Poštorina plaćena u gožovu Cena Din Ž SOKOLSKI GLASNIK 6LASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Sokolska Vrosvela « sa God. III. - BroJ 42 Llubljana, 20 oktobra №32, Uredništvo nalazi se u Učiteljskoj tiskan, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177* Godišnja pretplata 50 Din Izlazi svakog četvrtka uprava u Narodnom domu, telefon broj 2543 - Ljubljana • Račun poštanske Stedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku Rukopisi se ne vraćaju Pulevi ozgoja naše omladlne Prateči razvoj ljudskoga roda za-pažamo kao činjenicu nagonsku tcž-nju čoveka za većim ljudskim zajedni-cama. U većim zajednicama život je sigurniji, udobniji, lepši. Jedan od stupnjeva tog istorijskog razvoja jesu nacionalna ujedinjenja, a najviši je čo-večansko. 1 dok se u magli oertavaju oblici najvišeg zadatka ljudskoga društva što se pokušava na ostvarenju Društva naroda, dok su se nemačka plemena davno več spojila u moćnu germansku zajednieu, dotle slovenska tek ulaze u prvu fazu ovog istorijskog razvoja. Nakon vekovnih napora došlo je do delomičnog ujedinjenja Slovenskog Juga. Istorija ne pozna skokova, i svaki prisilni skok nezrelog naroda na-pred ili nazad, pre ili kasnije nemi-novno se sveti. To treba da pamtimo naročito mi, Sloveni, jer smo po svo-joj duši najširokogrudniji, najsposob-niji da se prvi stopimo u opču čove-čansku zajednieu. Ali ne treba da se damo zavesti našom duševnošću, i ko-risteći iskustvo i zakone povesti, treba da se otresemo ružičastih, utopi-stiekih za sada, vizija i da pregnemo najbližem zadatku — slovenskom uje-dinjenju. Hoču da naglasim, da je poznavanje slovenske povesti, budenje lju-bavi i vežbanje volje k slovenskom ujedinjenju, prvi i glavni zadatak vas-pitanja naše omladine. I kad sc uzgoj omladine povede tim putem, onda če se postići i drugi važni zadatak svakoga uzgoja — stva-ranje aktivnog duha idealizma i hu-maniteta, koji treba da istisne današnji skeptični materijalizam i uskogru-dni egoizam. Slovenskom duhu je u mnogome oprečan zapadno evropski. Savremena pedagogija nastoji, n. pr. da od omladinaca izgradi pre svega močnu jedinicu za održavanje samoga sebe, pa onda čoveka sposobna za održavanje porodice i napokon korisnog člana društva. 1 taj, na prvi pogled prirodni red, u kojem je »ja« na^ pr-vom mestu, a društvo na poslednjem, krije u sobi opasnosti od izgrađivanja ličnosti. Dočim povest Slovenstva pot-ertava to svojstvo slovenske duše, ko-je joj daje snagu da se smelo baca u borbu za opče ljudske, čovečanske ideale, grešeči često u tome prema vlastitoj naciji, bacajuči na milost i nemilost sudbine i pored razvijenog smisla za porodični život svoje mile porodice, zaboravljajuči često i svoje »ja«. To svojstvo slovenskog duha treba uzimati u obzir kod uzgoja naše mladeži. Naš idealizam treba uvek da nadvlada u našem duhu nama tudi materijalizam. Lakše čemo postiči gore istaknute ciljeve, ako im pridružimo i treči veo-ma važni zadatak uzgoja, a to je apolitičnost. To ne znači da čemo odga-jati u političkom pogledu neznalice. Naprotiv, upoznavačemo mladež od ranijih godina (proširujuči to znanje koncentričnim krugovima prema dobi starosti) sa političkim naukama, ali vazda u vezi s istorijom ljudskih napora za bolji život, zadržavajuči se najviše na takvim momentima i lično-stima povesti, koji najbolje dokazuju kako napredak i sreča čovečanstva ne ог?Л? toliko o ovim ili onim političkim flriiS?,?,Jarna koliko o moralnom nivou *' naročito socijalnih prvaka. Kitnn аДЛп,- s^.ovenski duh i shvatanje bitno razhkuju od svakoga drugoga, zato treba da se kod nas izpridi i drukčiji pravac vaspitanja. Na> t Vlil program treba pre svega da ie iu-goslovenski i slovenski. Petar Veliki pored svih svojih zasluga izvodenja' Rusije k oknu zapadno evropske civilizacije, pogrešio je u brzini toga razvoja, te najmoćnija grana slovenskoga naroda, ne dočekavši potpunu izgrad-uju svoga ‘v.Tvcriskog moralnog d b-i, bila je šilom utiskivana u tude, tom duhu materijalne, forme. Taj nepriro-dni skok krvavo se sveti danas celoj Rusiji, a dosta osetno i ostalem svetu. Manimo se skokova! Manimo se div-ljcnja pred neboderima i mašinama Evrope i Amerike! Primajuči tehničke napretke tudeg sveta, učestvujuči i sami u tom napretku^ saeuvajmo i ja-čajmo pre svega naš čisto slovenski idealni duh, pa onda smo sigurni i s malim mašinerijama odneti prvenstvo sveta. A to prvenstvo nečemo nikaila staviti u službu šovinizma, več čemo ga baciti u odbranu ideala slovenskog i ljudskog bratstva. Nije nam teško izgraditi svoj program uzgoja, jer se osnov tog programa več rodio i razvio u bratskoj Če-škoslovačkoj. I ove godine IX sveso-kolski slet u Pragu pokazao je veli-čanstvenu sliku onoga što može da učini slovenska misao. Značajno je, da su prvi primeri u povesti sveta toliko ogromnog ispoljavanja jedinstva duha, jedinstva volje k izgradivanju nove bolje budučnosti, pokazali baš Sloveni, koji su tek u zori svojeg života. Ta divna slika treba da bude samo deo onog ideala što če ga još stvoriti naša slovenska sokolska misao u budučnosti Slovenstva i ljudskoga roda. Sve gore istaknute zadatke vaspitanja naše omladine sadrži u sebi sokolski sistem. To se vidi i iz sokolskih lozin-ki: Ko Sloven — taj Soko; Sloboda, jednakost, bratstvo; apolitičnost, koja se također naglašava u svakom sokolskom delovanju. I sokolska lozinka današnjice: Ko Sloven — taj Soko, nakon vekova što če prohujati u slož-nom večno mladom bratskom radu, pretvoriče se u lozinku: Ko čovek — taj Soko. Može li ko predbaciti Sokolstvu, da mu nedostaju elementi idcal-nog vaspitanja čisto slovenskog i opče čovečanskog? Dva do sada nespo-jiva pravca neznabožačke antičke kulture i hriščanstva s njegovim asketizmom i samoodricanjem harmonično spaja Sokolstvo u svojem uzgoju omladine, koja po sokolskim težnjama treba da u divnoj lepoti zdravog tela nosi još lepšu, još divniju dušu, što se s ljubavlju stapa u bratskoj zajed-nici. Tiršev sokolski rad treba da nam lebdi pred očima, jer je to iskustvom dokazan najzdraviji, najpravilniji put, jer je to slovenski put. Svaka osnovna škola treba da je ujedno i sokolski dom. Uza svaku Srednju, stručnu i visoku školu treba podiči sokolane. Svaki nastavnik treba da je oproban Soko. Sve naše misli, svu našu delat-nost, sav naš život, mi, stariji, treba da posvetimo sokolskom radu pa onda če kroz jedno pokoljenje več naša omladina ne samo znati pravo ocenji-vati naše slovenske velikane prošlosti, več če dati i svoje nove, još veče. Svi za jednoga, jedan za sve! Na-pred, napred, ni koraka natrag! I mi smo več jednom nogom na tom putu. Osnivanje našeg Ministar-stva za fizičko vaspitanje to potvrdu-je. Samo taj pridev »fizičko« dokaz je još o nepolitičkom shvatanju nedo-glednih vidika Sokolstva. Ali Sokolstvo je još mlado. Sledeči korak na našem putu izbrisače se pridev »fizičko« i spojiče se možda dva Ministar-stva — prosvete i fizičkog vaspitanja •— u jedno ministarstvo narodnog uzgoja. Dotle če se več izgraditi jedini sokolski uzgojni sistem. Ne bojmo se za budučnost naše omladine, jer mi imamo Sokolstvo! U sokolskom radu, to znači u slovenskom, čovečanskom uzgajanju omladine leži srečnija budučnost naroda. Ma da je svaki put k idealu posut trnjem, mi moramo tim putem! I ni veliki ni mali Srebrniči neče nas okrenuti s toga puta. Iči čemo tim putem ne tražeči na njemu za sebe lično »Ni koristi, ni slave!« Pa čemo shvatiti onu Uajldovu (Wilde) reč: »Mladost sve zna«. Mi pak doda-jemo: »I hoče i može«. Zakliktače jednom naš Soko raši-renih krila močnim, radosnim, bratskim pozdravom svih Slovena celome svetu! Vjačeslav VI. Baratinski — Lasinjski Sjeničak. Smučarski takmičarski red Upravo ovih dana izišao je iz štampe »Smučarski takmičarski red«. Knjižica se naručuje kod načelništva Saveza SKJ u Ljubljani, Narodni dom, uz cenu od 5 Din po komadu; s pošta-rinom 6 Din. Po nekoliko primera-ka knjižice poslano je i župskim izve-stiocima kao i načelnieima društava, kod kojih mogu takoder da ga nabave sva braea i sestre. Zbor župskih načelnika I načelnica Saveza SKJ Učesnici zbora župskih načelnika 1 načelnica, održanog u Beogradu 16 X 1932 U nedelju 16 o. m. održan je u Beogradu u prostorijama Saveza SKJ zbor župskih načelnika i načelnica, na kome su bile zastupane gotovo sve sokolske župe. Od strane uprave Saveza SKJ na zboru su bili prisutni potstare-šine Saveza brat E. Gangl i brat D. Paunkovič, savezni tajnik brat A. Brozovič, savezni ekonom brat B. Živko-vič te načelnik ruskog Sokolstva u Jugoslaviji brat Kambulin. U 9 sati pre podne potstarešina Saveza brat Gangl pozdravlja prisutne i pretstavlja župskim načelnieima i načelnicama novog saveznog načelnika brata M. Ambrožiča i novog zamenika saveznog načelnika brata J. Jerasa. Za obojicu veli, da u sokolskim redovima nisu nipošto nova lica več stari pro-kušani sokolski radnici, koji več odav-no i stalno rade u sokolskim redovima, i koji su več bili na raznim odgovornim položajima. Uvercn je, da če obojica i dalje raditi držeči se samo velikih sokolskih načela i da če sve svoje sile uložiti na korist,' procvat i dobrobit Sokolstva. Pozdravljajuči novog saveznog načelnika, seča se ujedno i dosa-dašnjeg, brata Bajželja, koji je morao da se povuče s tog položaja radi bolesti. Drži, da govori u ime svih prisut-nih, kad bratu Bajželju odaje puno priznanje i hvalu za njegov požrtvovan rad. Želi nadalje.