sokolski glasnik: GLASILO SAVE2A SOKOLA KRALJ EVINE JUGOSLAVIJE Ш v- Čuvajte Jugoslavija i MESEČNI PRILOG SOKOLSKO SELO Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju Ljubljana, 19 aprila 1935 God. VI — Broj 17 Sokolstvo u borbi protiv istoriskog materijalizma (Opći motivi za ustanovljenje sokolskog narodnog univerzllela) B0st(l>!>remostiva i borbena suprot-izmcđu materijalizma i idealizma. r°Sram materijalizma: lično i na-® ropstvo u jarmu materije. Ha „i r^Sram idealizma: lična i narod-ot)oda u bratskoj saradnji.) tasn/mpa nalazi na Heraklovom Svet CUi m.aterUalizma i idealizma. pravi?c>u,Pi u dve vojske, koje se pri-Voi«i.aju na odlučnu, duhovnu borbu. ojsk zast a .materijalizma nosi na svoj oj pi ispisan sledeči program: stoje ostoji samo materija (telo), po-ili v sj>mo materijalna (telesna) dobra du^ . !°^e- * duha uopče nema, (epjfg1 ^ su samo beznačajne sene i p0sl^ jed1 po*a- Prvo su duhovna do-•ђа ]{. llako pristupna i postiziva svi-k v° t]yua<'^' Materija je samo sred-afa. |j a postignuče duhovnih do-Osobito e?nji za duhovnim dobrima, 8e ^ivstv ,e x napretka, razotkriva ^utarjj-0’ srčika duše i duha, one f*vljuioJe s?f- ^°Ји oscća i koju pro-reče n|.VaM>'°vck u sebi i ko ja po-. Svu^*' materijalni stroj tela. ■tvn Z1VU cnergUu trošilo je čove-*>0rirria \d°sad*niim istorijskim na-za , r^ama samo za ideale, sa-uhovna dobra slobode. i dan j im istorijskim na- га" л u.0rba !stW r,-U ?vna dobra slobode, dela, . 4dit’j ; fv .. ’ lepote. Jednako ec se 1 Чебе takoder i u buduenosti votvori ,lr®vati sve dotle dok ne oži-fl Za sve V. na dobra u jednakoj me-Cc (°SoK0\a.° za braču, za sve pojedin-"Telo« 1 skupine (narodne). lC Па s'ast 'e prolazna, a večita sla iS lične i narodne slo-ve'k ;0S .J e*a> istine, pravde i lepote. Р01ђаоал .COyeku jednakopravan brat, Ц 2a duh-S3raC^n u zaJedničkom de- (Sl k^2i r?ta.fil»*ofiia Tirševa. Tirš j tatstva čovečje duše princip \lsin' duha princip razvoja s4 ideafinnia > ~ ustanovitelj istori' 10vna dobr II a. J gu 'dcelizma i materijalizma n uuiiki pas su za- ■ ajna k!3401, raarseljskog atentata. t°? п>је sPrimern°g gnusnog zločina a^odcr ; 'v Puno otkrivena, i zato se j !e Senc°-S ne zna’ kako daleko su Avi, k ’? tabora materijalizma. Jao ®*H»Vn,. °Ja J°® nema organizovane : }^»га nr''°'1,s . idealizma i koju bez гГђа| cPlavljujc povodanj materi- ^?vene ^0J? Ie VC1^ °d nekada ljubio K' c sa Sia što pripravlja sud-Orbu ; ducnost, liaime — odlučnu lia> ' zatrdi i ’dealizma i materijaliz-th čov,.i a da patine odluka, da na*trije i- ostane rob kapitafističke Posl,! 1 'la^ da svaki čovek, bilo h, i Postanj'i radnik ili prvi moguč’ drioj« L L .Slobodan brat medu slo-p™.bračom? ki ^‘roslav'T- xin?a J0 čcški ,ilozof iP vidntKf • Po dubini i da-у f^vo 1 svoje mudrosti natkrilju-Tirš i Ke slovenske filozofe. Filo-VroiC Pustit; 'fTl LPoznao da nije mo-st v tluhn’ /V bogatog j neiserpnog in 0 dr k' • dobara dok čovečan' ki bi zaa’Jk-,Vanjsku P osu ilu, s ko-W ie s,rr .° dragoeenu tekučinu, ,ru sc f i i marerijanzma I r^avi n f °der i kod nas, u našoj ■p^ale n V^oslaviji. Burno pak su za- 8ole n° izlevala i prolevala Prste po peskovitom tlu. Takvu vanjsku posudu, čvrstu vanjsku organizaeiju dao nam je Tirš sa Sokolom. Samo zdravo i čvrsto telo može da postane nositelj duha, zastavonoša idealizma. Pri svome duhovnom stva-ranju posegao je Tirš u najdublju du-binu i najvišu visinu čovečje duše. U dubini otkrio je bratstvo slovenske duše, u višini pak najviši vrh u osobi grčkog filozofa Heraklita, koji je raz-otkrio čovečanstvu prirodnu tajnu evolucije (razvoja): sve se pokreče, razvija i napreduje. Da, obe istine bratske saradnje i napretka slobode to su jedino prava i prirodna krila, na kojima če Soko pobedonosno poleteti svetom. Zar nije u obim Tiršc-vim temeljima čovečje istinitosti (verizma) obuhvačen sav program istoriskog idealizma? III (Ustanovljenje Sokola god. 1862. God. 1872 razbije nacionalni Rus Mi-hajlo Bakunjin Prvu internacionalu. Dvoboj Marksa s Tiršcm. Duhovna borba medu istoriskim materijalizmom i istoriskim idealizmom. God. 1862 ustanovio jc Tirš nacionalno i slovensko društvo Soko i god. 1866 postavio je iMarks protiv nacionalnih težnja svoju Prvu internacionalu. God. 1868 opro mu se jc nacionalno osečajuči Rus Mihajlo Bakunjin, tobože da širi pod plastem so-cijalizma velikonemačku ideju te je osnovao s romanskim drugovima rad-ničku alijansu na nacionalnoj osnovi-I god. 1872 Bakunjin jc na kongresu u Hagu razbio Prvu internacionalu (Marks jc dobio 26, Bakunjin 23 glasa). Tada se je sfanatizovala nepojmljiva suprotnost Marksa i istoriskog materijalizma protiv Slovena Tirša i istoriskog idealizma Sokolstva. Od tada stoje kod Slovena u suprotstvu istoriski materijalizam i istoriski idealizam konkretno u osobama Marsa i Tirša. Od tadanjeg časa potiče dvoboj Marksa s Tiršcm, dvoboj istoriskog materijalizma s istoriskim idealizmom. Sokolstvo ne može da preuzme političko obojcni izraz »mark-sizam«, jer ono tvori svenarodni i nad-narodni pokret, uzvišen nad sve poli-tičke stranke, nad sve plemenske i konfesionalne razlike. Jednako pak takoder ni istoriski idealizam nije moguče nazvati »tiršizam«, jer ovde ne dolazi u obzir osoba, več samo stvar i ideja. I tu ideju Tirš je sam poosobio u Sokolu, koji nastupa, dakle, pred svetom takoder i u duhovnom, filozofskom kroju — »sokolizma«. Interni pojam »sokolizam« obuhvata filo* zofski sistem Tirševog istoriskog idealizma, koji pretstavlja pred vanjskim svetom pojam »verizma«, sinteza oba-ju Tirševih temeljnih pojmova bratske saradnje i napretka slobode. Tu se radi o duhovnoj borbi, o tome da padne odluka na duhovnom polju. Zato se Soko principijelno ne upušta u političke i ekonomske ras-pre, bczuslovno uveren, da če prestati, automatski minuti, bez svake nasilne borbe, politička i ekonomska kriza sama od sebe, kada sc čovečanstvo bude preporodilo u duhu bratske saradnje i napretka slobode, dakle u duhu »sokolizma«. Pripadnici istoriskog ■ materija* Iizma seju medu ruskom bračom nepo-vercnje prema Sokolu, da ovaj pod-žiže samo stare otrcane i več sto puta prožvakane fraze. Zar krščanstvo več skoro 2000 godina ne propoveda isto bratstvo? Zar takoder ni francuska revolucija nije prolevala krv u ime slobode, jednakosti i bratstva? U eksperimentu svetske, materijalne i duhov' nc krize istori ja nam prikazuje posledice i plodove obeju fraza — bratstva i slobode! Bratstvo i sloboda su fraze tamo, gdc pokreču samo dijalektički jezik, a gde nije sva duša prožeta duhom bratstva i slobode. A baš sokolski *zgoj ima jedini cilj da preporodi čovečje duše u duhu sokolizma, u duhu bratske saradnje i napretka slobode. Protivno, istoriski materijalizam nema nikakva prava da govori u ime •soeijalnog drugarstva (bratstva) i so- cijalne pravičnosti, jer principijelno zabacuje i negira duh i sva duhovna dobra. Zar nisu drugarska (bratska) sloboda i socijalna pravda glavna duhovna dobra? Ali otkuda duhovna dobra bez duha? Kao