovanja nego pred, kad sam radio samo kao radnik. To me je i najviše te- ralo od indutrije. Zato sam far¬ mar (čakarero), a farmar ču i ostati. — Zanimljivo je, da dozrevaju slične misli u Severnoj i u Jul- noj Americi, a mislimo, da ne treba drugoga, nego, da se na i ovom polju radi sistemastki da se ne ostane kod pojedinih dopi¬ sa, nego treba preči organizova- nom radu oko pitanja: kako i sto treba raditi, da čim veči broj naših iseljenih težaka dog- je u ovim bogatim poljanama do vlastite zemlje. njemu, lov: neka izvoli javiti na nas* Ra/ael I ro, F. C. Jovanov^ r* S. ' u ‘* C prvom redu treba imati nekoli¬ ko krava muzara, par stotina kokoši i vrt za zelenjavu. Ovoga dakako Slovencima ne treba još posebice pripominjati, jer sam vi¬ dio jo° kod sva koga, kako lep vrt imade. To su tri glavne sta vari na farmi (čakri) za život. A pak dogju druge, važne za pro- daju* Ako bi osnovali n. p. naseo- binu u mestu, gde dobro uspeva tomata, morali bi svi gojiti nju, ako zelje, onda zelje. Glavna stvar bi bila, da bi proizvodi doš- POLJE I SAMO POLJE Naše .nastojanje, da isdjenik održi uvek pred očima činjenicu, cla se zn veliku večinu nalog sve- akara ' * a samo na polju nalazi moguč- U | nost stalnog i samostalnog ops tanka i napretka, nalazi na pot* puno razumevanje kod nalog tc* žaekog sveta. Tako nam piše sta¬ ri prijatelj naše novine s kampa megju inim: “Plemenita je vaša želja, (la¬ sem narodu ni je mesto po fabri- kama. Polje i samo polje! A za¬ to je potrebna organizacija i ka¬ pital. Mendoza, San Luis i Rio j Negro, to su idealna mesta za go¬ re pomenutu svrhu, sa vanredno j zdravom klimom. — Ovde gde se mi nalazimo, zemlja je dobra za i • • « • li čim rani je na trg. Morali bi ' poljoprivredu i za stočarstvo, ali, rg svi zajednički, P^ a ^ a 8( ‘ po $ 25. — po hektaru • w « • * pošiljati na trg po čitavi železnički vagon i vi¬ še. Ovaka je moja ideja o na- šoj naseobini: zajednički bi priragjivali, zajednički stavijali proizvode na trg. jer poj edina c toga ne može nego mora da pro¬ daje prekupniku. Slične naseobine ovde več poš¬ to je, samo što nisu slovenačkc. Ako se hoče od njih kupiti zemlju, treba ju platiti po 150 do 200 ili više dolara, prema naseo- bini. tfjlh Ja ovoga ne pišem iz osobne koristi, nego radio sam po tvor- nicrnama, rudnicima i pretrolejs- kim vrtaonicama, uopče posvuda, gde se radi za nadnicu, i plaču, ali samostalnosti nišam postigao nigde nego onda, kad sam imao farmu. U “Prosveti” čitam s ve dopi¬ se bilo iz industrijalnih mesta bi¬ lo s polja. Svako može citati i najina, sve unapred, u protivnoni slučaju dobru garanti ju.” I mi neprestano opetujemo: or- ganizovati se. A kad bi postojala dobra organizacija, omogučila bi i put do kapitala, pomočil kre¬ dita, koji pojedincu nije mogu- če postiči, a koji bi postigla do¬ bra zadruga, kad bi se vigjolo, da je u sposobnim i poštenim ru- kama. TRAŽI SE Pavle Bogdanov, koji se nije javio svome bratu evo tri godine. Ko zna nešto o Dr. JORGE DEL RIO Abogado Sucesiones, contratos, juicios civiles y comerciales Estudio: Peru 151 T * 4938 Rivadavia BUENOS AIRES i Želite H, da Val novčani dar bud BRZOIJEFTINO uručen obiteljl u starom^ kraju, tad se našim Po-služite * • n,n novac Ukodjer PISMENIM ili KABLE- 2S’ SS u svi n, j, sl a Flavije i to u SoLAFUVIA ili DINARIMA po nuji.ovoljn.jem im- v no m tečaju _ -i n icravnoi vezi mi' JUGOSLAVENS S^BAHKOM 1 , .»I tak- :„:,ri "assrsi«*.«-... * «+ m* tc p0H iu ž iti to?no. br*o i solidno. * nn,lutki* mo£*'te dobiti na VaSem jeiiku 8 „ ^ ja -o,KOS " nu L< ODREDJENI ROK prem« do K ovorn Banco Alcman 1 ransallantico Buenos Aires: R*eo»quistn, Čoftnlc Hm*. Miti« Lama 1686. Callao, ioftnk Corrii-nU*. __ Rosario: Santa Fe 0 . ,ro-0- San .Ier/»niin«» 134. — »unao*». ,.' (St omba. Bthia Blanca: Bnrmionto l« H, K O Missier O. m. b. H. ReprcsenUntc: O. H E N Z E IUENOS AIRES 8AN MARTIN 666 N0VČ1NE DOZNiKE u sva m jesta u Dinarima ili Oolarima o •O* Prevozne karte za i iz Europe nussier je več 20 g. dobro poznat svim Ju gosi oveniš 0v gjc, koje opslužuje tačno i solidno * v A v * v * v A v v v r * v o }& 27 gospodarstvo PAg.7 SUDBINA ISELJENIKOVOG NOVCA Osim 44 Slavonske Banke” pala jo pod stečaj i druga banka, ho¬ ja so je u svoje vreme dala na sistematski lov za iseljeniekim novcem. Je to 4 4 Prva Srpska Zeml joradnička Banka 7 Prema izveštaju sev. američkog* konzula u Beogradu iznaša ju svote ulo- žene u ovil banku iz Amerike le- pu svotu od 29 miljona (linara, to jest 510.000- — dolara. Inte¬ rese