^ da bi zbor doneo plodonosne zaključke, 'koji če biti od koristi za buduči rad Saveza SKJ. Nato uzima reč novi načelnik Saveza brat Miroslav Ambrožič, koji po-zdravivši učesnike zbora i zahvalivši im se na punom odazivu^ veli, da je ovim sazvao svoje najbliže saradnike, načelnike i načelnice župa, da s njima utanači program budučeg rada, a ujedno da od njih izravno čuje, da li uživa njihovo poverenje ili ne, jer drži, da na tom poverenju u prvom redu ima da počiva čitav rad kao i detaljan razvoj toga rada. U nastavku svog govora brat Ambrožič izložio je svoje osnovne poglede na tehnički rad u Sokolstvu, kao i organizaciju toga rada naročito glede njegove provedbe u sokolskim župama. Sve što je izneo u svom stručno obradenom planu nije bila kritika dosadašnjeg rada, več se je jasno videlo, da taj plan provejava težnjama da bi se kročilo dalje k još boljem i sigurnijem. Najglavnije teži-šte čitavoga rada polaže on u same sokolske župe, od kojih mora da dolazi i inicijativa. On če raditi na tome, da se u župama koncentrišu najbolje sile, ali če paziti i na to da se pri tome sa-čuvaju tradicije starih temelja, kojc su potrebne za pravilan rad. Da bi se omogučio pnn razvoj ovog pravilnog rada, ima u vidu da, uvažujuči razne prilike u pojedinim župama, isti organizira na taj način, da bi više pojedi-nih župa imalo po potrebi i zajedničko tehničko vodstvo. Daljnji pak 'korak u njegovim nastojanjima je da se reorganizira savezni tehnički odbor. U tom pogledu on je več učinio jednu pro-menu, koju je tražila praktičnost same organizacije. Tako se je uspešnom pokazala i specijalizacija pojedinih ot-seka saveznog tehničkog odbora. Tehniški odbor Saveza uvek če nastojati, da tehničko uzgojni rad u Sokolstvu kroči napred po najboljim načelima pa če u tom radu primenjivati i sve naj-modernije tekovine telovežbe. Savezne prednjačke škole također če se reorga- nizirati na praktičnijoj osnovi, jer je mišljenja, da treba župama dati što ja-čeg razmaha u njihovom radu. Očrtava nadalje svoje poglede na potreban odnos s vojskom, školom i športom. Pri koncu je obrazložio, kako treba da se izvede savezna priredba u narednoj godini, naime pokrajinski slet u Ljubljani, koji če sc prirediti u proslavu 70 godišnjice osnivanja prvog sokol-skog društva u našoj zemlji, kao i s tim sletom spojene meduslctska takmiče-nja. Nakon toga povela se stvarna op-sežna debata, u kojoj su govorili mnogi učcsnici zbora. Po debati zbor je saglasno izrazio puno poverenje načelniku bratu Ambrožiču. Nato su referirali o opsegu medu-sletskih saveznih takmičenja u 1933 godini brat Trček, član saveznog tehničkog odbora i sestra Skalarjeva, savezna načelnica. Po vcoma živoj struč-noj debati, bili su primljeni, uz male potrebne izmene, načrti za muška i ženska takmičenja, te je zbor ujedno ovlastio savezno načelništvo da pro-piše vežbe i takmičarski red i da se to objavi što pre. Pri koncu izabrana je komisija za savezne prednjačke ispite, koju sači-njavaju sledeča brača i sestre: savezni načelnik M. Ambrožič kao pretsednik, članovi: zam. saveznog načelnika M. Vojinovič, zam. saveznog načelnika J. Jeras, savezna načelnica Skalarjeva, zam. savezne načelnice J. Trdinova, član saveznog tehničkog odbora dr. A. Košir i bivši savezni načelnik I. Bajželj. Zadaci sokolskog rada Novo doba sve jače ističe na vidik potrebu solidarnosti, miroljubivosti i humanosti. Savremeni život hteo bi da ubrza evoluciju svih smerova stvara-nja. Doba, u kome živimo, teži da se putem razvoja sa što manje napora a više oduševljenja stigne željenom cilju. Sadašnjost uvečava dužnost sviju ot-pornih i rodoljubivih sinova jugoslo-venskog naroda. Ona nam nameče neizmerne ciljeve, do kojih treba dospeti. Ti ciljevi su svetle tačke na prostranim vidicima našega života i rada. U koliko se naše snage i sposobnosti više ističu u službi ostvarenja tih ciljeva, u toliko je naš nacionalni položaj svetliji. U koliko se dostojnijc odužujemo jugoslo-venskom narodu, u toliko je uzvišenija nacija koja izgraduje svoje ideale. U koliko se više veliča moč i snaga nacije, u toliko više njeni pioneri teku besmrtno ime u očima budučih poko-ljenja. Generacija, koja žrtvuje sva duhovna i materijalna dobra svoga vremena da bi buduči naraštaji osetili bla-godat tih žrtava, ovekovečiče svoje ime i doba u istoriji čovečanstva na večita vremena. Mnoge generacije pre nas ne žališe proliti more viteške krvi samo da današnjem pokoljenju izvojuju slobo-du. Zato če one kroz sva vremena budučeg života i rada biti besmrtne. Njihovi nadčovečanski napori vaskrsnuli su iz petvekovne noči jugoslovenski narod 'koji se danas sa ponosom ubra-ja u red kulturnih i civilizovanih naroda. Smeli, odvažni i viteški heroizam našega naroda — nad ogromnim prostranstvom slavom ovenčane zemlje veličanstveno je razvio jugoslovensku zastavu. Pod tom zastavom, toplinom ljubavi, nerazdvojno je združio braču jedne krvi i jezika, jedne zavetne misli i oduševljenja. Na toj brači počiva krvlju stečena Jugoslavija. Od njih za-visi svestrani napredak jugoslovenske nacije. Najbolji sinovi našega naroda ulo-žili su sve svoje sile da uzdignu i uve-ličaju blagostanje naroda. Ulogc su podeljene. Ciljevi su obeleženi. Svako je dobio odredeno mesto. Mora se ne umorno raditi, da sve naše delatnosti podignu državni nivo na dostojnu vi-sinu. Mi Sokoli, kao i uvek, postavljeni smo i danas na takvo mesto, odakle se najvernije služi kralju, narodu i domovini. Osečanje dužnosti nalaže nam da se svojski i sa istinskim patriotizmom odamo smišljenom produktivnom radu na ostvarenje sokolskih ideala. Dik-tuje nam duh zlatnih vekova da pođe-mo putem genijalnog nam učitelja Tir-ša. Velikani naše slavne prošlosti uka-zuju nam na one staže, kojima se, putem stvaralačkog rada, dolazi do hrama besmrtnosti. Zato sokolska armijo, nado bolje budučnosti, apostole prosvete i kulture, vatrena pobornico za dobro naroda, ti si nosilac plemenitih težnji te priberi sve svoje snage da napravimo guste redove boraca za veli* činu naroda i države. Jer od nas domovina očekuje da preporodimo sadašnju generaciju. Mi smo pozvani da budemo budni čuvari svetlih tradicija. Nama je palo u deo da ispunimo želju mnogih vekova na svim poljima narodnog blagostanja. Da putem Sokola budimo, razvijamo i ja-čamo duh i karakter naše omladine. Da ih zagrejemo idejom jedinstva i nacionalne jednakosti. Da u mladanc duše usadimo čiste pojmove svega do-brog, lepog, korisnog i plcmenitog. Da ih osposobimo za valjane i aktivne članove društvene i državne celine. Da rečima i delima potkrepljujemo svaku nacionalnu ustanovu. Da iskreno sara-dujemo na c ko n o ш S \ o i n podizunju našega selu, da potpomažemo i dižemo Ro$i}a«Fomier ♦ društvo za osiguranje 1 reosiguranje ♦ Beograd /LoVEN/Ke /oKoLJTVO f Brai Inž. Vaclav Vorel Tihog, predanog j vrednog sokol-s'ioog radnika nema više medu nama. U Pragu, u bolnici, umro je posle krače bolesti bivši načelnik matičnog sokolskog društva »Praškog Sokola« brat 'n^.' Y^clav JVorel, dugogodišnji član načelništva COS te jedan od najboljih stručnjaka za sokolske proste vežbe, Več od svojih naj mladih godina radio je predano sokolskoj stvari, postao je u »Praškom Sokolu« prednjački pripravnik, prošao je ceo propisani put do pravog prednjaka, te je onda mnogo godina zauzimao mesto III zame-nika društvenog načelnika br. dr. Jin-držiha Vaničeka. Sedi načelnik mu je več pre rata mnogo puta prepuštao vodstvo bilo prednjačkog zbora, bilo pojedinih odeljenja u društvu. Svi mi, ko ji smo vežbali pod njegovim vodstvom u sokolani matičnog društva, čudili smo se, kako može ovako mlad inženjer, ko ji je morao, takorekuč, tek da stvara svoju egzistenciju, istovre-meno tako požrtvovno i svestrano ra-diti u društvu. Nije bilo ni jedne priredbe u vežbaonici, da ne bi uzeo na njo j br. Vorel vidnog učešča. A kad se je spremala češka sokolska vrsta 1910 godine na svoj pobedni put u London, br. Vorel je bio onaj kompozitor ču-venih londonskih prostih vežbi, 'ko j e su tada uz divnu muziku br. Karla Pospišila zadivile čitav gimnastički svet. — Dve godine posle uspeha u Londonu, počeli smo vežbati u »Praškom Sokolu« poznate Vorelove deve-tiee, proste vežbe u devetoricama, sa-stavljene opet s glazbenom pratnjom br. Pospišila za 50 godišnjicu matičnog društva. S kakvom radošču smo vežbali one prekrasne iako dosta kom-plikovane i teške vežbe! Svi smo se veselili našem javnom nastupu u Kra ljevskoi Obori na dan 12 juna, kada čemo s njima javno nastupiti. Proslava 50 godišnjice bila je u velikom delu Vorelov rad, a dobro se sečam još i danas javnog vežbanja devetica uz klavirsku pratnju, kada ih je odlično vežbalu 288 vežbača iz našeg društva. A dalje. Starijoj braći sigurno je po-znato, da je br. Vorel sastavio nove devetice za III slovenački svesokolski slet u Ljubljani za češkoslovačke Sokole, koji su nameravali u masama poli rliti u goste slovenačkom Sokolu, na njegov praznik 50 godišnjice. Tako smo se zajedno s bračom Česima spre-mali i mi Jugosloveni, koji smo študirali u Pragu ... Uzalud, austrijska vlada je tada iz straha sve sletove u Ljubljani zabranila. Brat Vorel je ispunio kao član prednjačkog zbora Praškog Sokola sve poverene mu zadače vazda odlično. — Zato je po otstupu brata načelnika Vaničeka društvena glavna skupština je-dnoglasno izabrala, na predlog društvenog prednjačkog zbora, baš brata Vaška Vorela društvenim načelnikom. Brat Vorel vodio je nekoliko godina svoje društvo s punim uspehom, dok nije pokucala bolest i na njegovo zdravo telo. Ustupio je onda svoje mesto br. Bendi, sadašnjem načelniku matičnog društva. Istovremeno je brat Vorel bio veran saradnfk svojeg društvenog načelnika i u načelništvu ČOS, gde je br. dr. Vaniček bio dugo vremena savezni načelnik. Veliku brigu posve-tio je br. Vorel naročito uredaju slet-skih vežbališta, te je i na svim posle-ratnim sletištima imao vanrednu važ-nu zadaču spremanja sletišta za nastu-pe u masama. — Pored aktivnog rada u vežbaonici, prednjačkom zboru i načelništvu ČOS, br. Vorel napisao je i nekoliko stručnih knjiga i rasprava po raznim sokolskim revijama i listovima, tc je kao sokolski pisac pokazao i u tom pogledu svoje duboko poznavanje Sokolstva i svoju predanost sokolskoj misli. Večnaja pamjat bratu Vaclavu Vorelul V. S. 60 godišnjica brata Vfadimira Milera Ovih dana navršio je brat Vladimir Miler, član pretsedništva i načelništva čOS te potstarešina Praškog Sokola. 