ismejana i raskrin-kana sfinga mora istoriski materijalizam pred očima svetske javnosti da sc surva u ponor. Ni jedan istoriski materijalist neče spasiti čovečanstvo iz »kapitalističkog ropstva«, jer ga ba-ca samo u još veče ropstvo »istori-Sikog materijalizma«. Tiršev istoriski idealizam bori se u ime svega čovečan' stva, da ga oslobodi iz ropstva dvo-strukog materijalizma. Takoder i u Rusiji neče biti konac istorisko matc-rijalističkom paklu sve dokle ne zale-prša zastava Tirševog istoriskog idealizma. Svetsku revoluciju duša sposo-ban je provesti samo Tiršev verizam. IV (Znanstveno utemeljenje obeju Tirševih istina bratske saradnje i na-predujuče slobode. — Potpun poraz istoriskog materijalizma potvrduje urbi et orbi zadnji internacionalni filozofski kongres u Pragu. — Soko otvara s ustanovljenjem Sokolskog narodnog univerziteta ofenzivu protiv istoriskog materijalizma.) Bratstvo i sloboda su fraze samo tamo, gde ih politički idemagozi zavij u u prazne, sugestivno zvonke i gromke reči. Gde ih pafc tiha i istinska znanost otkriva svetlošču empiričke i prirodoslovne metode, tamo postaju osnovne istine istori je i života. Moderna anali-tička psihologija utvrdujc duševnu osnovu u dvostrukom. nerazdruživo spojenom nagonu individualizma i. konsensualizma ili psihološke reso" nance (indukcije). Zar nije s time princip drugarskog bratstva, bratske saradnje znanstveno najdubljc fundiran? Dalje je znanstvena biologija dokazala u principu slobode preduslov života, razvoja i napretka. Bez prilagodive slobode bila bi več davno izumrla sva živa biča. Tako se kao u harmoničnem orkestru s istom melodijom pridružu-ju još i druge znanstvene discipline i na svoj način potvrduju osnovne istine sokolizma, istine bratske saradnje rad" nika i preduzetnika u »korporaciji« za spasonosnu dogmu. Modera filozofija je na svim znanstvenim područjima dokazala besmislenost ontološkog i istoriskog materijalizma. Na zadnjem internacionalnom filozofskom kongresu u Pragu nije sc usudio javno da na-stupi ni jedan »istoriski materijalist«. Sva znanost dokazuje samo jedno i isto: Čovek traži istinu i sreeu, a oboje pak nalazi samo u bratskoj saradnji i u napretku slobode. Oboje se nalazi u Tirševoj filozofiji i u sokolskom programu! Samo filozofska, samo znanstvena analiza, koja se ponavlja bez prestan' ka, sposobna jc da ucepi i ukoreni so-kolsku istinu u čovečju dušu i da ju preporodi u duhu bratske saradnje i napretka slobode. Sokolska vojska je uglavnom več organizovana. Nedo-staju joj pak u smislu moderne vojne taktike samo još »borbeni odredi«, da bi otvorila ofenzivu protiv istoriskog materijalizma te polako mobilizovala za nju celu vojsku. Moč i pobeda sokolske ideje po-kazuje se osobito u tome, da ona raste i da se razvija, kao sve zdravo i živo. S proročkom intuicijom Tirš je pravilno stvorio najprc posudu vanjske, teh’ ničke organizacije. S ncodoljivom šilom kuca sada na vrata druga potreba razvoja: organizacija duhovnih »borbenih odreda«, kakvih nam može dati samo ustanovljenje sokolskog narodnog univerziteta. Dr. Fran Derganc, primarij, Ljubljana. Zbor župskih načelnika i načelnica Dne 13 o. m. održan jc u Beogradu. u prostorijama Saveza SKJ, redo-viti zbor župskih načelnika i načelnica. Zbor je vodio načelnik Saveza br. Miroslav Ambrožič, a učestvovalo mu jc: 7 članova načelništva Saveza. 11 članova tehničkog odbora Saveza, 23 žup-ska načelnika i 16 župskih načelnica; ukupno 57 lica. Najpre je načelnik Saveza podneo zboru izveštaj o radu načelništva Saveza od poslednjeg zbora župskih načelnika tc objasnio uzroke, zašto jc u mesecu oktobru opozvao svoju ostav-ku na položaj načelnika Saveza SKJ, i na koncu izvestio, koliko su napredovale pripreme za naredili svesokolski slct u Beogradu. Nakon toga razvila se iserpna i stvarna debata o usmenom i otštampa-nom izveštaj u saveznog načelnika za glavnu skupštinu, posle koje su izve-štaji bili primljcni. Zatim je brat Trček predložio zboru nekoje predloge za izmenu organizacijskih propisa, a koji su predloži bili nakon opširnije debate prim-ljeni. Predlog o uvadanju telovcžbač-kog znaka bio je odbačen. Zbor jc nadalje donco zaključak o obaveznoj pretplati na list »Soko« za sve članove prednjačkih zborova, zatim zaključak o brisanju jedinica, koje ne gaje telovežbu, te zaključak o oba-veznom uvadanju prednjačkih zborova za sve jedinice. Od samostalnih predloga župa bili su primljcni predloži: da načelništvo Saveza uvede jedinstvene svedodžbe i uzorke zapisnika za prednjačke ispite; da vodstva pokrajinskih i manjih sle-tova ne traže besplatnu vožnju, a da za svesokolske sletove besplatna vožnja buile samo za najsiromašnije aktivno članstvo. Sve povlastice za sni-ženu i besplatnu vožnju neka se stave pod strog nadzor^ župskih, odnosno društvenih načelništava. Nakon iserp-ne debate bilo je prihvačeno, da pripadnici društava i četa nastupaju s istim vežbama i u jednakom telovež-bačkom odclu. Saglasno je takoder donešen zaključak, da se savezna smučarska takmičenja održe 1936 god. na Pohorju. Otvoreno jc ostalo pitanje pokrajinskih sletova u 1937 god. u Mariboru i Skoplju. To če se pitanje rešiti čim komično bude rešeno pitanje budučess .svcsokolskog sleta u Beogradu. Uvešče se poseban snomen - list (prevodnica), koji če deca primiti pri stupanju iz dečjih u naraštajske redove. Predlog za putovanje preko praznika naraštaja po uzoru Ferijalnog saveza otstupa se da to izvede novo načelništvo, a jednako tako otstupaju se novome načelništvu i predloži glede izmene svečanog ikroja članova, muškog naraštaja i dccc. Bio je otklonjen predlog župe Mostar u pogledu izmene ras-pisa ovogodišnjih opčih takmičenja članstva u Subotici. Prelog pak pome-nute župe, da sc za svesokolski slct za članove četa sastave lakše proste vežbe bio je takoder otklonjen, ali je bilo zaključeno, da se sada odredene vežbe za zajednički nastup svega članstva s članovima četa olakšaju, ako bi sc pokazalo, da su za članove sokolskih četa te vežbe uistinu preteške, i to radi toga, jer se načelno ne sme praviti nikakva razlika izmedu članova sokolskih četa i ostalog članstva. Zatim se prešlo, tajnim glasanjem, na biranje novog načelništva. Biranje je izvedeno na osnovu zaključka o pre:-nosu načelništva Saveza u Beograd. Nakon izvršenog glasanja prihva-čen je predlog načelništva o uvadanju neko jih posebnih telesno - vaspitnih grana. Posle opširnije debate o jednako-pravnosti članova i članica, a nakon temeljitog i iserpnog izveštaja načelnika br. Ambrožiča o tome pitanju, zbor je odbacio predlog o samostalnosti ženskog vodstva te konstatovao. da je jednakopravnost u našoj organizaciji do skrajnosti več uvedena, samo da je treba smišljeno provadati. Sutradan, dne 14 o. m., bile su po zboru pregledane proste vežbe za članove i članice. Tom prilikom pokazalo sc jc, da primljene proste vežbe nisu preteške za župe, u kojima se telovežba gaji redovito i smotreno. Iz načelništva Saveza SKJ Završelak saveznog prednjačkog