Poštarlna plaćena u gotovu Cena 1.— Din. lUSM GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE čuvajte Jugoslavija! Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski fah 342 • Telefon uredništva 30-866 I 26-105, uprave 30-866 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 5 maj 1939 God. X • Broj 18. POLOŽAJ U SVETU Medunarodni položaj se, nakon govora g. Hitlera, ni je razbistrio i večina svetskog javnog mišljenja drži da je zategnu-tost ostala jednaka, sem što se u odnosu izmedu Nemačke i Poljske pojačala. Niko doduše ni je uobražavao sebi da je i nakon garanti ja što ih je Velika Britanija uzela prema Poljsko j, a naročito nakon Pomicanja nemačkih trupa na granici Poljske, pre mesec dana, nemačko-poljski ugovor imao još neku praktičnu vrednost; pa 2afo njegovo otkazivanje sa Strane g. Hitlera, ne pretstavlja ni promenu stvar nog stanja, ni iznenadenje. Ako u tom otkazivanju ' pošto ji izvesna pr etn ja, kao što se u nekim krugovima tumači, smatra se da če ta pretnja samo pojačati otpor Poljaka i njihovo rešenje da ne podu putem popuštanja, pa niti najmanjeg prema Nemačkoj. U Londonu se čak smatra da to otkazivanje odstra-niyje i poslednje nepoverenje Poljske prema pitanju učestvova nja Rusije u odbranbenom savezu, jer se do sada, baš obzirom na nemačku osetl jivost, poljska vlada ni je htela suviše angažo-vati u saradnji sa Rusijom. Umesto da govor g. Hitlera deluje kao presija na poljsko javno mišljenje, kao što se to očekivalo i u Rimu i u Berlinu, dogodilo se da je poljska javnost još jače zbila redove i odgovorila kategoričkim »Ne !* na sve nemačke zahteve, podvlačeči da i Karlov arski zahtevi Nemaca prema čehoslovačkoj nisu tobože imali namer u da dir a ju u suverenitet čehoslovačke, pa su na koncu konca ipak taj suverenitet do kraja uništili. Zato poljski odgovorni faktori nastavi ja ju još jačim tempom ekonomske, vojničke i industriske pripreme, jednako kao i diplomatskii aktivnost u vezi sa stvaranjem odbranbenog bloka zapadnih i istoč-nih evropskih država. Za promenu raspoloženja u Poljskoj karakteristična je činjenica, da je čisto desničarska i konzervativna Narodna stranka, prošlih dana zaključila, da se treba odlučiti za snradnju sa zapadnim silama i da treba da dode do zbliženja sa Pusijom; — jednako kao i druga činjenica, da českoslovačko poslanstvo u Varšavi nesmetano funkcioniše, da se na njemu vije českoslovačka zastava i da se u poljskoj štampi sve više javi ja ju članci u prilog nezavisnosti českoslovačke države. Ovako držanje Poljske nalazi na potpuno odobravanje u Londonu i Parizu, gde je raspoloženje u javnosti posve druga-čije nego što je bilo u septembru prošle godine. Tako n. pr. en-gleska štampa piše da ne treba davati nekog naročitog značenja govoru g. Hitlera i da se ne sme ni za korak odstupiti od sta-jališta što su ga zauzele demokratske države. »S u n d ay Times* veli da je man je važno to, što g. Hitler kaže, nego li to što radi; i da je samo na jednom mestu u svom govoru bio iskren, kada je kazao da ne želi sukoba sa zapadnim silama. A »O b s e r v e r« primečuje da reči g. Hitlera ne daju nikakvih garancija za sigurnost mira, ali da zato svaki novi dan znači novo ječanje miroljubivih naroda. Što se pek tiče otkazivanja po-morskog ugovora, u Londonu se naglašava da to otkazivanje nema nikakve praktične vrednosti, jer je Nemačka i do sada gradila onoliko brodova koliko su joj dopuštale njene finansijske mogučnosti; a to znači da je (sem podmornica, ko je praktično sve više gube značenje!) gradila man j e nego što je, prema pomorskem sporazumu, mogla. U Francuskoj se na jednak način sudi o položaju i pod-vlači se da je govor g. Hitlera bio udešen više za unutrašnju pr o pagandu, da umiri sumnje i nezadovoljstva ko ja se javljaju u zemlji zbog izolacije Nemačke, nego li da njime rasčisti medu-narodnu situaciju. Medutim če, kako kažu francuski listovi, nemačka javnost i iz pomenutog govora moči vrlo lako da stvori pravu sliku o tom položaju. Francuska štampa ističe dalje, da govor g. Hitlera znači više defanzivu nego li ofanzivu i da je današnji razmer snaga več takav da se radi samo o torne, ko če imati jače živce i ko če moči mimo da počeka, »da dogadaji sa-z-ги sami od sebe.* Inače francuska štampa odbija g. Hitlerove argumente, a naročito odbija razloge za aneksi ju českoslovačke države. U vezi sa položajem u Evropi karakteristično je i držanje Japana, ko ji je odbio da prihvati nemački predlog o pretvaranju antikomunističkog bloka u vojni savez, jer smatra da bi na taj način Japan mogao da hude zapleten u opasne avanture, dok na Protiv Nemačka ne bi mogla ničim da mu pomogne, sem u slučaju izoliranog sukoba sa Rusijom. Poslednje vesti kažu da g. Ruzvelt sprema kolektivni apel svih američkih država u prilog mira i demokrati je, te da je trojni °dbranbeni savez između Engleske, Francuske i Rusije u glavnem več gotov, na što osovina Rim—Berlin odgovara veča- njima pretstavnika svojih generalnih štabova u Rimu. Govori se da je Rim uputio ozbiljne savete Varšavi, ali se i pored toga nverava da če današnji odgovor g. Beka Nemačkoj biti odlučar. 'da če g. Bek. sa svoje strane. postaviti zahteve u pogledu Danega. Kao što se, dakle, vidi medunarodni položaj je još uvek u гпаки napetosti, ali su držanje i atmosfera u zapadnim silama i " Poljskoj u ovom času posve drugačije, nego li prošle jeseni. Brat dr St. Bukovski pedesetgodišnjak 2 maja navršio je brat Dr. Stanislav Bukovski, pretsednik Češko-slovenske Obce Sokolske, 50 godi-na života, pa tom jubileju brata starešine češki sokolski listovi posve-čvju tople članke. Brat Dr. St. Bukovski stupio je u Sokolstvo još za vreme srednjo-školskih nauka i več na V svesokol-skom sletu u Pragu istakao se medu prvim vežbačima. Kao študent univerziteta stupio je u prednjački ♦ zbor matičnog društva u Pragu, a odmah, posle rata pokazao je veliku aktivnost u načelništvu ČOS, gde je osnovao stručni lekarski otsek i postao njegovim pretsednikom. Godine 1925 izabran je za člana Starešinstva ČOS i za pretsednika zdravstvenog otseka. Kratko pred IX svesokolski slet bio je izabran za prvog zamenika starešine ČOS, a od smrti Dr. Šajnera do danas neprestano pokriva mesto starešine ČOS. Brat Dr. Bukovski je u Sokolstvo ušao svim svojim duhovnim i telesnim odlikama i posvetio mu sve svoje životne napore. Voljen i cenjen od sve sokolske brače i poštovan od čitavog naroda, on se smatrao uvek kao najpogodnija ličnost da povede jednu opštenarodnu organizaciju kao što je Soko. Nikada nije pri-padao ni jednoj političkoj partiji i čitav njegov javni rad bio je posvečen isključivo Sokolstvu. Neobično savestan i energičan on je ujedno pristupačan brat čitavoj sokolskoj porodici, pripravan da svakog brata i svaku jedinicu podupre u sva-koj prilici. Sloven osečajem i mišlju, brat Bukovski je stekao ljubav i pošto-vanje čitavog slovenskog Sokolstva, pa tako i našeg, jugoslovenskog. Sa vodečim ličnostima jugoslovenskog Sokolstva bio je uvek u najprijatelj-skijim vezama i iskreno se zanimao za napredak Sokolstva u Jugoslaviji. kao i za čitav naš nacionalni život. Dolazio je cesto u našu sredinu i naše Sokolstvo ga je uvek sa naj-večom ljubavlju primalo. Čestitajuči bratu Bukovskome 50-godišnjicu života, jugoslovensko Sokolstvo u prvom redu žali, što to ne može učiniti u prilikama rado-snijim za njega i sretnijim za čeho-slovačko Sokolstvo. Ovakav, kakav je danas, jubilej brata Bukovskoga, za njega kao i za sve nas, znači više dan sečanja na prošle dane uspe- Večanje plenuma uprave Saveza S.K.J. Ostavka brata E. L. Gangla i sazlv vanredne skupitlne Dana 3 maja održana je u Beo-giadu sednica Plenuma uprave Saveza Sokola K. J. Na sednici su uzeli učešča svi članovi ranije i novoiza biane uprave iz gotovo svih župa u zemlji. Sednica je trajala od 16 do 20 sati, a pretsedao je zamenik starešine, brat Dr. Oton Cravrančič. Posle pozdravnog govora brata Gnvrančiča, prešlo se na konstituisa-nje nove savezne uprave i na primo-piedaju pojedinih dužnosti. Brat Dr. Gavrančič pročitao je za tim pismo prvog zamenika starešine, brata E. G a n g I a, datirano 25 aprila, kojim bral Cangl moli Izvršni odbor Saveza SKJ, da primi na znanje njegovuostavku na položaj prvog zamenika starešine, na k o j i ga je jednoglasno iz abrala IX glavna s k u p š t i n a Saveza SKJ., održana 22 i 23 aprila o. g. Brat Cangl svoju ostavku moti-više narušenim zdravljeni i nemoguč-nošču da, usled toga, vrši lačno svoje dužnosti; u toliko manje što obav-Iju i funkciju prvog zamenika starešine Saveza Slovenskog Sokolstva, ko-joj funkciji, usled izmenjenih prilika u Suvezu Slovenskog Sokolstva, i u njtgovom središtu, Pragu, želi da se što više posveti. Nakon svestrane diskusije, u toku koje se utvrdilo, da su netačne bile sre verzije koje su se pojavile u javnosti u vezi sa glavnom godišnjom shupštinom Saveza SKJ i sa izborom časništva uprave Saveza, plenum savezne uprave je jednodušno uvažio razloge koji su brata Gangla naveli na to da preda ostavku na položaj na koji je bio jednodušnom voljom Sokolstva izabran, pa je ostavku u-z e o na znanje, izrazivši nepo-deljeno žaljenje što se brat Gangl po-vlači sa vodečeg mesta u Sokolstvu i podvlačeči jednodušnu z a-h v a I n o s t čitavog Sokolstva bratu G a n g l u zanje-g o v dugogodišn ji ogromni red, za n j e g o v u ljubav za Sokolstvo i za njegove velike zasluge za j u go sl o-ve n s k u mi s a o. Plenum je uputio Starešinstvo da nade što dostojniji način kako da ta zahvalnost Sokolstva biatu Ganglu dođe do što vidnijeg i stvarnijeg izražaja. Brat Dr. Gavrančič pročitao je zalim ostavke d r u g o g i p e t o g zamenika starešine, brače Dr. V l a d i mir a B e l a j č i-č a i ing. Milivoja