naših ulagaca zastupa ame- rički konzul u Beogradu. Zanimljivo je, da su bile naj- gore banke one, koje su imale najnarodniji naziv. Pouka za iseljenika: novac- treba poveriti najsolidnijem zavodu a ne ono- me, koji nosi najlepše ime. — Drugo: prištednje ne ulagajte za sada dok se prilike temeljito ne srede, u zavode u st arom kraju, nego u solidne zavode ovde, a kuči šal ji te samo ono, št o misli¬ te dati u potporu svoj ti. Mnogo trških tisuča bilo bi se sačuvalo, ako iseljenici osobito spočetka ne bi bili menjali dobre valute za nestalnu europsku, i ne bi bili poverili svojih prištednja špeku¬ lant ima i diletant ima u st arom kraju. Pošto je ova Banka i u Juž- nu Ameriku poslala posebnog agenta, koji je radio osobito po Boliviji i Peru, tako ni je isklju- čeno, da ima njezinih žrtava i megju nama. Zbog toga objavlja¬ mo iz čikaškog ‘‘Hrvatskog Glas¬ nika,' 7 jedan topogledni poziv verovnicima banke, izdan od na- m šeg Gen Konzulata u New Tor¬ ku. Iz njega če naši čitaoei doz- nati, kako im je treba postupati, kad več ovdasnje naše zastupst- va ni je preko no vina izvestilo iseljenika kako i što treba da uči ne dotične žrtve. Punomoči neka overe na sličan način: kod javnog beležnika (escribano), t na nadležnom našem konzulatu ovde, u Limi, Antofagasti, Val- paraisu ili Punta Areni. Dotični proglas glasi: Prva Srpska Zemljoradnička Ban¬ ka u Beogradu pod steča¬ jem Povodom postavljenog roka za tražbine poverilaca od gor¬ nje banke do 1. oktobra o- g. na telegrafska molbu General- nog Konsulata Kraljevine Sr¬ ba, Hrvata i Slovenaca u New Torku, odgovorilo je Ministar- stvo Inostranih Dela sledečim brzojavom .- k4 U stečaju zemlj or adničke banke nema zakonske moguč- nosti da se več odredjeni rok produži ali povericcima ostaje pravo da traže novo ročište i docnije donesu dokaze za svo- ju tražbinu. Potrebno je da svaki pojedini izda punomočije i svom punomočniku dostavi pokaže u originalu ili overe- nom prepisu. Pismo sleduje 23337 Marinkovič” Ministar Inostranih Dela. Prema gornjem poverioci treba da direktno pošlju puno- močija svojim zastupnicima, sa do kazim a u originalu ili o- verenom prepisu (dokazima se smatra ju: uložne knjžeee, pot- vrde banke o primljenom nov¬ cu, potvrde ovdašnjih instituci¬ ja, da su kupljene čekove uni¬ čili Prvoj Srpskoj Zemljorad- ničkoj Ranci i da ih je ova na- platila, i slično). Punomoči ja treba propisno overiti kod javnog bilježnika (Notarv Public) County Cler- ka i ovog Generalnog Konsula- i ta uz taksu od 75c. Generalni Konsulat če overena punomo¬ či ja odmah povratiti pošiljaoci- ma, da ih oni sami direktno u- pute u preporučenom pismu svojim zastupnicima u Do mo vini. Generalni Konsulat Kraljevine Srba, Hrvata i Slo¬ venaca, 1819 Broachvav, Netv Tor k Cit v. Broj: 14028(27. 15* septembra 1927. JUGOSLAVIJA, Kraljevina Srba, Hrvata, Slovenaca i Bugara? SOFIJA, — Lični organ Buro- va,bugarskog ministra vanjskih poslova, 4 4 Mir 7 7 donosi na uvod- nom mestu jedan senzacionalan člana k, za koji se veruje, da je u puteri sa znanjem sarnog g. Bu- rova- U članku se'iznose konkret¬ ni predloži o formiranjn veliko« jugoslovenskog carstva ^ na Bal¬ kanu po primeru na bivšu nema- člui imperiju. Ova j ugosl o vens¬ ka imperija obulivatila bi terito¬ rije današnje Jugoslavije i Bu- garske, a zadržala bi svoje . di¬ nastije, kao što je bio slučaj sa bavarskim kraljem u njemačkom carstvu. U njem bi fungirale kao zasebne države i Srbija, i Bu- garska, i Hrvatska, i Slovenija, Črna Gora i Bosna i Hercegovi¬ na sa Dalmacijom i na kraju Ma- cedonija. Kao i u nemačkom ta- kobi se i u jugoslovenskom cars¬ tvu formirala jedna nacionalna individualnost. 44 Mir 7 ’ smatra da baš Srbi treba da povedli kolo i uzmu inči j ati vu za st varan j e ju¬ goslovenskog carstva na Balka¬ nu. Članak je pobudio velikii pažn- ju u bugarskoj javnosti te izglo¬ da, da če se u skoroj budučuosti početi ozbiljno raditi na izgradn¬ ji velike i močne Jugoslavije. Gornje objavljamo u vezi s novim nemiri m a na bugarskoj granici, kojom zgodom su komi- tadžije ubili našeg generala Ko¬ vačeviča. Dogagja se neslo slič- noga, kao za vreme Stambuliške¬ ga : čim se je onda pokazalo, da j ima s obe strane dobra volja za zbliženje naše države i Bugars- ke, odmah su se našle tajne ali dobro poznate sile, koje su ubi¬ le ovog prijatelja zbližanja. Is- totako su i sada počeli komcšati i ometati jedan za nas koristan razvitak odnosa i izmirenja na Balkanu. Gornji glas i tvrdnja dr. Ko¬ rošca, da su se sastali tajno oba- dva vladara, znak je jedne dobre pojave: da je talijanski pritisak na Balkan, — u slučaju spora s Albanijom, — postigao taj efe- kat, da su pametni političari s naše i bugarske Strane uvigjeli, v' v omba para elevar agua u otros liquidos limpios a cualquier altura. Para casas de habitacion, bodegas, fabricas, etc. Sin resortes, sin engranajcs, sin engra.se, sin oxidaci6n ni roturas. Acoplada directamente al motor electrico (70 modelos distintos), a explosi6n (35 tipos) o a poloa, accionada por correa. cleva latnp. 