tečaja za članice Dne 12 o. m. završen je savezni prednjački tečaj za članice, koji je održan u Ljubljani, u domu Sokolskog društva Ljubljana I — Tabor, a koji je počeo 18 marta o. g. U ovom tečaju bile su zastupanc sve župe, ošini župe Mostar, a po prvi put učestvovalc su mil takoder i po jedna. sestra iz ČOS, iz Praga, i iz Po-krajinskog saveza ruskog Sokolstva, iz Rige. Ukupno u tečaju je bilo 45 članica. Osim teoretske i praktičke granc, koja je redovito na programima opčih saveznih prednjačkih tečajeva, tečajnice 'su imalc priliku i za vežba-nje u plivanju (u zimskom kupalištu »Ilirije«) i za učenje takmičarskih iga-ra hazene i košarke. Tečaj jc bio orga-nizovan na internatskoj osnovi, ite su sve tečajnice imale svu opskrbu, hra-nu i stan, u Obrtničko - vežbeničkomi domu. Tečaj je postigao pun uspeh te ce pokazati dobre plodove netom tečajnice stečeno znaje u tečaju upotrebe u svojim župama i društvima. Potreba prosvelnog rada u Sokolstvu I njegova veza s lehničkim radom^ Pre nego li predem na raspravlja-nje o zadanoj temi, smatram potrebnim da u doslovnom prevodu citiram neke izreke iz Tirševog spisa »Naš zadatak, smer i cilj«. To činim iz razloga, da bi sc videlo, kako svoja za-ključivanja nc donosim proizvoljno, da bi se videlo, kako se Sokolstvo u svo-me razvitku i u svomc radu, koji iz dana u dan biva sve svestraniji, ipak pridržava onoga što mu je ostavio i namro njegov osnivač Tirš. Treba kod toga misliti i na to, da je Tiršev spis »Naš zadatak, smer i cilj« pisan 1870 godine, a obelodanjen, kao programat-ski uvodni članak u prvom broju pr-vog godišta časopisa »Sokol«, godine 1871. Uzgred spomenuču, da sc smatra, da jc to najbolja Tirševa napisana stvar, a, slobodno možemo kazati, i najbolja sokolska rasprava, koja je do-sad uopče u Sokolstvu izašla. Punim pravom, taj se spis naziva sokolskim evandeljem. Ne bi stoga smelo biti Sokola, koji ne bi poznavao tu Tirševu raspravu od nekoliko listova. Što više potrebno je da se ta rasprava, koja je izašla i u jugoslovenskom prevodu a koju jc izdala Jugosl. sok. matica u Ljubljani, što češče i što pažljivijc čita i študira. Bez poznavanja spisa »Naš zadatak, smer i cilj« ne može se zamisliti sokolskog funkcionara. Verujem, kad bi svi oni koji se u svojim jedinicama * Predavanje koje je održao 30 UI 1935 g. br. A. Štefan na zboru društvenih prosvetara župe Beograd. bore, mož d a koji put i svadaju oko toga da H su važniji prednjački zborovi ili prosvetni odbori, tačno bili upoznati s Tirševim spisom »Naš zadatak, smer i cilj«, da bi mnoga i mnoga medusobna rasprava bila suvišna. Namera je ovog liašeg raspravljanja, da se dadc pravo mesto i pravo značenje tehničkoj i prosvetnoj grani sokolskog rada i da se svedu u pravu kolotečinu medusob-ni odnosi prednjačkih zborova i prosvetnih odbora. Da predemo na samu temu raspravljanja. Tirš je, u pomenutom spisu, Sokolstvu postavio dvostruki zadatak. Jedan jo opei, a drugi je stručni. Tirš doslovno kaže: »Buduei da su naša udruženja za sve, a ipak, pored svega, ima ju poseban smer, stoga je slično i naš zadatak ovde dvostruk. Prvi i opčf sastoji se u tom, da smo, pre drugih, zvani da očuvamo svoj narod u o noj svestranoj jakosti, koja ne dozvoljava da narodi izumru, da očuvamo svoj narod u onoj stalnoj i čiloj snazi, u onom telesnom, duševnom i moralnom zdrav-|ju, kojo ne dozvoljava da bi nikla ika-kva pokvarenost. a time ni ikakvi zastoj, ni kakvo nazadnjaštvo, taj naj' gori, upravo ubitačni zločin, činjen na narodima«. Dakle, prema ovim Tirševim reči-ma, Sokolstvo je za svakoga. Time se misli kazati da mogu u Sokolstvu da ulaze ljudi siromašni i bogati, intelektualci i obieni radnici, oni višeg i oni nižeg društvenog položaja, stari i mla- (Nastavak na str. 2) LOVENSKO OOKOLSTVO Osnivan je TIrševog zavoda u Pragu Nakon dugog niza godina ipak je đošlo na dnevni red češkoslovačkog parlamenta i pitanje osnivanja držav ne visoke škole za telesni uzgoj — Tirševog zavoda. Na svojoj sedniei od 26 marta t. g. parlamenat je s velikem večinorn glasova u prvom čitanju odo-hrio odnosni zakonski predlog, koji če biti iza drugog j treeeg čitanja odobren i od senata. Time če Češkoslovaeka d oči u onaj red država, koje več imaju svoje visoke škole za telesni uzgoj. Razveseljivo je, ali i samo po sebi razumljivo, da če ta škola nositi naziv dr. Miroslava Tirša, tvorca sokolskog telovežbenog sustava. Izvestitelji po ovom zakonskom predlogu bili su po" slanici Humelhaus, Jaša i Halupa; nato je započela rasprava u kojoj su uzeli učešča poslanici Motieka, Miler, Oliva, Polivka i još nekoji. Sokolstvo je zadovoljno, da je ko-načno osigurano osni vanj e tog važnog uzgojnog zavoda, jer če kroz to imati slovenski narodi, naročito Jugosloveni i Bugari, priliku da šalju svoje ponaj-bolje vežbače u Tiršev zavod, da tamo u domačoj, sokolskoj školi usavrše svoje znanje na polju telesnog uzgoja- Izložba uspomena na dr. Jindru Vanjičeka Dne 3 o. m. bila je otvorena u Tir-ševu domu u Pragu izložba uspomena na pokojtiog načelnika SSS i čOS bra" ta dr. Jindru Vanjičeka. U izložbi su poredane veoma lepo i pregledno mnoge slike i trofeji iz života velikog i za" služnog sokolskog borca i učitelja. Iz ovih se uspomena može svaki poseti-lac osvedočiti o velikim uspesima Tir-ševe ideje i Tirševog telovežbenog sistema, koji je tek dr. Jindra Vanj ič e k podigao do zavidne višine i proširio medu najšire redove češkoslovačkog naroda te ga sa svojim takmičarima prikazao i inostranstvu, gde je osvajao prva mesta na takmičenjima Medu interesantnim predmetima iz ostavštine velikog pokojnika nalazi se i njegova doktorska diploma, jugoslovenska, Irancuska i češkoslovaeka odličja, vc-nac iz bršljana, koji mu je poklonio godine 1920 lord major londonski pri-godom svoje posete na VII svcsokol' skom sletu, nadalje kip sv. Đorđa, dar Praškog Sokola, kip sokolskog borca — rad poznatog kipara Suharde, velika medalja ČOS, diploma Američke obce sokolske i t. d. Na naročitom mestu izložcn je i zapovednički barjačič, s ko jim je komandovao na VIII sletu godine 1926, koji je bio poslednji slet pod njegovim vodstvom. Prigodom otvorenja bili su izrečeni značajni govori, u kojima je bila istaknuta veličina pokojnog brata Jindrc. Zbor župsklh prosvetara ČOS U subotu 13 i nedelju 14 o. m. za-sedavao je u Tirševom domu u Pragu zbor župskih prosvetara, na kome je bilo zastupanih 50 župa. Zbor je vodio prosvetar ČOS brat Antonin Krejči. Diskusija na zboru o podnetim izve-štajima bila je živa, ali stvarna. Zboru su prisustvovali delomično i pojedini članovi pretsedništva ČOS, te načelnik ČOS brat dr. Klinger sa načclnicom se-, strom Provaznjikovom. Iz izveštaja zbora vidi sc, da je svih prosvetnih priredbi u ČOS (pretstava, predavanja, škola i t. d. bilo u 1934 godini 156.688, što. znači prema godini 1933 porast za skoro 13.000 prosv. priredaba. Župskih prosvetnih škola bilo je lane 31. Posebno je bila istaknuta činjenica, da su skoro sve jedinice priredile komemoracije