Smilja-n i č a. Po tom pitanju uzeli su reč članovi uprave gotovo iz svih župa, a naročito nekoliko predstavnika beo-gradske župe, koji su svi izjavili, da je jednodušna želja njihova i njiho-vog članstva, da brača Belajčič i Smiljanič ostanu na svojim položaji-ma te da na njima, kao i dd sada, rade na dobro Sokolstva. Pošto je bi at Gavrančič, u ime čitavog plenuma, zamolio braču Belajčiča i Smi- ha i slobode, nego li dan radovanja. Ali mu baš zato, utoliko više želimo još mnogo rada i zdravlja, da bi doživeo još jedan jubilej, koga če-mo moči da mu čestitamo sa ona-kvim oduševljenjem i zadovoljstvom, sa kojim smo se poslednji put videli sa njime, prilikom nezaborav-nog X svesokolskog sleta u Pragu. Ijaniča da se odazovu jednodušnoj želji čiiave uprave, to su brača Belajčič i Smiljanič ostali i dalje na svojim mestima. Bral Gavrančič je uzeo zatim reč, ističuči da, ostavkom prvog zamenika starešine brata Cangla, ostaje u voč-stvu Sokolstva upražnjeno prvo odgovorno mesto, koje je, obzirom na to što sadašnja uprava treba da ostane u funkciji sve do ve-likog sleta godine 1941, od naročite i iznimne važnosti. Smatra s toga da je nemoguče da bi nova uprava čitav tako važni period rada mogla da vodi bez izabranog prvog zamenika starešine i p r e d I a ž e da se s a z o-v e vanredna s k u p š i n a Saveza Sokola K. J., k o j a b i izvršila izbor prvog zamenika starešine. Nakon krače diskusije predlog brata Gavrančiča je jednodušno p r i h v a č e n, time da se Starešinstvu ostavi da odredi datum saziva vanredne skupštine, vodeči pri tom računa o zakazanim žup-skim sletovima. Sem toga je na plenumu prevladala želja, da bi vanredna skupština Saveza trebala da dođe u prilika da, pored izbora prvog zamenika starešine, kaže svoju reč i o o-stalim njegovim saradnicima, t.j. o ostaloj upravi Saveza. Na koncu je Plenum rešio još neka tekuča pitanja i zaključio da se majci nedavno preminulog nezabo-ravnog brata, Božidara Abadžije, koji je žrtvovao svoj život za sokolski rad, dodeli doživotna mesečna pot-pora. Čitava sednica plenuma protekla je u najlepšoj soglasnosti. Konstituisanje nove uprave Saveza Sokola K. J. Na sednici Plenuma Saveza SKJ., od 3 maja o. g. izvršena je konstitucija i podela funkcija nove Sa-zne uprave na ovaj način: Zamenici starešine: brača Dr. Vladimir Belajčič, Dr. Oton Gavrančič, Dr. Mihajlo Gradojevič. arh. Milivoje Smiljanič. Načelnik: Dr. Alfred Pihler: — I zamenik: Miroslav Vojnovič: •— II zamenik Ivan Kovač; — III zamenik: Ing. Vojislav Pajič. Načelnica: Elza Skalar; — I za-menica: Milica Sepa; — II zameni-ca: Olga Skovran; — III zamenica: Joža Trdinova. Tajnik: Adolf Stefan, Ekonom: Mihajlo Nikolič, Blagajnik: Ivan Radič, Pretsednik Prosvetnog odbora: Miloš Stanojevič. Pretsednik Narodno-odbranb. odbora: Dr. Vladimir Belajčič, Pretsednik Organiz. prav. otseka: Branko Ćipčič, Pročelnik Socijalnog otseka: Staja Stajic', Pročelnik otseka za čete: Dura Brzakovič, Pročelnik lekarskog otseka: Dr. Milorad Feliks, Pročelnik statističkog otseka: Ve-rij Svajgar, Pročelnik grad. umetničkog odbora: ing. Radivoje Radulovič, Pročelnik ozlednog fonda: Dr. Milorad Dragič. Sokolska osovina Danas su vrlo moderne »oso-vine«, poluge na či.jim su kra-,levima kolutovi, koji se okreču i uza se mnogo vrte ili taru. Cesto se spominju osovine Rim— Berlin, Pariz—London. Sve ove osovine imaju svojih pristalica, saradnika, boraca i fanatika; inače se ne bi mogle održavati, a još manje okreta-ti. One iz protivničkih tabora, ili koji se dobrovoljno ne kače, svaka od ovih osovina tare i mrvi; kao osovina automobila, željezničkog vagona, kola itd. Osim toga, kola naroda, koji predstavljaju i sačinjavaju kola osovine, nose osovinu na sebi, iako oni misle da nos« interes svoga naroda. Sve če ove osovine biti i pro-či. Dva naroda, kao dva kola na jednoj osovini mogu se održati, ali čim ss priključuje treči, pa četvrti i redom tako, onda to več nije osovina; to su kola, voz ili neka naprava koja neče biti tako lako pokretna bez na-ročitih uslova, tračnica. Sve su te osovine, ili primile po nekog trečeg i četvrtog u društvo, ili če primiti, i time več nagove-štavaju da se »tajna« ne može održati, da je interes podeljen i da če povečana snaga iči na šte-tu, jer če interesi prevladati i povuči — bezumno — svaki na svoju stranu. Ima ih koji kažu, da se i mi moramo odlučiti za neku od o-sovina. I zaista, obzirom na po-trebu saradnje, koja održava život zajednice, a i po potrebi grupisanja, radi lakše odbrane od neprijatelja, potrebno je da se sokoli odluče za jednu osovinu, ali svoju! Ako je potrebna osovina, vidovna, zemaljska, mi je sokoli imamo. Ali, ta nije ni Pariz—London, ni Rim—Berlin. Naša bi zemaljska osovina bila Beogra d—Z a-g r e b, koja ne bi bila vezana hladnim g v o ž-dem, gladu ili mrž-n j o m, več p o 1 u g o m j u-goslovenstva na k o-joj bi počivala Jugoslavija. Mi nismo ni za po-bedu Srba nad Hrvatima, niti Hrvata nad Slovencima, a niti Slovenaca nad Srbima, mi smo za saradnju brače u jednom domu, u kojem caruje prije svega i jedino gospodari 1 j u b a v. Ali, draga bračo, ova osovina ne sme se vrtiti snagama koji-ma se okreču ostale zemaljske i prolazne osovine. Naša osovi-na bi trebaia da ima, osim naše lične, pokretnu snagu Neba. Nije badava Arhimed rekao, da bi zemljinu kuglu pomerio, kad bi za svoj koloturnik mogao na~ či uporišta u vasioni. To upo-rište je naš narod uvek, kad mu je trebaia nadčovečanska snaga, naiazio u Bogu, u Nebu. Mi smo pokretali, i bez Arhimedova ko-loturnika, celu zemlju, to je i-stcrija zabeležila. Mi četno, o-pet biti u stanju i stiči, i preteči, i na strašnom mestu postojati, i pokrenuti sve svetove, ne samo zemaljske več i nebeške, ako budemo znali i za ovu u-spravnu osovinu, — č i j i je jedan točak naše srce, a d r u g i Bog. Kao što je zemlja puna dolina i dubodolina, tako i ova naša sokolska osovina može biti sa-krivena, pritajivana i zataškava-na od mnogih, ali ona če najpo-sle, kad-tad, izbiti na sunčane visove, da povuče nadprirod-nom snagom sve naše narodne vrednosti i da duša narodna za-svetli večnim svetlom i za uvek rastera mrak dušmanski. Sve če osovine biti i proči, samo če ostati sokolska. K. — Mostar 1'TAKMiCE ZA MAC NJ. V. KRALJA U ZAGREBU Na sednici Zbora župskih načelnika. rešeno je da se datum utakmi-ca »Za mač Nj. V. Kralja« u Zagrebu pomakne za osam dana, tj. da se u-takmice održe 22 i 23 jula 1939, ume-sto 15 i 16 jula, kako je to bilo ra-nije zaključeno. Razlog ovog odga-danja leži u torne, što se 15 i 16 jula održava veliki slet u Sušaku. Lepa sokolska manifestacija u Borovu U nedelju, 30 aprila, održalo je so-koslko društvo Borovo veoina uspe-ii! smotru svoga članstva, na sport-skom stadionu, koja se pretvorila u zanosnu manifestaciju jugoslovenske i sokolske misli, i spremnosti sokol-skog članstva za odbranu narodne slobode i državne nezavisnosti. U ime župe Osijek smotri su pri-Mistvovali starešine župe br. Krulj, zatim brat Beara i potpukovnik A-ltksandar Nikolič. Došli su zatim delegati društva Vukovar i društva Vmkcvci te veliki broj članova i delegata iz sokolskih četa Borovo Selo, Opatovac i Petrovci. Smotra je započela u 10 sati iz juti a svečanim dizanjem državne zastave i sviranjem državne himne. Sportski stadion je bio ukrašen državnim zastavama. Prvi je uzeo reč starešina društva Borovo, brat Tomo Maksimovič, glavni direktor tvornice Bata, koji je u jezgrovitom govoru pozdravio članstvo, podvukavši da je cilj ove smotre da se u današnjim ptesudnim vremenima borovsko sokolstvo nade na okupu s bračom iz bliže okoline, da u srdačnom dodiru n,smotri položaj kod sebe i oko sebe. te da stvori čvrstu odluku da ne klone ni pred kime i da večini žarom nego li ikada, radi za dobro naroda i za sigurnost Jugoslavije. Posle toga uzeo je reč brat Niko Bartulovič, koji je u dužem govoru prikazao čitav današnji položaj, kod kuče i u svetu, posvetivši svoj govor u glavnom zadacima sokolstva u današnjem trenutku. Podvukao je da su vremena doduše vrlo ozbiljna, ali da nikako nema mesta ni pesimizmu ni malodušnosti. Čitav svet je doduše uzbuden, ali čovečanstvo sve više postaje odlučno, da se brani od nasilja i da se ne da zarobiti. Naš narod koji je uvek znao podnositi največe J s ’ Starešina T. Maksimovič govori na sokolskoj smotri u Borovu žrtve za slobodu i nezavisnost, ne po-lrišlja niti za čas da popusti bilo či-joj pretnji, koja bi mogla da ugrozi njegovu državnu nezavisnost. Sokolstvo treba da sledi glas naroda i da na svakom koraku pobija inaloduš-ncst, a naročito da stane na put stra-noj propagandi, koja pokušava da demoralizuje našu javnost. Govorio je i starešina župe Osijek, brat Dušan Krulj, koji je naročito insistirao na tome, da članstvo iz svih jedinica u što večem broju učestvu-je na župskom sletu, o Duhovima, u Osijeku, koji treba da bude vidna manifestacija sokolske odlučnosti u odbrani države i naroda. Potpukovnik, brat Aleksandar Nikolič, je vatrenim rečima pozvao Sokolstvo da, u radu za otadžbinu, sledi primer velikih narodnih mučenika, Zrinjskog i Frankopana, čiji se praznik baš toga „dana slavi. Zatim je govorio o svetlim tradicijama naše hrabre vojske, za koju i prijatelji i ne-prijatelji znaju, da je spremna sva da izgine pre nego li dozvoli da neko dirne u čast nacije i u nezavisnost Jugoslavije. Srdačno je podvukao saradnju sokolstva i vojske i pozvao braču da sokolsku organizaciju u Slavoniji podignu na visinu odlučne, borbene falange. Na posletku je još jednom uzeo reč starešina, brat Maksimovič, poziva-juči članstvo da u svakom svom radu ima uvek na misli da pravi Soko mora biti uzor svakom drugom grada-mnu, seljaku ili radniku; i da Sokolstvo treba da predstavlja organi-zaciju