60 godina. Svaki ko je bio na ovogodišnjem sletu sigurno je zapam-tio markantnu pojavu br. Milera, koji je jašio na čelu velike povorke kao po-hočnik načelnika brata Ilelera. Brat Miler potice iz sokolske porodice. Otac mu je bio jedan izmedu užih Tir-ševih saradnika i član prvog prednjačkog zbora. Mnogo je pisao i u »Sokolu«, a oduševljenje i predanost ve-likoi i uzvišenoj sokolskoj ideji, kojoj nije samo odano, služio, nego i za nju radio, preneo je i na svog sina Vladi-mira, sadašnjeg jubilanta. U sedamna-cfitoj godini stupa u redove Praškog Sokola, a za pet godina več je prednjak i jedan od najboljih takmičara. Dotikom ga zbog vanrednih sposobnosti i znanja jezika povozu iz takmičarskih redova na mesto suca. Mnogo je godina vodio u Praškom Sokolu, kao pod-načelnik, sav rad u vežbaonici, pošto je bio načelnik br. Jindra Vaniček pre-više uposlen kao načelnik ČOS. Kao potstarešina društva zamenjivao je če-sto i pokojnog br. dr. Šajnera. Za vreme upada Madžara u Slovačku poveo je kao komandant sokolsku legiju, na-zvanu »Prvi puk straže slobode« u Brat Vladimir Miler Slovačku, gde se je junački borio. Brat Miler nije pravi Soko samo po svojoj uzornoj radinosti i besprimemoj predanosti Sokolstvu, nego i po svojoj ve-likoj skromnosti. Nikada nije čeznuo za raznim častima, ali Sokolstvo ga je samo pronašlo i podiglo na mesta, na kojima radi kao ceo čovek, kao Soko. I jugoslovcnsko Sokolstvo pridružuje se čestitkama s bratskom željom, da ga vidimo još dugi niz godina čila i zdrava u kolu sokolskog bratstva! Zimski zborov! češkoslovačkog Sokolstva Kao svake godine dosada, tako če se i ove sastati u decembru glavna skupština Československe obce sokolske. Glavnu skupštinu ČOS zapravo pretstavlja »vibor« t. j. oko 90 delegata pojedinih župa, koji održava svoje redovite sastanke dva puta godiš-njc: u proleču i kasnoj jeseni. Na ovogodišnjem proletnom zboru ČOS biran je za starešinu ČOS br. dr. St. Bukov-ski, a uz to su bili definitivno odobreni i svi načrti za IX svesokolski slet. Pred samu glavnu skupštinu sastače se naj-pre svi centralni organi češkoslovačkog Sokolstva, koji treba da preispitaju i prouče sva ona pitanja, koja se, posle zrelog raspravljanja, predlažu »viboru« na odobrenje odnosno na daljnje raš-pravljanje. Tako je pozvan na sednicu celokupni prosvetni odbor ČOS več za dan 5 i 6 novembra, nedelju k asm j e održače se zbor muškog načelništva i prednjački zbor ČOS, na dan 19 i 20 novembra ženski prednjački zbor ČOS i načelništvo, a konačno 10 i 11 decembra imače »vibor« svoje sednice, da tamo sasluša i odobri najpre izveštaje o prošlom svesokolskom sletu i posle toga da raspravi i odobri pravac čita-vog budučeg rada u češkoslovaekom Sokolstvu. Sitne vesti iz češkoslovačkog Sokolstva Sokolski smučari praških i sviju ostalih župa več se spremaju za zimu. Pet praških župa prirediče u nedelju 30 oktobra veliko trčanje preko polja (crosscountry) u Jinovicama i to za članice na 2 'km, muški naraštaj na 3 km, a muško članstvo na 7 km. Naraštaj ke trčaće isto tako samo na 2 km. Pored praških župa, slična trčanja pri-reduju i plzenjska i Palaekoga župa. — Za prednjake lake atletike Češkoslovaška obce sokolska priredila je naročiti prednjački tečaj od 25 septembra do 8 oktobra sa 38 učesnika, koji je polazio i jedan brat iz Amerike. U tečaju su održana predavanja o lakoj atletici ili prostoj telovežbi, te iz veslanja, kanoistike, plivanja i sviju pro-pisanih igara. — Zvučni film IX sve-sokolskog sleta biče dovršen po svoj priliei do 5 novembra, kada če početi s javnim prikazivanjem. — ČOS spre ma orgnnizaciju soeijalnog rada. Koliko nam je do sada poznato, biče osnovan kod samog starešinstva naročiti otsek, koji če imati zadaču da organizira po svim župama i društvima .slične socijalne otseke, koji če oficijelno nositi naziv »otseci bratske pomoči«. Nadalje se namerava u spomenutom otseku ČOS ustanoviti naročiti fond iz čisto^g prihoda svesokolskog sleta. Vi- sinu početne svote odrediče »vibor« na svojoj sednici u decembru. Taj če se fond svake godine pojačavati naro-čitim doprinosom ČOS. Hajka proliv Sokolstva u SlovačkoJ Povodom pisanja lista »Narodna Jednota«, koji izlazi u Petrovcu, a koji je u svom 65 broju od 24 septembra doneo u članku »Horeli vatrv ...« da ne odgovara istini što smo mi izneli u 35 broju našega lista u notici pod naslovom »Hajka protiv Sokolstva u Slovačkoj« — naime da neki slovački autonomistički listovi prinašaju članke, koji odišu mržnjom na Sokolstvo — napominjemo, da smo tu vest doneli na osnovu članka br. V. Havlička, koji je izišao u »Vestniku Sokolskom« ČOS broj 30 pod naslovom »Slovaci von zo Sokola — Sokol von zo Slovenska«, u kome pomenuti brat očrtava sadanji položaj Sokolstva u Slovačkoj te naročito podvlači, da iz dana u dan slo-vačka autonomistička štampa sviju pravaca donosi članke, vesti i notice protiv Sokolstva. Time dakako nije rečeno, da je sva slovačka javnost protiv Sokola. Naprotiv, svi pravi i dobri Slovaci, kojima leži na srcu bratski život Čeha i Slovaka, osuduju ovu hajku i ustaju otvoreno u obranu Sokolstva, dobro znajuči što znači Sokolstvo baš za Slovake. Savezni prednjački tečafevi u poljskom Sokolstvu Ove godine održalo je poljsko Sokolstvo dva savezna tečaja za članice u Kozlovci i dva za članove u Varšavi. Prednjački tečajevi saveza uredeni su tako, da mora svaki prednjak s društvenim ili župskim ispitom, koji kani stupiti u savezni tečaj, najpre proći kroz dvonedeljni niži tečaj saveza, a tek onda može naredne godine da uče-stvuje na višem tečaju, koji traje ce-tiri nedelje. Muški tečajevi održani su bili u avgustu, dakle posle svespkol-skog sleta pod vodstvom saveznog načelnika br. Jana Fazanoviča, a uz sa-radnju zamenika načelnika br. Česlava Tana, zam. starešine br. Tereha Mihaj-la i brače Kanjaka, Maksiša, Boguslav-skog, Pietržekovskog, Dolovog i Šlu-sarskog. U nižem tečaju bilo je 39 učesnika iz sviju sedam župa, a u višem 19 brače iz pet župa. Uspeh je bio veoma dobar. — Članice su održale svoje tečajeve u Kozlovki pod vodstvom s. načelnice Jadvige Zamojske a učestvovalo je 44 sestre u nižem i 17 s. u višem tečaju iz sviju župa osim velikopoljske, koja prireduje več nekoliko godina svoje zasebne tečajeve u Varšavi. Proslava stogodišnjiee rodenfa firša kod Lužičana Kako duboko poštuje lužičko srp-sko Sokolstvo Tirša vidi se takoder i iz dnevne štampe Lužičana. »Serbske novini«, njihov dnevnik, donele su na sam dan rođenja osnivača Sokolstva njegovu sliku uz veoma lep članak iz pera br. Martina Novaka. Dalje ispe-vao je poznati sokolski lužički radnik, brat Pavol Krječmar pesmu »Zahval-nost Lužice« na uspomenu 1 iršu. Sokolska misao bila je u Lužici ona spona, koja je opet povezala Luzicke Srbe u čvrsti nacionalni život, lored teških prilika, kojc vladaju danas u Nemač-koj. ipak je uspelo vodama sokolstva u Lužici da sokolski pokret ne samo očuvaju pred dekadencom, nego im je čak uspelo da ga i ojačaju. U istom listu izašao je kao podlistak ciklus »Tifševo učenje« od br. Vohnjoša s lapidarnim tumačenjem sokolske misli i ideologije. (Nastavak sa 1. str.) prosvetna, kulturna, privredna i druga humana udruženja, ciji ce procvat i snaga pojačati moč i prosperitet nacije. Mi Sokoli treba da obl azimo sve prostore mlade jugoslovenske države, da svuda sejemo radost i da u svako rodoljubivo srce unosimo prijatno ras-položenje pod okriljem izrazitog nacionalizma. Da ljubav, slogu i jedinstvo svoga viteškog naroda cenimo iznad svega. Da snagom najvecih idealista, pobedonosno, neustrašivo i sa kraj-njim elanom služimo narodnorn jedin-stvu, kralju i otadžbini- oc' nas Sokola traži danas omladma i vekovni ideali. To je zahtev novoga doba, a to su zadaci sokolskog rada. Dušan Živković, Čilipi-Dubrovnik. Produženje prifavnog roka za smučarske sudačke ispite Prijavni rok za smučarske sudačke ispite produžen je do 31 oktobra o. g. Kada se saberu sve prijave, župska načelništva biče pravodobno obaveštena, kada če se i gde če se ispiti održati. Načelništvo Saveza SKJ. Pozdravi Savezu SKJ Herceg Novi. Sa proslave osveče-nja naše sokolske zastave šaljemo bratskom Savezu sokolski pozdrav. Zravo! — Sokolska četa Sutorina. Laško. Ustanovna skupščina Sokola v Hudi jami pri Laškem z dne 18. septembra vam pošilja svoj zdravo, ko stopi v bratski Savez. Ing. S. Kloc, rudniški ravnatelj v Hudi jami. Našice. Sa svečane sednice odr-žane prigodom jubilarne proslave Sokolskog društva u Našicama molimo da primite iskreni sokolski pozdrav. Zdravo! Odbor. Sesvete. Sa svečane naše sednice prigodom otvorenja Sokolskog doma, koji nam predaje na uporabu naš starešina brat Bunjevčič, pozdravljamo bratski Savez sa molbom, da naš pozdrav dostavi bratu saveznom starešini Njegovom Visočanstvu prestolonasledniku Petru. Sa sokolskim Zdravo! — Sokolska četa Sesvete. Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 21 o. m. predaje br. E. Gangl o temi: »Sokolstvo kao ideja slovenske solidarnosti«; dne 28 o. m. predaje br. Svetislav Marie o temi: »Uloga Sokolstva pri vaspitanju omladine«. Predavanja održavaju se svakoga petka od 20 do 20.30 časova. TRAŽE SE FOTO-RETUŠERKE Za novo otvoreno foto-keramično preduzeče u Apatinu potrebne su mlade foto-retušerke pri izradi negativa i diapozitiva. Prvenstvo imaju naraštaj-ke i članice vežbačice. Ponude uz oz-naku dobe, plate i dosadašnjeg zapo-slenja kao i uz potvrdu da su zaista članice sokolskog društva poslati na Sokolsko društvo Apatin, Bačka. KAPELNIK ZA LIMENU GLAZBU (sokolsku fanfaru) s dobrim svedodž-bama traži odgovarajuče nameštenje. Sam je solist i inštruktor svih glazbala. Član ;e Sokola. Ponude na: Floro Prvu-lov, Dugaresa. Bislctip g. Pušic Ispravlfa Gospodine urednice! Na osnovu glave V zakona o štampi, a povodom napisa »Viški bi-skup Pušic i — Miroslav Tirš« otštam-pan u br. 39 t. g. od 29 septembra 1932 na strani 2 lista »Sokolski Glasnik«, koji izlazi u Ljubljani, izvolite u slje-dečem broju tog lista na istoj strani, istom mjestu i jednakim slovima doni jeti ovu ISPRAVKU: Nije istina, da je biskup Pušič viški biskup, več je naprotiv istina, da je biskup Pušič biskup hvarski, brački i viški, a retidencija mu je u gradu Hvaru. Nije istina, da je biskup Pušič za-branio blagoslov zastave ako se supe-tarski Sokoli javno, pred crkvom ne odreknu Tirša, več je naprotiv .istina, da je biskup Pušič — na upit Župskog ureda u Supetru — javio ovomc da može po savjesti da dozvoli blagoslov sokolskog barjaka u slučaju, ako ta-mošnje sokolsko društvo dade amo pismenu izjavu, da osuđuje Tršova protuvjerska kulturna azgojna načela. U Hvaru, 14 listopada 1932. Miho Pušič, biskup. » Udovoljavajuči odredbama zakona o štampi, donašamo gornji »Ispravak«, prepuštajuči međutim samoj javnosti da ona prosudi, koliko je time isprav-ljen i pobijen citirani članak u 39 broju našega lista od 29 septembra o. g. Vrlo je medutim značajno, da su neki pastiri katoličke pastve u našoj zemlji sada odjednom udruženim silama proglasili Tirša nekim apostatom katoličke crkve i anatemisali njegov nauk, iako se belodano vidi i iz samih Tirševih pisanih deia, da on nikada i nigde nije pokazao da je protiv katoličke vere, a niti je uplivao na svoje sledbenike da se nje odriču ili da bi postajah neki bezbožnici. Ali po onoj »Udri pastira i razbežače se ovce njegove« nastoji se sada da se pogrdi ime ovog velikog i genijalnog slovenskog rodoljuba, koji je svojim uzornim životom, svetlim delima, živom i pisanom rečju punom proročanskog nadahnuča, stvorio jednu jedinstvenu, najlepšu i največu slovensku organizaciju — Sokolstvo — da kroz njega uzgaja narod fizički i moralno, po načelima jednako-sti, bratstva i slobode, da bi ga tako pripremio za velike nacionalne, slovenske a i opčečovečanske zadatke. Tendenca je ovom alarmu oče-vidna. Ne može Sokolstvo da se zalaže za nikakvu veru, iako ono svaku jed-nako najdublje poštuje, jer smatra, da je vera najsvetiji deo unutrašnjeg života svakog pojedinca. A zar je zbilja katolička crkva u našoj državi ugrožena od našeg Sokolstva, koje deluje i ide stopama svoga osnivača, da su protiv njega odjednom poveli sveti rat ne-koji Hristovi apostoli? U čemu? Kako? Zar se u našem Sokolstvu s Tir-ševim imenom narod odvrača od crkve i