2 ) DIFEHENTES GRUP OS: 1) Minobloch, cl grupo electrico mas pequeiio 300 litros p. bom a 15 nit.; consumo de 1 de 50 bujias; Motobloch, el grupo mas pequeno a motor a expl. de y 2 HP; eleva 3500 lt. p. bora a 10 int. o 2200 lt. a 20 mt.; consumo, '1|8 lt. de gasol. p. hora; .. 3) Superbloch, para altas presiones (20 atmosferas); 4) Con polea libre para ena ndo la bomba no t raba j a; 5) Grupos electricos combin sion, que substituyen los tas de las casas. Aquelk bomba y la maiitienen a canzar los p is o s nas alto deposito a presion se ha para automaticamente, y narse, se para por si sol sonal. ados con depositos a pre- depositos en las partes al- s reciben el agua de la presion suficiente para al- s del edificio. Cmado el vaciado, la bomba se dis- cuando ha vuelto a lle- a, sin intervencion per- Por mas datos dirigirse a: MAUDE A. S. — Belgrano 510, Buenos Aires •o <>■ ()• o <>• o o o o« o ()■ o o ( ZAŠTO DA PLATITE NAJAMNINU ZA ZEMLJU, KAD MOŽETE ZA ISTIM NOVCEM ZEMLJU KUPITI? U Mendozi okrug San Rafael nalazi se poznata naseolbina ‘ ž LA LLAVE“ vlastništvo novčanih zavoda: Ranco Francem «lel Rio de La Plata i Kaneo Espafiol del Rio de La Plata 44 LA LLAVE 77 nalazi se samo 7 legva od grada San Rafael i u bližini željezničke stanice. Naseobina broji več preko 3.000 Stanovnika. Zemlja je najbolja i zbog irigacije nezavisna od kiše. Može se početi sa 10 ha, Pogledajte što kažu o toj zemlji oni, koji su na njoj postigli svoje aspiracije: 4 4 Por otra parte, si como se admite generalmente, una familia necesita en el lit oral 100 hectareas para desarrollar sus actividades y derivar su sustento, no trepidamos en afirmar que analogos resultados pue- den obtenerse en Mendoza con solo 5 hectareas de viha para vino o 2 hectareas de parrales de uvas finas de exportar”. — Benegas Hnos. y Cia. 44 Que pensamos del porvener de la fruticultura en la provincia de Mendoza, o mas bien dieho, en el departamento de San Rafael? — Que no puede ser mas brillante 77 . — Victor Denis. 4 4 Mis vinedos acusan un rendimiento de 250 quin~ tales mčtricos de uva por h ectarea, en las plantacio- nes de las variedades 4 4 Barbera 77 y 44 Pedro Gime- nez”, cuidados en debida forma”. — Daniel Bus- telo. — San Rafael. — Mendoza. PO DALJNE PODATKE OBRATITE SE PISMENO ILI OSOBNO NA JE DINOG ZASTUPNIKA: “SLOVENSKA PISARNA" KUDOLF LEBAN Donato Alvarez «518 Bs. Aires I c I i j f i GRAMOFONSKE Hrvstake, srpske i ^ VČBBNICE HRV ATSKO-š?.\ 1 NJOLSKE PIŠITE PO CIJ EN OVNIK ' 2^C. Calle ALBINA 463 Buenos Aires G. Sykora: “Tentacion 9 f ko je naš zajednički neprijatelj. Njegovo nastojanje, da nas svra- ti s puta približavanja pokazu- je nam, da smo na pravom putu, na kojem treba usprkos svili po- teškoča ustrajati pod geslom: Balkan balkanskim narodima. »ItIKTU NA “GOSPODARSTVO” Možete se pretplatiti na sledečim naslovima: 4 4 Gospodarstvo ? Calle Nueva York, 3424, Buenos Aires (pos¬ tom.)^ 14 Slovenska Pisarna ’ \ Calle Donato Alvarez, 2518, Buenos Aires. La Paternal. Doctor Pedro Pandol, Bolivar 1101 (“ Jugoslovenski Klub”), Buenos Aires. M. Suchan, Alsina 4G3, Buenos Aires. Pavao Feger E. Quiroga 1415, Doek Sud. Vicko Malnar, Časa Porro, Chacabuco. F. C. P. DRUGOVI koji rade skupa sa Cehoslovaci- ma, neka ih opozore, da izlazi ovde u Buenos Airesu lep i bo¬ gato ilustrovani mesečnik “JI- HOAMERICKE ILLUSTROVA- NE LTSTY”, koji stoji godisnje samo $ 2.