u koju čitav narod može da se ugleda. Za vreme čitave smotre svirala je sokolska muzika razne narodne pe-sme, naročito Zrinjsko-frankopansku koračnicu, sokolski marš itd, a smotra je završena sviranjem i peva-njem himne »Hej Sloveni«. Svi govornici su bili sa največom pažnjom saslušani. a burno odobravanje, koje je pozdravljalo njihove reči, najbolji je dokaz koliko oduševljenje je ova smotra izazvaia i od kolikog je značaja ova priredba bila za jačanje naše nacionalne svesti u ovom kraju. Sve je to u prvom redu zasluga va-Ijanog i retko agilnog sokolskog društva u Borovu, a naročito njegovog starešine, brata Tome Maksimoviča, koji se svim snagama založio za to, da ova lepa sokolska priredba što bolje uspe. Pored njega, treba pod-vuči i agilnost brače podstarešina, Bor. Jeričeviča i inž. Gregoriča, zatim tajnika Granjaša, načelnika Hri-berskog i prosvetara, sestre Mirjane Pražič. Povodom smotre u Borovu, pošto su na njoj bili prisutni izaslanici ti više okolnih sokolskih društava i ie-ta, održana je konferencija svih tih jedinica, za.iedno sa članovima uprave društva Osijek, kojoj je sa Strane Saveza prisustvovao i brat Niko Bar-tulovič. Na toj konferenciji govorilo se o organizovanju živi je sokolske delatnosti na čitavom području oko Vinkovaca, Borova i Vukovara. o ši-renju sokolske štampe, o podizanju narodno-odbranbenog duha itd. Pored ostalih, uzeo je na toj konferenciji reč brat Toma Maksimovič, koji je svim okolnim četama obečao punu moralnu i materijalnu pomoč i pot-poru Sokolskog društva Borovo,, u svim njihovim poduhvatima. Svi su se složili u tome, da 11 današnjim vremenima akciju treba udvostručiti, a zatim su izaslanici župe Osijek pošli cIs posete čete u Petrovcima. Lova-su, Opatovcu i Veri. Zahvalnica kancelarije Nj. V. Kralja Prvi zamenik starešine Saveza SKJ, brat E. L. Gangl, primio je 25 o. m. iz kancelarije Dvora Nj. V. Kralja pismo ove sadr- žine: Poštovani Gospodine, — po Najvišem nalogu čast mi je izjaviti zahvalnost na ro-doljubivim željama i izrazi-ma odanosti, koje ste izvo-leli uputiti Njegovom Veličanstvu Kralju, Njenom Veličanstvu Kraljici Marijii Njegovom Kraljevskom Vi-sočanstvu Knezu Namesni-ku i Kraljevskom Domu, sa godišnje glavne skupštine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. Ministar Dvora, Milan Antič, s. r- NAŠE SOKOLSTVO U AMERICl »Sokolska Zastava«, organ jugoslo-venskog sokolskog društva Buenos Aeires I, donosi na uvodnom mestu članak posvečen trinajstogodišnjici sokolskog rada Sokolskog društva u Buenos Aeiresu. Članak prikazuje po-stanak društva, koje je u godini 1939 imalo 70 članova, a več koncem iste godine se povečalo na 280. Docnije je osnovano Sokolsko društvo »La Pa-ternal«, koje je saradivalo sa sokolskim društvom Buenos Aires 1, ali.je usled razmirica raspušteno. U društvu je dolazilo do još nekih razmirica, koje su ometale njegov napre-dak. Pregled istorije Srpskog Sokola u Sarajevu (Nastavak) Odmah posle »Prosvjetine« proslave, povela je župa bosansko-herce-govačka življu akciju za osnivanjem pobratimskih, antialkoholnih sekcija, koje če razviti sokolsko - pobratimski rad na selu, gde ga nije bilo. »Ako želimo da našem sokolstvu osigura-mo budučnost, da ga postavimo na čvrste temelje i da s njim preporodi-mo naš narod, moramo ga prenijeti i učvrstiti na selu«, kaže se u okružni-ci Zupe od 29 oktobra 1912 g. Zu-pa je želela da se sokolsko - pobra-timska ideja, koja je uhvatila korena u Krajini i jednom delu Hercegovine, raširi i po ostalim krajevima Bosne 1 Hercegovine. U tu svrhu izdavala je potrebna uputstva i taj rad Zupe nije ostao bez uspeha. S takvim rezultati-ma sokolskog rada ušlo se u 1913 godinu.*) Zbog nedostatka drugog materija-la, poslužiču se rečima brata Jove Popoviča iz »Spomenice II pokrajinskog sleta Sokola Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu«, koje vrlo lepo ka-rakterišu rad srpskog sokolstva u Bosni i Hercegovini u ovom periodu. *) Osma godišnja skupština »Srpskog sokola« u Sarajevu održana je 6(19) januara 1913 g. One se, što je sasvim razumljivo, odnose i na rad sarajevskog »STpskog sokola«. »Godine 1912 i 1913«, kaže brat Popovič, »su godine velikih politič-kih dogadaja, značajnih po držanje 1 rad Srba B. i H. a po tom i za akciju naših sokola. Veliki i neoee-kivani uspjesi koje je postigla srpska vojska u balkanskom ratu proizveli su največe oduševljenje u sokolskim re-dovima. I oni koji su vodili našu sokolsku organizaciju kao i oni koji su bili organizovani kao vojnici njezini, dolaze do uvjerenja da se naše sokolstvo mora potpuno staviti u službu našoj nacionalnoj želji i težnji, da s njom treba da živi ili da ga nesta-ne. U sokolanama našim otvoreno se pjevaju bojne pjesme. Otvoreno se veliča Kralj Petar i odaje priznanje srpskoj vojsci i Srbiji. Naročito je borbena i aktivna srednjoškolska om-ladina koja se okuplja u sokolske redove i raspaljuje revolucionarno o-duševljenje medu svojom družinom. Ali to pojačava podozrivost austrij-skih upravnih vlasti. Uho i oko au-sirijske policije preneseno je u naše sokolane. Zbiri nam prate rad u unu-tiašnjosti B. i H. kao i izvan njezi-nih granica. Tražio se kakav bilo povod da se omete revolucionarni po-kret i revolucionarno raspoloženje ko- je je zavladalo u našim sokolanama. I čim se za to dala prilika u ska-darskoj aferi, proglasile su auslrijske upravne vlasti 2 maja 1913 iznimne m jer e nad ejelokupnim srpskim življem u B. i H., a svim srpskim ustanovama zabranile su rad. Od toga dana naše su sokolane zatvorene i sva imovina u njima zaplijenjena«. XVII Medutim, ovakvo držanje državnih vlasti prema sokolima i ostalim srpskim društvima jačalo je njiho-vu otpornu snagu. Pretstavnici ras-puštenih društava, a naročito istak-nuti sokolski radnici, poveli su živu akciju da ta društva ponovo započ-nu sa radom. Iz nekoliko sačuvanih dokumenata vidi se kako je stvar tekla. 13 juna 1913 g., uputio je brat dr. Vojislav Besarovič pismo neko-licini sokolskih radnika, u kojem stoji: »Na našu zajedničku predstavku zemaljska vlada mi je javila, da ne može dozvoliti da raspuštena društva započnu ponovo svoj rad prije nego ponovo predlože zemaljskoj vladi pravila društvena. Naša do-sadašnja uzorna pravila se moraju u nekim sitnicama promijeniti. Isprav-Ijeni primjerak pravila Ti prilažem i molim Te. da odmah, preko Vašeg kotarskog ureda, napraviš na ze- nialjsku vladu prijavu, da namjera-vaš ponovo osnovati društvo i predložiš 5 primjeraka ovako ispravlje-nih pravila. Posebnu skupštinu radi toga ne trebaš sazivati. Čim dobiješ obavijest da je zemaljska vlada pravila pregledala, odmah sazovi skupštinu, na kojoj treba izabrati odbor.« Iz okružnice od 9 jula 1913 g., koja je upučena svima raspuštenim srpskim ^ruštvima, vidi se da je stvar sa obnavljanjem rada tih društava krenula drugim pravcern. U toj okružnici se kaže: »Zemaljska vlada stavlja sve ve-če zapreke ponovnom osnivanju ra-spuštenih srpskih društava. Radi toga su se 9 jula sastali njihovi pred-slavnici u Sarajevu 1 zaključili, da preko javnosti upute ovaj novi poziv raspuštenim društvima: Što su prestavnici raspuštenih društava o-čekivali i što su u svojoj molbi za obnovu ovih društava u prvome redu naveli, nije se dogodilo. Zemaljska vlada ni danas ne pokazuje da uvida nepravdu, koju je prilikom iz-nimnih mjera nanijela srpskom narodu, raspustivši pored socijalistič-kih samo srpska društva.« Okružnica zatim iznosi hronolo-ški, šta su prestavnici društava uči-nili, da se rad raspuštenih društava što pre otpočne, i na kakve se smetil je kod Zemaljske vlade naišlo: »Prestavnici su, 13 juna 1913, u-putili Vladi molbu, da se sva srpska društva, koja su iznimnim mje-rama neopravdano raspuštena, bez svakih dal jih formalnosti opet uspo-stave. Sadržaj te molbe je za javnost oštampan u »Narodu«, broj 308.« »Da je Vladi bilo stalo da se nanesena nepravda sanira, mogla je je-dnim potezom, jednim odobrenjem sva društva obnoviti. Ali Vlada je na ovu molbu odgovorila uglavnom negativno. Izgovor je bio da se mori formi zakona udovoljiti, t. j. da se mora svako društvo za se ponovo osnivati. Prestavnici su savjetovali raspuštenim društvima da i toj formi udovolje. Učinili su to, ne za to šlo bi priznali opravdanost iznimnih mjera prema srpskim društvima, vec samo zato da se što prije započne prekinuti rad. Da, medutim, Zemalj' skoj vladi nije stalo do forme zakona, nego jedino do toga, da omete rad srpskim društvima, biva sva-ki dan sve jasnije. Vlada je tražil® izvjesne izmjene u pravilima poje-dinih društava.Za te izmjene reče-no je da če biti neznatne. Sada vi' dimo da izmjene koje Vlada traŽ1 kod večine društava nijesu neznatne, več bitne i načelne prirode. Prestavnici stoga ne smiju dalje iči.« Na to se raspuštenim društvim® daju uputstva kako da postupe: Смрт Маријана Деренчима 29 пприла о. г. умро je у Горњем Милановцу и I маја сахрањен у Крагујевцу брат Маријан Деренчин, артиљериски капетан прве класе, командант артиљериског дивизиона и вишегодишњи претседник Отсека за чете Соколске жупе Крагујевац. Пок. Маријан Деренчин је рођен У Загреоу 1899 године. Син адво-ката Дсренчина, једног од познатих националних н политичких радни-к«, пок. Деренчин је учио средњу школу у месту рођења, учествовао као добровољац у ослобођењу Ме-ђумурја 1919, и затим стугшо у Вој-НУ академију у Београду. Свршив-ши нижу школу Војне академије, пок.