prigodom tragične smrti Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja te-proslave jugoslovenskog praznika prvog decembra. Na zboru održano je i nekoliko važnih referata, medu kojima i referat dra. Malinskog iz Olomuca o Sokolstvu i narodu. Kod izbora ponovno je za daljnji period izabran za pretsednika prosvetnog odbora ČOS brat Antonjin Krejči. U prosvetni odbor, medu ostalim, izabrani su sada br. prof. Antonjin Houdek iz Ivančiča, br. K. Patek iz Kladna, br. Pol i s. Vesela iz Praga. Prosvetni odbor pripre-ma 10-dnevni prosvetni tečaj i posebni tečaj za lutkarstvo. U oba tečaja po-zvače i braču Jugoslovene, Bugare, Ruse i Poljake. Savetovanja slovačkih župa u Bratislavi Kako smo več javili, održavala se je nedavno u Bratislavi skupština zastupnika svih slovačkih župa. Pri-sutno je bilo oko 60 lica. ČOS je poslala na ovo zborovanje braču: potstaroste Truhlarža i dr. Slavika, podnačelnika Nimhausa, naeelnicu Pro-vaznjikovu, prosvetara Krejčija i tajnika dr. Kelera. Savetovanjima je pret-sedavao starosta bratislavske župe br. dr. Bela. Na dnevnom redu je bilo uz ostalo: 20-godišnjica opstanka Re- publike, učestvovanje na svesokol-skom sletu god. 1938 u Pragu, poset češkog Sokolstva god. 1936 Slovaekoj i t. d. Razume se, da se je sastanak ba-vio i raznim lokalnim slovačkim pita-njima, naročito pitanjem sudelovanja s drugim naprednim društvima, i o od' brani od raznih neopravdanih napada-ja na Sokolstvo, koji su učestali od raznih konzervativnih političkih stranaka. Organizacija ove skupštine bila je vrla dobra, sto je novim dokazom, da je postalo Sokolstvo u Slovaekoj, baš zbog zadnjih klerikalnih napadaja, borbe-nije i samopouzdanije. Zbog poseta Sokola Slovačkoj u narednoj godini bio je izraden podro-ban načrt kako glede članstva tako i glede naraštaja, i to za sve župe. Sa-svim je razumljivo, da če slovačko Sokolstvo učestvovati u punom broju svesokolskom sletu u Pragu god. 1938, zato pak apelira na ostalo češkoslovač-ko Sokolstvo da sc godinu kasni j e pridruži i svojski pomogne Štefanjikove svečanosti u Slovačkoj, povodom 20-godišnjice tragične smrti ovog junač-kog generala. Mnogo se je zanimanja i pozornosti obratilo proučavanju pravilnika za sokolske družine, kako če se nazivati sokolske čete u Slovačkoj. Čete če se osnivati tamo, gde nema preduslova za sokolska društva; najmanje trojica osnivača morače biti članovi bilo kojeg sokolskog društva najbližeg kraja. Ovaj pravilnik predložiče slovačkc župe na edobrenje odboru ČOS. Konačno su skupštinari pretresli i razna unutarnja slovačka pitanja, naročito glede napadaja poslanika Hlinke na Sokolstvo. Sve župe temeljito su is-pitale sve slučajeve, koje je naveo po-menuti poslanik i utvrdili, da su op-tužbe bez svake osnove. Narodna savetovanja slovačkih župa biče god. 1936 u Podtatranskoj župi, gde če biti na dnevnom redu i pitanje osnivanja za-jedničkog sokolskog lista za sve Sokolstvo u Slovačkoj. Takmičenja sokolskih takmičara za Berlin ČOS sc več sada ozbiljno pripre-ma za olimpijadu, koja če se naredne godine održati u Berlinu. Da bi se moglo presuditi, kako kandidati za takmi-čarsku vrstu napreduju u propisanim vežbama za olimpijadu, priredilo je načelništvo ČOS u Pragu dne 14 o. m. takmičenja, na kojima je učestovalo 8 brače iz Praga, 4 iz drugih mesta Češke, 12 iz Moravske i 3 iz Šlovačke. Takmičenja su pokazala, da su takmičari prema predašnjim godinama bolj i na konju, ali slabi ji na vratilu. Razveseljiva je činjenica, da medu kandidatima ima mnogo mladih takmičara, ikoji do sada još nisu takmičili. Rezultat takmičenja bio je sledeči: prvi je brat Gajdoš (Brno 1) sa 54.20 bodova, drugi brat Sladek (Bratislava I) sa 51.40 bodova, treči br. Novotni (Praha-Vinohradi) sa 50.50 bodova, četvrti brat Petrašek (Praha-Kar-lin) sa 50.40 bodova, peti brat Kolinger (Roudnjice nad Labom) sa 48.65 bodova, šesti brat Salač (Praha-Karlin) sa 48.45 bodova, sedmi brat Tikal (Vino-hradi) sa 44.40 bodova, dok je brat Leflcr zbog povrede bio tek osmi sa 44.20 bodova. Češkoslovačko zagranično Sokolstvo Več smo izvestili, da je Češkoslo-vačka zagranična župa održavala pro-šlog meseca svoju redovnu godišnju skupštinu. Naše čitaoce sigurno če zanimati rad i brojno stanje onog dela češkoslovačkog Sokolstva, koji deluje izvan granice ČOS te Američke obce sokolske, koja deluje u Sjediinjenim Državama Severne Amerike. Sve ostale sokolske jedinice, koje su osnovali češkoslovački iseljenici podredeni su Zagraničnoj župi, koja ima svoje sedi-šte u Pragu. Danas je u toj župi udru-ženo 35 društava i dva sokolska otsc-ka. Ovc jedinice broje 1462 člana i 523 članice, 158 muškog i 139_ ženskog naraštaja, 373 dečaka i 377 devojčica, ukupno 3032 pripadnika. Ova su društva rasejana u 11 raznih država. Pre svega moramo spomenuti Englesku, gde je društvo u Londonu, zatim Ar-gervtinu s društvom u Buenos Airesu, Dominiku i Rozariju; ove jedinice imaju i svoj sokolski dom u Buenos Airesu. Nato sledi Belgija s društvom u Vintcrslagu, Bugarska s društvom u Sofiji i Gornjoj Orehovici, Francuska s vrio jakim društvom u Parizu, koje je pred kratko vreme osnovalo otsek u Salaminesu. U cngleskoj Kanadi je svega pet društava: Goldburg, Saskačevan, Montreal, Toronto i Vinipeg, dok je u Nemačkoj 7 jediniea i to: u Berlinu, Dresdenu, Hamburgu, Lajpcigu, Mer-su, Minhenu i Žitavi. Najjača skupina češkoslovačkih zagraničnih društava je u Poljskoj i to u Voliniji, gde čine društva Dubno, Hulč. Hlinsko, Kvasilov, Mirohošt, Moldava, Rovno, Semidubi, Štraklov, Volkov i Zdolbunov posebno okružje Zagranične župe. U Austriji čine društva u Beču i u okolini posebnu Auetrijsku župu, koja neposredno pot-pada pod čOS, dočim je društvo^ u Gracu u sklopu Zagranične župe. Konačno moramo da napomenemo i društvo u Nadlacu i u Bukareštu u Ru-munjskoj te društvo Čirih u Švicarsko j. U ovim zagraničnim češkoslova-čkim sokolskim društvima uelanjeno je rnnogo Jugoslovena, Rusa i Poljaka. I u telovežbenom pogledu beleži ova župa vrlo lepe uspehe, jer u njima rade 224 prednjaka i 149 prednjakinja, vežba pak 315 članova, 101 naraštajač, 285 muške dece, 101 članica. 