Boga? Zar se Tirševim imenom stvara kakav protukatolički, otpadnički ili ateistički pokret? Zar je možda to onaj neoprostivi smrtni greh, što naše Sokolstvo po nauči Tirševoj propo-veda bratsku ljubav i slogu, jačajuči time duhovno jedinstvo našega naroda? Kristova eclesia militans ne može da se služi sredstvima, kojima se eto služe neki pretstavnici katoličke crkve u našoj zemlji protiv našeg Sokolstva. Zar zabranama da Sokoli do-laze u crkvu u odorama, uskračivanjem crkvenih obreda pri raznim sokolskim svečanostima, pri kojima se samo ve-liča ime Božje, pa čak i zabranama crkvenih obreda pri pogrebima Sokola, dalje otvorenim i javnim napadajima na Sokolstvo u crkvi sa propovedao-nice, pisanjem raznih brošura, koje vrve napadima na Sokolstvo i na nje-govog osnivača i t. d., a što se sve čini u ime katoličke crkve i vere, — zar sve to odgovara uzvišenim zadacima svete Hristove crkve, koja uzdiže i propoveda krščansku caritas, da bi ne-stalo mržnje brata prema bratu i bližnjega prema bližnjemu? To bi trebalo ispravljati i pobijati davanjem dobrih izgleda i primera — delima — iz kojih se odrazuje i ljubav i bratska medu-sobna snošljivost. kako to i radi i misli izvesan deo našeg nacionalnog sve-štenstva. Nije crkva u opasnosti — »... neče joj naškoditi ni vrata pakle-na« — več od ovakovog rada preti opasnost našoj naciji, od rada koji odiše nekim ultramontanizmom, proti kome su se uvek dizali svi svetli umo-vi pa i naši narodni velikani Strosma-jer i Rački, a protiv čega naravno je da se bori i svaki naš slobodoumni čovek, koji zato ipak ne postaje aposta-ta i ateista. Ne vode a niti smeju danas više da vode svi putevi u Rim! S crkvom za naciju — to neka imaju na umu oni, koji se tako brinu za dušu naroda, i pri tom neka se sete, što »Urbs aetema« čini danas za onu pa-stvu pod našom tužnom Učkom Go-rom. VII sednica izvršnog odbora Saveza SEJ, održena 17 ok-ofira 1952 u Beogradu Po otvorenju sednice brat Gangl seča sc bratskog lužičko-srpskog naroda, koji je u ovoj godini doživco teške udarce nesrečnog svog udesa. Srpska Lužica po tri puta zaodeuula se u ovo kratko vreme u crno ruho. Umro je profesor Jan Bril, posle njega ravnatelj Lužičko-srpskog narodnog muzeja V. V j e r a p, u sada stigla nam tužna vest, da je nemila smrt pokosila najboljeg od najboljih, da je u /o godini svoga života usnuo svoj večni san br dr A mošt Muka. Sva ova trojica bili su oduševljeni i svesni članovi lužičko-srpskog Sokolstva, a naročito je brat dr. Arnošt Muka bio nepoko-lebivo ubeden, da če taj najmanji slovenski narod postojati sve dotle, dok u njemu živi i provejava sokolski duh, koji je jedini kadar da održava živu naeionalnu svest i sabire sve snage toga naroda pod jedan sokolskf barjak. Sve pokušaje, da se i u lužičko-srnsko Sokolstvo unese razdor na bazi verske netrpeljivosti pojedinaca, a koji je ja-mačno bio diktovan interesima nacio-nalno-nemačke politike, suzbio je on svojim velikim autoritetom i svojim uzornim radom i životom. I ime je ste-kao neprocenjivih zasluga, jer je svoj narod sačuvao od nacionalne propasti. Brat dr. Muka bio je učenjak svetskog glasa. Glavne grane njegova rada bile God. 111. — br. 42 »S O KOLŠKI GLASNIK« Str. 3. su: slavistika, literarna istorija, leksiko-grafija i folklora. Njegov rad cenio je čitav slovenski svet, a dokazom je torne najbolje činjenica, da je pok. brat dr. Muka bio članom Srpske akademije nauka u Beogradu, Jugoslovenske akademije znanosti i umetnosti u Zagrebu, petrogradske Akademije i češke akademije u Pragu. U svojim mladim godinama proputovao je sve slovenske zemlje, pa i Jugoslaviju, čijije napredak i razvoj pratio s velikim interesom, a u kojoj je imao veliki broj iskrenih i dobrih prijatelja. Umro je s verom u budučnost Slovenstva, a u kojoj imadu da granu trači sunca i njegovom narodu. Tom velikom j plemeni tom narodnom borcu i naučenja-ku kliknimo: Slava! Podjedno predlažc, da se bratsko m Šavezu lužičko-sfpskog Sokolstva pošalje pismeno saučešče. Nadalje nastavlja brat Gangl, kako sc je tiho i skromno, upravo tako kako je i živeo, izgubio iz sokolskih redova jedan od najboljih radnika če-škoslovačkog Sokolstva brat inžinir Vaclav Vorel, bivši načelnik Pra-škog Sokola, koji je umro 12 o. m. U sokolskom radu vaspitao ga je brat dr. Jindra Vaniček, od kojega je i pre-uzeo načelništvo u Praškom Sokolu godine 1921. Brat Vorel bio je osnivač mnogih velikih sletskih nastupa i čita-vog niza prostih vežbi, koje su pomo-gle sokolskim takmičarima da su do-lazili do svojih slavnih pobeda kako u domovini, tako i van nje. Za vreme upada Madžara u Slovačku bio je organizator i vod sokolskih legija. Još za vreme IX svesokolskog sleta u Pragu gledali smo ga u punoj snazi pri vršenju njegovih sokolskih dužnosti. S velikim brojem naše brade koji su vež bali u Praškom Sokolu, vezali su ga najiskreniji osedaji. Bio je divnog ka-raktcra, savršeno tačan i veran sokol ski radnik do poslednjeg daha svoga života. Nikad nije tražio nikakve lične koristi, ved je čist kao kristal umro u 51 godini svoga života. I bratu Vo-relu neka je Slava! I ovde predlaže brat Gangl, da se bratskoj Češkoslovenskoj obci sokol-skoj izrazi pismeno saučešde. Pošto su prisutni poklikom »Sla va«! priključili se žalobnom spomen-slovu brata Gangla, isti produžujuči svoj govor veli: Dne 10 o. m. doživeo je 85-godiš-njicu rodenja brat dr. Milan Jo v a-novid-Batut, jedan od bivših starešina bratskog Sokolskog društva Beograd-Matica. Ovu životnu dobu do-čekao je u punom zdravlju, a čemu se i mi svi iskreno radujemo. Ime našeg jubilarca kao odličnog i vanredno ra-dišnog i popularnog naučenjaka leka-ra poznato je i van granica naše otadž-bine kao i njegove zasluge za očuva-nje zdravi j a najširih slojeva našega naroda. I mi, brado, priključujemo se velikom broju njegovih poštovalaca, pa svog sedog brata jubilarca pozdra vimo našim bratskim: Zdravo! Nadalje, brat Vladimir Mile r, član pretsedništva i načelništva ČOS te zamenik starešine Praškog Sokola. navršio je 60 godinu svoga rodenja. Mnoga naša brada, koja su vežba-la u Praškom Sokolu imali su prilike da upoznaju velike vrline tog odličnog sokolskog radnika. Poznajemo ga i sa medunarodnih utakmica u kojima su sudelovali i naši borci, a u kojima je brat Miler poznat radi svojih tehniških sposobnosti učestvovao kao sudi-if’ %atu Mileru s naše strane najis-renije želje i sokolski Zdravo! , ^ozdravljam zatiin prisutnog načelnika Saveza brata Miroslava Ambrožiča i njcgovog zamenika brata Jo-SIPa Jerasa našeg poznatog borca sa »Planine smrti«. Jedan i drugi poznati su nam ved iz ranijih godina, kad je brat Ambrožič zauzimao jednaki položaj u Jugoslovenskom sokolskom sa-vezu, a kad je brat Jeras vršio funk-ciju saveznog prosvetara. Ti stari sokolski radnici, dobra naša brada, dobro nam došli na svojim položajima u našoj sredini! Trebamo vaše prokušanc sile radi kontinuiteta rada i radi rešavanja mno-gih zadaea, koje su očrtane u progra-nastojanja, a koje morate da s nama od m rt vod slova. nrc-nesete ostvarenc u život Konaeno smatram dužnošeu da na ovom mestu izrazim najtopliju žel u da b. u svakom pogledu i svakom zgrn dom medu svima nama, naime medu upravnim, tehnickim i prosvetnim or-ganima Saveza, vladala potpuna harmonija i da bi nas sve rukovodilo iskreno i otvoreno sokolsko bratstvo u tcškom našem nastojanju, da sačuva-mo svetlost sokolskog imena u prcda-noj i vernoj službi kralju, narodu i domovini i da sokolske ideale i sokolska načela privedemo u realnost, jer znamo, da se opči nivo naše nacije može podiči na dostojnu visinu samo sokolskim vaspitnim radom. Nije potreba da naročito naglasim, da sc sve Sto sc tiče našeg zajedničkog i harmoni-čkog rada, odnosi i na rad u upravama svih naših župa, društava i četa. To nije samo naša želja, več je to naš zahtev, koji s ovoga mesta upučujemo svim našim jedinicama. Ispred ovc naše želje i tog našeg zahteva neka se ukloni sve, što bi sprečavalo ili ometalo željenu harmoniju ili što bi odi- salo ličnim ambicijama ili individualnim egoizmom. Uz moj bratski pozdrav bratu načelniku i njegovom zameniku, nado-vezujem toplu i bratsku zahvalnost bratu Ivanu Bajželju, koji je bio pri-nuden usled svoje teške bolesti da ot-stupi s mesta saveznog načelnika. Eto, upravo ovih dana navršilo se 30 godina, od kada je usud njegova i moga života odlučio, da smo započeli zajed-ničkim sokolskim radom u jednom da-nas ugrabljenom kraju. Mirne spozna-je mogu reči, da poznajem život i rad brata Bajželja, a poznajem ga samo s najboljih strana. Tih, miran i skroman u svom životu oličio je svoju ličnost osobinama jednog čestitog karaktera, kojemu su ukrasom požrtovnost i poštenje u radu, a vernost i odanost so-kolskoj misli. Njegova svestranost u sokolskom radu, kao i njegove odlične stručne sposobnosti govore jasno u našoj sokolskoj literaturi, koju je oboga-tio s mnogim člancima i delima, a či-me je podigao kod nas trajan spomenik svoje radinosti. Za sve to mi smo blagodarni našem bratu Bajželju, i visoko cenimo njegovu bratsku ljubav, kojom je služio svima nama kao primer lepog i čistog sokolskog karaktera. Razboleo se u vršenju svojih dužnosti na praškom sletu. Neka se sada odmori u uverenju, da smo mu mnogo zahvalni na njegovom uloženom trudu i da njegov svetli lik nosimo u najlepšim uspomenama. Želim, da se opet s njime sastanemo na zajedničkom radu. Načelnik brat Ambrožič zahvaljuje se na pozdravu i srdačnom prijemu. Veli da se primio načelništva Saveza sa željom da koristi dobro j stvari i sokolskoj misli. Da ne gubi mnogo vremena pristupio je odmah radu i sazvao zbor župskih načelnika i načelnica, na kome je detaljno razvio svoj program rada. Ta njegova osnova prihvačena je i on če ju sada razraditi i nadležnim tehničkim organima sprovesti u život. Konstatuje, da mu je na tom zboru dano puno poverenje i obečana medusobna uzajamna saradnja, pa temeljem toga veruje i u uspeh rada. Po torne detaljno referiše o zboru, kao i o njegovim zaključcima, a koji se iz-veštaj u celosti prima do znanja. Pretsednik saveznog prosvetnog odbora brat dr. V. Belajčič podnosi iz-veštaj o radu prosvetnog odbora Saveza. Iznosi, da su u poslednje vreme održane dve prosvetne škole, i to jed-na u Karlovcu, a druga u Skoplju, koje su dobro uspele. U pripravi su slični tečajevi kod nekih župa, pa se opče-nito opaža jača akcija i živahnost za prosvetnim radom malone u svim žu-pama. Ovih se dana opet započelo i ciklusom sokolskih radio-predavanja. Ovaj rad na sokolskom prosvečivanju, kako sokolskih redova tako i šire javnosti, doneo je več željeni uspeh. Prema podatcima, koji su do sada sakup-ljeni, sokolska radio predavanja sluša oko 5000 lica. U nastojanju da