KRALJEVINA JUGOSLAVIJA X UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 12 (5) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 novembra 1934. PATENTNI SPIS BR. 11123 Unlversal Oil Products CompanY, Chicago, 11. S. A. Postupak i uredjenje za konverziju i koksiranje ugljovodonika i ugljovodoničnog materijala. Prijava od 20 novembra 1933. Važi od 1 aprila 1934. Ovaj se postupak odnosi na poboljšani postupak i uređaje za konverziju i koksiranje ugljovodoničnih ulja i čvrstih ili po-lučvrstih ugljeničnih materijala, kao što su ugalj,katran, lignit, uljani škriljac itd. po kome se razni tečni proizvodi, dobijeni u toku postupka, podvrgavaju daljoj selektivnoj konverziji u istom uređaju. Najradije se upotreb ljava kao izvorni material mešavina ugljovodoničnog ulja i lufglja . Ovaj pronalazak predviđa iskorišćenje pi-rolitične konverzije j koksiranje izvornog materijala, koji sadrži mešavinu jako usitnjenog ugljeničriog materijala i ugljovodoničnog ulja ili katrana, a postupak se sastoji u tome, što se punjenje od pomenutog izvornog materi jala podvrgava povišenoj temperaturi pod bitno takvim uslovima, koji ne dozvoljavaju koksiranje ,pri čemu se razvijene pare odvajaju od zagrejane mešavine punjena pa se jedno vremeno ili docnije izvrši koksiranje ostatka pod pogodnim uslovima i u tankim slojevima na visokoj temperaturi u odgovarajućoj kok-sirajućoj zoni, posle čega se odvajaju tečni proizvodi frakcioniranjem para; zatim, prema ovom postupku, jedan deo ili svi tečni proizvodi dobijeni u toku prethodne radnje pod vrgavaju se nezavisno regulisanoj konverziji, pri čemu se odvajaju dobijeni proizvodi u obliku pare ili ostatka, te se ti ostatci vraćaju natrag za dalje koksiranje a ispar-Ijivi proizvodi konverzije podvrgavaju frak-cioniranju, i tako frakcionirane pare konden-zuju u kondenzate sa željenom krajnom tač-kom ključanja a dobijeni destilati i gas bi vaju zasebno odvojeni. Jedno specifično izvođenje ovog postup- ka u delo obuhvata i podvrgavanje mešavine ugljovodoničnog ulja i sitno usitnjenog u gljeničnog materijala relativno slabim uslovima konvezije u jednom grejaču pod uslovima, koji bitno ne dozvoljavaju koksiranje, uvodjenje zagrejanog materijala u više naiz-menično spregnutih peći za koksiranje, u kojima se proizvodi konverzije pretvaraju u koks, a koks se bitno oslobađa isparljivih delova uvođenjem ugrejane mešavine na vrlo jako zagrejane površine, na kojima se dozvoljava da se koks prikuplja u relativno tankim slojevima; dalje, postupak se sastoji u frakcioniranju isparljivih proizvoda dobije-nih koksiranjem, čime se oni razdvajaju u frakcionirane pare željene krajnje tač' e ključanja, u srednje kondenzate i tečne proizvode se višom tačkom ključanja, među koje se ubrajaju i katrani i tome slični drugi materijal, koji lako stvara koks, posle čega se taj materijal vraća natrag radi ponovne prerade zajedno sa prvobitnim izvornim materijalom, zatim se frakcionirane pare podvrgavaju kondenzaciji, a dobijeni kondenzati odvajaju od gasa, pri čemu se srednji kondenzati podvrgavaju daljoj konverziji pod nezavisno re-gulisanim uslovima konverzije mnogo stro-žijim nego ranije, a dobijene paite i zaostali tečni proizvodi konverzije razdvajaju, vraćajući ove poslednje natrag radi ponovne prerade, zajedno sa mešavinom punjenja, a is-parljiv proizvod konverzije upućuju na frak-cioniranje, čime se njihovi nedovoljno kon-vertovani sastojci kondenzuju kao ,,reflux” ili povratni kondenzati, koji se odvajaju i raz dvajaju u kondenzate sa relativno niskom i kondenzate sa relativno visokom tačkom Din. 25.