108 nara-štajki i 179 ženske dec c. Za jedno-obrazno uvežbavanje ima župa zajedni-čkog putujučeg prednjaka, koji redovi-to obilazi sva društva. Za sveslran telesni uzgoj u Sokolu Nekoliko češkoslovačkih župa donelo je vrlo zanimiv zaključak glede polaska telovežbe onih sokolskih pripadnika, koji se bave s raznim spcci-jalnim telovežbeno-sportskim granama. te su kao takvi i upisani u takmičarski imenik. Župa Vanjičkova, Mahalova, Švecova i još nekoje druge zaključile su, da mora svaki pripadnik specijalist bezuslovno da polazi i redovnu telovež-bu u svojem društvu i to zbog vlastite koristi, da bi mogao na taj način da svestrano i harmonički razvija svoje telo. Razne vesli iz Slovenskog Sokolslva Ukrajinsko zagranično Sokolstvo još uvek izdaje u Pragu svoj list »Sokolski visti«, u kojem je jedan izmedu glavnih saradnika br. Ivan Bobcrski, prof. Pardubičke ukrajinske gospodarske akademije. Pomenuti brat osnovao je pred 30 godina Soko medu Ukrajin-cima, stoga ga njegova brača i naziv-lju ukrajinskim Tiršem. Dne 6 i 7 aprila zborovali su u Brnu svi vodnici sokolske dece iz sviju žu' pa u Moravskoj i Šleskoj. Na tom zborovanju predavao je prof. Krčma o novim osnovama dečje telovežbe. Zbor je nadalje raspravljao o taborovanju dece, o takmičarskom načinu za decu i sličnim drugim važnim pitanjima. Broj naraštaja opet polagano raste u raznim češkoslovačkim župama. Tako javljaju iz Mahalove župe u Brnu, da je ove godine u februaru bilo 315 naraštajaca više nego prošle godine u istom mesecu. Najmanji broj naraštaja beleži češkoslovačko Sokolstvo u god. 1932/1933. Od tada polagano raste. Pariški Soko gostovao ie sa svo-jom vrstom na akademiji francuskog telovežbenog društva »En avant«, gde je izvodio vežbe na stolu i spravama, sto francuski gimnaste gotovo i ne poznaju. I ovo če društvo učestvovati na velikim gimnastičkim svečanostima belgijskih gimnasta u Briselu, kamo je pozvana ČOS i naše Sokolstvo. Pretsedništvo ČOS, da počasti 85-godišnjicu pretsednika Masarika, voti-ralo je 300.000 Kč za ovogodišnja letovanja sokolske dece neuposlcnih roditelja. Župa Husova, sa sedištem u Češkim Buđejovicama, prirediče ovogo-dišnji župski slet u pograničnom me-stancu Češke Velenice na austrijskoj granici. Društvo Češke Velenice podi-glo je ove godine lep stadion, na kojem če se održavati i javni župski nastim. Kako javlja zadnji »Sokol«, glasilo Saveza pol jsko g Sokolstva, konačno je odbor te organizacije odlučio, da se prvi slovenski svesokolski slet, koji se je imao održati ove godine u Varšavi, odloži za narednu godinu. Ovaj slet naredne godine neee biti slovenski sve-sokolski, več VIII slet Saveza poljskog Sokolstva. Razume se samo po sebi, da če ovaj slet posetiti i velik broj Sokola iz ostalih saveza, budu li to dozvolja-vale političke prilike, koje počesto nisu sklone Sokolstvu. Po svoj prilici da je to i glavnim uztokom, da se je mo-rao ovogodišnji slet odgoditi. U proslavu 50-godišnjice opstanka krakovskog poljskog Sokola održavače se koncem juna o. g. u Krakovu pokrajinski slet Malopoljske župe i njenih brojnih okružja. Na ovaj slet pozvano je i jugoslovensko Sokolstvo. Kako u isto vreme pada i slet u Subotici, to če, po svoj prilici, biti ueešče našeg Sokolstva malobrojno. Zadnji broj »Sokola« donosi uz službene vesti, koje objavljujemo na drugom mestu, j nov pravilnik za nadzorne odbore u sokolskim jedinicama. U tom je broju i izvesta j o saveznim smučarskim takmičenjima u Zakopa-nome, gde se je moralo ove godine vršiti i smučarsko takmičenje za slovensko prvenstvo, a koje ic odgodeno u vezi s varšavskim sletom. Poljski majstor u smučarstvu. naročito u skokovima, za ovu je godinu brat Staaiislav Marusarž, koji je i u Jugoslaviji sa svojim skokovima u Planici pokazao da je zaista majstor sko-čivši preko 90 m. Poljski Sokoli u Nemačkoj priredili su marta meseca u Berlinu u jednoj velikoj dvorani svoj sokolski slet. Ova dvorana bila je dovoljna za tako ma-len savez, kao što je poljski u Nemačkoj. Ako znamo, da broji poljsko Sokolstvo u Nemačkoj samo nekih 15 društava, onda je vrlo lako prirediti sokolski slet u dvoranama, kakve ima Berlin u svojim zabavištima, gde može da stane nekoliko tisuča ljutli. Na ovom su sletu n^stupila sva odcljenja s vrlo lepim uspehom. Sokoiska ЛЛЈИЛш. Лл&оАлилиЈл RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja: Dne 21 aprila predaje brat Kneže-vič Milivoje, Senta, o temi: »Borba za materinsku reč« (popodnevno); dne 25 aprila predaje brat Milič dr. Ivo, Subotica, o temi: »O bačkim Bu-njevcima« (večernje); dne 2 maja predaje brat Kneževič Milovan, Novi Sad, o temi: »Sokolski pokret u Bačkoj« (popodnevno); dne 6 maja predaje brat Stajic Vaša. Sremski Karlovci, o temi: »Bunjc-vačko - srpski odnosi u prošlosti« (večernje); dne 13 maja predaje brat Stanojevič Miloš, Petrovgrad, o temi: »Sokolski pokret u Banatu« (večernje); dne 20 maja predaje brat Vrhovac Rade, Novi Sad, o temi: »Matica srp-ska i nacionalni rad u Vojvodini« (večernje); dne 27 maja predaje brat Kirilovic dr. Dimitrije, Novi Sad, o temi: »Srp-sko narodno pozorište u Vojvodini* (večernje). Sva predavanja počev od 21 aprila o. g. posvečna su duhovnom priprema-nju našega članstva za ovogodišnji pokrajinski slet severnih župa u Subotici- U buduče večernja predavanja Bcogradske radio-stanice održavače se svakoga četvrtka od 18.55 do 19.15 sova. a ne kao ranijc od 19.10 do • Popodnevna predavanja i nadalje se održavaju svake prve i treče^ necic-1 je u mesecu od 15.15 do 15.30 časova- RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio predavanja- dne 24 aprila predaje brat Josip Jeras, Ljubljana, o temi: »Zadače Sokolstva obzirom navzakon o obavez-nOm fizičkom vaspitanju naroda«. Sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Ljubljana održavaju s® svake srede od 19—19.20 časova. s aprilom zaključuje se zimski ciklus sokolskih radio-predavanja, a novi P° čeče poeetkom oktobra o. g. (Nastavak s 1 stranice) di. Tog se principa Sokolstvo potpuno pridržava. Dalje se kaže u onoj rečenici, koju sam u prevodu citirao, da je sokolski zadatak dvostruk. Prvi je, da narod sačuvamo u telesnom, duševnom i mo-ralnom zdravlju. To znači, koliko Sokolstvo treba da radi .na telesnom zdravlju svoga članstva, toliko isto treba da radi i na duševnom i moralnom. Kao što se telesno zdravlje može da sačuva odnosno unapredi samo -smiš-ljenim telesnim odgojem, tako se isto i duševno zdravlje ne može drugačije sačuvati i unaprediti, nego li prima-njem duševne hrane, duševnim odgojem, što opet ne znači drugo, nego da sc smišljenim načinom ide za tim, da članstvo prikupi, pored sokolskih vrlina i kreposti, i što više opšteg znanja, kako bi, u istini, moglo da dode do što manje razlike izmedu pojedi-naca obzirom na pomenuto. Sokolstvo, koje je za svakoga, ako želi da medu članstvom dode do stvarne jednakosti, jednakosti u punom smislu reči, mora da nastoji da sva njegova stremljenja idu za tim, da bu-de medu članstvom i što manja opča i duševna razlika. Bilo bi zlo, kad bi se išlo za postignučem toga cilja, za po-stignučem jednakosti, putem, da oni višeg duhovnog nivoa nastoje što više približiti se onima, koji su prema njima u zaostatku, zanemarivanjem vla-stitoga napredovanja. Pravi je put samo onaj, koji ide za tim, da se onoga nižega podigne toliko, da se što više približi onomc višemu ili drugim reči-ma, ide se za tim. da ona brača i one sestre koji, sticanjem prilika, nisu mogli da u svom privatnom životu priku-pe dovoljno opčeg znanja, to znanje da prime preko Sokolstva. Tirš kaže: »... svima naučnim pomagalima težiti za jednakošču«. To znači, treba raditi tako da bude medu pojcdincima što manja razlika, ili da bude opčeniti standard što viši. Samo radeči tako, moči če da se dolazi do tražene sokolske jednakosti, jednakosti u punom smislu reči. Več i ovo