bi sokolska ideologija prodrla i u najšire narodne slojeve, prirediče se sporazumno sa beogradskom radio-stanicom ciklus popularnih sokolskih radio predavanja. U vezi s ovim referatom donesen je zaključak, da če se i ove godine proslaviti državni praznik 1 decembar, i to na najsvečaniji način. Gledom na vaspitanje članstva, ima da se održi čitav niz idejnih škola, a u kojima ima naročito novo članstvo da stekne osnovno znanje o sokolskoj ideologiji, postanku i razvitku Sokolstva, njego-voj organizaciji i o aktuelnim nacionalnim i kulturnim zadatcima Sokolstva. Nadalje, u prvoj polovici decembra o. g. organizovače se u cilju una-predenja sokolske štampe propagandna nedelja sokolske štampe. — Izveštaj je u celosti sa odobrenjem uzet do znanja. Ekonom brat Živković pođnosi izveštaj o finansijskom stanju Saveza, kao i o novčanom poslovanju savezne blagajne, te konačno materijalno stanje sokolskih listova. Gledom na potrebna finansijska sredstva potiče pitanje prednjačkih točajeva, naročito da li če se i u buduče održati savezne prednjačke škole po uzoru dosadašnjih ili če se mesto ovih organizovati naročiti župski prednjački tečajevi. Povedenom debatom zaključuje se, da se glede toga sačeka predlog načelništva Saveza. U nastavku izveštaja ekonoma ras-pravljali su sc stigli podnesci, pa su po njima donošeni zaključci. Dopis župe Šibenik, kojim popra-čuje molbu društva Šibenik za pode-ljenje zajma u svrhu dogradnje doma u iznosu od 600.000 Din ne uvažuje sc radi nedostatka materijalnih sredstava. Molba društva Železniki za platež dužne svote na društvenom domu ne usvaja se s razloga, jer je pitanje sanacije domova još uvek otvoreno, pa se ne može zasebno rešavati pojedina-čni predmet. Molba Ljubljanskog Sokola, kojom je ono molilo da se oprosti od plačan j a poreza članove i članice, koji se nalaze bilo u kojim školama, kao i oni članovi koji služe vojsku, ne uvažuje se. Opraštaju se od poreza jedi-no oni članovi, koji sc nalaze na otslu-ženju redovnog kadrovskog roka. Molba gde. Ludminc Jurišič, udo-ve bivšeg starešine senjskog Sokola, da Savez podmiri neke tražbine radi ko j ih se tereti ostavština. pokojnika, ima se uputiti društvu Senj da ono dade po tome svoj izveštaj. Molba društva Ptuj, da se nara-štajcu Beli Nobertu podeli potpora iz Oraženovog fonda rešava se, da se navedenome daje potpora u iznosu od 250 Din i to za svako tromesečje kroz godinu dana. Molba jednog brata iz Sarajeva, da mu se podeli štipendij u svrhu ško-lovanja, ne uvažuje se radi nedostatka finansijskih sredstava. Molba Srpskog planinarskog društva u Beogradu za podelenje potpore u svrhu dovršenja doma ne uvažuje se radi nedostatka materijalnih sredstava. Brat dr. Dragič predlaže da se iz ozlednoga fonda podele sledeče potpore: Stevanu Andelkoviču, članu Sok. društva Prepolje, 900 Din; Joži Golobi-jovskom, naraštajcu Ljubljanskog Sokola, 900 Din; Boni Toliču, članu Sok. čete Husina dr. Kreka, 210 Din; nara-štajki Hermini Kolbezen, Sok. društvo Trbovlje, 600 Din; članici Anici Fle-go, Sok. dr. Celje, 300 Din; naraštajcu Adolfu Cizelju Sok. dr. Celje, 50 Din; članu Francu Rojcu, Sokolsko društvo Celje, 600 Din; Hinku Udeju, članu Sok. dr. Trdič, 140 Din; Milanu Naši-ču, članu Sok. dr. Tržič, 140 Din; Ladislavu Mesecu, naraštajcu Sok. dr. Domžale, 300 Din; Ivanu Mlinaru, članu Sok. dr. Kočevje, 140 Din; Antonu Žgoncu, članu Sok. dr. Cerknica, 100 Din; Sonji Zemanek, članici Ljubljanskog Sokola 1200 Din; Joži Prosencu, članu Sok. dr. Mežica, 300 Din. — Prima se. Pretsednik gradevinsko-umetničkog otseka brat Momir Korunovič podnaša izveštaj o radu ovoga otseka, koji je sada u prvom redu zaposlen radovima oko izrade načrta za pojedine sokolske domove. Kod mnogih društava na licu mesta izvršeni su očevidi i dane upute za izgradnju samih domova. Tajnik brat Brozovič podnosi izveštaj o tekučim poslovima. — Medu ostalim izveštava, da je privedena u život »Sokolska agencija«, koja je počela objavljivanjem svojih bulletina, a koji se dostavljaju našoj štampi. Po predlogu organizaciono-pravnog otseka, a u sporazumu s gospodarskim otsekom prihvačen je predlog župe Mostar na ovogodišnjoj glavnoj skup-štini Saveza, naime, da se dopuni druga alineja § 4 pravilnika sokol, društva i to tako, da če u buduče glasiti: »Društvo mora plačati župske i savezne pri-nose i to prvu polovinu i t. d.« Brat tajnik u svojstvu referenta za Sokolstvo u inostranstvu podnaša de-taljan referat o stanju Sokolstva u A|mcrici. Čitav referat prima se fclo znanja i zaključuje, da se pristupi po-jačanom radu oko organizacije tamoš-njeg Sokolstva, u koju sc svrhu imade izraditi s tamošnjim sokolskim fakto-rima detaljna osnova, o čemu se ima do jedne od narednih sednica po tajništvu Saveza podneti konkretni predloži. Pošto je još referisao o pripravama organizacije sokolske izložbe i pošto su prihvačeni predloži prosvetnog odbora Saveza, po kojima ono uzima vidnog učešča u samoj priredbi, zaključuje se da se unatoč svih ukazanih po-teškoča ideja održanja same izložbe ima na svaki način ostvariti. Brat Miroslav Vojinovič u zastup-stvu načelnika predlaže, da uprava Saveza imenuje za župskog načelnika župe Banja Luka brata Milana Puhala, a njegovim zamenikom brata ing. Slavi-šu Vajnera. — Prima se. Brat Živanovič iznosi da Sokolsko društvo Beograd III dana 6 novembra otvara svoj novo sagradeni dom, pa moli članove savezne uprave da u što večem broju prisustvuju ovoj svečanosti. — Prima se. Sestra načelnica Skalarjeva upozo-ruje, da je u pravilnicima izvršnog odbora za župe i društva izostavljeno, da u taj odbor ulazi i načelnica župe, tako i društva. Pošto sc konstatovalo, da je to učinjeno greškom prepisivača iz originalnog primerka, zaključuje se da sc ima doneti ispravak u narednom broju »Sokolskog Glasnika« ,a jednako i provesti korektura u knjiži »Organizacije«. Brat dr. Dragič podnosi izveštaj o akciji Odbora za prenos kostiju nacio-nalnog radnika Petra Kočiča. On sam kao delegat savezne uprave prisustvo-vao je ovoj sednici, a predlaže, da Sokolstvo u tome uzme vidnoga učešča. Predlog brata Dragiča prima se te se zaključuje, da Sokolstvo beograd-ske župe ima tom prenosu prisustvo-vati u punom broju u odorama, a brat dr. Dragič u svojstvu delegata Saveza ima poči do Banje Luke i prisustvovati tamošnjoj priredbi. Jednako ima se pozvati župu Banju Luku, da sa svojim članstvom što svečanije sudeluje sa-mome prenosu. la telovežbačKog sveta STANJE TELESNOG VASPITANJA U SOVJETSKO J RUSIJI Prc rata postojala je u Rusiji i sokolska organizacija, koja je unala oko 60 društava, večinom po glavnim gradovima pojedinih gubernija i tamo, gde su bile srednje škole. Posle rata, za vreme sovjetskog režima, moglo je rusko Sokolstvo još nekoliko godma samo da životari. Pored Sokola postojala su u Rusiji još i neka^ druga telovez-bačka udruženja, pa čak i nemacki Turnferajni, ali nijedno, izmedu njih nije imalo znatnog upliva na narod. Samo Sokolstvo bilo je tek u prvom stadiju svojeg razvitka te je imalo da mu ku muči ne samo s drugim organizaci jama nego i s prilikama u samoj z*-1}!-lji, a posle rata pogotovo još i s rezi mom, koji je bio antinacionalan i sa svim nesklon Sokolstvu. Nekoliko go dina posle primirja, ruska vlada zabra nila je svaki sokolski rad, raspustila sokolska društva i sve ostale organizacije, te uzela telesno vaspitanje u svoje ruke. , , Uz veliku državnu pomoč i saracl nju mnogih telovežbačkih i sportskih stručnjaka, uspelo je osnovati skoro svuda boljševistička telovežbačka društva. LI pojedinim državnim tvornica-ma i drugim ustanovama nastala su isto tako telesnouzgojna udruženja, razume se i ova pod državnim nadzorom i vodstvom. Državna pomoč državnoj telesnouzgojnoj organizaciji je stalna, a iznosi oko 25 miiijuna rubalja godis-nje. Jedino na taj način bilo je mogu-ee, da se popne broz vežbača i sporti-sta od 1928 godine, kada je iznosio oko 600.000, na visinu od preko 3 mihjuna članova, što znatno premašuje i ne-mačko Turnerstvo, koje inače pret-stavlja najjaču telovežbačku organiza-ciju sveta. Godišnje se podiže i ure-duje, uz državnu pomoč, oko 100 veli kih vežbališta i stadiona sa svim pro štorijama za vežbanje, koje su udobno nameštene. Naročito su veliki stadioni u Leningradu (Petrogradu) i Moskvi. Leningradski stadion može da primi preko 100.000 gledalaca, te je sasvim moderno uređen i namešten sa svim spravama i ostalim uređajem za utak-mice, laku atletiku i t. d. Još je vedi stadion u Moskvi sa preko 200.000 mesta. U tom če se stadionu održati nared-ne godine sovjetska spartakiada. Moskovski stadion pretstavlja danas naj-veči sličan prostor na svetu. Sa struč-nog stanovišta treba spomenuti, da je spomenuti stadion najmodernije opremljen, te pretstavlja jedno čitavo mesto, jedan grad za sprovadanje te-lesnih vežaba u masama. — Naročito se mnogo važnosti polaže obuci pred-njaka. Kako je sav telesni odgoj u Ru siji sasvim drukčije organiziran i spro veden. to isto tako postoje i tamo po sebne sovjetske prednjačke škole, kroz koje je prošlo u nekoliko godina više od 30.000 kandidata za učitelje telovežbe. To je svekako zavidan broj. Navadamo sve spomenuto radi svoje interesantnosti, ne upuštajuči se u točnost i istinitost ovi'h vesti. Dona-šamo onako, kako su to »Lidove Novi-ni« iz Brna donele u svojoj rubrici za telesno vaspitanje. bio pretsednik omladinskog društva »Societas Slavica Budiniensis«, koje društvo još i danas agilno radi. Filozofiji!, specijalno slavistiki), studirao je na poznatim univerzitetima u Jeni i Lajpcigu. Godine 1878 promoviran je na čast doktora filozofije. Nakon dovršenih študija služio je kao srednjo-školski profesor u Žitavi, Budišinu, Kamenici i konačno u Frajburgu. Glavno polje njegovog naučnog rada bilo je slavistika, folklora i literarna istorija. Njegovo največe delo je »Slovnik dol- IZGUBLJENA LEGITIMACIJA Brat Malavrazič Nikola, član Sokolske čete Mojdež-Herceg Novi, izgubio je svoju sokolsku legitimaciju pa se ovim putem oglašuje za nevažeeu. Sokolsko društvo Herceg-Novi. f Prof. dr. Arnošl Muka 12. o. m. umro je u Budišinu dr. A. Muka, čuveni slavist i buditelj lužičkih Srba. Rodio se g. 1854 u Velikom Vos-jeku, u bližini Budišina. Srednju je ško-lu polazio i svršio u Budišinu, gde je f Prof. dr. Arnošt Muka njeserbske reči a jeje narečov«, na ko-jem je radio preko 25 godina. Ovaj rečnik štampan je od 1911 do 1915 u Petrogradu i to do slova N; posle rata štampan je u Pragu drugi deo do Z. Ovo je delo završeno velikom pomoči i zaslugam Praške akademije nauka. Prof. Muka radio je i kao naueenjak, publicista i narodni buditelj. U tome je njegova velika zasluga za njegov narod i slovenstvo. Od god. 1894 dalje bio je urednik »Časopisa Mačici Serb-skega doma«, a izdavao je niz godina 0 svom trošku jedini literarni list »Lužica«. Pored toga izdavao je razim knjige medu njima i spise velikog lužičko-srpskog pesnika Barta-Čišinskog, Mnogo je i putovao pa je pre rata posetlo 1 naše krajevc. Za svoj rad dobio je priznanje i ostalih slovenskih naroda, pa je bio redovni član Petrogradske akademije nauka, Srpske akademije u Beogradu, Jugoslovenske akademije u Zagrebu, član. Češke akademije u Pragu, a pored toga i začasni član mnogih slovenskih društava. Lanjske godi-nc prilikom njegove 75 godlšnjice iza-bralo ga je Prvo pevačko društvo u Beogradu za svog časnog. člana. Za svoj rad odlikovan je takoder i mnogim visokim odličjima slovenskih država. Kao dohar Slov c n pokojnik ,je bio i oduševljen Soko, .Sla^a >mu! . Prenos kostiju Petra Kočič* u Banju Luku. Na pobudu društva »Zmi-janjc« preneče se kosti pokojnog kul ■ turnog radnika i pisca Petra Kočiča iz I Beograda u Banju Luku, gde če hiti 6 novembra o. g. sahraajenc kod same crkve. Za prenos vrše se velike priprc-me u kojima učestvuje i Sokolstvo. 