§ 88 sud. vi. Kako češ se oteti podsudnosti fakture? 135
§ 88 sud. vi. Kako^češ se oteti podsudnosti fakture?
Da podsudnost fakture bude valjana, potrebito je prema §-u 88 sud. vi. osim ostalih predpostavki, o kojima se sad nije baviti, da^faktura, snabdjevena primjedbom mjesta isplate i utu-živosti, bude bez prigovora primljena. Po tome bi »a contrario« siijedilo, da je svaki i najmanji prigovor takvoj fakturi dovoljan da isključi tu podsudnost. Ali ipak toga zakon ne traži. Postanak nas bo zakona uči (Mat. I. str. 693) da se je htjelo a uz neka ograničenja utvrditi ono, do čega je tekom vremena bila dovela uporaba §-a 43. sud. vi. god. 1852 § 43. naime ustanovijuje se podsudnost ugovora pa se je sve daljim primijenjivanjem te podsudnosti u razvoju sudske prakse došlo do toga, da se je smatralo, da je izričito ugovoreno mjesto izplate ili ispunjavanja druge koje obveze, kad je kupac primio bez prigovora fakturu sa primjedbom mjesta isplate. Propuštanje prigovora smatralo se konkludentnim činom (§ 863 o. g. z), kojim je primaoc fakture mucke izjavljao da pristaje na pismenu ponudu glede mjesta isplate.
Podsudnost fakture osniva se i sada na ugovoru, pak je s toga i uvrštena u podsudnost mjesta ispunjenja; ova potonja je pak svakako »forum contractus« pošto ona odvisi od mjesta ispunjenja utanačenog ugovorom a ne zakonom odredjenog.
Uzme li se, da podsudnost fakture izvire iz ugovora, to je smatrati primjedbu u zakonu naznačenu pismenem ponudom a
136 § 88 sud. vi. Kako češ se oteti podsudnosti fakture ?
prihvat takove fakture bez prigovora joj držati je mučkim pri-hvatom te ponude: pa eto valjana ugovora.
Prihvati li primaoc brez prigovora fakturu, to nije treba više istraživati da li je taj čin smatrati konkludentnim (kako je to po prijašnjem pravu bilo potrebito), kad zakon iz te činjenice bezuvjetno izvodi, da je ponuda valjano prihvačena. S druge strane zakon nigdje ne isključuje, da se ne može i šutke očitovati prihvat i drugim konkludentnim činima, dapače ih i dozvoljuje. Rožnato je naime, da osim primjedbi o isplativosti i utuživosti trgovci običavaju nanizati na fakturama i druge bilješke, kano ti: glede načina opremanja robe, glede podmire kupovine i roka za isplatu, glede reklamacija, skonta i si. Prigovori li sada primaoc takove fakture ovim potonjim bilješkama, a ne usprotivi li se primjedbi isplativosti i utuživosti, to je je svakako smatrati, da pristaje na tu ponudu, jer bi posve neshvatljivo bilo, zašto nije prigovorio i toj primjedbi.
Prema tomu: ne prigovori li primaoc fakture ničemu, to je svakako smatrati da je uz ostale zakonske predpostavke osnovana podsudnost §-a 88 sud. vi. Usprotivi li joj se pak bud na koji način to odatle još ne slijedi, da ta podsudnost nije osnovana več on mora da prigovori na takav način, po kojem se da za-ključivati, e je mucke pristao na primjedbu glede mjesta izpla-tivosti i utuživosti. Drugim riječima: Prigovor mora jasno da kaže, da je naperen specijalno proti navedenoj primjedbi ili takodjer i proti njoj.
Po tem nije samo dostatno, da se izričito prigovori bilješci mjesta isplate i utuživosti, več je potrebita takova izjava ili takav čin, koji na nedvojbeni način odaje primaočevu volju, da neče da primi fakture u cjelosti. Nemoguče je posebice nabrojiti takve čine: toliko ih je u svojoj raznolikosti koliko je nebrojeno načina, da mucke izraziš svoju volju; šta više, isti čin može prema prilikama da poprimi razno značenje. Tako se n. pr. predmnijeva, da se ne prihvača fakture kad ju se natrag pošalje; ali ako ju primaoc povrati jedino radi toga, da prodavatelj popravi rok isplate, to se svakako mora smatrati, da je kupac pristao na ponudu glede podsudnosti. Pa i samo pobijanje valjanosti ili opstojnosti ugovora ne može se bezuvjetno smatrati otklonom ponude, jer inače ne bi mogao nikad da nastupi, zakonom ipak
Iz pravosodne prakse. Civilno pravo. 137
predvidjeni slučaj, da se u toj podsudnosti može da ustanovi opstoji li ili ne opstoji kakav ugovor. S toga če prema prilikama odvisiti od pojedinog slučaja, da li je iz nekog čina primaoca fakture izvoditi, da odbija ponudjenu podsudnost ili ju prihvača. Prigovor mora uvijek da se odnosi na fakturu, a ne samo na robu, pak stoga postavljanje na raspoloženje radi slabe vrsnoče, radi zakašnjele otpreme itd. ne upliviše na podsudnost. Zaniječe li primaoc, da je naručio fakturiranu robu, to če odvisiti od načina, kako bude prigovorio fakturi, da li joj se protivi u gore navedenom smislu. Ne učini li toga, to je osnovana podsudnost fakture sve da i nije naručio robe.
Na svaki način § 88 sud. vi. predmnijeva, da je roba bila naručena, premda odredjuje, da je za opravdanost podsudnosti fakture dovoljno, da faktura nosi neka čisto vanjska obilježja t. j. primjedbu označenu u zakonu i da takva faktura bude pri-hvačena bez prigovora.
Činjenica da li je roba bila naručena ili ne, ne može iz praktičnih razloga, da upliviše na odluku o podsudnosti, jer bi se tim odlučivalo o meritumu stvari. Tim bi se ne samo bez potrebe zateglo odlukom o nadležnosti suda, več bi se, kad bi se nakon prevedene rasprave izrekla nenadležnost, jer da fakturirana roba nije bila naručena, prejudiciralo odluci o glavnoj stvari, te bi po tomu nenadležan sud riješio meritorno spor. Stoga mora primaoc ne naručene robe e da se ugne podsudnosti fakture, da prigovori toj fakturi, isto tako kao da je naručio fakturiranu robu (pl. odi. 14. novembra 1905. pres. 151. Vrh. Sud.).