— ključanja, posle čega se kondenzati sa visokom tačkom ključanja upućuju na dalju preradu zajedno sa izvornim materijalom, a trakci je sa niskom tačkom klučanja uopćuje na dalju konverziju zajedno sa srednjim kondenzatima dobljenim pri koksiranju, pri čemu se frak-eionirani isparljivi proizvodi konverzije željene krajnje tačke ključanja podvrgavaju kondenziranju i odvajanju i skupljanju dobijenog destilata i gasa. Razne odlike i preimućstva ovog postupka lako se mogu zapaziti obraćajući se na priloženi šematički crtež, koji prikazuje jedan specifičan oblik uređaja u kome se izvodi postupak prema ovom pronalasku. Na crtežu i u sledečem opisu prikazana su mnoga preinačenja gore opisanog specifičnog izvođenja ovog pronalaska, i sva ta preinačenja potpadaju pod opseg ovog pronalaska, ali se ne mogu smatrati kao ekvivalentne radnje. Obraćajući se na crtež, mešavina za punjenje, koja se može sastojati od ma kojeg željenog ugljovodoničnog ulja kao na primer sirovi petroleum (nafta), petroleumski ostatci, gorivo ulje ili tome slično, obuhvatajući tu i ^akva ulja kao što su katran od uglja, katran od drveta, i druga teška ulja, ubacuje se kroz cevovod' 1 i slavinu 2 do pumpe 3, pomoću koje se dalje tera kroz cevovod 4 i stavinu 5 u tank za mešanje 6, u kome se izmeša sa drugim sastojcima da se dobije željeni izvorni materijal za izvođenje ovog postupka. Ugljenički ili koji drugi pogodan čvrst ili polučvrst ugljenički materijal dodaje se u tank za mešanje, najradije u vrlo sitnom stanju i u regulisanim količinama u odnosu na sirovo ulje. Taj se materijal ubacuje krozle-vak ili drugu koju pogodnu napravu za punjenje 7 ma kojeg pogodnog oblika. Tank 6 za mešanje najradije je opremljen sa napravom za mešanje 8 ma kojeg pogodnog oblika, pomoću koje se ugljenični materijal vrlo jako razmeša kroz uljanu masu i tako dobijena masa održava u izmešanom stanju. I druga ulja, koja dolaze sa raznih tačaka ovog uređaja mogu se dodavati materijalu u tanku za mešanje, da bi se dobio potreban izvorni materii ii za izvođenje ovog postupka, kao što će to bit docnij : opisano; tako izmešani materij d izvlač se iz tanka za mešanje kroz cevovod 0 j slavim. 10 do pumpe 11 pomoću koje se dalje tera kroz cevovod 12 i slavinu 13 do u grejač 14. Ako je izvorni materijal jako gust, potrebno je da se tečni sastojci izvornog materijala zagreju, a može biti i celokupna masa izvornog materijala. To se može vršiti bilo parnim cevovodima ili u tanku za mešanje, koji se parom zagreva, ili na ma koji drugi način inače poznat iako nije na crtežu prikazan, te da bi se na taj način olakšalo rukovanje materijalom. Kada se to želi, toplota za izvođenje ovog gre- janja može se izuzimati sa ma koje tačke u-ređaja za izvođenje ovog postupka, i to putem izmenjivača za toplotu ili tome slično, koji nisu na crtežu prikazani. Grejač 14 nalazi se u peći 15 ma kojeg bilo oblika, u kojoj se zagreva kombinovani izvorni materijal, prilikom prolaza kroz gre-jaću cev 14 .Ovo se zagrevanje vrši vrlo brzo sve do temperature za konverziju i to najradije pod pritiskom iznad atmosferskog, ne dajući dovoljno vremena da se materijal zadrži u grejaču dovoljno dugo da se u njemu stvaraju naslage