50 godišnjica »zlatnog Praga«. Dne 8 oktobra proteklo je 50 godina ot-kako je poznati veliki Slovcn dr. Tomaš Čcrni, stupajuči na mesto primatoma mesta Praga, u svom nastup-nom govoru izgovorio sledeče reči: »Želim da ovaj naš stari istorijski grad, naš kraljevski grad, postane zlat-ni slovenski Prag i da se razvija u što lepšoj budućnosti.« Ove reči iznenadi le su čak i mnoge Čehe, a kod Nemaca izazvale su pravu buru. Taj naziv «zlat-ni slovenski Prag« toliko je omilio, nc samo češkom narodu, nego i ostalim, da danas, kada govorimo ili pišemo o Pragu, uvek spominjemo, da je to slovenski i zlatni Prag. župa i m župa Beograd POMEN LEGETSKIM JUNACIMA Kao i svake godine tako i ove Sokolsko društvo Mitroviča prireduje pomen našim herojima, koji položiše svoje živote na polju Legetu (kraj Mitroviče). Pomen se prireduje jedne nedelje u mesecu septembru. Ove godine pomen je održan 11 septembra. Več u oči toga dana gradanstvo je okitilo svoje domove državnim zastavama i spremalo se da u što večem broju pode na Leget, koji je oko 7 km udaljen od Mitroviče. Sokoli vežbači pod vodstvom načelnika otišli su na Leget pešice, a za gradanstvo se po-brinulo Sokolsko društvo i pripremilo prevozna sredstva po najskromnijoj ceni. Pomen je izvršio g. Dura Zivko-vič, paroh sela Šašinaca, a na joktenije je odgovaralo Srpsko erkveno društvo iz Sremske Mitroviče. Pomenu su prisustvovali g. Milan Arnovljevič, pukovnik, koji je zastu-pao komandanta Timočke divizije, g. Miloje Jovanovič, izaslanik Senata, gg. Vasa Božidarcvič. Vojin Mišič i Mih. Profirovič, izaslanici Udruženja Timo-čana i Krajinaca u Beogradu. Osim to ga gotovo sva udruženja mitrovačk« poslala su svoje delegate na ovaj svečani pomen. Po svršenem pomenu održano je nekoliko lepih govora: govorili su^ g. Milan Arnovljevič, pukovnik, dr. Vladislav Hanosek, starešina društva i g-Božidarcvič. Zatim su deklamovanc tri prigodne deklamacije. Na grobove naših heroja položiše vence: Senat kraljevine Jugoslavije. Sokolsko društvo Sremska Mitroviča. Udruženje aktivnih i rezervnih ofieira iz Sremske Mitroviče i Udruženje li močana i Krajinaca. Mnoga mitrovačka humana društva položiše kite cvcča. Prisutno je bilo mnoštvo naroda iz Mitroviče i okolnih sela. God. Ш. — br. 42. Župa Cetinje SOKOLSKA ČETA U SUTORINI Sokolska četa u Sutorini 9 oktobra o. g. osvetila je svoju zastavu, ko ju joj je clarovao i kojoj je kumovao br. Jovo Sekulovič iz Hercegnovoga. Tačno u 10 sati izjutra Sokolsko društvo iz Hercegnovoga sa svojom muzikom, kao i sve obližnje sokolske čete svečano su dočekali uz sviranje muzike i pucanje prangija delegata g. bana Zetske banovine brata Danila i'orovića, delegata cetinjske Sokolske župe O. Jeroteja Petkoviča i kuma zastave brata Jova Sekuloviča. Posle pozdrava svrstala se duga povorka, koja je obišavši mesto stigla na vežbalište gde je otpočelo osvečenje zastave, ko-je je izvršio proto i paroh Spiro Lučič, održavši tom prigodom lep govor. Kum je uzeo zastavu i s govorom, u kome je istakao vrednost seoske čete u Sutorini, te istu predao delegatu župe bratu Petkoviču. Primajuči je u ime župe br. Petkovič je pozdravio napre-lak i razvitak seoskih sokolskih četa, istakao zadaču sokolske ideje kod omladine, zahvalio kumu na daru i istakao važnost i značenje sokolske zastave, koju je zatim predao bratu Niku Cirigoviču, zameniku starešine matič-nog društva, a ovaj starešini čete Petru Deriču, koji je onda predao barjak-taru solunskom dobrovoljcu bratu Marku Martinoviču, koji je položio svečanu zakletvu na vernost i odanost datoj mu zastavi. Zatim je govorio izaslanik bana, a profesor Jovan Đuričić održao je predavanje o važnosti seoskih sokolskih četa, završivši s poklikom Nj. Vel. Kralju i Prestolonasledniku Petru. Muzika je nato otsvirala državnu himnu. U 12 sati je bio banket, na kome je održao zdravicu Dinastiji Karador-deviča mesni paroh Lučič a brat Vuko Ajčevič pozdravio. je Sokole. U 4 sata ispračen je izaslanik banov i u isto doba dočekan podmladak i naraštaj iz Hercegnovoga, koji je do-šao vozom. U 4A sata je na vežbalištu izveden javni čas, na kome su izveli proste vežbe: muška deca iz Sutorine; muška deca iz Hercegnovoga; članovi Sokolske čete iz Sutorine; vežbu s batinama muška deca iz Sutorine i vežbu s ven-čieima ženska deca iz Hercegnovoga. Vežbalište je bilo lepo okičeno s državnim zastavama, a naroda je bilo mnogo, osobito u narodnim nošnjama. Naročito je palo u oči prisustvo Ministra saobračaja brata Laze Radivoie-vića, koji je ovuda slučajno prošao i prisustvovao javnom času, i na polasku darovao četi 200 dinara. Posle javnog časa razvilo se narodno veselje, a zatim je sledio ispračaj, uz pucanje prangija i burno pozdravljanje, matičnog društva i seoskih četa, kuma i župskog delegata. Župa Niš OKRUŽNI SOKOLSKI SLET U ZA-JEČARU Ovde je održan veliki sokolski slet na području okružja zaječarskog na kome su sudelovala društva: Knjaže-vac, Kraljevo Selo, Rtanj, Bor, scoske čete sela: Grljana, Žukovca, Velikog Izvora, Vražogrnca i Rgatine, i kao gost negotinsko Sokolsko društvo i ot-sek ruskog Sokola. Slet je počeo još 1-og ovog meseca po podne i kao prva točka bilo je takmičenje seoskih četa /a prvenstvo prelazne sokolske zastave, koju je poklonio brat Jovan Jovanovič, rentijer iz Zaječara, koji je pre dve godine i zaječarskom Sokolskom društvu poklonio zastavu, koja je jed-na !<апјн, eiit je cilj da omladinu 1 ; i za budučnost i sreču domovine. O •!•••' mu je milo sto se ovaj slet u Zaječaru održava i blagodari organiza-torima kao i svemu Sokolstvu, brači i sestrama, na uloženom trudu i spremi. Toplorn pozdravu pretsednika opčine odgovorio je brat Rada Dimitrijevič, starosta župe. — U ime sviju Sokola šalje pozdrav Vladaru i gradanima grada Zaječara, ne zaboravljajuči srdač-nost njihovu kao i staranje o razvitku Sokolstva. Povorka se zatim vratila i u dvo-rištu Esnafskog doma održane su prob-ne vežbe svih članova vežbača kao i dece. Glavni deo sokolskog sleta počeo je u 3 po podne u krugu pešadijske kasarne gde je starosta župe brat Rada Dimitrijevič predao pobednicima, se-oskoj četi iz Grljana, zastavu, a preko brata Tunera staroste zaječarskog sokolskog društva. Tom prilikom brat Dimitrijevič održao je dirljiv patriotski govor u kome je izneo sve što čeka Sokolstvo, danas i u budučnosti, kao i značaj sokolske zastave. Gradanstvo, koje je bilo u masi prisutno, odušev-ljeno je i radosno saslušalo brata sta- Ž.Ufsa Osi jele OVOGODIŠNJI TEČAJEVI ŽUPE Župski 14-dnevni prednjačiti tečaj (24 VII 6 VIII 1932) Ovogodišnji župski 14-dnevni tečaj održan je u Osijeku od 24 jula do 6 avgusta o. g. U tečaj se je prijavilo samo 54 učesnika, što je dokaz, da još mnoge naše jedinice ne shvačaju važnost prednjačkih tečajeva za sokolski rad i vaspitanje. Polaznika bilo je konačno 41 i to: Adaševci 1 — Baranjsko Petrovo Selo 1 — Babina Greda 1 — Bu-dimci 1 — Ćeralije 1 — B. Manastir 1 — Darda 1 — Erdevik 2 — Kukujevci 1 — Kutjevo 1 — Kapela 2 — Macute 1 — Novi Jankovci 1 — Mirkovci 1 — Nijemci 2 — Osijek g. g. 7 — Osijek d. g. 1 — Petlovac 2 — Sotin 1 — Slakovci 1 — Slav. Požega 2 — Šid. Banovci 1 — Šid 1 — Tenj. Antunovac 1 — Vinkovci 2 — Vel. Vučkovae 1 — Vrbanja I — Vel. Kopanica 1 — Zden-ci 1. Po zanimanju je bilo: 9 zanatlija, 6 trgovaca i trgovačkih pomočnika, 6 opčinskih i 3 privatna einovnika, 9 da-ka, 1 učitelj i 7 seljaka. U društvima odnosno četama vrše funkcije: 3 načelnika, 2 zam. načelnika, 1 prosvetar, 2 statističara, 1 zam. načelnika okružja. Raspored tečaja bio je sledeči: A. Tiršev sustav u pregledu — 4 sata — predavač br. D. Glasner. Proste vežbe, teorija i praksa 18 sati — predavač br. I. M. Blažek. Redovne vežbe, teorija i praksa — 10 sati — predavač br. I. M. Blažek. Vežbe na spravama — 7 sati — predavač br. ing. M. Kvapil. Vežbe na spravama koje dižemo — 4 sata — predavač br. B. Župski 3-dnevni tečaj za igre i laku atletiku (13—15 VIII 1932). Održan je 13, 14 i 15 avgusta o. g. u Osijeku. Tečaj je bio obvezatan za sve članove T. O. Ž. i sve okružne načelnike. Nažalost, mnogi se nisu oda-zvali ni ispričalil Ukupno je u tečaju bilo 35 brače rostu. Na koncu se klicalo Kralju, za-štitniku Sokola. Muzika je intonirala himnu, zastave su u pola oborene čvrsto držane, a narod stoječi slušao. Pošto se svima zahvalio za staranje i pripremanje za ovaj slet, izlju-bio je se s mnogima i pošao svoj oj ku-či. Tako je brat Dimitrijevič i ovom prilikom pokazao da u Sokolstvu gleda snagu i budučnost svega jugosloven-skog naroda. Posle su nastale različite vežbe, na kojima je učestvovalo 400 do 500 vežbača, članova i dece, kao i ot-seka ruskih Sokola. Vežbe su izvedene izvanredno, a vežbači oduševljeno pozdravljeni. Naročit su utisak ostavile dobro formirane i organizovane seoske čete. Uveče je priredena akademija na kojoj je bilo dosta dobrih točaka. Akademija je bila odlično poseče-na. Kako je ovom prilikom za ovaj slet pokazan izvanredan uspeh, a naročito u propagandi, to zasluga pripada starešinstvu zaječarskog Sokola, načelniku Ščeglovu, načelnici sestri Koji Jovanoviče voj, koji su uložili mnogo i mnogo truda. — P. A. Šandorov. Laka atletika, teorija i praksa — 12 sati -— predavač br. E. Franje-tič. Praktički sat telovežbe — 14 sati — predavač br. F. Babič. Metodika telovežbe — 3 sata — predavač br. B. Šandorov. Telovežba dece — 14 sati — predavač br. F. Babič. Plivanje — 2 sata — predavač br. M. Sila. Uređaj sprava i vežbališta — 1 sat — predavač br. I. M. Blažek. B. Sokolska misao, temeljna načela i prosvetni rad u Sokolstvu — 6 sati — predavač br. A. F. Staneti. Moralno