Деренчин је 1921 ироизведен за артиљериског потпоручника и рае- поређен са службом у Косовској Митровици. Као један од ванредно способних и интелигентних офици-ра, пок. Деренчин је врло брзо nao у очи. Из Косовске Митровице пре-мештен ј« У Крагујевац, где је био командир батерије, командир у пи-ротехничком багаљону и, једно вре-мс, члан комисије за израду арти-љериских правила. Из Крагујевца је °тишао у Горњи Милановац за ко-манданта артиљерискрг дивизиона Соколац још од детишства, као такав је и учествовао у ослобођењу Међумурја, пок. Деренчин је у Кра-гујевцу развио ванредну соколску активност и за неколико година ра-да оставио за собом светао траг као мало који други. Свршивши со-колски просветни течај у Новом Са-ду, пок. Дерснчин је ушао у Управу Соколског друштва Крагујевац-Ма-тнца. Тако ,ic основао коњички от-сек и био му вођа до одласка из Крагујевца. Тамо је са ванредном преданошћу и искреношћу радио многе друге послове. Тамо је, једно време, био и заменик друштвеног старешине. Али се његова права со-колска делатност тек потпуно изра-зила у Соколској жупи Крагујевац. Као члан управе Жупе, пок. Дерен-чин је неколико година био прет-седник Отсека за рад на селу. И ако дете Загреба, пок. Деренчин је био са осећањем и схватањем потреба нашег села као да је рођен у LLly-мадији. Под његовим руководством, Соколи Жупе Крагујевац живо су улазили у села. Од једне чете, која је 1931 постојала у Великом Шиље-говцу, за пет година тај број је на-растао на стотину. Пок Деренчин је све те чете обишао, сваку је упу-тио у посао, свакој је дао основе за рад. „Непрегледним пољима Отаџбине, говорио је он — као ви-хор је прелетела соколска мисао, обарајући испред себе све пороке и задржавајући својим врелим дахом реку најезде туђинских новина ... Наше је да улетимо у тај вихор.пре него што он, недовољно помогнуг, малакше." И заиста је пок. Дерен-чин улетео у тај вихор и сав се за-ложио да поведе село, да га изведе из заблуда, да га упути на прави соколски пут. Кад је организовао чете по Шумадији, повео их је и у Сарајево, и Загреб, и на зборова-ње у Мостар. Заслуга пок. Дерен чина је велика Жупска соколска изложба која је ишла од места до места у Шумадији и показивала разлику између соколског и несо-колског села. Пок.' Деренчин је ду-ховни творац и организатор многих хигијенских, пољопривредних и дру-гих изложби и течајева по сво-јим четама. Сеоско зборовање у Ја-години, покретни сеоски соколски одреди, течајеви за вође сеоских чета у Жупи — у главном су дело пок. Деренчина. И ако је на том послу он знао да прикупи и многе друге вредне соколске руке, ипак је у целом том послу он био онај који покреће, који води, душа ра-да, свуда је његов удео био лавов-ски. И човеку се чини као и данас да чује његове речи: „Само напред: Наставите где смо стали. Сутра ви-ше него данас. Соколско дело изи-скује целе људе и непрекидан iianop.'1 Пок. Деренчин, део и у непре кидном раду, остао је на соколском послу све док ra тешка болест ни.је потпуно бацила у постељу и однела. Сахрашен је у Крагујевцу 1 ма.ја о. г. уз огромно учешће Сокола, официра и грађана. На одар је цо-ложено 13 венаца, међу којима вен-ци Соколског савеза, Соколске жу- пе Крагујевац, Соколског друштва Крагујевац .матица, коњичког отсе-ка Соколског друштва Крагујевад матица, Соколског друштва Горњи Милановац и други. Пред Сокол-ским домом опростио се са са пок. Деренчином, старешина Соколскс жупе Крагујевац, а над гробом је-дан друг официр. Милоје А. Павловић Zrinsko-frankopanske proslave Sokolsko društvo u Valjevu je, kao i svake godine, na dan 30 aprila priredilo komeinorativnu proslavu, u znak sećanja na tragičnu smrt narodnih velikana, Zrinskog i Frankopana. Prvi zamenik starešine, Dragutin Ro-gić učitelj, je u lepom predavanju prikazao život i rad nar. mučenika. Sokolsko društvo Pag je i ove go- dine proslavilo dan tragične smrti naših narodnih velikana, Petra Zrinskog i Franje Frankopana. Brat prosvetar, Juraj Dobronič, održao je prigodno predavanje,, a Živko Kustič recitovao je prigodnu deklamaciju, dok je gla-zba svirala »U boj u boj«, i »Franko-panku«. Poseta je bila vrlo dobra. Telesno vaspitanje u stranom svetu GIMNASTICKO PRVENSTVO NEMAĆKE Prošle nedelje održana su zaključna takmičenja za prvenstvo nemačkih gimnastičkih društava u Flensburgu. Od svih društava koja su učestvova-la u ovom takmičenju, a kojih ima oko 12.000, jedino društva u Minhe-nu, Leuni, Stutgartu i Vilingenu do-šla su do konačnog takmičenja. Ko-načni rezultat je bio: pobeda gimna-stičkog društva u Leunu, čiju mom-čad satavljaju vežbači Frajer, Oto, Klajne, Miler i Kreč. DRŽAVE ROJE UČESTVUJU NA LINGIJADI Rok za prijavu na Lingijadu je prošao i zajedno se prijavilo 29 država, sa 7.200 vežbača, koji če uče-stvovati u takmičenjima. Sem gotovo svih evropskih država, na Lingijadi če učestvovati i Južna Afrika, Irak, Turska, Indija, Australija, Nju Ze-lfnd, te Severoamerička Unija. PREDLOŽI VEŽBI ZA ŽENSKE KATEGORIJE Zaključkom zbora župskih načelnica od 21 aprila o. g. produžen je rok z i podnošenje predloga vežbi za ženske kategorije za II slet Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, 1941 godine. Prema tome zaključku Načelništvo saveza primače predloge do 31 maja 1939 g. zaključno, Program svejunačkog sleta u Sofiji Kako je poznato, ove godine odr-žava se u Sofiji veliki slet Bugarskih »Junaka«, od 8 do 12 jula. Prilikom boravka u Beogradu, dao nam je brat Josip Bureš, »glavator« bugarskog Junačkog saveza, ovaj raspored tog velikog sleta: Glavni sletski su 9 i 12 juli. Nara-štajski dan je 11 juli. — 8 i 10 jula su utakmice i to: S jula: utakmice u Strojevim vež-bama bugarskih junačkih društava. Sva društva takmiče se u što boljoj izvedbi Strojevih vežbi. Ocenjuje se izvedba, brojčanost i udaljenost od Sofije, tj. za svakih 50 kilometara udaljenosti od Sofije društva dobija-ju po jedan bod. Ista takva skala u-stanovljena je i za brojčanost društva. 8 jula po podne: Glavni pokusi na sletištu; — naveče »ZARJA«, ceremonija slična onoj iz g. 1935, za poginule Junake i rodoljube. 9 jula: u 10 časova »Moleben«. Posle molebena otvaranje Sabora, koga če izvršiti Nj. V. Car Boris. Posle otvorenja svečana povorka, u kojoj učestvuju Junači, Sokoli i ostali gosti. Popodne je Glavni javni čas, na kome nastupaju i jugoslovenski Sokoli i sokolice. 10 jula: celi dan utakmice na spravama, lakoj atletici, plivanju, teškoj atletici i 10-boju. 11 jula: pre podne naraštajske u-takmice, popodne Glavni naraštajski dan, nastupa i jugoslovenski sokolski naraštaj. Navečer: u Narodnom Teatru velika junačko-sokolska telo-vežbena akademija. 12 jula (Petrovdan): Glavni sletski dan. Do podne finalna takmičenja. Posle podne: II Glavni javni čas na sletištu. Nastupaju Junači, Junakinje, Sokoli, Sokolice i ostali gosti. Tom prilikom biče i sletske igre u odboj-ci, košarci i ostalim takmičarskim igrama. Navečer biče priredena velika ba-kljada kroz ulice Sofije. I.P.S. SOKOLSKI SLET U OSIJEKU Na Duhove, 28 i 29 maja, održače sokolska župa Osijek svoj XI Župski sokolski slet. Na ovaj slet doči če i mnoge sokolske jedinice iz okolnih župa. Poslednji broj osječkog sokol-skog mesečnika »Bratstvo« donosi ovaj apel: »Danas, više nego ikada ranije, potrebno je da se okupimo, da pogledamo jedan drugome u oči i da kažemo: na okupu smo! Otadž-bino, tu smo!« Idejna skica za llsveso-kolski slet u Beogradu Idejna skica programa za svesokol-ski slet u Beogradu, koja je jedina bila nagradena od žirija, a koju je izradio brat Bogoljub Krejčik, profesor iz Beograda, sastavljena je tako da je u n joj predviden detaljan raspored za dvanaest raznih sletskih priredaba, koje bi obuhvatile preko 20 dana. Ove priredbe su rasporede-ne tako da bi prva otpočela več 6 septembra 1940 godine, t.j. sa danom kada Mladi Kralj ulazi u svoju 18 godinu (Štafetni poziv na slet), a završna bi se održala 6 septembra 1941 g., t.j. sa danom punoletstva (Dani vojske). U nagradnoj skici predvidena je i detaijno obradena Sletska scena, koja nosi naslov »1804—1918«, a ima-ia bi za cilj da prikaže, pomoču vojske, simboličkih vežbi, muzike, recitacije, kostima i svetlosnih efekata, sav period nacionalne istorije u kome je život Dinastije Karadordeviča bio tako čvrsto povezan sa životom celoga naroda i u kome je Dinastija Karadordeviča sa narodom ostvarila petvekovne ideale. U prologu bi se prikazao dolazak Slovena na Balkan, invazija tudina i Kosovska tragedija. Sama scena bi imala tri glavna momenta: Prvi ustanak, Balkanski rat, Svetski rat (robovanje - oslobodenje i ujedinjenje). — Epilog bi bio apo-teoza Mladoga Kralja. U sletskoj sceni bi učestvovalo 2500 do 3000 lica, a izveii bi je Sokoli u saradnji sa vojskom. I. Sedlaček. * Očenjivački sud za natečaj za generalni program (idejni plan svih priredbi) svesokolskog sleta, koji če se održati 1941 godine, povodom punoletstva našeg prvog Sokola, Nj. V. Kralja Petra II, pregledao je sve ra-dove kojih je bilo ukupno 8, pa je doneo jednoglasnu odluku, da ni jedan rad nije u svemu prema konkur-su zadovoljio ideje samoga konkur-sa, i zato se prva i druga nagrada ne dodeljuje ni jednom od podnetih radova. Treča nagrada jednoglasno je dodeljena nagradnom radu pod »Motom Kruna SPP«, čiji je autor, posle otvaranja omota, utvrden brat Bogoljub Krejčik. Žiri je stao na gledište da u rado-vima »Sat lokomotiva« i u radu »1 irš« ima stvari koje se mogu vrlo zgodno iskoristiti za slet, pa se sta- lo na gledište da se autorima ova dva rada ponudi kao otkup i to: pr-vom »Sat sa lokomotivom« da se ponudi otkup od 1.500 din., a drugom, pod moto »Tirš«, da se ponudi otkup od 1.000 din. Ostali konkurenti mogu da svoje radove oduzmu iz Saveza kad to nadu za potrebno. »Društva, koja nijesu još predala pravila na odobrenje, neka pre-ciaju stara pravila bez ikakvih iz-ttijena. Ona koja su već predala iz-mijenjena pravila, ako im se odo-bre, neka na skupštinama riješe, da li mogu primili tako bitno izmije-njena pravila, i neka ponovo zatra-?e društvo si. neizmijenjenim pravi-lima.:< »Bez svega ovoga moglo je biti da je vlada, ma i čutke, uvidjela lju-tu uvredu, koja je čitavom srpskom narodu, prilikom iznimnih mjera, nanesena. Ali kad vlada zahtjeva i take izmjene, kao što je na primjer ukidanje srpske zastave kod pojedi-nih društava, onda se dalje ići ne n>o/.e. Ne preostaje drugo nego da 8Va društva u:tanu kao jedno i da tra/e usposta’ ljanje svoje, kao što su bila prije ■ cnimnih mjera.