— m|n —Naslov mu je: Casilla Correo, Ne 530, Bue¬ nos Aires. Zapateria Antonio POLLAK Gaboto 1220, Boca, Buenos Aires, tranvias 28, 25, 43, 63, 12, 11 y del Puerto. * i Solidan i tačan rad. Popravci svih vrsti. Podupirajte naše zanatlije! Svoj svome! PLES “ČITAONICE” i 14 * JA¬ DRANA”. II nedjclju na 2. ovog m j esc c a održala su naša vrla društva “ČITAON1CA” i Nogo¬ metni Klub “Jadran' 4 posli je- ‘ J. D. KOSOVO" » Eusenadi obavilo je pod predsodanjem gl Petra Kebeljiča Olavnu Skupšti- nu na kojoj je bila popunjena j Uprava time, da su bili izabrani odbornicima gg. Etevan Peršič i Josip Sajko, pregleda vaoeima računa gg. Nikola Spe- randu i Rade Suhevie. Društvo uvelo je ovom /.godom jednu no¬ vost koju je rodila potreba i /a koju preporučamo takogjer osta¬ lim sličnim našim drustvima da ju uzmu u obzir kod izgradnje organizacije svojih utlruženja. “Kosovo” izabralo je g* K. Ku« sovca svojim iseljeničkim kome. sarom, čija če zadača biti. da sto. ji pri ruci iseljenicima u svetna što se tiče olmvefttenja, t ra Že n ja rada i uputa, i to sasma besplat- no. O akciji za podigliuče “Kelje- ničkog Doma” izvestio je pred¬ sednik Skupštinu. da je dotični ulog u Banco de la Nneion na¬ past a o na 2(K)0. — peča, a «ln se je donele prodalo več preko 500 - -- g -- ~ podne ples u prostori jama Jug- Doma Uzajumnc Pripomoči u ulici Almirante Bro\vn 721, koji jc veoma uspeo i bio dobro posjc- čen. Izmed ju prisutnih opazili smo slijedeče obitelji naše ov- dašnje naseobine: Ilič, Frcdoto- vič, Viškovič, Čop, Rubinič, Iva¬ niševič, Jlakmaz, Vujnovič, Cet- kovič, Baran, Milovič, Karuzič, Ivaniševič i mnogo drugib, koji su u prijatnorn razpoloženju spro- vcli tu nedjclju. Kako en jemo, društva su us¬ prkos dobrog posjeta, imala oko $ 60. — deficita, što nikako ne i naplaviva agilnost i požrtvovnost priredjivača. Ovi vodjeni su ro- dol jubnoni željom, da u prvom redu nudjaju članima naseobine prijatnu zabavu u svom lastnom j krugu, a u drugom redu, da si sakupe nešto za fond svojih druš- tava e da uzmognu naprijedovati i vršiti dostojno svoju visoku za- daču, koju su si stavili. Naša javnost, trebala bi ovakve prire¬ ditve više posječivati i potpoma- gati. Ako če iči tako naprijed, doči čemo do toga, da neče htje¬ ti više ni jedno naše društvo pri- redjivati zabave. Kuda čemo ta¬ ko?... Nadamo se, da če za u buduče naša javnost uzeti u obzir ovu sadašnju opomenu. I (konica u korist doma, Veseli nas, da skupštine “Ko sova ” ne svršavaju u beftploclnitn debatama, nego da svaka od njih donose po koji konkretni korak na polju programa, koje h\ jc društvo postavilo. Kl.-d.- kakovosti Na slikan n* tr.-bn postopati kod 08evnhm„ ja prot iv poRibrlji tu,* : ,5, poverit i svoje interese zavodu koji nudi naj »»olju sigurnost, da može i hoee svoje oba veze napram Stranci ispiiniti. Mcgju ovako vini zavod ima istiee 86 La Pran- eo Argentina, koja postoji več 30 godina. Več samo ova okol- nost dokazuje, da sc ne radi o jedilom pokusil, nego o zavodu, koji j.usi.*ji zato t.ik«> (1 ugo, jer joj klij(*iit«-la tako d ugo izraža¬ va svoje po vneli je time, da se služi njime. Tokom ovog dugog razdoblja poduzeče na polju ose- guraiija mi život, prot iv nezgoda i požara dokazalo jc svoju so¬ lidnost i liberalnost napram stranka m a. čiji vidni izražaj t 1 , prieuva i pw» lilija. Zbog toga nudi i na pol¬ ju oaegiiraiijn protiv grada ko- jetrni se j«* posvetilo ovc godiiie ogohito mteiuivno, svojoj klijen- teli onu stalnost, o kojoj jc bi¬ la rt gon l>os«-le isplacnnih 20 miljona u ime otštcta govori u prilog zavoda više nego duge knjige. SVAKI ZEMLJODELAC koji ima pred očima napredo¬ vanje u ovoj zemlji, t raži nači¬ na, kako da bi mu njegov trud pripomogao do onakovog stanja, da bi mogao on sam i njegova obitelj gledati mirno i bes stra¬ ha u budučnost. Zbog toga mora da preduzima s ve one mere, ko- jima može da izbegne u koliko mu je iole moguče sve ono, što bi ga moglo pripraviti o plodove rada i znoja (lugih meseci. Jedna od ovakovih mora je ose- guranje protiv tuče (grada). 1 odviše dobro so znade, da tuča za par minuta može uništiti ei- tavu žetvu, koja je inače svetno izmakla svini neugodnim činitel- jima, što vrebaju na putu od semena poverenoga majci zemlji pa do dozrelog žita. Kad kupujemo svoje potrepš- tine, izaberemo si za dobavitelja onu kuču, koja nam nudi najve- ču sigurnost, da če nas dobro poslužiti, toli glede mere, koli Oerveccria Santa Fe, čija piw j*’ pn/uata takngjer n n *r.ju našip * 1 kobuilma «* k * * li- /.arija, bil* pmdau i. <. • O ril O W U ^ju ? kupila pivara C^uilmes za 12®t/ jona jH*ra Mi gjutim se dosnjJ® Bi'l-< da j« je kupio jedan dikat, stvore n s argentinski® uropukitn kapitalom, čiji * • « i tnpnik U Buenos Airesu je u karska knčn Fr la jboljeg noj i 0 r,- n . a P° neverovat- . In,, j cijeni. Sve mo- "ah a vi tj u knci \o nje. SKOVIC zete si imun **— "ASTRA” ili preko nj£ Jovan OSTOJIČ TO"*™ Jft 27 GOSPODARSTVO P6g. 9 ESL07ENA Redaktor: Rudolf Leban PRVI JAVNI NASTOP SLO¬ VENSKEGA PEVSKEGA DRUŠTVA “PRIMORJE” v Buenos Airesu V soboto, 15. tega meseca imelo je to naše mlado in