koksa. Pri tome se brzina zagrevanja u grejaču održava na visokom stupnju ali se i brzina provođenja u-Ija kroz grejač izvodi do krajnje mere. Zagrejani materijal prelazi iz grejača 14 kroz cevovod 16 i slavinu 17 i uvodi se u peć 23 za koksiranje kroz cevovode 24, 24’ i 24” koji su snabdeveni slavinama 25, 25’ i 25”? Peć za koksiranje 23 najradije sadrži više komora za koksiranje 26, 25'’ i 26” koje se mogu naizmenično puštati u rad, čistiti i pripremati za dalji rad, da bi se na taj način postupak učinio neprekidnim. Ima se razumeti da se može postaviti ma koji broj sličnih komora za koksiranje, mada su samo tri prikazane na crtežu. Svaka od komora za koksiranje snabdevena je sa podom 27 koji je najradije načinjen od netopljivog materijala koji je dobar toplonoša, kao na primer, silicijum karbid, stopljeni aluminijum oksid aluminijum silikat, netoplijiva glina ili šamot i tome slično, i koji se zagreje do vrlo visoke temperature sagorevanjem ma kojeg bilo pogodnog goriva u zoni 28, koja se ispod poda 27 nalazi. Zagrejano ulje iz grejača 14 upućuje se na vrlo jako zagrejani pod jedne ili više od tih komora za koksiranje, te se ulje time pretvara u koks, koji pušta da se prikuplja u relativno tankim slojevima do debljine od približno 15 santimetra (iznad zagrejanog poda, posle čega se zagrevanje može produžiti i dalje za izvesno vreme, da bi se koks devolatilizirao do željenog ste-pena, a za to vreme ulje se upućuje do druge komore za koksiranje; najzad se sloj devola-tilizinarog koksa (koksa oslobođenog od svih isparljivih sastojaka) uklanja pomoću hidrau-uličnih čekića i!i na ma koji drugi podesan način posle čega se komora priprema za ponovan rad. Ispareni proizvodi se izvlače iz komore za koksiranje kroz cevovode 29, 29’ 29” i slavine 30, 33’ i 30”, i odlazi do uređaja za frakcioniranje 31, koji, kao što je ovde prikazano, takođe služi i za vaporizira-njc i za odvajanje tera (katrana). Isparljivi proizvodi, koji dolaze do frak cionatora 31 mogu se razdvojiti na tri glavne grupe, i to prva, koja sadrži pare sa želje- nom krajnjom tačkom ključanja, srednja grupa ili grupa srednjih kondenzata, i tečnosti sa višom tačkom ključanja, ubrajajući tu i katrane ili slično, koji su podesni za pravljenje koksa, ili, ako se to želi, može se prelivni kondenzat, koji sadrži i srednje kondenzate i tečnosti sa visokom tačkom ključanja, odvajati bez razdvajanja u dve glavne grupe, t.j. frakcije sa niskom i višom tačkom ključanja. Frakcionirane pare željene krajnje tačke ključanja prolaze sa gornjeg dela frakciona-tora 31 kroz cevovode 37 i slavinu 38 do kondenzatora 39, u kome se kondenzuju i hlade a odatle se dobijeni kondenzati gas is puštaju kroz cevovod 49 i slavinu 41 do suda za prijem 42, gde se kondenzat odvaja od gasa. Nekondezovani gas se ispušta kroz cevovod 43 i slavinu 44. Destilat se odatle može odvoditi radi dalje prerade ili rukovanja kroz cevovod 45 i (slabinu 46. U opsegu ovog pronalaska je da se za vreme izvođenja ovog postupka upotrebljava atmosferski, niži ili viši pritisak od atmosfer-# skog i to u komorama za koksiranje 26, pa ako se u ovoj zoni upotrebljava pritisak niži od atmosferskog, onda je uobičajeno da se niži pritisak upotrebljava i u daljim stupnjevima izvođenja ovog postupka, kao ufrak-cioniranju, kondenzaciji i skupljanju i to da bi se na taj način izbeglo pumpanje ili kompresija raznih isparljivih