« Okružnicu su, ispred društava: Soko, Pobratimstvo, Sokolska župa, Savez društava za borbu protiv alkohola, Svešteničko udruženje i U-čilc-ljsko udruženje, potpisali: Dr. Besarović, K.osta Božic i Dr. M. Joj- kić. Kao dopuna ovoj okružnici mo-}l' da posluži pismo brata Besarovi-od 11 jula, koje je upučeno nesolidni sokolskih radnika, a u kome stoji: »Na ovaj korak nas je prisilila vlada svojom nepredusretljivošću prema »Pobratimstvima« i traženjem velikih promjena u pravilima Župe. Rad na obnavljanju društava mora biti jedinstven, pa zato i mi sokoli, iako su od nas tražene vrlo sitne iz-mjene, moramo biti sa ostalim dru-štvima solidarni. Tu demo svoju solidarnost na taj način pokazati, da se u onim mjestima, gdje su pravila več odobrena, sazove skupština, pa da se na toj skupštini stvori za-ključak da se ne pristaje ni na ka-kve promjene, nego se želi prema starim pravilima raditi. U večini mje-sta več su pravila predložena, a u nekim i odobrena, pa u onim gdje lo nije učinjeno, neka se ne predaju promijenjena pravila. Provizorni rad, koji se vršio i prije nego su pravila odobrena, može se i dalje nastaviti ... Ovo stanovište od nas traži srpski ponos!« 20 avgusta 1913 g. primio je dr. Vojislav Besarović, kao osnivač Srpske sokolske iupe bosansko-her-cegovačke, odluku vladinog povere-nika za glavni grad Sarajevo, broj 30876, od 11 avgusta, koja glasi: »Prema naredbi zemaljske vlade, od 9 avgusta 1913 br. 167.564/1 čast mi je, uz povrat priloga, staviti Vam do znanja, da zemaljska vlada predloženu osnovu pravila »Srpske sokolske župe bosansko-hercegovačke« ne može primiti na znanje, jer u §§ 15, 20, 24 i 27 imade odredaba, koje su u opreci s §§ 4 i 10 zakona o društvima. U § 15 lit. a. g. c.*), u § 20 lit. v. i d., te nadalje u §§ 24 i 27 pravila postavljene su odredbe o nadzornicima okruga, sa sjedištem u okružnim mjestima, koji imadu da nadziru rad sviju sokolskih društava svoga okruga, a to stoji u protuslovlju s ustanovama § 4 zakona o društvima. Ne može se, na-ime, dozvoliti da se pojedini dije-lovi društvene uprave nalaze izvan onoga mjesta, koje je naznačeno kao sjedište društveno, te onde razvija-ju kakvo djelovanje. Nadalje imadu nadzornici okruga nad pojedinim društvima nadzorna prava, kojim se samostalnost društva odviše ograni-čuje, a to se protivi zakonu o društvima. Iz gore navedenog proizlazi da bi društvo, na temelju predloženih pravila, bilo protuzakonito, radi čega se na temelju § 7. zakona o društvima zabranjuje osnutak društva na osnovu tih pravila. *) Tačnije: d — primedba pisca. Proti ove odluke prost je utok na c. i kr. zajedničko ministarstvo fi~ nansija u Beču, u roku od 30 dana, itd.« Ispod datuma prijema, napisao je dr. Besarović olovkom: »Uložio u-tek 3/9 13, kao u formularu B(e-sarovič).« U formularu utoka koji je upu-čen c. i kr. zajedničkom ministar-slvu finansija, izmedu ostalog, stoji i ovo: » ... U to doba bio je na snazi zakon o društvima, koji i danas po-stoji, te je potpuno nerazumljivo, da se ista pravila pri istom zakonskom stanju jedan put smatraju da sa-svim odgovaraju zakonskim propisi-ma, dok se drugi put tvrdi, da se te odredbe protive zakonskim pro-pisima .. . Nije ovdje na mjestu da ističemo, koliko je štete naneseno tolikim srpskim društvima, odredbama iznimnih mjera. Pedeset i četi-ri sokolska društva, kojima je svrha da fizičkim jačanjem podižu svoje članove, morala su za toliko mjese-c.i obustaviti svoj korisni rad. Da su te mjere bile neopravdane, vidi se najbolje po tom što su bile u najkračem vremenu i ukinute. Svaki nepristrasni posmatrač prilika mo- rao je očekivati, da če se ta neprav-da, koja je nanesena srpskim društvima, na taj način donekle sanirati, pa da če se dozvoliti rad po i-stim pravilima. Na žalost smo se prevarili. Na veliko naše iznenade-nje vidimo da se, pod plaštom zakona, nastoji omesti rad ove ustanove, kojoj je svrha da njeguje gim-nastiku t. j. da u fizičkom pogledu narod podiže. Ovo riješenje visoke vlade dovodi nas do uvjerenja, kao da joj je upravo do toga'stalo, da se onemoguči podizanje srpskog naroda u fizičkom pogledu, a smatramo da se ovakav korak, koji nika-ko nije izraz jednakopravnosti prema pojedinim grupama narodnim, ne može smatrati pravednim. Promjene, koje se sada traže, mo-tivišu se time, da su u interesu bo-ljeg napretka društva. U smislu jasna slova zakona (§ 7) zemaljska uprava može uskratiti odobrenje pravila samo onda, ako pravila sadrže u sebi odredbe, koje se protive zakonu. Takvih odredaba u pravilima nema, pa je za to uskračivanje o-dobrenja pravila protuzakonito.« (Nastaviće se) prof. Hajiudin Ćurić Zasluženo odlikovanje dobrih strelaca Ceneči patriotski i za vojsku od velike koristi rad sokolskih jedinica, sa najvišeg mesta odobreno je da se i članovi streljačkih otseka sokolskih jedinica raogu odlikovati vojničkom medaljoni »Dobrom strelcu«,, ako is-pune uslove, koje Gospodin Ministar vojske i mornarice propiše naroči-tim Pravilnikom. Pravilnik za dodeljivanje vojničke medalje »Dobrom strelcu« članovima streljačkih otseka sokolskih jedinica propisan je od Strane Gospodina Ministra vojske i mornarice i otštam-pan u Službenom vojnom listu Br. 7 od 1938 godine na strani 245-247 (vidi knjigu »Potrebna znanja za sokolske streljačke otseke« — strana 230—236). Po ovom Pravilniku kod pojedinih društava, kod kojih su postojali stre-ljački otseci i za koje su trebovane vojničke medalje »Dobrom strelcu« za 1938 i 1939 godinu, izvršile su u-takmice po Pravilniku za izvodenje utakmica u gadanju u Sokolstvu (vidi knjigu »Potrebna znanja za sokolske streljačke otseke« — strana 203). Po propisanom Pravilniku za dodeljivanje vojničke medalje »Dobrom strelcu« od strane Gospodina Ministra vojske i mornarice imena odlikovanih članova streljačkih otseka sokolskih jedinica imaju se oštampati u Sokolskom glasniku. Osim toga odlikovanim se imaju izdati i Diplome od strane Saveza Sokola K. J. Streljački otsek načelništva Saveza Sokola K.J. do sada je primio spi-skove sa imenima odlikovanih od sledečih sokolskih jedinica: SOKOLSKA ŽUPA NIŠ Sokolsko društvo Blace — četa BARBATOVAC: 1. Brat Radivojevič J. Radul, — 2. Brat Kovačevič V. Radoljub, — 3. Brat Milutinovič R. Milomir, zem-ljoradnici iz Barbatovca, srez Proku-pački, banovina Moravska. Sokolsko društvo Boljevac — četa VRBOVAC: 1. Brat Stamenovič S. Mitar, — 2. Brat Miloševič 2. Zivojin, — 3. Brat Antič A. Vladimir, zemljoradnici iz Vrbovca, srez Boljevački, banovina Moravska. Sokolsko društvo Podujevo — četa DUBNICA 1. Brat Andrijaševič Radosav učitelj, — 2. Brat Suica Milorad, zemljo-radnik iz Dubice, srez Lapski, banovina Moravska. Sokolsko društvo Aleksinac — četa TEŠICA: 1. Br. Mladenovič Konstandin, — 2. Brat Spasič Borivoje, — 3. Brat Miljkovič Miodrag, zemljoradnici iz Tešiča, srez Moravski, ban. Moravska. SOKOLSKA ŽUPA SKOPLJE Sokolsko društvo Priština — četa DONJA GUŠTERICA: 1. Brat Mladenovič C. Dušan, — 2. Brat Markovič G. Jovan, — 3. Br. Milovanovič P. Božidar, zemljoradnici iz Donje Gušterice, srez Gra-čanički, banovina Vardarska. Medalje »Dobrom strelcu« dobiče gore pomenute bratske sokolske je-dinice od svojih nadležnih vojnih o-kiuga, kojima je več naredi n izda-tak. Diplome za odlikovane poslače na-čelništvo Saveza Sokola K.J. preko bratskih sokolskih župa. Zelja bi nam bila da bratske župe predadu diplome i medalje odlikovanim na svečan način. Načelništvo Saveza Sokola K.J. i sa svoje strane čestita odlikovanim članovima streljačkih otseka gore po menutih bratskih sokolskih jedinira i preporučuje i ostaloj brači da ovoj grani sokolskog rada pokloni punu pažnju, čiji uspešni rad ide za dobro Kralja i Otadžbine. Referent streljačkog otseka, pukovnik, Dim. S. Pavlovič Okružni sastanak u Belom Manastiru U nedelju, 30 aprila, održan je u Belom Manastiru okružni sastanak društvenih i četnih načelnika iz belo-manastirskog sokolskog okružja. Od 10 sok. jedinica bilo je zastupljeno 7. Od strane načelništva župe prisu-stvovali su: br. ing. Kvapil, br. Srb i sestra Savadinovič. Na sastanku je rešeno, da se okružno takmičenje de-ce održi 14 maja sa početkom u Belom Manastiru. Sastavljen je raspo-red sudaca za ovo takmičenje. Zatim je rešeno, da se 2 jula na području ovog okružja održe medudruštvena i medučetna lakoatletska takmičenja, i to izmedu ovih sok. jedinica: Jagodnjak — B. Manastir u Jagod-njaku; Br. Vrh — Sečerana — Kne-ževo, u Branjinom Vrhu; Kneževi Vinogradi — Darda u Kneževim Vi-nogradima. Takmičenje če se vršiti u skoku u dalj, u skoku u vis, u ba-canju kugle i u trčanju na 100 m. Takmičiti če se moči samo oni vež-bači, koji znaju ovogodišnje proste vežbe. Dana 30 jula održat če se a Belom Manastiru okružno lakoatlet-sko takmičenje. B.S. Pred n&š gimnastički susret sa Francuskom Ministarstvo fizičkog vaspitanja naroda je aktom br. 2871, od 20 a-prila, dozvolilo da naša sokolska gim-nastička vrsta može iči u Pariz i Var-šavu da reprezentuje našu zemlju u vrhunskoj gimnastici. Na tim utak-micama če se nastupiti u belom »o-limpijskom« odelu (vežbačkom) sa državnim grbom na prsima, a i u sokolskom vežbačkom odelu. Konačne utakmice če se održati 7 maja, u Mariboru, i na njima če se izabrati naj-bolja osmorica koji če, sa sudijama, 8 maja, krenuti za Pariz. Sa našom vrstom putuje još Ivan Kovač, kao voda i sudija, Macanovič Hrvoje kao