požrtvoval¬ no društvo svoj prvi javni nas¬ top v dvorani Jugoslovenskega Doma. Čeravno se ni mnogo raz¬ glasilo in se ni poslalo več va¬ bil, ker se ni imelo več naslovov ni vsakega posameznega člana pri roki, je prostorna dvorana bila polna rojakov in rojakinj med katerimi je bilo tudi precej bratov Hrvatov, prijateljev slo¬ venske pesmi. Veselo nas je iz- nenadil obisk delegatov bratske¬ ga društva “Kosovo” iz Ense- nade, članov “Ljudskega Odra” in našega umetnika gosp. Ing. Tito Smodlake ter znanega rodol¬ juba g. J. Bogunovi$a, it. d. Vspored zabave je bil dovolj pester in je zelo zadovoljil pos¬ lušalce. Mešani zbor je odpel sledeče pesmi: V snegu, Deklet¬ ce podajmi roko, Na Gorenjskem klaličkom sva se zbor pa sledeče: ženski zbor, S vračanj e, Če j so tis¬ te st ažice. Ra zven prve, pri kateri se je pevcem še poznala nervoznost so bile vse pesmi izvajane prav zadovoljivo in z občutkom. Kdor pozna težavne razmere in vsa¬ kovrstne zapreke ki obtežujejo društveno delovanje, ta si lehko predstavlja koliko truda in požrtvovalnosti je bilo potrebno, kakor s strani pevovodje gosp. Rajko Raj er j a tako tudi s stra- zbora, dokler se je doseglo ta¬ ko lepo in harmonično izvajanje- Res zaslužijo vsi člani priznan¬ je in pohvalo. Vsak izmed pri¬ sotnih je imel samo en občutek: škoda da ni zbor večji. Kako bi tedaj lahko nastopili ne le v na- Gor čez Izaro, je fietno, Pod srečala, moški — Lastovki a TERMITI, ČUDEŽNI ZIDARJI IN RUŠITELJI (Konec) Kakor v pravljičnem svetu Učenjaka Froggatt in Savage sta z velikim naporom prežagala plošče termitskih bivilišč, da bi preiskala hišice, ki v njih prebivajo milijonski prebivalci. Opazila sta neštete hodnike, ki vsi vodijo v nekako kupolo, na¬ rejeno iz posebej pripravljenega lesa. Med koncentričnimi pregra¬ dami se nahaja prostor za ličin¬ ke. Le-teh je več milijonov in «o velike kakor glavica na ši¬ vanki. V prostoru vlada vlažno in gorko ozračje, ki se nič ne iz- preminja, a je nekoliko toplej* Se kakor v ostalih prostorih. Po¬ vsod se vidijo špranje, ki skozi nje prihaja in odhaja zrak. Odkod prihaja toplota? Najbrže jo povz¬ roča pretvorba rastlinskih pro¬ duktov, a vlaga utegne nastati umetnim potem: iz kombiniran¬ ja zračnega kisika z vodikom v šili dvoranah in samo pred našo publiko, nego tudi v kakšni gle¬ dališki dvorani, kjer bi nas tudi Argentinci lahko poslušali in zpoznali milozvočnost naših akor¬ dnih pesmi^ in pri tem lahko ocenili našo kulturno stopnjo. Posebno bi to moralo uplivati, kadar bi se znalo da so vsi pev¬ ci rokodelci, delavci, ljudje, ki si s težkim trudom priborijo svoj kruh, kateri kljub svemu temu stremijo po prosveti in tako plemeniti zabavi kot je rav¬ no petje. Obenem bi dokazali svetu, da smo kulturnejši kot pa naši tlačitelji z dvatisočletno kul¬ turo. kateri nam zabranjujejo vsako društveno prosvetno delo¬ vanje na domačih tleh. Burko “Zaklad” so mladi di- letantje odigrali povoljno in je vzbudila dovolj smeha. Pohvali¬ ti moramo gostilničarja, kateri je odigral svojo vlogo izvrstno. Ostali so igrali prav dobro. Improvizirana deklamacija ma¬ lih dveh bratov, ki sta predst- valjala Srba in Hrvata v narod¬ ni nošnji, so bile prednašane prav prisrčno- Ravnotako je pri¬ jetno dimila deklamacija gospo¬ dične Angele Plahuta, katera je z občutkom in. z vso naravnostjo prednašala pesem Simona Gre¬ gorčiča : Soči. Po končanem vsporedu vršil se je v zgornji dvorani “Jug. Dru°tva Vzajemne Pripomoči” ples do ranega jutra. Da so se vsi prisotni prav dobro zabavali je dokaz ta, da so skoro vsi osta¬ li prav do jutra. Bil je to lep slovenski dan v Buenos Airesu in pričakovati je, da bo po tem uspelem nastopu društvo še bolj napredovalo in da bo prihodnja prireditev pri¬ vabila še mnogo več ljudi, kakor Slovencev tako tudi bratov Hrva¬ tov in Srbov. bave. Celuloza je neprebavliva, | kov z določenim pomenom. Če je lahko pa se kemično izpremeni luknja velika, jo delavci dobesed v prebavljive shovi, na pr- v slad- no zazidajo in ustavijo vojake kor in hidrokarbonate. Y ta na- I zunaj. Tako se termitski bojev- men uporabljajo termiti sokove I niki velikodušno žrtvujejo za raznih gob, protozorij in ličkate- 1 interese svojega rodu: ker nam- nh trav. Sklenili pa so nekako bratsko zvezo z mikroskopično drobnimi živalicami, ki so podob¬ ne infuzorijam. Te žuželke biva¬ jo v črevesih termitov. Termit žre celulozo, a živalice jo preku¬ havajo. Če se zgodi, da nimajo termiti teh živalic, prenesejo pre¬ mlet les v svojo trdnjavo in po¬ sejejo po njem gobe. Nato