proizvoda iz komore za koksiranje, koji su na vrlo visokoj temperaturi. Ovaj pritisak niži od atmosferskog održava se vakum pumpom 49, koja izvlači gas iz prijemnika 42 kroz liniju 47 i slavinu 48, i izbacuje ga kroz cevovod 50 i slavinu 51, odakle gas prolazi dalje k oz u-ređaje za prečišćavanje, (koji nisu pokazani) ili odlazi do gasometra (nije p ikazan) ili najzad onamo, gde se želi. Kada se srednji kondenzati izvuku iz frakcionatora 31, njihova je tačka ključanja viša nego proizvoda, koji dolaze sa gornje strane frakcionatora 31, ali je ipak niža nego onih tečnosti, koje se odvajaju sa donjeg dela frakcionatora i koje služe za pravljenje koksa. Ti se srednji kondenzati izdvajaju iz frakcionatora kroz bočne cevovode 52 i slavine 53 i odlaze do pumpe 54, pomoću koje se ti srednji proizvodi teraju dalje kroz cevovod 55 i slavinu 56 da odu, bilo deli-limično ili potpuno, bilo kroz cevovodni! slavinu 57 do u frakcionator 58, ili opet deli mično ili potpuno, kroz cevovod 59 i slavinu 60, cevovod 61 i slavinu 62 i cevovod 63 do ponovne konverzije i zagrevanja u grejaču 64, koji je postavljen u peći 97; ako se želi, ovaj se materijal može vratiti i natrag u grejač 14, radi dalje konverzije zajedno sa prvobitnim izvornim materijalom; u tome se cilju materijal sprovodi kroz cevovod 72 slavinu 73 i cevovod 12 neposredno do gre jača 14, ili polazeći od cevovoda 72 kroz cevovod 74 i slavinu 75 do u tank za mešanje 6, radi mešanja sa drugim sastavnim sastojcima, koji će se slati u grejač 14. Ima se razumeti, da kada se to želi, srednji se kondenzati iz frakcionatora 31 mogu podvrgavati ponovnom preključavanju u odgovarajućoj koloni za rafiniranje ili se mogu prerađivati na ma koji drugi poznati način (nije ovde prikazano) da bi se oslobodio od povučenog gasa ili isparljivih sastojaka željene krajnje tačke ključanja, koji se inače do-bijaju sa gornjeg kraja frakcionatora 31. Zavisno od načina izabranog za rad, tečnost, koja se izvlači sa donjeg dela frakcionatora 31 kroz liniju 32 i slavinu 33 do pumpe 34 može sadržavati celokupan kondenzat, koji se izvlači kondenzovanjem para u frakcionatoru, ili se može podesiti da se izvlače samo frakcije sa visokom tačkom ključanja, ubrajajući tu i katrane i slične proizvode od kojih se koks može dobijati. U svakom od tih slučajeva, materijal se tera dalje pumpom 34 kroz cevovod 35 odakle može da ode, cela količina ili samo jedan deo, kroz cevovod 35 i slavinu 36, i cevovod 55 do frakcionatora 58, ili kroz cevovod 65, slavinu 66, cevovod 63 i slavinu 67 do uređaja za dalju konverziju u grejaču 61 ili se mogu proizvodi vratiti natrag u celini ili de-limično za dalju konverziju u grejaču 14, odvodeći ih iz cevovoda 65 kroz cevovod 68 slavinu 69 i cevovod 12 neposredno natrag u cevovod 70 i slavinu 71 odakle odlaze u mešalicu 6, radi mešanja sa prvobitnom me-šavinom izvornog materijala pre nego što ovaj ode u grejač 14. Kondenzat, koji se dobija iz frakcionatora 31 i odvodi do frakcionatora 58, kada se tako postupak izvodi, sadrži skoro sve ili jedan deo tečnosti, koje su dobijene od para u frakcionatoru 31 ili jedan deo ili celokupni! količinu srednjih kondenzata |iz frakcionatora 31, kako je to napred bilo pomenuto. Ovaj materijal služi kao sredstvo za potpomaganje frakcioniranja ispaljivih proizvoda konverzije, koji se upuštaju u frakcionator 58, kako će to docnije biti detaljnije