suaija, Antosijevič Eduard kao sudija i Štukelj Leon kao voda vrste. Francuski gimnastičarski savez za-tražio je od Saveza Sokola fotografije naših takmičara, da bi u pariškim novinama razvio što življu pro-pagandu za ovaj gimnastički dvoboj. S obzirom na rezultate poslednjih medunarodnih gimnastičkih utakmica, održanih 1938 godine u Pragu, gde su se jugoslovenski Sokoli bolje plasirali od francuskih gimnastičara, za svega jedan bod razlike, interes u francuskim i ostalim gimnastičkim krugovima, za ove utakmice, je vrlo velik. I. Sedtaček Čitajući novine... Da se zna!... Pišu nam iz Metkoviča: Sokolsko društvo u Metkovićima, po uputi svojih članova koji se nala-ze u dobrim poslovnim vezama sa I Osječkim mlinom na valjke, obratio se je ovome molbom da bi, s obzirom na produ njegovoga proizvoda u Met-kovičima, pripomoglo jednim doprinosom izgradnju sokolskoga doma, koji se podiže kao spomenik Kralju Petru Velikom Oslobodiocu. Mlin je poslao društvu svoj doprinos od di-nara deset. Naše društvo je povratno mlinu ovih deset dinara. Spo-menuti mlin jedan je od največih u državi, a u Metkovičima ima veoma dobrih mušterija, članova našega društva. Čitajte i širite „Sokolski Glasnik" Први збор четних нвчелникп друштва Приштина Soko vojnik'1 Biti vojnik — želja mi je bila, koju duša davno mi je krila! Ta mi želja srce osvajala, u mom radu mnogo snage dala. Sada mi je želja ostvarena, davna nada sad je ispunjena! Ja sam vojnik — moje srce kliče, u mom biču divna sreča niče! Soko jesam od mladosti rane Sokolstvu sam posvetio dane. Svome rodu uvek služit želim, svojom snagom i životom celim! Sada kad sam redov vojske slavne kojoj nikad neče biti ravne, Ja sam srečan kao čuvar doma — ja sam vojnik — kličem glasom groma! Mijo Matešić, redov-planinac, Sušak *) Kolikom radošču polaze Sokoli u vojsku ,neka svedoči i ova pesmica jednog Sokola, člana sokolske čete Generalski Stol, koji služi svoj rok u 2 planinskom puku u Sušaku. Ha дан 16 априла у соколском дому Приштина одржат је први збор четних хачелника. Обзиром, да у овој години имамо неколико значајнијих соколских манифестација, и то: јубиларни слет у Љубљани, слет Приморских жупа у Сушаку ,посету Скопске и Цетињске жупе Косову пољу, при- ништво са члановима техничког и просветног одбора. Друштвену у-праву заступали су браћа Вирије-вић Недељко, просветар и Николић Радомир ,тајник, а збором је руко-водио начелник, брат Ивчић М. И-иан, пешад. наредннк водник. Ре-шено је да се пршодом посете Ко-сову, наше и Цетињске жупе, одр- годом 550-годишњице Косовске бит-ке; и прославу тридесетгодишњи-це постојаша соколског друштва Приштина, која ће се одржати сеп-тембра, а којом he се приликом, поред прославе, извршити и освеће-ње друштвене заставе, то је начел-ништво друштва у заједници са друштвеном управом, почело ак-тиино радити на припреми за ову прославу, за коју су сврху одре-ћени разни одбори На збору четних начелника били су застуиљени делегати-начелници из сеоских соколских чета: Суви До, Доња Гуштерица, Јањево и Ко-моран, а од стране друштва начел- жи штафетно трчање од манастира Грачанице и Самодреже. Долазак штафета на Газиместан код споме-ника, да буде у часу, када се завр-ши помен, где ће друштвено старе-шинство примити буктиње, и тиме одати пошту борцима за слободу и уједињење. Присутни су са одушевљењем прихватили иредлоге брата начел-ника, пошто у брату Ивчићу виде иожртвованог соколског радника, који је указао пут омладини, како треба волети соколске редове. На челу друштвене управе налази се старешина брат Спирић Димитрије, учитељ. Jedan hrvatski časopis preneo je nedavno prikaze o jednoj hrvatskoj knjiži, pod naslovom: »Strani glasovi o tom i to m d e I u«. A ti strani glasovi, to je »Slovenec« / »S r p s k i K n j i ž. glasnik«. Čak i da podemo sa gledišta tri posve odvojene narodne individualno, sti, u jednoj istoj državi, — izraz »strani glasovi« bio bi prejak. Tako mi nikako ne verujemo da n. pr. »Journal de G e n e v e pisanje »N eu e Z ti r i c h e r Zeitu n ga« naziva stranim glasom, a mi smo i-pak barem za mrvičak (ako ne i vrlo mnogo!) bliži jedni drugima, nego li Nemci i Francuzi u Švajcarskoj. I z ar je onda čudo, ako ovih dana jedan klerikalni list napada zagre-bačku »Riječ«, što je Jovana Dučiča nazvala »našim pjesnikom«? Jer J. Dučič bi prema ovom kriteriju, za Zagreb trebao da bude isto tako stran pesnik, kao Rabindranath Tagore; kao što bi i Nazor, ili Domjanič trebali da budu strani za Beograd, ma da su n. pr. stalni saradnici »Srp. Knjiž. glasnika« (a Dučič je bio stalni saradnik zegrebačkog »Savreme. ni kad) * Klerikalna »H r v at s k a straža« ima nedeljni prilog »Z a n aš e n a j-mlade«, dakle za hrvatsku katolič-ku decu. U poslednjem nedeljnom broju, taj samozvani stoprocentni hrvatski i stoprocentni katolički list, na čitavoj polovini tog dečjeg priloga, objavijuje sliku kancelara g. Hitlera u krugu dece, a ispod te slike, pod naslovom »M ali č e s t i t a r i«, na-lazi se zanosna pesma nekog stopro-centnog klerikalnog »gaulajtera«, koji se, sa ovakim »čisto hrvatskim» i »čisto katoličkim« pitanjem obrača hrvatskoj katoličkoj deci: »Sto mislite, djeco, . o veseloj družbi, što se eto našla u visokoj službi, da rodendan čestita samom vodi svome, zaželi mu sreču, dug život dabome. A voda ih Hitler za ruke tad uze, zato smijeh, veselje tu djecu obuze. Jer visoku dužnost rijetko dijete ima, da čestita eto svojim najvišima. Čestitka je djece najdraža bila njemu, na ovoj to slici vidimo po svemu.« Još samo fali, da se na časovima veronauke umesto »Hvaljen Isus/«, u-vede pozdrav »Heil... /«, pa da sto-procentno hrvatsko katoličanstvo »Hrv. Straže bude stoprocentno glajhšaltovano!... * Citirajuči nedavni govor potpret-scdnika slovačke vlade, dr. Tuke, koji /e rekao da je interes Slovačke da se što tešnje i potpuno ukopča u nemač-ki životni prostor, »Narodna Jednota«, organ jugoslovenskih Slovaka, pita: »Kako se to slaže sa onom be-snom propagandom za »samo-stalnu« i »nezavisnu« slovačku državu? 1 kome je bila potrebna takova nezavisnost?« Odgovor je jasan: Bila je potrebna g.g. Beli Tuki, Sidoru i Machu, kao što je i kod nas potrebna frankofur-timašima oko »Hrv. Straže« i td, — pošto ni na kakav drugi način nebi mogli da dodu do reči u narodu. * Pratim redovito list koji nosi naslov »W o r t und Bil d, Slavo-n i sc he r V o I k s b o t e*, koji iz-lazi kao ilustrovani prilog lista »S I a-wonischer V olksbot e«, a koji izlazi u Osijeku, varoši Kraljevine Jugoslavije. Podvlačim ovo »Kraljevine Jugoslavije«, ne zato što čitaoce hoču da poučim gde se nalazi Osijek, več zato što oni koji stalno čitaju i prima-ju taj »W o r t und B i I d« moraju zaista da se pitaiu da li se Osijek nalazi u Jugoslaviji... Jer taj list koji je ipak odgovoran našim zakonima i koji se razašilje sa jugoslovenske teritorije, kr oz čitava 52 broja u go-dini ne objavijuje niti jednog reda koji nebi bio ispunjen Nemačkom, i po kome bi se moglo zaključiti da izlazi u Jugoslaviji, pa niti kada se radi o največim državnim praznicima, kao što je prvi decembar, itd. Umesto odgovora, neka nam »S l a-w o n i s c h e r V o 1 k s b o t e« kaže, šta bi se dogodilo nekom listu koru-ških Slovenaca, ili gradiščanskih Hrvata, kada bi tako postupao? Engleska vojska nakon obavezne službe Uvodenje vojne obaveze u Engle-skoj dogadaj je od tako velike važnosti, da se sva svetska štampa bavi pitanjem daljnjeg razvoja britanske oružane snage. Do sada se engleska vojska bazirala na dobrovoljačkoj službi i bila je podeljena na t.zv. profesionalnu i te-ritorijalnu vojsku, kojoj če se sada pridružiti i vojska sastavljena iz voj' nih obveznika. Za sada če biti pozvani pod oružje regruti samo dvaju godišta, čiji broj iznosi oko 600.000. Njihova služba če biti 6-mesečna. Kada se govori o velikim operativnim vojskama ostalih nacija, ovaj broj se čini premalen, ali on u stvari pret-stavlja samo aktivnu vojsku, prema mirnodopskom standardu. Ni aktivna vojska Francuske, koja je sastavljena iz vojnih obveznika, nema više od 600.000 ljudi; ali u slučaju potrebe ona se, za najkrače vreme, uvečava silnim rezervama. Sigurno je da i engleska vlada ima nameru da prošin vojnu obaveznost na ostala godišta, ali trenutno to nije mogla da pro-vede samo zato, što je tehnički ne-moguče, u mirnom vremenu, da se u jedan mah dovede pod krov više od 600.000 ljdi. Sto se tiče celokupne snage Engle-ske, treba imati na umu da Velika Britanija poseduje oko 300 ratnih la-da svih vrsta, te da engleska mornarica broji 128.000 vojnika u aktiv-noj mornarskoj službi i 40.000 u rezervi. Sem 'toga postoji i avijacija, koja sa svojih 2.500 aviona prve li" nije kod kuče, 600 aviona prve linije preko mora i 1000 ostalih aviona, broji oko 164.000 ljudi. Citava vojna snaga Engleske na kopnu, na moru i u zraku, broji dakle danas u aktivnoj službi, oko 1.120.000 ljudi, što se, sa pozivom rezervista i teritorijalne vojske, može povisiti na 1.600.000. Treba imati na umu da je to stanje u aktivnoj službi, te da približno toliko broji i aktivna snaga nemačke kopnene, pomorske i avijatičke vojske. Konačno treba zabeležiti i izjavu engleskog ministra rata, da bi Engleska bila u stanju da istog trenutka, čim bi buk-nuo rat, pošlje u Evropu 19 divizija sa 380.000 ljudi; dok je na početku svetskoga rata, 1914, mogla da po-šalje samo 6 divizija, sa 120.000. SAOPŠTENJE UREDNIŠTVA I pored svih naših bratskih prepo-ruka, dogada nam se ponovo da narn je jedno ugledno i inače agilno društvo, tek 2 maja poslalo dopis, o priredbi koja je bila 24 aprila, i to dopis, koji je od reči do reči objavljen u jednom drugom listu, odmah dva dana nakon priredbe, 26 aprila Posve prirodno da smo dopis sms-sta bacili u koš, ali