vaspitanje u Sokolstvu — 3 sata — pre- davač br. dr. N. Čepinac. Istorija Sokolstva i gimnastike — 3 sata — predavač I. Maričič. Organizacija SK.) — 2 sata — predavač br. R. Stepanov. Organizacija tehničkih organa — 2 sata — predavač br. ing. M. Kvapil. Statistika o pohadanju vežbi — 2 sata — predavač br. ing. M. Kvapil. Sokolski časopisi i literatura •— 1 sat — predavač ing. 1. M. Blažek. C. Anatomija i fiziologija — 6 sati — predavač br. dr. A. Nevidal. Hi-gijena i prva pomoč — 4 sata — predavač br. dr. D. Župnik. — Ukupno 1J8 sati. Nastava je tekla bez prekida, svaki dan od 6.30 u jutro do 12, a po podne od 15 do 19 časova. Tečaj je vodio br. I. M. Blažek, član T. O. Ž. i na* stavnik gimnastike iz Sl. Požege. Predavanja i praktične vežbe po-hadane su dobro, interes je bio dobar, disciplina zadovoljavajuča. Opči je po-lučeni uspeh obzirom na početnički materijal dobar. Polaznici tečaja bili su smešteni u Dačkom domu gde su itnali i stan i hranu. Vežbalo se je na letnjem vežbalištu i u vežbaonici Sokolskog društva Osijek g. g. Na završetku tečaja podeljena su uverenja o polasku tečaja. i 12 sestara, tokom tečaja 2 su polaznika brisana. Svrha je tečaja bila propaganda igara i lake atletike, praktično i teoretsko upoznavanje pravila, propisa i načina igre odnos, treninga — upute i praksa u sudenju igara i 1 a. disciplina. Raspored tečaja bio je sledeči: Laka atletika — pripremne vežbe (kao jutarnji sat vežbi bez sprava) — 3 sata — br. E. Franjetič. Laka atletika — stilovi, teorija i praksa — 3 sata — br. B. Šandorov. Odbojka — teorija i praksa — 3 sata — A. Šija-novič. Dečje igre (praktički i teoretski) Prvi župski trodnevni tečaj za društvene prosvetare (20—22 VIII 1932). Ovaj prvi prosvetni tečaj naše župe uspeo je u svakom pogledu. Predavanja su bila na potrebnoj višini, interes i disciplina polaznika odlična, a organizacija tečaja prevedena do u najmanju sitnicu. ŽPO-u bilo je mnogo stalo do toga da da ne samo prosveta-rima opče znanje o sok. prosveti i da ih uputi u praktično sprovodenje svih grana prosvetnog rada u društvima, nego je nastojao da u taj tečaj unese šta više topline, familijarnosti, brat-skog zbliženja izmedu učesnika tečaja i članova ŽPO-a. Predavači, a skoro i svi ostali članovi ŽPO-a, iskoristili su za vreme tečaja svaku priliku da budu što češče i što dulje s bračom i sestrama učesnicima. To medusobno upoznavanje, zajednički život i trajni kontakt, te izmene misli o najaktuelnijim sokolskim pitanjima, raspravljanje izrečenih misli u predavanjima za vreme eelog tečaja, — sve je to bilo izvedeno velikim i lepim uspehom, te je vanred-no zbližilo braču i okuražilo ih na daljni rad. U toku eelog tečaja vladao je upravo idealan sokolski duh. bratska ljubav, medusobno poštovanje, jedin-stvo misli i jaka težnja za ostvarenjem velikih sokolskih ideala. Sav život tečaja bio je skoncen-trisan u Đačkom domu. Tamo su tečajnici imali lep stan i odličnu prehranu, tamo su se održavala sva predavanja i konferencije, a u dvorištu Dačkog doma vršila se i jutarnja telovežba. Na tečaju je bilo 32 slušača, 31 učesnik internistu (29 brače i 2 sestre) 1 1 učesnica eksternistkinja. Ti tečajnici su bili po svojim sokolskim funkcijama: 22 društvena prosvetara, 4 društvena tajnika (ujedno i članovi PO), 2 člana PO, 2 starešine, 1 načelnica i 1 načelnik, a po zanimanju 24 učitelja (i učiteljice), 4 opč. činovnika, 1 sreski sudija, 1 lekar, 1 srednjoškolski profesor i 1 študent prava. Postotak uče-stvovanja brače društvenih prosvetara nije zadovoljio. Raspored je bio: jutarnja gimnastika, doručak pa nastava do podne. Posle podne je nastava tekla od 15 do 19 sati. Bilo je 15 predavača sa 19 predavanja u 21 satu nastave, a program je bio raznovrsten i obilan. Predavači i predavanja su bila sledeča: Dr. Ilija Mamuzič: Idejni osnovi i temeljna načela Sokolstva (2 sata); dr. £upa Novo mesto MIRENSKO SOKOLSKO OKROŽJE Zbor prosvetarjev. Deveti oktober je bil zopet^ za naše okrožje dan dela in načrtov. Ta dan so se zbrali v Sokolskem domu na Mirni ob desetih dopoldne prosvetar ji, popoldne ob 13. uri pa vsi tehniearji — načelniki in načelnice driištev, ki so na svojih sejah napravili obračun dosedanjega dela in načrt za zimo. Po 10. uri je otvoril okr. prosv. nadzornik redno sejo. Udeležili se nista po svojih zastopnikih društvi Št. Rupert in Št. Janž, obe brez opravičbe. Br. prosvetarji so podali kratka poročila o prosvetnem delu svojih društev, iz katerih je razvidno, da so vsa društva izvršila Tirševe proslave s kresovi. Pa tudi v ostalem je prosvetno delo v zadovoljivem razvoju. O vsesokol-skem zletu se je vršilo po nekaterih društvih že par predavanj, ostala pa bodo iste nadoknadila v oktobru. Sledil je razgovor o glavnih vzrokih^ in ovirah, ki ovirajo prosto pot podeželskemu prosvetnemu delu, predvsem visoko obdavčenje prosvetnih-kulturnih prireditev (igre), ki v današnjih tako težkih časih mnogokje ustavlja vsako delo. Marsikje na deželi radi slabega obiska niso kriti niti stroški, kje so še — r-.i/ne davščine. Še slabše je s til- 5 sata — br. 1'. Babič. Dve igre za naraštaj (»garatki« i izmenično trča-nje oko vežbališta — 2 sata — br. ing. M. Kvapil-J. Šafarž. Igre za članstvo i naraštaj — 3 sata — br. I. M. Blažek. Tečaj se je vršio na letnjem vežbalištu Sokolskog društva Osijek g. g. Nikola Čepinac: O moralnom vaspita-nju u Sokolu (1 sat); dr. Nikola Čepinac: O disciplini (1 sat); Aleks. F. Staneti: O prosvetnom radu u Sokolstvu uopče (2 sata); Ivo Maričič: O sokolskom vaspitanju naraštaja i dece (2 sata); Г. Ž. Ilič (Slav. Brod): Savreme-ni nacionalni zadaci Sokolstva (1 sat); Milan Vakanjac: O trezvenjaštvu (2 sata); Ljudevit Šeterlajn: O lutkarstvu (2 sata); Josip Šenberger: Radio, film, diapozitivi (1 sat); Ing. Miloš Kvapil: 0 važnosti telesnog vaspitanja po Tir-šu, ostali sistemi i druga aktuelna pitanja tel. vežbanja (1 sat); Fran Babic: Moderne igre za naraštaj i decu 1 njihovo vaspitno značenje (1 sat); dr. August Nevidal: Zdravsteni rad u Sokolstvu (1 sat); dr. Milan Bedenič: T. zv. netalentirani učenik (1 sat); Vlad. Rutar: O prosv. statistici (A sata); Ilija Beara: O sokolskoj štampi (A sata); Branivoj Dimitrijevič: Glaz-ba i pesma u Sokolstvu (‘A sata) i Branivoj Dimitrijevič: Pozorišni otseci (A sata). — Tečaj je vodio župski prosvetai brat Aleks. F. Staneti, a zamenik mu je bio brat Ivo Maričič, tajnik ZPO-a. Obojica su kroz vreme tečaja bili neprestano s učesnicima. Jutarnju gimna-stiku je vodio brat Zvonko Hriberski. Otvorenju tečaja prisustvovala su ne-kolicina brače iz uprave župe te je radi otsutnosti starešine župe uz župskog prosvetara pozdravio tečajnike i gospodar župe brat Ivo Fišer. Tečaj su još posetili brača zamenik starešine župe Radoje Stepanov, starešine osje-ekih društava dr. Matej Perič i Drag. Š. Švalm, a na večeru upoznavanja su bili i mnogi ostali članovi uprave župe. Na večeru upoznavanja iznenadile su nas svojom pažnjom i ukusnim aranž-manorn sestre K. Trkulja, M. Komadina i E. Šeterlajn, a brat Dušan Hinič, član uprave župe, zadužio je tečaj, što je otstupanjem svojcg prostrano].* motornog čamca omogučio ugodan izlet i kupanje na Dravi, koje je tečaj-cima ostalo u nailepšoj uspomeni. Na brači okružnim i društvenim prosveta-rima je sada red da uspešno nastave započeti posao! Jesam li poslao prelplalu 9 za sokolske Ustave Z mi. Predvsem kulturni filmi stanejo več kot običajni, sokolski pa so najdražji. Vsaj kulturni bi morali biti prosti takse. Na podlagi, teh izvajanj je zbor sestavil resolucijo v kateri je tudi za-popadeno vprašanje zaščite sokolskih delavcev pred raznimi vplivi nekaterih nepoklicanih, ki vplivajo na razvoj društev v lokalnih zadevah. Vsa društva so obsojala nerednosti, ki so se izvršile ob priliki vsesokolskega zleta na vožnji, ki se morajo v bodoče preprečiti. Videlo se je, da pravilnik o zletu ni veljal enako za vse župe, ker se sicer ne bi mogle vršiti take nerednosti. V nadaljnjem razgovoru se je pretresalo vprašanje sokolskih knjižnic, ki naj bodo urejene po enotnem načrtu. Isti bo predložen žup. prosvetnemu odboru v odobrcnje. Ker so pričele nekatere knjižne družbe s svojimi edicijami vzgajati čitateljc v negativno državnem duhu, in ker so naročene tudi naše sokolske knjižnice nanje, je zbor sklenil, da z novim lctoiiriste radi tendence odpovedo, nasprotno pa naj se naroče na vse edicije Sok. Matice, ki so cenejše in za vsako društvo večje važnosti. Radi pregleda vseh knjig morajo poslati vsa društva okrožju svoje sezname. Glede sokolskega tiska je bilo sklenjeno, da se bo uvedla po društvih kolportaža, ki mora dvigniti število listov v tem okrožju. I uui o so- \P ■ ' Žnj s4i rotinevni fečaj se« igr«; i laku aJletihu cric/nn u Osijeku otl 13 15 VIII 1932 \ Шж0, Župski 14-dnevni predniačkl teč j j održan u Osijeku od 24 VU do 6 Vlil 1952 Prvi župski lrodnevni lečsv za drušivene presvežare održan u Osijeku ort 20 22 VIII 1932 jpujte zastave kod HiŠkudSa, Ljubljana kolskem poročevalstvu so bili izvršeni sklepi. Vse sokolske vesti, članke in poročila morajo društveni novinarji pošiljati listom le skozi roke okr. nadzornika (prosv.) in ne kot se je dogajalo, sedaj kljub že sprejetemu sklepu okrožja, da so prišla v naše javno časopisje večkrat netočna, celo neresnična in Sokolstvu škodljiva poročila. Zato ie bilo soglasno sklenjeno, da se ta sklep pošlje tudi vsem uredništvom Sokolstvu naklonjenega tiska. V vprašanju iger je bilo določeno, da društveni dramski odseki prirede igre naj-prvo domačih-jugosloven&kih avtorjev in potem šele tuje, a skrbnost naj bo v izbiri zadnjih. V svrho kontrole bodo pošiljala vsa društva okrožju predhodno igre v odobritev. V program dela pa spada tudi sokolsko petje v telovadnici, ki se mu mora posvetiti vsa pažnja. Enako tudi ustanovitev mlad. sok. zbora in mešanega za članstvo. V celoti je bil sprejet za vsa društva načrt prosvetnega dela ki je obvezen za vsa društva in sicer: 5 dramskih predstav; pet prosvetnih večerov v zvezi s sokol, in kult. gospod, debatnimi večeri; pet mladinskih nedeljskih popoldnevov, pet naraščajskih po-poldnevov, nagovori pred vrsto po načrtu brata dr. Kovačiča, 10 sok. kult. in mešanih filmov. Proslava 1. in 17. decembra; teden sokolskega tiska; Silvestrovo; spomladanska prosvetna akademija. S sprejetjem tega načrta je bila seja prosvetarjev zaključena s pozivom predsedujočega, da se skuša vsako društvo približati izvršenju tega minimalnega prosv. načrta. Seja tehničarjev okrožja. Po 13. uri je br. okrožni načelnik otvoril ob polni udeležbi vseh tehničarjev redno sejo okrožja, ki je potekla vseskozi v bratskem duhu. Vsi društveni načelniki so poročali o svojem delu in naglasili