opi sano. Ako se to naročito želi, ulje se može ohladiti do željenog stepena na ma koji bilo poznati način, pre nego što se upušta u frakcionator 58. (Uređaji nisu prikazani). Celokupna količina materijala, koja odlazi do frakcionatora 58 obuhvatajući tu — — is-paljive proizvode konverzije iz komore za isparavanje i odvajanje 103, ili — - iz re- akcione komore 100 jednog nezavisno re-gulisanog konverzionog sistema, i tečnosti iz frakcionatora 31, može se izdvojiti i rastaviti, posle uklanjanja kondenzata sa ni skom tačkom ključanja obuhvatajući tu sve destilate sa gornje strane frakcionato'a, u dve glavne frakcije, jedna sa niskom, a drug'a sa višom tačkom klučanja. Ako se to želi, taj se celokupan tečan materijal, koji se dobija od materijala unetog u frakcionator 58 za preradu, može iz njega izvlačiti bez daljeg rastavljanja. Ulje, koje se izvlači sa nižeg kraja frakcionatora 58 sadržavajući celokupni! količinu refluks kondenzata iz te zone, ili samo njegove frakcije sa visokom tačkom ključanja, kako već to slučaj bude bio, odvodi se kroz cevovod 76 i, slavinu 77, do crpke 58, pomoću koje se dalje tera kroz cevovod 79 i prolazi, cela količina ili samo jedan deo, bilo kroz cevovod 80 i slavinu 81 i cev 63 radi dalje konverzije u gre-jaču 64, ili kroz cev 82 slavinu 83 i cev 12 do grejača 14 radi dalje konverzije, zajedno sa prvobitnim izvornim materijalom, ili ako se to želi, ovaj se materijal može izmešati sa drugim sastojcima u mešalici 6, do koje dolazi kroz cevovod 84 i slavinu 85. Kada se frakcije niže tačke ključanja odvoje od tečnosti dobijenih iz frakcionatora 58 od frakcija više tačke ključanja u ovoj zoni, oni se mogu izdvojiti iz frakcionatora u obliku jednog ili više pobočnih otakanja kroz cevovode 85 i slavine 87 do crpke 88, i mogu se ponovno preključavati ako se želi, na poznati način, čiji uređaji nisu na nacrtu prikazani, i to u cilju da se taj materija,! oslobodi od povučenog gasa i frakcija niske tačke ključanja, koje spadaju u opseg željenih gornjih frakcija iz frakcionatora 58. Tako odvojena ulja niske tačke ključanja odlaze do pumpe 88, a odatle kroz cevovod 89 i s lavinu 90 j mogu se uputiti, de'.imično ili cela količina, kroz cevovod 91, slavinu 92 i cev 63 do grejača 64 radi dalje konverzije, ili se mogu vratiti radi dalje konverzije do grejača 14, prolazeći kroz cev 89 i cev 93, slavinu 94 i cev 12 neposredno do u grejač 14, ili kroz cev 95, slavinu 96 do u meša-licu 6, radi mešanja sa drugim materijalom, koji se u ovu zonu odvodi radi mešavine i zajedničkog odvoda u grejač 14. Peć 97 ma kojeg pogodnog oblika, u kojoj se nalazi grejač 61, daje potrebnu toploti! ulju, koje kroz grejač prolazi, dovodeći ga na pogodnu temperaturu za konverziju, i to najradije pod bitno većim pritiskom, nego što je atmosferski; zagrejano ulje izlazi kroz cev '98 i slavinu 99 do reakcione komore 100. Komora 100 takođe se održava pod većim pritiskom od atmosferskog, i mada nije u crtežu prikazano, najradije je vrlo dobro toplotno izolovana, da bi se izbegao pre-terani gubitak toplote, tako da se u ovoj zoni može nastaviti konverzija zagrejanog u (ja, koje dolazi iz grejača 64, a naročito kon verzija njegovih parnih sastojaka. U ureda ju prikazanom na crtežu, i tečni sastojci i sastojci u obliku pare (parni) postali ovom konverzijom, izvlače se sa donjeg dela komore 101) kroz cev 101 i slavinu 102 j uvode se