moramo i or/n’ putem protestirati protiv toga, da ffla koje društvo svoj glavni savezni organ smatra kao list koji nije vredan jednog originalnog dopisa, ved treba da, nakon deset dana preštampava to što su drugi listovi več objavili. Sokolska četa Šimanovci, župa Beograd, je podigla dom, koji još nUe potpuno dovršen, ali se u njemu iPa^ vrlo živo radi. Preduzeta je akcija> da se dom što pre dovrši. Kratke vesti iz našeg Sokolstva Kao uvod u proslavu 75-godišnjice postojanja l.jubljanskog Sokola, pri-redena je 24 aprila u operskom po-zorištu u Ljubljani svečana akademija svih telovežbačkih vrsta, koja je Postigla redak uspeh, jednako po sa-vršenstvu izvedbe, kao i po velikom broju gledaoca koji su do posled-ajeg mesta ispunili pozorišnu zgraža. Bili su prisutni takoder pretstav-n>ci vojske i civilnih vlasti, a naroči-to brojno su bili zastupljeni pretstav-nici starešinstva Sokolske župe Ljub-Uana i ljubljanskih sokolskih jedini-ca- U programu je učestovao i or-kestar 40 pešadijskog puka. Naročiti uspeh iniale su telovežbač-ke tačke, sestavljene od ljubljanske krače za ovu priliku. Brat Boris Gregorka je izradio simboličke vežbe •Prema napevu »Le naprej brez mi-ru«i a sestra Lidija Rupnikova imala -,e naročit uspeh sa nastupom 12 de-"'ojČica. Veonia se svideo i »Pohod« Paraštajaca. kao i vežbe članica, pod naslovom »Kresnice«. Burno su bile Pozdravljne vežbe naših medunarod-!l’h takmičara, Gregorke, Forte An-losijeviča i Vadnova. Ali največe zanimanje je pobudila nova telovežbač-ka kompozicija brata Dr. V. Murnika, u ohliku telovežbačkog plesa, na melodiju poznate Prešernove pesme *Luna sije«. Ova igra, koja se vrši uz Pratnju pevačkog hora, umesto muzike, izazvala je toliko oduševlje-n.ie da se morala nekoliko puta ponoviti. Na koncu je prikazana alegorija koja znači: Ljubljanski sokol se klanja najvišem Sokolu i pokrovitelju sleta, N.i. V. Kralju Petru II. - Akademija ,ie završena pevanjem *He,i Sloveni«. Na opšti zahtev, akademija je morala da se ponovi, nedelju dana doc-nUe, u operskom pozorištu. pa je i opet pozorište bilo do poslednjeg mesta zauzeto. * Sokolsko društvo u Kočevju, u Dravskoj banovini, podiže več duže ■vremena svoj novi dom, koji treba da- bude tvrdava .iugoslovenske narodne misli i sokolskog rada, u tom raju, g-(je je ranije tuda vlast ko-lonizrala toliko inorodnog elementa. Kočevsko Sokolstvo želi da bar u glavnom završi gradnju toga doma do 4 juna ove godine, kada če u Kočevju biti svečani nastup svih sokola 'z kočevskog kraja i iz bliže okoline. Potrebno bi bilo da se dom potpuno dovrši do jeseni, pa da več iduče sezone u njemu oživi sokolska delat-nost, koja je u tom kraju od večeg značenja nego ma u kom drugom delu naše otadžhine. Sokolstvo u Drav. banovini uvelo je za potpomaganje sokolstva u Kočevju t.zv. kočevski dinar, pa u torne treba da ih pomog-ne i ostalo jugoslovensko sokolstvo te da celo naše članstvo, koliko god mu je to moguče. podupre napore kočevske brače. * Sokolsko društvo Gospič, izvršiče 3 i 4 juna svečano osvečenje svoga doma. koji če nositi ime Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Prvi dan proslave prirediče se akademija, a sutra dan osvečenje i javna vežba. Odr-žače se i utakmica izmedti seoskih ^eta župe Sušak. za prelazni lovorov venac, dar Blaženopočiv.šeg Kralja Ujedinitelja. * Sokolsko društvo Horgoš priredilo je 10 aprila uspelu akademiji) na ko-J°j je, pored vežbi, izveden i pozori-sni komati »Seoska Lola«. Odziv Sradanstva bio je odličan. * U Sokolskom društvu Duga Resa isveli su 22 i 23 aprila članovi društva Zagreb III pozorišni komad >Svinja i miš« od Branislava Nušiča, a zatim pretstavu sa lutkama za de-cu, »Ivica i Marica«, što je ostavilo 'vrlo lep utisak u članstvu. * Sokolska četa Petrovci, župa Osi-Jek, ove godine na 11 juna otvoriče Syoj novo sagradeni dom, kojemu kumovati starešina sokolskog društva Borovo, brat Toma Maksimovič. *-eta je taj dom podigla svojim ma- rom i trudom i potporom imučnije brače iz okoline. * Sokolsko društvo V'elika Kikinda priredilo je 26 aprila oproštajno ve-če bratu Milivoju Popadiču, deneralu, koji odlazi na novu dužnost u Som-bor. Na večeri je uzelo učešča preko 150 članova, želeči time da pokažu nepodeljene simpatije koje je dene-ral Popadič uživao u gradanstvu i sokolstvu Velike Kikinde, a koje je na-ročito istakao u srdačnom govoru starešina društva. Dr. Petar Bojanič. Uzeli su reč i pretstavnici mnogih drugih udruženja, kojima se brat Popadič srdačno zahvalio. * Sokolska četa Ovsište, župa Beograd, odlučila je da u okviru Petrove Petoljetke podigne vodovod za svoje selo. pa je u tu svrhu sabrala več svotu od 70.000 dinara i nada' se da če uskoro započeti gradnjom. STRANCI U NAŠOJ PRIVREDI Ljubljanski »Trgovski list«, donosi članak »Crna nezahvalnost«, u kome ističe da u Evropi nema naroda koji je tako bez osečaja ksenofobije kao što smo mi„ pa ipak mnogi medu nama ne zaslužuju tu dobrotu i treba im pokazati odlučnu i čvrstu ruku. Oni su obožavaoci čvrste ruke i zato sa njima treba oštro postupiti. Ko živi medu nama, ko živi od jugoslo-venskog novca, taj mora poštovati jugoslovenske zakone, ili neka ide gde ga srce vuče. Dogadaji poslednjih dana pokazali su da se možemo osloniti na naše ljude. Zato u privre-di treba da pomažemo svoje nacionalne ljude i da smo obazrivi prema strancima koji su dokazali da zaslu-žuju naše poverenje. Zato se mora početi čvrsto zasnovana akcija da tuda preduzeča kod nas predu u domače ruke, jer to zahtevaju naši od-branbeni interesi.« »Duhovna pometenost doyela je čoveka do toga, da traži raznolike organizacije, sa isključivim ciljem da one oslobode čoveka svih nevolja i patnja, bez ličnog sagorevanja i duhovnog preporadanja. Nema napretka, niti sokolskog rasnog života bez duhovnog uzdizanja. Nema borbe spoljne, bez unutarnje. Nema vanjske pobede, bez pobede nad unutarnjim životinj-skim čovekom. Dok se ne otpočne pobeda izvojevati nad unutarnjim zlom, nemože biti niukom pravcu pozitivnog napredovanja.« Čeda Milič, starešina župe Mostar Iz slovenskog sveta JUGOSLOVENSKO - BUGARSKO PRIJATELJSTVO Slovensko društvo u Sofiji je pro-šlt nedelje priredilo veče posvečeno Jugoslaviji, na kome je prisustvovao i naš poslanik u Sofiji, g. Jurišič. Pretsednik društva, Stevčev, je u po-zdravnom govoru naglasio, da u današnjim teškim vremenima Bugari i Jugosloveni treba da se združe, rame uz rame, za zajedničku buduč-nost. ČES1 I SLOVAC1 U INOZEMSTVU U Parizu je počeo izlaziti list »Ce-hoslovačka stvar«, kao nedeljni list na češkom i slovačkom jeziku i kao organ Ceha i Slovaka koji se nalaze u emigraciji u zapadnoj Evropi. Cilj ovoga lista je, da Cehe i Slovake iz-van Češke i Slovačke obaveštava tač-no o dogadajima u domovini i osta-lom svetu, te da brani stvar čeho-slovačke državne zajednice i nezavi-snosti. Prvi broj objavljuje članak čehoslovačkog poslanika u Parizu, Osuskog, koji dokazuje da je pre-zident Maha postupio protuustavno, kada je dao svoj potpis na akt o protektoratu. List donosi i jedan telegram prezidenta Beneša, te priloge Jana Masarika itd. SLOVACKA U ODNOSIMA IZMEDU NEMACKE, MADŽARSKE I POLJSKE Iz Bratislave javljaju da su. u oči prvoga maja, po čitavoj varoši bili rašireni nemački letci i plakati, u kojima se zahteva da se Slovačka pri-sajedini Nemačkoj. Policija je dala te letke odstraniti ,ali se uznemire-nost nije stišalg. zato što su se isto-vreineno raširile vesti da se prilikom sastanka izinedu madžarskih državnika, grofa Teleki-a i grofa Caki-a, u Berlinu, sa nemačkim državnicinta takoder raspravlja o sudbini Slovačke, te da madžarski državnici čine sve moguče da Slovačku na bilo koji način prikljuie Madžarskoj. U diplomatskim krugovima se tvrdi, da je Madžarima uspelo pridobiti Italiju za plan da Madžarska dobije protektorat nad Slovačkom, kao što ga je Nemačka dobila nad Ceškom i Mo-ravskom. Tvrdilo se, da Italija želi za taj plan da pridobije Nentačku, pod uslovom da se Madžarska bezuslovno i posvetna priključi osovini Rim-Berlin. Sastanak u Berlinu nije do-duše doneo nikakvog iznenadenja u tom pogledu, ali francuska štampa tvrdi da je to samo odloženo. S druge strane se podvlači da pitanje Slovačke igra također priličnu ulogu i u sadašnjoj napetosti izme-du Madžarske i Poljske, pošto Poljska smatra da prisutnost nemačke vojske u Slovačkoj znači zaokruža-vanje Poljske i da je nezavisnost Slovačke sasvim fiktivna. Govorilo se čak, da bi, za slučaj da Poljska pristane na rešenje pitanja Dancinga i koridora, po željama Nemačke, Nemačka bila pripravna da Poljskoj ponudi deobu Slovačke,_ prema kojoj bi oni krajevi Slovačke koji graniče sa Poljskom, pripali Poljacima. Posve je razumljivo da sve te vesti, koje najbolje pokazuju šta zapravo znači to-božnja nezavisnost Slovačke, izaziva-ju u slovačkoj javnosti največe uz-budenje. Svi Srbi, Hrvati i Slovenci u Americi za snažnu Jugoslaviju »Američki Srbobran« od 17 aprila podvlači u uvodnom članku kao vrlo značajnu i radosnu činjenicu, da je na jubilantom koncertu srpskog pevačkog društva »Filip Višnjič« n Pitsburgu, na kome je uzelo učešča još pet srpskih pevačkih društava, učestvovalo također i hrvatsko pe-vačko društvo »Javor«, , kao i velik broj Hrvata. Kao naročito važnu činjenicu ističe i to, da se na tom koncertu čula reč »brata Iva Butkoviča, pretsednika naše Bratske Hrvatske Zajednice«. Pisac članka u »Srbo-branu« se seča pri tom sjajnih ame-ričkih Hrvata, Marohniča. Bešeniča, Gazdiča, Joniča idr. koji su, rame uz rame sa Srbirna, bratski saradi-vali, pa kaže da »pozna i dušu brata Ivu Butkoviča«, i završava: „On se je hačio i bačio dok je mislil i smatrao da možemo da dozvo-hmo sebi taj luksuz: da se pregoni-mo, ko če biti važniji — Srbi ili