pa ne pojedo gob, marveč les. ki so ga gobe kemično prehvalile. Če ni ne tega ne onega, se hranijo s humusom, ki je poln raznih bak¬ terij in prebavljiv za termitski želodec. Socijalna organizacija termitov. Termitski “grad” s svojo kral¬ jevsko palačo, vzreje val iščem, skladdišči za živila in z vrtovi, je središče, ki vodijo vanj številni podzemeljski hodniki, ki so her¬ metično cementirani s predori in garažami- Segajo cele kilometre rec ne morejo najti vhoda v “grad”, poginejo ali pa postane¬ jo plen mravelj- Pri termitski kraljici Termitska kraljica je v prime¬ ri z drugimi termiti ogromne postave. Trebuh ji je podoben beli klobasi, iz katere moli maj¬ hna glavica. Njen mož je naj večja slapa, kar si jih lahko mis¬ limo; venomer je skrit pod. tre¬ buhom svoje plemenite soproge. Kraljica živi pet let. Vso to do¬ bo daje svojemu rodu po eno jaj¬ ce vsako sekundo, to se pravi: 30 milijonov jajc na leto, Dru¬ ge dolžnosti oči vidno nima Okrog te okorne matrone, ki se nika¬ mor ne gane, se venomer suče¬ jo delavci, ki pridno odnašajo jajca v posebna skladišča. Pred zakonsko posteljo termitske kral¬ jevske dvojice stoji dan in, noč kordon vojakov, ki so s hrbtom pod zemljo tja do kraja, kjer ji obrnjeni h kraljici in vsak tre- termiti “nabavljajo” živež. Zanj 4 nutek pripravljeni, da se postavi- skrbe delavci, ki so številčno naj- jo s škarjami v bran za pomno- I termitski hrani. Brez dvoma zna¬ menito kemično delo. Okrog vzrejevališča ličink so v kubičnih sobah majhna, bela jajca, na nošena na dobršne ku¬ pe. V zgornjem nadstropju se nahaja posebna soba, ki v nji bi¬ va kraljica termitov in njen soprogprinc. Ta kraljica ima 20 do 30 tisočkrat bolj razvit želo¬ dec nego njeni podložniki. Slede neštete galerije s podzemnimi hodniki, celice za ličinke in za nimfe. Nato se vrste številna skladišča z zalogo hrane (lesa in trave, zmlete v prali). Odpadki termitov so nanešeni v poseb¬ nem prostoru, ki je termitsko stra n išče; če je treba, se zopet upo¬ rabijo za hrano. Termiti žro vse, pa tudi lastne hiše. Če pritisne glad, snedo številni prebivalci tudi svoj dom, ki je zgrajen iz celuloze. Kadar postane kraljica nesposobna za ploditev, jo termi¬ ti snedo. Govorili smo že o načinu pre- j močnejši družabni razred. Pozna¬ mo dve vrsti: veliki imajo ostre škarje in se bavijo s predelava- n jem lesa, mali pa opravljajo domača dela, skrb e za popravek hiše, sejejo gobe, strežejo kralji¬ ci in neprestano spravljajo nje¬ na jajca. Samo ta delavska kas¬ ta termitov ima v črevesih ome¬ njene živalice. zato edinole ta prebvlja svojo hrana. Vse ostale kaste dobivajo živež iz ust de¬ lavcev ali pa žro hrano, ki jo na opisan način pripravijo delav¬ ci. Zaradi tega svojega položaja imajo “domači” delavci — veliko oblast v termits¬ ki državi. Od njih zavisi, ko¬ liko prebivalstva sme imeti ter¬ mitski grad; kar presega določe¬ no mejo, mora neusmiljeno pogi¬ niti. Termiti niso brez vsakršne¬ ga altruističnega čuta : če jih sre¬ ča lačen veliki termit in prosi hrane, mu ustrežejo, ali odvisen zarod pomore brez ozira na le¬ vo in desno. Razen delavcev imajo vojaš¬ ko kasto. Tudi vojakov sta dve vrsti. Manjši opravljajo nekako policijsko službo,večji pa varuje¬ jo dom pred vnanjimi sovražni¬ ki- Le-ti nimajo zadostnih preba¬ vil in jih morajo delavci dobe¬ sedno pitati, opremljeni pa so z nekakimi škarjami, na je¬ kleno trdi glavi. Pri nekaterih vrstah termitov imajo celo topni¬ čarje- Na njih glavi je cev, ki briz¬ ga v precejšnjo daljavo neko strupeno tekočino. Če se na “gradu” pojavi maj¬ hna luknjica, skozi katero bi ute¬ gnila priti njihova najhujša nas¬ protnica — mravlja — se brž pomole glave vojakov in zapro vhod v predor. Ko sovražnik odi¬ de, dajejo z nekakim žvenketan- jem znake. Na lice mesta prihi- te delavci in dobro zacementira¬ jo poškodovano mesto. Zdi se, da to ni edin način termitskega pogovarjanja. Imajo cel niz zvo- ževalko svojega rodu. Priredil Jgnotus žaio tno dejstvo. Tudi med Slo¬ venci se najdejo že taki goljufi, ki oropajo svoje¬ ga sorojaka. Lešnjak Franc, doma iz St. Još- * ta pri Vrhniki in ki se nahaja v Ameriki kakih 6 mesecev, vrnil se je pred tednom dni iz Zarate, kjer je kot mehanik bil zaposlen pri instalaciji petrolejskih desti- lerij. Pri hotelu “Balcanico” .si je najel sobo in iskal si je novo delo. — Prav dobro se mu je zdelo, ko je vpondeljek 17. t. m. pri mizi našel nekega rojaka, ka¬ teri je bil zelo ljubeznjiv in ze¬ lo zgovoren. Pravil mu je, da je doma nekje blizu Novega