u komoru 103 gde se vrši pretvaranje u paru' i odvajanje. Komora 103 najradije se održava pod mnogo manjim pritiskom nego što je pritisak, koji vlada u komori 100, te se na taj način u ovoj zoni vrši dalje isparavanje i konverzija tečnih proizvoda ranije konverzije. Gruba sredstva za frakcioniranje, na primer, pregrade označene sa 104, mogu se upotrebiti, kada se želi, na gornjem delu komore 103 u cilju odvajanja teških tečnosti od isparenih proizvoda konverzije, i to pre nego što ovi odu u frakcionator 58. Zaostali tečni proizvodi konverzije o-staju neispareni u komori 103, i odvajaju se i šalju odatle kroz cev 105 i slavinu 106 do pumpe 107, pomoću koje se vraćaju kroz cev 108, slavinu 109 i cevovod 12 do grejača 14, ili mogu odlaziti, delimično ili cela količina, kroz cev 110 i slavinu 11 do meša-lice 6, da se u njoj izmešaju sa ostalim materijalom, kako je to napred bilo rečeno, radi ponovnog odlaska u grejač 14. Isto tako spada u opseg ovog pronalaska, da se zagrejani materijal, u mesto što dolazi neposredno iz grejača 14, u komoru za koksiranje, odvodi iz linije 16 do cevi 112, pa kroz slavinu 113 i cev 101 dovode do komore 103, za izravnanje, u kome se slučaju neisparljivi zaostali materijal odvodi iz komore 103 kroz cev 105 i slavinu 106, do pumpe 107, kako je napred rečeno, pa zatim kroz cev 108, cev 114 i slavinu 115 do komora za koksiranje, u kojima se vrši koksiranje, a u koje se upušta k. o>. cevi 24, 24’ i 24”, i slavine 25, 25’ 25”, kako je to napred bilo opisano. Po nekad je poželjno kada se upotrebljava nizak pritisak u frakcionatoru i od-vajaču za katran 31, niži nego što je u ko-nuri za isparavanje 103, a naročito kada se ulje visoke tačke ključanja, koje se odvaja od donjeg dela frakcionatora 31, kao što je napred bilo opisano, vraća natrag u meša-licu 6, ili neposredno u grejač 14, da se neispareni zaostali tečni proizvodi iz komore 103 vrate u donji deo frakcionatora 31 radi ponovnog isparavauja u ovoj zoni, odnosno prekljuČavanja, i tek tako dobijeni neisparljivi proizvodi se šalju, zajedno sa drugim uljima visoke tačke klučanja, u grejač 14 ili mešalicu 6. Ovaj se način rada može izvoditi i sprovođenjem ostataka ulja, koji se vade iz komore 103, kako je napred re čeno, i prolaz kroz cev 108, vodeći ili kroz cev 114, cev 131 i slavinu 132 do u donji deo frakcionatora 31. Kada sc tečnosti vade sa raznih tačaka ovog sistema, kako je napred bilo opisano, i odvode u meašlicu 6, onda se te tečnosti tnogu, ako se to želi, rashladiti na poznati način (nije prikazano) pre nego što se u-vodc u početnu zonu. Ipak, kada se to želi, toplota se može sačuvati u tim proizvodima, pa ako se neće da taj materijal neposredno dolazi u grejač 14, kako je napred bilo rečeno, mešalica 0 može se podesiti da radi pod bitno visokim pritiskom, da bi se na taj način smanjilo isparavanje u ovoj zoni; u tom je slučaju mešalica vrlo dobro toplotno izolovana da bi sačuvala toplotu, ili se može i snabdeti sa pogodnim grejačem pomoću vodene pare, ili na drugi poznati način, što ovde nije prikazano. Kada mešalica radi pod visokim pritiskom, može se postaviti odgovarajuća slavina 116 pod levkom 7, a mešalica se može takođe snabdeti i sa otvorom 117, koji se zatvara slavinom 118 kroz koju se mogu ispuštati pare, koje se razvijaju iz vrelog materijala za vreme mešanja u mešalici. Te se pare mogu odvoditi do frakcionatora ili gde