Hrvati. Sada, pak, kada se Hanibal na-lazi pred našim vratima pred do. movinom Hrvata i Srba — tu smo svi iedno: Srbi i Hrvati. U video je i brat Ivo, kao i svi (e-stiti Hrvati i Srbi, da ti bratskom sporazumu leži spas sviju nas. Duša /e blago, ni Srbi nisu bili cve-či,- u odnosu prema Hrvatima. Ali... vreme može da ispravi sve. Treba da imamo na umu filozofiju one mudre narodne izreke da: »Brat brata do jame dogoni, ali ga u nju ne ugoniU U vezi s time, zanimljiva je i vest agencije Avala, koju je dobila iz Nju- jorka, da se za nedelju, 7 maja, u Pitsburgu sprenta veliki manifestaci-oni zbor svih Jugoslovena, koji je organizovan od Hrvatske Bratske Zajednice, Kranjsko-slovenske kato-ličke jednote i Srpskog narodnog sa-veta. U proglasu na zbor se kaže, da Slovenci. Hrvati i Srbi hoče jedno-dušno da manifestuju svoju ljubav prema zajedničkoj domovini i da hoče da pokažu da su spremni na sve žrtve da očuvaju njenu nezavisnost i slobodu. Iz slovenskog Sokolstva PREURANJENE VESTI O SSS Neki naši listovi objavili su prošlih dana vest da je u Beogradu održana sednica Slovenskog Sokolskog Sa-veza, na kojoj je stvoren zaključak, di! se sedište tog Saveza prenese iz Praga u Beograd, te da je za pretsednika tog Saveza izabran brat Gangl, a za tajnika br. Švajger. Ta vest ne odgovara istini, jer ni-kakva sednica Slovenskog Sokolskog Saveza nije bila, ni sazvana ni održana u Beogradu, pa prema torne i sve drugo otpada. Savez Sokola K. J. je došao dodu-še u vezu sa ostalim slovenskim Sokolskim Savezima. u želji da se ra-smotri pitanje sedišta Saveza ali sednica SSS po tom pitanju nije još zakazana. SOKO, JED1NA TELOVAŽBACKA ORGANIZACIJA U ČEŠKOJ Praški listovi javljaju, da če u naj-skorije vreme biti objavljena odluka o spajanju svih telovežbačkih organizacija, skupa sa t.zv. Junacima (ska-utima), u jednu organizaciju; i o spajanju svih sportskih organizacija u drugu organizaciju. Obe ove celine če biti vezane uskom saradnjom i imače medudruštveni odbor. Komisija za telesno vaspitanje, u odboru stranke Narodne solidarnosti, stvori-la je tu odluku na osnovu načela da vanškolsko i dobrovoljno telesno vaspitanje pretstavlja dopunu školskog ttlesnog vaspitanja. Spajanje če se sprovesti na taj način, što če Savez radničkih gimnastičkih jedinica pro-vesti likvidaciju, spojenu sa dobro-voljnim pristupanjem članstva u sokolske jeoinice, i to pojedinačno a ne skupno. Skautska organizacija »Junak« če, kao celina, pristupiti te-lovežbačkoj organizaciji »Soko«, koja če na taj način dobiti junačko odelje-nje, i koje če, unutar sokolske organizacije .imati autonomiju. Što se tiče likvidacije »Orla«, ona če biti provedena več iduče nedelje, a njeni pripadnici močiče pojedinaČ-no da pristupe telovežbačkoj organizaciji Soko. SLOVACKO SOKOLSTVO U AMERICI »Slovenski Sokol«, organ Saveza slovačkog sokolstva u Americi. objav-Iju.ie u poslednjem broju proglas Slovačkog udruženja u Americi, koji se izjašnjava za potpuno narodno i državno jedinstvo sa Cesima i poziva sve Slovake na rad za obnovu Ceško-slovačke Republike. List donosi i dopis o današnjem stanju u Slovačkoj, koje prikazuje u tamnim bojama i tvrdi da o nekoj slobodi i nezavisnost; nema ni govora. Osuduje postu-pak onih, koji su, kroz par meseci, poinogli da.unište delo, stvoreno tolikim žrtvama. Konačno objavljuje vest, da Dr. Juraj Slavik, poznati slovački političar i dosadašnji poslanik Ceškoslovačke republike u Varšavi, dolazi u Ameriku da medu ta-ir.ošnjim Slovacima priredi propa-gandnu turneju, za nezavisnost Ceškoslovačke i za saradnju sa Cesima. Zanlmijivostl iz doma I sveta Severno Američka Unija se najve-čom žurbom naoružava, naročito u aviaciji. Danas je u Americi preko 10.000 tvornica zaposleno izradom različitih vrsta oružja, a američka vojska je poslednjih meseci dobila 3000 najmodernijih lovačkih aviona prve linije, za koje se veli da spada-ju medu najbolje u svetu. Do kraja ove godine če američka kopnena vojska imati 8.000 lovačkih aparata naj-modernijeg tipa, kojima če svaki čas moči da dode u pomoč Engleskoj i Francuskoj, koje poseduju jaku bom-bardersku aviaciju. Sem toga če i američka mornarica dobiti, do konca godine, daljnjih 3.000 lovačkih aparata. Američka avionska industrija se tako rapidno razvija, da če več kroz nekoliko meseci biti u stanju da izraduje mesečno do 3.000 aviona svih tipova. što znači tri puta više nego što iznosi potencijal nemačkih avionskih fabrika, koji je trenutno največi na svetu. Javlja se takođe, da se u američkim pilotskim školama vežba sada oko 20.000 američkih mla-diča. # »Narodni Listy« ponovno objavlju-ju jedno upozorenje na javnost, da se u poslednje doba sve više množe i raširuju vesti kojima je cilj da uz-nemire javnost u Ceškoj, a koje govore o tome da bi se, ovog ili onog dana, imalo tobože nešto da desi ili da se očekuje. Upozorenje ističe da su to možda provokatori, koji iza-zivaju incidente i da tih provokatora ima vrlo velik broj. Podvlači da te incidente treba izbeči. * »Deutsche Post« javlja da su gotovo u svim opštinama u TješinU, prošlih dana, bili izlepljeni plakati na nemačkom jeziku, potpisani od ne-kog Saveza bojovnika za slobodu u Berlinu, u kojima se pozivaju nemački stanovnici Tješina da otkažu poslušnost vodi nemačkog naroda, zato što Nemačka biva sve više zaokru-žena od drugih naroda, a naročito od Slovena, pa na taj način srlja u propast. Nemački list tvrdi da su ti plakati štampani u vladinoj poljskoj štampariji i napada poljske vlasti zbog protivnemačke provokacije. * Prema saopštenju turskog mini-starstva unutrašnjih poslova. brojila je Turska, godine 1937., — 17,584.605 Stanovnika. Godine 1938. taj se broj povečao na 17,829.214 duša. U poslednjih 11 godina poraslo je stanov-ništvo Turske okruglo za 3,300.000 duša. Taj broj nije medutim samo posledica prirodnog porasta, jer se kod toga ne sme zaboraviti na use-Ijivanje Turaka iz balkanskih država. Sadržina sokolskih listova »OKO SOKOLOVO« Glasnik Sokolske župe Beograd. Izašao je broj za maj, sa ovim sadr-žajem: Muški i junački sokolski stav (rezolucija); — Narodni duh (A. Stefan); Sve mile sestre i draga bra-čo; — Glavna skupština župe; —* Za-ključci sa zbora društvenih i četnih načelnika, načelnica, prosvetara; — Sa plenarne sednice Saveza; — Nešto o izgradnji Saveznog doma (Miodrag Savič); — Sestra Katarina Bajmelo-vič; — O olimpijskim igrama; — Kako Sokoli žive, rade i umiru; — Ludi Radovan; — Mobilizacija (pesma). — Dečja strana i Sokolske vesti. »SOKOLSKI ŽIVOT« Ova.i list Sokolstva u Subotici od meseca aprila donosi vrlo zanimljive članke i notice, kao i vesti iz sokolskog života u Subotici i gotovo iz cele Župe Novi Sad. Uvodni članak »Jugoslovenima svima i svuda«; za-tim notica o proslavi 20-godišnjice rada Sokolskog društva u Subotici, koja če se održati 10 i 11 juna o. g., »Slet Sokolske župe Novi Sad«. »Naše pozorište« i td. CASOVNIČAR i JUVELIR M. MITROVIČ TERAZIJE 22 (do Moskve) ima: švajcarskih ča-sovnika za ruku i džep, zlatnog nakita, kristala, srebra, pehara I plaketa. Braći i sestrama popust Cene vrlo solidne. Stručan rad Trežlte cene za Isradu k I I n a c a I znaCaka. Najbolj! muški ŠeŠir prve svetske marke t,B A R B I S I 0“ dobićete u poznatoj solidno-galanteriskoj trgovini S. S. SU RUTK A U BEOGRADU, Kralja Milana br. 15 koji ima uvek veliki izbor muških i ženskih modnih artikala, kao: košulje, mašne, čarape, rukavice, džepne maramice, žensko svileno rublje, kupače kostime, kišobrane, ćebeta itd. CENE SOLIDNE. PRODAJA I NA KREDIT, PREKO BIROA „KREDIT" l A. B. C. DRŽITE SAVREMENI KORAK! NEOPHODNO POTREBNO ZA SVAKU MODERNI) KANCELARIJU otapn ni mašine za umnožavanie i ofset-štampu najmodernije mašine za kopiranje pisarna na ručni i elek- чА&лвшж trični pogon mašine za računanje ( + — X : ) mašine za šahiranje na ručni i električni pogon Sve vrste P A И C E R KASA čeličnih ormana za knjige i kar-toteku; trezori, kasete, kasice i satovi za šteenju Zahtevajte prospekte i ponude. Prikazivanje mašina vršim rado bez obaveze na kupovinu GENERALNI ZASTUPNIK JAKOV A. MELAMED - BEOGRAD Vuka Karadžića ulica 10 — Telefon broj 20 673 ТРГОВИНА НИРНБ1 LUKE, ГАЛАНТЕРИЗСКЕ, МЕТАЛ-HE KPATKE И ПЛЕТЕНЕ РОБЕ HA ВЕЛИКО ФАБРИ-ЧНО СТОВАРИШТЕ ДЕЧЈИХ ИГРАЧАКА И БАЗАРСКЕ РОБЕ ЈОСИФ ЈУЛИЈЕ КОХН Основано 1868 теле- фон 21-40 Брзојавни H О В И C A Д наслов: »ЈУЛЕС* КРАЉА АЛЕКСАНДРА УЛ. 11 Трговина нирнбершке, галантеријске, кратке и нлетене робе на велико ■ .................................................................................................................................................. BRAČA CERN3EI AGENTURA ŽITARICA, MLINSKIH PROIZVODA, STOĆNE HRANE, SEMENJA I MASTI NOVI SAD TRG OSLOBOĐENJA 6 I. TELEFONI: 22-42, 25-62, 24-86, 27-88. TELEGRAMI: ČERNJEI NOVI SAD FILIJALA: BEOGRAD KRUNSKA UL. 2a/ll. TELEFON: 26-201 POSTANSKI ег Запада A. К. Толстој 19—20 ИВАН ГРОЗНИ I • II Роман о кнезу Сребрном СВАКА КЊИГА обухвата 250—-300 страна и стаје: БРОШИРАНО 30.— ДИН. У ПЛАТНУ 40.— ДИН. ЦЕЛА СЕРИЈА (свих 10 свеаака) можс се добити и НА ОТПЛАТУ Ц E H А 500.— ДИН. месечна рата 50.— динара ГЕЦА К0И А. Д. БЕ0ГРДД Кн. Михаилоа« 12 Пошт. фах 103 dvorsKO sladno pivo u buradima od 25, SO i IOO litara i u bocama posan-duKu do SO boca. Душан Шнебл Кнегиње Љибице бр. 7 тел. 28-828. Београд Механичка радионица за оправ-ку писаћих рачунајућих маши-на и налив nepa EXPRES BRIJANJE bez sapuna bez vode bez žetkice jeste ideal svakog sportaia! Izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh. M. Smiljanič, Alekse Nenadovića 6) — Uređuje redakcioni odbor (Preteednik Dr. Vlad. Belajčić) — Odgovorni urednik Dr. Tihomir Proti«!. Beograd, Prestolonaslednikov Trg 34 — Stamparija »Zora«, Kosmajska 24 — Telefon 29-920 — Beograd.