v celoti, da je tehnično delo v okrožju v pozitivnem pravcu. Razen St. Ruperta so vsa društva priredila tudi letos svoje javne nastope, L: pokazali uspehe skupnega dela, saj so nastopala na vseh nastopih vedno vsa društva. Pa ne samo v svojem okrožju, tudi na ostalih prireditvah v župi in izven nje (Ljubljana, Ribnica, Višnja gora) so sodelovala z uspehom. Okrožne in župne tekme pa so pokazale dostojno višino našega telovade-čega članstva. Poročilom sta sledili kritiki tiastopov br. okr. načelnika in s. okr, 'načelnice, nakar je bil razgovor o n.išem bodočem delu v telovadnici. Uvodoma se je tudi ta zbor priključil tv36luciji prosvetarjev, ki bo odposlana'na merodajna sokolska mesta. Glede naučenja novih saveznih vaj je bilo sklenjeno, da se bodo pričele učiti in vaditi skupno v okrožju, da se bodo naučile enako in pravilno. Radi čim tesnejšega sodelovanja v tehničnem pogledu se bodo vršili skupni sestanki vseh vaditeljev v okrožju v okrožni prednjaški šoli. V društvih se ustanovijo tudi smučarski odseki, za spomlad pa pričnemo tudi v okrožju z »odbojko«. Razgovor je potekel o vprašanju akademijskih točk in ie bilo sklenjeno, da vsa društva pošljejo sezname akademijskih sestav okrožju, ki bo potem sestavilo skupen seznam, kateri bo dobrodošel vsem društvom v okrožju pri sestavljanju programov. S pozivom, da se telovadnica prične že sedaj pripravljati za pokrajinski zlet v Ljubljani — je zaključil br. okr. načelnik tehnično okrožno sejo. SOKOLSKO DRUŠTVO MIRNA Prav dobrodošel je bil nastop dramskega odseka Sokolskega društva Mirna, ki je takoj po teh. okr. seji odigral pred zastopniki okrožja in v polni dvorani znano veseloigro; Pri belem konjičku v režiji br. prosvetarja Lipovža, ki mu je čestitati. Igralski ansainbl je dokaj prožen, seveda z začetniki je delo težje. Vendar so se vsi potrudili, da so izvršili svojo nalogo zadovoljivo. Omeniti moram, da so vsi igralci telovadci in telovadke. Sokolski znaki pa nc spadajo na oder! Vsem društvenim dramskim odsekom v okrožju priporočamo, da ob priliki okrožne seje prirede primerno dramsko predstavo, kakor je to bila na Mirni. v., Naslednja seja okrožja se bo vr-Ч« i sredi meseca novembra. Kraj bo : : ivocasno i avl Je n Župa S&opl/e TRI SOKOLSKA TEČAJA U BITOLJU Na krajnjem jugu naše otadžbine živi i dela bez pompe i skromno, izme-du dveju historiskih planina, Kajmak-čalana i Peristera, Sokolsko društvo Bitoli. kap. 1 ki; »Nacionalizam i Sokolstvo«; br. Franjo Malgaj, intend. kap. I ki.: »Izleti i logorovanje«; br. Milan Dor-devič, penz.: »Sokolska značka, sokolska odora i sokolsko bratstvo«; br. Jovan Ničota, škol. nadzornik: »Učitelj i Sokolstvo«; br. prof. Ivan Ja-njuh: »Trezvenost i Sokolstvo«; br. Milan Sevkič, polj. referent: »Principi za-drugarstva, nabavijačke i kreditne za- 20 - dnevni sokolski iečaj za seit'elte c tiskan u Eiiciju ed 19 IX do 9 X 1932 Od 19 septembra do 9 oktobra ovo je društvo uspelo da ostvari tri uspela tečaja, koji če za razvitak Sokolstva na našem jugu značiti datum. Inicijativom Prosvetnog odbora ostvaren je: dvadesetodnevni tečaj za seljake i trodnevni za učitelje-ce narodnih škola; inicijativom tehničkog^ odbora ostvaren je prednjački tečaj i obavljeni su ispiti pod pretsedni-štvom br. Nikole Dronjka, delegata župe Skoplje. a) Dvadesetodnevni tečaj za seljake trajao je od 19 septembra i završen 9 oktobra t. g. Program tečaja bio je prosvetno poljoprivredno-tehnički i na njemu je održano oko 80 teoriskih i 60 praktičnih časova. Predavači su bili: lekari, profesori, agronomi, učitelji i dr. na broju 25. Tako je održano 20 časova iz poljoprivrede (vočarstva, ra-tarstva, stočarstva i zadrugarstva), 2 iz veterine, 4 iz higijene, 10 iz sokolske ideologije, 6 iz narodne istorije, 6 iz narodne poezije, 6 iz pisanja sa admi-nistracijom, 6 iz računskih radnji i oko 28 časova iz sokolske gimnastike. Učesnici tečaja imali su uveče po dvaput nedelj no čas iz horskog pe-vanja narodnih pesama i marševa. pro-jekciranja raznih krajeva naše zemlje i vojnu muziku radi igre i uveselja-vanja. Po programu četvrtkom po pod ne učesnici su obilazili kulturne ustanove i upoznali se s njihovim funkcijama. Treču nedelju proveli su u ovd. Polio-privrednoj školi na praktičnim i ko-risnim radovima, upoznajuči se s po ljoprivrednim gazdovanjem i urede-njem škole i njenim ciljevima. obuča-vajuči se u kalemljenju vočaka i vi-nove loze i dr. radovima na terenu školskog imanja. Tečaj je s uspehom završio rad i tečajci iz sreza Morilhovsfkog, ko j ih je bilo 20, veselo su pošli svojim klicama puni poleta i sokolskog oduševlje-nja za nov rad koji ih čeka na selu. b) Trodnevni tečaj za učitelje bio ie po karakteru ideološki sokolski tečaj i obavio se u meduvremenu od 4 do 6 oktobra. Na njemu su imali učitelji da se upoznaju s principima sokolske ideje radi njenog sprovode-nja po školama i u narodu. Održano je ukupno 25 predavanja s nekoliko časova gimnastike. Predavača je bilo 16 sve samih prokušanih i oduševljenih sokolskih radenika. Na ovom tečaju predavao ie: br. M. Pavlovič: »Ideologija Sokolstva«, »Sredstvo za sok. propagandu«. »Oda-nost prema Sokolstvu«: br. dr. S. Pro-grom: »Sokol, higijena i prva pomoč«; br. M. Purič: »Narod i Sokolstvo«: br. prof. Velimir Petkovič: »Tirš i Figncr« i »Narodna poezija i Sokolstvo«; br. prof. Radomir čivovič: »Sokolska organizacija« i »Sokolstvo i narodna vojska«; br. Adolf Bartipan, nast. gim-nast.: »Istorija gimnastike«, »Istorija Sokolstva« i »Proste vežbe, laka atletika«; br. prof. Milan Isaković: »Seoske sokolske čete«; br. Mirko Stajnfel, art. druge«; s. Zora Jankovič, učiteljica: »Žena i Sokolstvo«; br. Milomir Popovič, nast.: »Podizanje i nega vočaka« i br. ing. Branko Naumovič, direktor polj. škole: »Poljoprivredna nastava u seoskim osnovnim školama — školske bašte«. I o vaj tečaj uspešno je završio rad i predavači su bili silno pozdravljeni posle održanih predavanja. Po-slednjeg dana obišli su Poljoprivrednu školu, razgledali gazdinstvo i porazgo-varali sa seljacima tečajnicima i tom prilikom im je brat Pavlovič u postro-jenim redovima održao sokolski pozdrav bodreči ih da istraju kao pravi Sokoli do kraja. Pošto je i za seljake to bio poslednji dan to su uveče pored učitelja-ca i oni sa svojim drugovima učenicima Poljoprivredne škole pose-tili lutkovno pozorište ovog sokolskog društva — kojc uzgred budi rečeno prvo je na Jugu — i gledali komad »Robinzon Kruse«, diveči se izvođenju i celoj spremi. Učitelja-ca je bilo iz grada Bitolja, kao i iz srezova: bitoljskog i morihov-skog, koji su dobili za ovaj tečaj spe-cijalno trodnevno otsustvo. Broj slu-šalaca za vreme predavanja varirao je izmedu 110—116. Po završenom tečaju učitelji-ec i predavači kao i seliaci svi su se srdač-no oprostili i rastali, zavetujuči se jed-ni drugima da če raditi na šircnju Sokolstva po školama i u narodu. Tako su završene ove manifestacije sokol-skog bratstva na jugu i može se nada-ti da če od njih biti dobrih rezultata po narod i Sokolstvo. Prof. M. Petkovič. SOKOLSKO DRUŠTVO VALAN-DOVO U cilju unapredenju Sokolstva na krajnjem jugu naše otadžbine, odnosno u srezu dojranskom, Sokolsko društvo u Valandovu odlučilo je da priredi nekoliko propagandnih izleta na kojima bi se pored ostalog izvele i javne vežbe. v-okolslu dom n Vaiiiaviovu u jjraanji U prvu etapu ovih izleta pored s. Pira ve gde je več održan javni čas na dan 27 septembra tek. god., uzeta su još i ova sela Furka na dan 23 oktobra, zatim Brajkovci, Balinci i Marvinci. Sokolsko društvo u Valandovu osnovano je krajem 1929 godine od Trotiiifcvni sokolski letaj za ufiaeiju »dr/an u Bitoiju ois I—I t) 2 >« *» g S -e s s =■ i i! X o СЛ a M « > > M M O a 'f H s s o-o 8 J c o u o •>0 D. « 3 0-sT-S £ O > S a nisi O - «*■* rC +• -S . - s -s S ■ «i l S | > S g «t/i a ŠIRITE SOKOLSKU 1! ŠTAMPU: Ml „SOKOLSKI GLASNIK* „SOKO“, „SOKOUČ“ i „NAŠU RADOST" B ‘S .s. S E = >.« .€>, Л C * j " Š5 po и-I ^2 •—-j s MM SEVER 'V *> O O Izradujemo propisn* medicinske lopte: za članstvo: iz najbolje kože.............Din 495'— iz impregniranog platna . . „ 415* za članice i naraštaj: iz najbolje kože.............Din 405'-“ iz impregniranog platna . . „ 330'— S pokojnikom se je oprostio u ime vežbača brat Mileta Koledni, a u ime društva i čitavog članstva brača Jovan Popovič i Bogdan Krivokapič. Pomisao na brata Milana neka nam stalno bude potstrek za pravi sokolski rad. Mir pepelu njegovom i večna mu pomen! Župa Zagreb SOKOLSKA ČETA ST. PETROVO SELO Sokolska četa St. Petrovo Selo priredila je 9 o. m. svoju treču javnu vežbu u opčinskom dvorištu u St. Petro-vom Selu. Sudelovale su Sokolske čete: Medari-Trnava i Mašič, te društva: Okučani i matično društvo Nova Gradiška s fanfarom. Kada su se sakupili sva brača i sestre, u dugoj povorci kroz mesto priredili su manifestacije Kralju, Jugoslaviji i Sokolstvu. Ova povorka s tri velike zastave na čelu, pračena sa so-kolskom fanfarom i sokolskim tam-buraškim zborom, učinila je lepu pro-pagandu u ovom mestu, gde se još na-ilazi na neke poteškoče i nerazumevanje za Sokolstvo. Iza toga starešina čete St. Petrovo Selo brat Stjepan Kraljevič pozdravio je lepim rečima braču i sestre, a zatim je izvedena javna vež- ba s ovim rasporedom: 1) Proste vežbe: m. deca St. Petrovo Selo; 2) Vežbe sa zastavama: ž. deca St Petrovo Selo; 3) Vežbe sa zastavama: m. deca St. Petrovo Selo; 4) Proste vežbe: ž. deca St. Petrovo Selo; 5) Vežbe s vencima: ž. deca St. Petrovo Selo; 6) Vežbe s pa-lieama: m. deca St. Petrovo Selo; 7) Vežbe na preči: članovi Nova Gradiška; 8) Skupine: m. naraštaj Okučani; 9) Proste vežbe: članovi i članice St. Petrovo Selo; 10) Praške proste vežbe: članovi Nova Gradiška; 11) Praške proste vežbe: članovi četa: St. Petrovo Selo, Mašič i Medari-Trnava; 12) Kolo: članice St. Petrovo Selo; 13) Spomen vežbe Tirševe: članovi St. Petrovo Selo; 14) Vojničke vežbe: voj nici 43 p. puka iz Nove Gradiške. Naročilo su skladno izvedene vežbe dece St. Petrovo Selo s prvih šest točaka. Decu je izvežbao i predvodio agilni tajnik čete brat Boro Radovanovič. koji je polažuči mnogo važnosti na rad s decom izabrao najsigurniji put za jačanje sokolske ideje. Zajedni-čkom vežbom prisutnih četa manifestiralo se bratstvo naših sela, a vežbom vojnika čvrsta veza i zajednički rad Sokolstva i vojske. Može se reči, da je ova javna vežba moralno uspela preko očekivanja, što če povoljno uticati na daljni življi rad svili učesnika. Posle programa nastavljeno je s narodnem zabavom. — Đ. V. Vs& ČESAR SI ŽELITE IX, siralcovne literature V POGLEDU NAJNOVEJŠIH ZNANSTVENIH PRIDOBITEV IN DOGNANJ iz leposlovja, znanosti in umetnosti vse§ panog DOMAČEGA IN VSEGA INOZEMSKEGA KULTURNEGA SVETA