se bude želelo. Ispareni proizvodi konverzije izlaze iz komore 103 za isparavanje i odlaze kroz cev 119, slavinu 120 do frakcionatora 58 u kome se njihovi nekonvertovani sastojci konden-zuju kao refluks kondenzati, koji se vraćaju, kako je napred bilo rečeno, radi ponovne konverzije ili razdvajanja u frakcije niske i visoke tačke ključanja zajedno sa kondenzatom, koji se toj zoni dodaje iz frakcionatora 31, posle čega se vrši ponovna prerada radi razdvajanja, kako je napred bilo opisano. Frakcionirane pare željene krajnje tačke ključanja izlaze sa gornjeg kraja frak cionatora 58, i odlaze kroz cev 121 i slavine 122 radi kondenzovanja u kondenzatoru 123. Dobijeni destilat i gas odlaze iz konden zatora kroz liniju 124 i slavinu 125 do piijem-niki 126 u kome se gas odvaja odtečnosli. Ne-kondenzovani gas se može ispuštati iz prijemnika 126 kroz cev 127 i slavinu 128. Destilat s,e može ispuštati iz prijemnika kroz cev 129 i slavinu 130 i odvoditi do sme-stišta ili radi dalje prerade, kako se bude želelo. Jedan deo destilata, koji se skuplja u prijemniku 126 može se, ako se to želi, sprovoditi pomoću poznatih uređaja, koji nisu na nacrtu prikazani, do gornjeg dela frakcionatora 58 u cilju potpomaganja hlađenja i frakcioniranja u toj zoni, da bi se na taj način održavala željena temperatura pare na izlazu, i da bi se time regulisala željena krajnja tačka ključanja gornjih proizvoda iz frakcionatora. Na isti se način destilat iz prijemnika 42 može vraćati natrag u gornji kraj frakcionatora 31, u kome služi kao sredstvo za rashlađivanje i kao refluks kondenzat sve u cilju regulisanja u dobijanju željenog proizvoda. Ovo se vraćanje vrši uređajima inače dobro poznatim, ali koji nisu na nacrtu prikazani. Ima se razumeti da se i mnoga druga preinačenja mogu izvršiti u ovom specifičnom primeru izvođenja ovog pronalaska, j da se takođe mogu upotrebiti i drugi aparati a ne samo oni prikazani na crtežu, pa ipak da se ne odstupi od pravog smisla ovog pronalaska. Na primer, u mesto što bi se isparljivi i tečni proizvodi konverzije izvlačili iz komore 103 u izmešanom stanju, oni se mogu odvojeno izvlačiti iz ove zone, pri čemu tečnost prolazi bilo do mešalice 6 ili neposredno do grejača 14, ili se prvo može podvrći ponovnom isparavanju u zoni sa smanjenim pritiskom, kao na primer, u komori 103. Za to se vreme mogu ispareni proizvodi konverzije odvojeno voditi iz reakcione komore 100, bilo delimično ili cela količina, do u komoru za isparavanje, u koju se upuštaju na jednoj ili više tačaka, po želji i prema tome da li se takva komora upotrebljava, ili se mogu odvoditi, delimično ili cela količina do frakcionatora 58. Isto tako, ako se želi, dobijene pare krakiranja i koksiranja mogu se podvrgnuti frakcioniranju u istoj zoni u mesto što bi se upotrebljavalo odvojeno frakcioniranje za ta dva toka dobljenih para. Radi jasnijeg pregleda veza za gore izloženi postupak, veze za ova preinačenja nisu na nacrtu prikazane. Isto se tako ima razumeti, da gore naznačena preinačenja ne mogu se uzeti kao ekvivalentna u pogledu izvođenja ovog postupka, već se mogu u-potrebiti prema specijalnim potrebama u o-vom zanatu. U uređaju, kao što je gore opisan i pii kazan, opseg uslova prigodnih za rad može se naznačiti ovako: konverziona temperatura koja se upotrebljava na izlazu iz grejača u kome se zagreva prvobitna izvorna mešavina, može iznositi, na