Mesta na Dolenjskem in da je že par let tukaj v Argentini. Precej vi¬ sok in močan na vid. malce de¬ bel celo. in okoli 35 let star, je priložnostni prijatelj napravil ze¬ lo dober vtis na Le°njaka. Ta — v želji da še nekaj časa pokraml¬ jata — povabil ga je s seboj v svojo sobo, kamor je naročil ste¬ klenico pive. V prijetnem razgo¬ voru jima je potekal čas. Toda — ne dolgo. Kar nenadoma je Fran¬ ceta prijelo nekaj čudnega. Obču¬ til je silno zaspanost in oči so mu postale tako trudne, kot da bi jih 15 dni ne bi bil zaprl. Ne da bi imel časa kaj spregovoriti, je takoj zaspal. — Ko je čez kakih 10 minut pri¬ šel zopet k sebi. ni videl več pri¬ jatelja. Noč ga je vzela. Hitro si je pregledal žepe, ker se mu je ves dogodek zdel nekam čuden. In res, njegovo slutnje so se opravičile. — Denarja, težko pri¬ hranjenih 135 pesov ni bilo več. .. Naznanil je takoj vso stvar po- PAg. 10 GOSPODARSTV lici ji, toda — mesto je veliko in uzmoviča je težko izslediti. Pri opisovanju prisiljenega prijatel¬ ja omenja, da ima dotičnik na le¬ vem očesu rdečkasto liso, nekaj žile, ki su prozorne. Rojaki, Pa¬ zite se! V knjižici “Argentina” smo na nekem mestu zapisali: “Ne zaupaj ljudem, ki jih ne poznaš in ki se ti vsiljujejo, če¬ ravno govorijo v tvojem jezi¬ ku.” “TA SVET NI ZA MENE, ZA¬ TO GREM POGLEDAT NA DRUGI SVET Na svidenje pred vratini pe¬ kla”, tako je napisa] pismo, 1 « 1 ^ v. • « JI zbornice v j K« tapeg« možakar,« 1 en|, ali kakega na Pokojnik je socijalnih razmer, v kakoršne pride izseljenik posebno začetko¬ ma, in katere bi se z primerno organizacijo lahko premagalo- Pokojnik novih težav ni mogel premagati sam, ker je imel živi ionske sile iznod jedem* iz ras; ne pa veleposestniki - vedal je, kako je vlada prevzela veleposestva in je na njih nase- f* n t t,p “- r ’ l0Vt ‘ ka 8lo£l sn-,|, fašistični,; ako je j ta 1927 ' v TfJ jenske sile izpodjedent svetovne vojne. — Naj mu lahka argentinska zemlja ! s / v * J. / katerim se je ločil od tega sveta Lukežič Avgust, ki se je 18. t. | ««« A “ v x *. m. popoldne okrog petih popoldne č ,la politika Združenih držav za- >esil v svoji sobi. V daljšem pis- j ostaja daiac za Kanado, Mehiko 1 • _ • 1 1 1 • • • I n /lmt/vinn /l/vmini mili Cr* MM- VPRAŠANJE ZEMLJE V SEV AMERIKI New York, N. Y. — Zemliis- eleposest\ lila 600.000 kmetov z družinnnu- vred, ki niso imeli zemlje* V zapadni Kanadi plača fai „ t mar, ki obdeluje svojo farmo učiteljica Bratuž, v prav malo ali — nič davka od j«; Maeerata p a učitelj**! . . svojih poslopij in drugih izbolj- (Nadalje s<» preineičem* - bo sanj na farmi. On plača le terni- ei Marica p t . r j n j 2 •Ijiščni davek V Mnnitobi in Albina Gržclj iz Cerkiu*P Saskacbewann no plačajo far- not ran i«, im.v;..«. . mar ji davka od poslopij na far- i. Take olajšave so tudi v dru* teljev se nadaljuj . ^ kii l okn.žje I ' m učit olja V,-| ififr.1t j 1 . '/'kij, ■ ■ Oh i*i tal: **| N obesil v svoji sobi mu, ki ga ima v rokah policija, je napisal zakaj ostavlja ta svet. Baje je storil to, ker je bil čez en mesec brez dela, in pa zaradi noge,v katero je bil ranjen v vojski in ki ga je vsled nepopol- noma zaceljene rane še vedno bo¬ lela, ^ 1 1 • \ Rodom je bil iz občine Gradiš- in drugimi dominijom, so na glašali govorniki na letnem zbo¬ rovanju Henrv Georgove usta¬ nove. ki je poznana kot organi¬ zacija, ki zagovarja samo en davek v Združenih državah. Zborovanja se je udeležilo J00 delegatov in trajalo je tri dni. Jose Miguel Bejaramo, tajnik :() C •O •O C) o ■o [) 04 PRIPOROČAMO ROJAKOM VINO S KINOM VINO CHINATO 1111 gili kanadskih provincah za far marje. Jakob Lange, profesor na po Ijedelski šol v Odciiscju na Danskem, je naglasni, da nikjer na svetu ni bogastvo tako ena¬ komerno razdeljeno med kmeti, kot na Danskem. To pa prihaja od pametnega obdavčenja zem¬ lji««. Svet, ki se ne obdeluje, je po nekaj letih podvržen višjemu davku. V nekaterih kmečkih občinah se ne plačuje davek od poslopij na kmetijah. Benjamin (\ Marah, tuj uik Ljudske lige za rekonstrukcijo, ki se izredno zanima za polje, delsko vprašanje, je pnvdarjal, • r da jr lin iver ja m m. . .i /a ! : • " | ninr.jr \ \n Ju /,-mijiščiia spe kulacija. Svet, ki bi bi| izredno dober za obdelovanje, se ne ob¬ deluje, ker lastnik upa. da ga proda po visoki eeni- Naobrut- no pa farmar plačuje visok da* j vek od slabega sveta, ker ima na njem poslopja in ga obdeluj«*. Marsh meni, da je treba od¬ praviti davek na farmarskn po¬ slopja iu da se svet obdavči po rodovitnosti, da se olajša far I marjem breme. “Prosveta” V Trstu no spravili fašisti po dolgem trudu v 12 udriuvnj 4600 rokodelcev. FniiNitčno vod Jek notranjo provinco ter"vl ,1 i/. Ijokovci. v Tosk^o ™ Zii notarja v Vipavi nova n odvetnik dr. Poreča. Kdor se zanimalTnak^ jiSra tukaj v Argentini, L poral,. pisati po broSuro 1 jp o ten. vprafianju izdala s£ vptisku lisarna Knjiži«, | brexplarno. \ sob uje tudi gpl( J podatke O Argentini, ki so var ni za vsakega našega n.