malo, što sam ovde naveo, pokazuje, da je več u opčem so-kolskom zadatku potreba prosvetnog rada postavljena na isto mesto kao i telesno vaspitanje. Drugi sokolski zadatak, po Tiršu, je stručni zadatak. U doslovnom prevodu taj stav — o drugom, stručnom sokolskem zadatku — glasi: »O drugoj posebnoj našoj štruci, o našem čisto stručnom nastojanju, pored različitih drugih, ipak takoder stručnih, dostaje (kazati) ovde toliko: Bilo je rečeno — i to se slaže s onim što smo izvodili u opčem nazoru — da narod malobro-jan kao mi, naročito u tima vremenskim i prostornim okolnostima u ko-je smo postavljeni, može očekivati samo dvojaku sudbinu, da čc, naime — ako bude nemaran — morati polagano izginuti, odnosno želi li da živi, duž-nost mu je da sc krepkom i sveStranom radinošču izdigne nad ostale«. Malo dalje Tirš nastavlja: »Samo tamo, gde je stvar tako daleko dovedena, da se ne treba stideti i bojati poređenja s ostalim inostranstvom, samo tamo je udovoljcno zadatku narodnoga života i svima pomenutim težnjama. Ko rna-njc traži, isto je, kao da ništa ne tra-ži.« Dakle, što vidimo? Treba sc izdignutj nad ostale toliko, da se ne treba bojati poredenja s inostranstvom. Nešto dalje u svomc spisu kaže Tirš, kako treba da dolazi do opčeg takmičenja. Na jednom opet drugom mestu, u tom našem usvoje-nom sokolskom evandelju, Tirš do-slovno kaže: ». .. nipošto samo glasni nastupi koji se povremeno po.javlju.ju.« Sv’e to, što je navedeno iz Tirševog spisa, jasno pokazuje da Tirš nije, kod osnivanja Sokolstva, mislio na prosvetni rad samo u nekom stegnutom obi-mu, a glavnu stranu dao telesnom vaspitanju. Ako Tirš kaže opče takmiče-njc, onda sc to ima uzeti u istini opče, t. j. to ima da znači da sc imamo rničiti u svemu i na svakom polju. " Razume se, da u svim granama Pr°' svetnog rada ne može biti takmičenja u onom obliku kako to biva kod te“' niekog takmičenja. Naša nastojanj* treba da streme onamo, da u svemu. pa i u stručnosti, stignemo i prestign^' mo sve. S druge Strane, to nije tak° lako postiči. Da se postignu, i na tonjc polju, što bolji rezultati, ili da se ten-nički izrazim, da se postigne što vis® točaka, potreban je rad smišljen, r* koji polazi, da tako kažem, od azbuK na više. Tim polaženjem na više, razvija sc sve svestranije prosvetni 6°^° ‘ ski rad, te se polako ulazi u sve opče prosvete. Tako je isto bilo i tchničkim radom. Kod opčeg telesnog vaspitanja o1' je to bilo toliko teško, kako to biva prosvetnim sokolskim radom, jer Pfe_ sedamdeset godina, kad je Sokolst' započelo svoj rad u vežbaonici, 1Ћ°\ sc kazati, gimnastika, šport i laka # ■ letika, bili su u počecima. Sokolstv je započelo telesnim sistematskim veZ banjem nekako u isto vreme, kad s. je to počelo i na drugim stranama. Je nakim koracima, uporedo, koracalo s ostalima. Radi toga se je u toj tira. sokolskog rada i došlo tako daleko f se nimalo, nigde, ne zapaža zaosta] nje za ostalima, i da se ne moremo s > deti i bojati poredenja s ostalim in stransvtom, kako to Tirš traži. Drugačije to izgloda s prosvetni^ radom u Sokolstvu. Sokolski prosvc ni rad, decenijama, nije dobijao svoJ pravi oblik i svoju pravu boju. Ra ,. se je samo od zgode do zgode i ve nom bez one potrebne obaveze za sye jedinice. Tek od nekoliko godina ^11 trag počeo je prosvetni rad u пац u Sokolstvu da zadobija onu Potre rjtj obaveznost za sve jedinice i stanov plan po kojemu sc polazi od W&, na sve veče zahteve. Taj prosvetni , kolski rad, koji se provodi u niM jem periodu našeg sokolskog živ guliše sav taj prosvetni^ rad-pridonosi podizanju duševnog S0' lja, sve to može ila ude u P.roh4*0l kolske prosvete. To je sasvmi , ot? ra-ko jc to j kod telmičkog д da. Tehničari za čuvanje i l uVod telesnog zdravlja svoga člans svif u svoj delokrug rada sva širu > ■ j afc. stranost telesnog vaspitanja. šc J1 kod ove svestranosti, pazi se, ‘^nićK' uvodi ono što, u istini, jes posel”1 veština, ali ne donosi nikaKV _ p • koristi telesnom zdravlju. i ’ hodanje po žici, hodanje n jj se stajanje na glavi i t. d. ne uvo J v«banje kod Sokolstva. Sigurna je stvar’ da tu stranu telesnog vežbanja Bece Sokolstvo prihvatiti nikada u svoj opceni program telesnog vaspitanja. — o ipak nema da znači, ako bi neka kod neke svoje specijalne pri-rc, .e, noslužila se i kojom od takvih »Mhna, da bi učinila neki prestup pro- tlv Sokolstva. . Tako je isto i kod duševnog vas-P' nja sokolskog članstva. Sve što u * ‘ni služi duševnom dizanju celine da ulazi u program prosvetnog •° . Iskog rada i prema mišljenju Tir-? ‘ Prema današnjem našem sokoljem poimanju. Razume se, da bi sc i ovde grešilo, kad bi sc u sokolski pro-•v, ni program uvodile naročite specialne grane prosvetnog rada, koje bi a«pče dizanje celine bile neprovedive, nosno kad od tog prosvetnog rada e bi imala koristi celina. Tako n. pr. koH ^ se> kad se 11 Program so-„X .S Prosvetnog rada uvelo, recimo, ^.enje kemije, matematike i t. d. To ‘ otprilike odgovaralo onim tehničkim ^Pecijalitetima, koje sam pre naveo. 1 ,u možemo da se poslužimo onom so-°skom: »Sokolstva stvar nije za po-JCUlnca, nego za celinu.« il A°d prosvetnog sokolskog rada na-se na j ob jednu poteškoču time, • 0 su naše jediniec u raznim krajevi-■ a naše otadžbine. kad se jc počelo A^cmatskim zahtevima rada na so- skoj prosveti, bile na raznim stepe-jJJ!a. sokolskog vaspitanja. Imali smo j 'nica kojc uopče nisu poznavale pro-yetni sokolski rad. Takve su jedinice ге Prihvatalc i mnogo teže udovolja-svima onim zahtevama, koji su od Vale w• •* UI1III1 &dllltvillla, JVUJl ли Q^,traženi u toj grani sokolskog rada. lije s druge Strane, nije se smelo i se тод!о iči ispod minimuma, . °S onih naprednih jedinica. 1 tu se Sv’ ?p.et’ Pokazalo, da je potreban pro-j n> sokolski rad, kako bi se došlo ч kvarne jednakosti, da ne bude j .šolstvu jednakost samo fraza. Jer, g. Jednakosti, ponavljam, možemo do-samo onda, ako smo si medusobno treKCmu '^to bliži. Eto, i u tom leži po-'ba prosvetnog sokolskog rada. i Smatram, da je time dovolj no po-potrcba sokolskog prosvetnog цј a Po našim jedinicama. Time se je prav,oljilo onom prvom delu našeg ras-vljanja. Preostalo bi pokazati vezu stvusvetnog j tehničkog rada u Sokolja U ovome našem raspravljanju nije Pazilo u tumačenje u čemu je taj Olski prosvetni rad, jer bi to bila jos Za. sc'bc dovoljna grada za jedno ov °Pš‘rnijo raspravljanje nego li je sam se ulazilo ni zbog toga, što 1 terna našeg zadatka to ne traži. 1ђС * re nego li predemo na obradu te-^°lsk VCZ' tehničkog i prosvetnog so- rada hteo bi, odmah ovde da ђа ^‘m, da samo onaj ispravno gleda Va« šolstvo, koji daje u istoj meri s0i.n?st tehničkoj i prosvetnoj strani kažn 0)? rada. Krivo misle oni koji Ve5-> da je telesno vežbanje odnosno sa a°nica i sav tehnički sokolski rad č]a 0 sredstvo, preko kojega se ima vei0S ° c'a pridobiva, da bi ga sc na-k0: na sokolske puteve i vodilo cilju Potc^ Sokolstvo teži. Iako nimalo ne ђе СпЈчјет prosvetni rad u Sokolstvu, ja j).