primer, od 425 4820 c., pod pritiskom od najradije 6 do 35 atmosfera ili tome slično. Bitno atmosferski, nad-atmosferski, ili niži nad-atmos-ferski. pritisak koji ne prelazi više od pri bližno 7 atmosfera, najradije se održava u komori za koksiranje i ovaj pritisak, koji vlada u komorama za koksiranje, bitno se izjednačava ili se Smanjuje u narednim uređajima za frakcioniranje, kondenzovanje i skupljanje proizvoda u ovom sistemu. Temperature za koksiranje mogu iznositi 5KP do 650° C„ približno, a dobijeni koks se može dalje zagrevati, ako se želi, do tempe rature oi približno 875'’ C, ili više radi isterivanja svih ispaljivih sastojaka. Drugi grejač u ovom sistemu može raditi sa izlaznom temperaturom izmedju 480° do 566°C, približno, najradije uz nad-atmosferski pritisak meren na toj tačci od 13 do 55 atmosfera ili više. Ma koji željeni pritisak između tih granica može se upotrebiti u reakcionoj ko mori, ali se on najradije smanjuje u komori za isparavanje i odvajanje, gde iznosi ot prilike od 7 atmosfera do atmosferskog pritiska. Pritisak koji vlada u komori za isparavanje može se ili bitno izjednačiti ili biti nešto malo manji u ostalim delovima sistema za frakcioniranje, kondenzovanje i skupljanje proizvoda. Kao specifičan primer izvođenja ovog postupka napominjemo da se izvorni materijal sastoji od mešavine od dva dela po težini usitnjenog uglja velike sadržine ispar-Ijivih sastojaka, na jedan deo katrana kamenog uglja. Teške tečnosti, koje dolaze iz uređaja za odvajanje i frakcioniranje u sistemu za koksiranje, a takođe i zaostala tečnost iz ko more za isparavanje u odvojenom sistemu za konverziju po ovom postupku, dodaju se izvornom materijalu u količini približno jednakoj po težini upotrebljenog katrana kamenog uglja, tako da celokupna mešavina izvornog materijala, koja se upušta u grejač, sadrži približno jednake delove po težini uglja i ulja. Konverziona temperatura od približ-i o 476'’ C na iz azu iz grejača najradije se upotrebljava, održavajući pritisak od približno 13,5 atmosfera. Zagrejani proizvodi u-uvođe se u komoru za koksiranje u kojoj se neisparljivi ostatci redukuju u kol.s na temperaturi od piibližno 593n C. Ovde se u potrebljava izvesni manji pritisak od atmosferskog a takođe i u narednim uređajima za frakcioniranje, kondenzovanje i skupljanje u ovom sistemu za koksiranje. Na izlazu iz frakcionatora odižava se temperatura od približno 149° C , tako da se iz njega dobiju motorno gorivo od 149° C, kr< jnje tačkt ključanja. Srednji kondenzati iz frakcionatora u sistemu za koksiranje, koji sadrži materijal, koji ključa iznad granice za isparljive sastojke p i kupljene sa vrha frakcionatora, i čija tačka ključanja ide do približno 316r C., odvode se, zajedno sarefluks kondenzatom iz frakcionatora u odvojenom stupnju konverzije po ovom postupku, do u grejač ovog drugog dela si stema, gde se ulja podvrgavaju izlaznoj tem peraturi c d približno 50ž° C i priti ku od približno 27 atmosfera. U rcakcionoj komori vlada bitno isti jrritisak, a u komori za is-paravanja i narednim uređajima za frakcioniranje, kondenzovanje i skupljanje, održava se na visini od 3,4 atmosfere. Po postupku, koji je gore opisan, od 907.2 kg. izvornog materijala dobije se oko 292 kg. koksa sa niskim sadržajem isparlji-vih sastojaka, oko 182 litara motornog goriva sa vrlo velikom ,,protiv udarnom” vred nošću (anti-knosk), i oko 2Q