^a | ca* w TEČAJ DINARA llnnco Al. min Trnnaatlanti« oktobra, 1 « 127 : 100 — dinara $ 4.25 m'n. /n pisiiiciic i zn knbloj-rnfskedor mike .ifl Uče ta «o dve družini z nikoli ko odraslimi otroci, ali pa podv« ali trije moški, za obdelovani »etnije na pol" v unselbeniL Llave. Po podrobnejše podat ke naj sr interesenti obrnejo ni Slovensko Pisarno, Doiiato Alva rez, 251 H. lin eiios Aires, NAJBOLJŠE SREDSTVO PROTI VROČINI IN ZA OTVORENJE APETITA Slovnica kristeljanskcga jezita K«*r jr povpraševanje za slo niro /« <» \eliko. kar jasno dok zuje nujno potrebo iste, in k smo primorani, vsled velik stroškov. tiskati le nujno potrt no št r v 1 1m izvodov iste, prosu h t«Mn vsr rojake, naj nanj tak ■tvo jim obljublja sijaju,. ' bo* I "l»"«-wij,. j«* bodo kupili. ® * • J nlra b« ,mola 160 Btr»ni,vsebi je ur«*jriui z ozirom na potrt delavcev različnih strok in stala ?f ‘J nn Slovnica pojde din v l's k. ! SLOVENSKA OOSTl|\A „PRI GORIŠKEM GRADU’ ‘ NUDI; TEČNO HRANO, DOBRO VINO OB ZMERNIH CENAH. Priporoča se : ni v - SKAIi FRAT NIK, lastnik Calle Yerua 5098 La PatenMl (Es Aire8) I (točnost potom ud rožen j. Na italijanski drobiž je plju ml z zaničevanjem v navzočno. sti gostov v hotelu “Central” v ( lot ci Nemec Krvin K .i min. m. Obsojen je nn eno leto ječe* Fašizti, katerim smrdi vsako delo. Fašistični “II Popol« di Ineste piše v članku “Vedno ,8U (la nk ? ki razdelili fašiste na (vi strani, List a I i mi eni oni, kl delajo, na drugi pa oni, ki s«* ne brigajo za nobeno delo. Sled- ! u,,n -K;.‘nar v glavnem to, koli- { * n l )() j ( *do po kavni* I Operacijo nn želodcu j* 1 sr prestal nar tržaški rojak, £• Cerkvenik. Želimo mu, pred popolnoma okreva. ROJAKI NAROČAJTE S Nn “Gospodarstvo . ne uživa nikakih podp°b*‘ 80 veliki, tako da j c predek odvisen od števila •- . a g •- treba K0 Popurjo in pojedo m kavar Vi* l štev la n poldne. ,„,„ 0 i0 pisati, če časopis še m ta bro jinf ' , "> ‘lo- ni. kot bi .ni sami ' _^ * i . *1 ( dosla vsaka hlnlm n:i i* • i . • ... tudi rt o+mm o O Slovenska Pisarna” vest d i JC t 0 ' S i a V8ak « slaba J ? »Pravijo v široke r« z Izvajanja kakega take bil. Pridobivajte noro nike v krogu svojih zntTO prijateljev! ■O t RUDOLF U E B A N DONATO ALVAREZ 2518 Informacije za, posredovanje na splošno za nakup zemlje, pravne zadeve, zavarovanja itd. Buenos Aires o ) > •O' •()• i » ()• o ()■ c |OBIŠČITE NOVO SLOVENSKO GOSTILNO cGarmendia, esquina Osorio y Avalos, (ena kuadra od železniške Iga prehoda) ! LEPI PROSTORI, w ' RESTAURANT EUROPA \ IZVRSTNA PIJAČA IN TOČNA POSTREŽBA Pripočata se Ivan ROVTAR in Peter ŠPACAPAN lastnika i O ()• O o ()■ o o ()• ()• o o (>■€> ()• O C) O O' o o- o ()< o I i o- f Slovenska Gostilna‘‘RestaurantTriestlno'‘ I C c I ()• Calle Osorio 5035 (La Paternal) - Buenos Aires « 0 » Postrežba točna, cene primerne. Priporoča se svojim rojakom za obilen obis k . FRANC MAKOVEC, lastnik o o o o ()• O' o o ()• ()• o •o v I I i O O' i •<)■ ■()■ o o o O' o- o o- o O' o •o LOVCI kože od divjačine, katero postreljate najboljše prodaj¬ te pri nas! Izdelujemo iz nje za stranke če žele, tudi plašče, odeje itd. FRANCISCO LHOTA Charcas 716 —Buenos Aires I I I j i > SLOVENSKA GOSTILNA “Comida Genovcsa’’ Triunvirato štev. 3537 Buenos Aires Ima lepe prostore, rezervirane sobe, izvrstno jed in pijačo. — Za obilen obisk priporoča se svojim rojakom — c o o O' o« C) o c o Slovenska Gostilna PRIPOROČA SE JUGOSLOVENOM o o- v-/ I S Calle Cadiis 45 (Berisso) Puerto La Plata o- o o C) O' O' o o ()• ()• o V w (! MIHAEL, SKRLAVAJ, lastnik. | o i 11 I O O ()■ o (V ()•€ »O« C) O O- O KOVAŠKO IN KLJUČAVNČARSKO PODJETJE iiiiiiassiBia % m; oihia LEOPOLD ŠTROSAR WARNES 2109 (La Paternal) Buenos Aires Priporoča se rojakom! PERFUMERiA Avenida San Martin 1717 U. T. 4055 Flores BRIVSKE POTREBŠČINE — PARFUME — MILO Poskušajte kupiti, in prepričali se bodete o kakovosti in nizki ceni naših predmetov o- o o > > :> o< o o ()• o* r [ I i i i I POZIVNE KARTE NA OBROKE JIVE V 6 - 10 ALI 15 MESEČNIH KV dobite za katerikoli parnik pri zavodu Pišite nam slovenski! Cia. Internacional de Viaies