°su zamisliti sokolsku jedinicu kostjo 1 Se isključivo bavila prosvetnom stvo °m sokolskog rada, a njeno član-bar Пе bi ni zavirilo u vežbanicu ili se Jedi ^е®с'е sastajalo da vežba. Takva da ”‘pa ne bi se smela i ne bi se mogla ^eđut^3, ^a° sokolska jedinica. Mogu 2аце lm ,^a pretstavim jedinicu koja ПјЈЈСјГПагиЈе prosvetni rad, a radi teh-skj .>’• ^a ipak ima uslove za sokol-rad /1V°^ Jer> vee ono vežbanje i onaj ггц, j vežbaonici po sokolskom sistoli’ donosi s^jšto so zahteva od prosvetnog 0n0a:°?Osi neSto’ iako vrlo malo, od f što '°pSkog programa. da j v°. vee ovih par reči pokazuje, n0j e Vcžhaonica, svejedno u zatvore-na otvorenom, onaj Sav 1 Cc‘itar iz kojega treba da zrači StreJ*olski rad, da zrače sva sokolska tehni^nja- 1111 * prosvetna. Sokolski Dr‘dob Га'^ treba da bude sredstvo za kol^j’Var|je svih onih primarnih so-kao n Vrhna, kojc najizdašnije služe ?1ђе „maealo prosvetnom radu, ali ne ‘?гаг; a ’do sredstvo, ili da sc tačnije ^bijj, ’.ne Smc ^a hude mamac za prisoj vn-!£ ‘la broju članstva. U sokoi-Višc 0nez- . 0n‘.ei> svakako, vredi mnogo c Sv0;aj ’ naislabiji vežbač, ako i osta-vrŠava ° s°k°lske dužnosti savesno iz-^аг, ко -Пе^Р ^ onaj prvoklasni tehni-os‘m veštine nema drugih so- vrednota. U ^ojernS^°mcriem samo jedan primer )asPitan Se U1-)rav<> zrcalila sokolska ne-^4ičar°S^cna^^ bivših najbriljantnijih St.a- Mot Premala se olimpijska vr-mn.d11 i11 rat*i finansiskih teškoća njih ri. 0tie na takmičenje. Neki padu toga što nisu išli na Olim-CCtlie, n.„ aza'i su sudelovanje, takmi-V Ht<> Sves,°kolskom sletu u Pragu. r,ako ; ’ u tom primeru pokazano je, L.r.ag, npf/n°J brači, koja nisu otišla u i'i su S, sHl° sokolsko vaspitanje, a ^ vežK.,V(? asni tehničari. Dakle, sa-ћ'а,ђ кл1-ПЈС.’ pa ma bilo ono j na nc- lc l'4.0r>oia,^Vr>^ tišini, ako nije osnovano ,.4 ne 'lutarnioj snazi sokolskog od-Vf0,l: Vroilt u ,■ radila samo na prosvetnom programu. Ako bismo dublje zavirili u rad nekih jedinica, a to se naročito odnosi na neke sokolske čete, gde se u težim prilikama radi, mogli bismo videti da se kod nekih četa o telesnom vaspitanju ne vodi nikakva briga. Krivo, ali sasvim krivo, rade oni, koji kažu da kod četa nije potrebno vežbanje, jer se njihovo članstvo dovoljno telesno razvija kod svoga svakodnevnog posla. Polazeči s toga stanovišta dalje, doći čemo do toga, da nijedan manuelni radnik ne bi trebao da vežba. Nastavljaj uči sa zaključevanjem na pretpostavljenoj osnovi, došli bismo do apsurda, da je sokolsko vežbanje potrebno samo onima, koji ne rade telesno. Smatram, da nije potrebno da du-ljim i da dalje dokazujem, da je tehnički i prosvetni rad jednako potreban po sokolskim jedinicama i da sc ne može kojoj od tih dveju grana sokolskog rada davati veča ili manja važnost. Jedan i drugi rad toliko su potrebni, da jedan bez drugoga nc mogu pretstav-1 jati Sokolstvo. Več tim samim, radi te potrebe jednog ili drugog rada. nameče se sam po sebi zaključak, da je potrebna i veza jednog rada s drugim. U tom se momentu nameče pitanje: Ko je u prvom redu zvan da čini sponu izmedu tehničkog i prosvetnog rada? Odgovor je kratak i jednostavan. Prednjak. Prednjak je glavni pokretač cele sokolske mašine. On je onaj koji bi trebao da novo' članstvo upučuje u sve nijanse sokolskog života, sokolskog duha i sokolskog rada. Prednjak je lice koje dnevno dolazi u kontakt s članstvom koje vežba. To vežbačko članstvo je srž našeg celokupnog Sokolstva. Istom kad budemo imali s idejne Strane potpu.no vaspitanc prednjakc, moči če naše Sokolstvo da punim koracima stupi u svestran rad na sokolskim za-datcima. Istom onda doči če do uzajam-nog rada, do potpunc veze medu tehni-čkom 1 prosvetnom stranom sokolskih nastojanja. Samo u tom slučaju neče dolaziti do nesporazuma tehničara s prosvetnim radnicima, odnosno prosvetnih radnika s tehničkim radnicima. Do potpuno idealnog shvatanja sokol- Ro JCcii, oh?;rCt*' mn°fio ili još bolje ne a- ^ ' 10111 na sokolsku stvar, ni- ne‘noguče ematrati ne-‘nicu sokolskom, ako bi ona ske zadače, obzirom na tehnički i prosvetni rad, doči čemo onda, kada prosvetni radnici budu dobri tehničari, a tehnički radnici dobri sokolski ideolozi. To če se postiči jedino onda, ako se prosvetni tečajevi budu održavali i za prednjake u onom istom obimu, kako se to danas radi s prosvetarima. Iskustvo je pokazalo, da jc, u večini slučajeva, ostao istrajan i dosle-dan sokolski radnik samo onaj, koji je u vežbaonici stekao svoje prvo sokolsko vaspitanje, a tek onda svojim sop-stvenim radom prikupio sve potrebne atribute za sokolskog ideologa. Time ne mislim u celosti osporiti vrednost i onih sokolskih radnika, koji su, pod raznim okolnostima, tek docnije došli do prilike da udu u sokolski rad, a da nisu prešli sokolsku vežbaonicu. Ali najčešče se dogada, da baš takvi sokolski radnici, ako i imaju sve sokolske vrline, tu i tamo, zastrane kod interpretacije Sokolstva. Ta kriva interpretacija Sokolstva najčešče je glavnim razlogom nesporazuma tehničkih i prosvetnih sokolskih radnika. Možda se pričinja, da sam se oda-lečio od svoje teme. Ne, upravo u tom je najvažniji momenat za vezu prosvetnog i tehničkog sokolskog rada, jer upravo to pokazuje na ono, što je potrebno da bi sc došlo do uzajamnosti ovih dveju grana sokolskog rada. Dakle, za vezu prosvetnog i tehničkog rada potrebno je, da se prosve-tari upoznaju s važnošču i potrebom tehničkog rada, a prednjači da sc upoznaju s potrebom i važnošču prosvetnog rada. Istom kada se tO' postigne, doči če se do one potrebno saglasnosti i do one potrebne veze izmedu jednog i drugog jednako važnog i potrebnog sokolskog rada. Zaključujem pozivom: Prosvetari i članovi prosvetnih odbora, posvetite više pažnje tehničkom radu i nastojte da se s tim radom upoznate i da udete u njega! Načelnici i članovi prednja-čkih zborova, ne potcenjujte prosvetni sokolski rad, upoznavajte se s njime i sami saradujte na izvodenju prosvetnog sokolskog programa! — Zdravo! A. Štefan, Beograd. Glavna skupšlina Pokrajlnskog saveza ruskog Sokolstva u Jugoslaviji Pokrajinski savez .ruskog Sokolstva u Kraljevini Jugoslaviji održao je 23 i 24 marta o. g. svoju XIII redovnu godišnju skupštinu u Beogradu u Ru-skom domu cara Nikole- II. Od 25 postoječih ruskih sokolskih društava. koja sačinjavaju ruski otse-ci jugoslavenskih sokolskih društava, ali uživa ju eamostalnostt u svomo sokolskom radu, došli su delegati iz 21 društva. Skoro čitavo rusko Sokolstvo u Jugoslaviji bilo je pretstavljeno na ovoj skupštini. U subotu 23 marta delegati su odr-žali poverljivi sastanak, na kome su se rešavala važna pitanja organizacije sa-vezne uprave i sokolskog rada. a naročite komisije izradile su predlog za skupšitinu u pogledu kulturno-prosvet-nog i tehničkog rada, uz sudelovanje skupština društvenih načelnika, načelnica i prosvetara. Skupština se održala u nedelju 24 marta pre i posle podne u sokolani Ruskog Sokola u Beogradu u prisustvu pretstavnika g. Ministra za fizičko vaspitanje naroda, br. Milana Petroviča, profesora, šefa stručnog otseka, i pret-sta:vnika Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i beogradske Sokolske župe, brata M. Stojanoviča, kao i pretstav-niika raznih ruskih organizacija. — Ot-varajuči skupštinu, savezni starešina brat Viktor Artamonov održao je pozdravni govor, u kome je odao duboko priznanje i zahvalnost ruskih .Sokola blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, Nj. Vel. Kralju Petru II, Savezu Sokola Kralje- vine Jugoslavije i jugoslovenskom narodu. — Vanrcdno lep i dirljiv govor Cidržao je br. Milan Petrovič, odajuči priznanje ruskoj emigraciji, koja. sc ne bavi profesionalnim sportovima, več se zalaže za Sokolstvo i najzdravi-je sportove —,yodeni, mačevalački i t. d. i pri torne predfijači u ovim sportovi-ma. — Brat Mira Stojanovič pozdravio je lepim govorom skupštinu u ime S. S. K. J. i beogradske župe. — Zatim su skupštinu pozdravili bralt Vasilije Štrandtman, delegat za rusku emigra-ciju i pretsednik Ruskog orvenog krsta, br. Teodor Taranovski, pretsednik Ruskog naučnog instituta u Beogradu, i ostali pretsltavnici vtiskih udruženja i ustanova. —- Skupštini je prisustvo-vao i pozdravio jc u ime Saveza ruskog Sokolstva savezni starešina brat Roman Drajling. Posle zajedničkog bratskog ručka skupština je nastavila svoj ra-d. — Aklamacijom bili su primljeni predloži SA-ih skupštinskih komisija, društvenih načelnika i načelnica. Po’to su bili primljeni svi izvešitaji saveznih funkcionara i uprava dobila razrešnicu, aklamacijom je izabrana nova uprava i savezno starešinstvo. Za starešinu jc izabran brat Viktor Artamonov; za I-og zamenika i prosvetara brat Vladimir Poljanski; za načelnika brat Aleksandra Gan, a za na-čelnicu sestra Olga Šidlovska. Za naj bol ji rad u toku minule go-dine nagraden je Ruski otsek Sokolskog društva u Novom Sadu. NedosJaci u vodenju upravljanja sokolskih jedinica (Obradeno na osnovu pregleda društvenih knjiga 70 sok. jedinica.) Kad se več spomene sama reč administracija, mi sc mrtvimo, jer u njoj naziremo neku vrstu birokratizma, koji samo ometa i koči ostali pravilan rad, i večno se protivimo i borimo protiv komplikovanosti i preteranosti u administraciji. Da toga ima, to jc nesumnjiva stvar, jer nam ispunjava-nje raznih izveštaja, statiscičkih poda-taka i svih ostalih redovitih administrativnih poslova u odnosu prema raznim otseeima župe, Saveza, ili matič-nog društva, oduzimlje mnogo drago-eenog vremena. Što se mene lično tiče, ja uvešk i u celosti nc poklanjam veru svima onim mnogobrojnim ciframa, koje se navode, da bi sc prikazala ova ili ona grana sokolskog rada u pravoj svetlosti, jer je mnogo tih bro-jaka nasumee nabacanih, tek da se udovolji dužnosti. Nc kažem, da sta tistika i ovakav način rada nisu od koristi i da nisu potrebni, ali sve do tle, dok administrativni rad svake je-dinice ne bude na pravoj višini i dok no bude potpuno pouzdan. sve dotle če i te mnogobrojne brojtke biti - ne-pouzdane. Još i ranijih godina, ja sam i pu-tem sokolske štampe i na druge načine zastupao gledište jednoobrazne i do krajnjih granica uproščene, ili pojed-nostavljene administracije. To je na jednoj od skupština br. Saveza bilo u svoje vreme i usvojeno, ali je ostalo mrtvo slovo na papiru. Provesti jedno-obraznu administraciju, mogao bj»br. Savez samo na ta} način, da najprc ustanovi potrebne knjige za čete i d!ru-štva i to svima jedinicama pošalje, naredivši jednostavno da so u budu če ima tako raditi. Župe i matična društva u tome pogledu, malo šta mogu da učine. Dok s jedne Strane govorimo o za-mršenosti administracije ili da me brača prestavnici četa bolje razumeju: 0 zamršenosti prepiske, rešavanja dopisa, vodenja matice, sednica i t. d., dotle s druge starane možemo tvrditi, da je kod naših pozvanih sokolskih radnika: tajnika, matičara, blagajnika, prosvetara i t. d. puno lenosti, puno aljkavosti *i nemarnosti, pa i ono što bi mogli i morali, ne rade kako treba 1 na vreme. U našoj župi n. pr. bio je dosad običaj, da društva i čete šalju župi prepise zapisnika svojih sednica, da bi se župa na taj način što bolje upo-znala s radom četa i društava. Stvar sama po sebi dobra, ali je opet zapelo na nemarnosti tajnika, koji su to tre-bali da šalju, tako da je župa dobivala tek jednu petinu tih izveštaja, a to je moglo da bude od vrlo male koristi. Mi smo radi toga odustali u toku minule go din o od te prakse i ja sam, da bi što- bolje upoznao poslovanje i rad naših jedinica, stavio na jednoj od župskih sednica predlog, da se od svih naših jedinica zatraže sve društvene knjige i savesno pregledaju. Taj posao je župa poverila meni i ja sam zaista pregledao oko 70 naših jedinica, gotovo sva društva i veliki broj četa. Shvatio sam taj posao ozbilj-no i izvršio sam ga savesno. Kad bi zalazio u pojedinosti moj bi izveštaj 0 tome bio i suviše dug, ali mi to nije cilj, nego ču ovde izneti opčenito što sam, pregledajuči društvene knjige, za-pazio da nije dobro i da bi trebalo poboljšati. Ja se neču strogo ogranieavati na administraciju ili poslovanje kao ta-kvo, nego ču u vezi s tim prikazati i upravljanje pojedinih jedinica. njihov odnos prema matičnim društvima i župi, da bismo dobili približno vernu sliku stanja našega Sokolstva u okviru ove župe. Odmah na početku naglašavam, da ne može biti ni iz daleka govora o nekoj jednoobraznosti poslovanja kod naših četa. Ono je tako raznoliko, ne-potpuno, negde u celosti savršeno, a negde do krajnjih granica primitivno. Matična društva nisu toj grani rada dala punu važnost, može se reci nisu ni pokušala da zadu u rešavanje te stvari, iako. kako u državnoj, tako i u sokolskoj administraciji mora da vlada tačnost, ispravnost u vodenju i pouzdanost, jer bez toga nema pravil-nog funikcionisanja sokolskog tela. Naše čete vode uglavnom ove knjige: sednički zapisnik, blagajnički dnevnik, inventar i poneka imenik članstva, koji im služi za ubiranje članarine, zatim tiskanice potrebne za tehnički rad, a veoma mali broj vodi na primitivan način društvenu statistiku. Ja ču ovde najpre izneti opčenito, što sam sve opazio kao nepravilno u vodenju sedniokih zapisnika. Iz velikog broja sedničkih zapisnika ne zapaža se, da se redovno čitaju prispele župske okružnice i ostali dopisi koje treba rešiti. Mnoge čete pa 1 društva jednostavno kažu: pročitani su prispeli dopisi, kojima je udovolje-no«. Ne navode se pojedinačno, te se ne vidi ni sadržaj ni rešenje. P.rirodno je onda, da funkcioneri koji se svake godine menjaju, nisu u mogučnosti da poznaju razno propise i raspise, jer malo ko čuva u zasebnom fasciklu sve važnije raspise, da bi mu se mogli nači pri ruci. Sednički zapisnici najčešče nisu ogledalo društvenega Tada što bi trebalo da budu, nego su površni, aljkavo napisani i sadrže često beznačajne stvari. U zapisnike sedničke valja svaki piit uneti sve što sc u razdoblju izmedu dve sednice u svima pravcima uradilo, pa če onda i društveni funkcioneri moči na godišnjoj skupštini da dadu pravu sliku rada, koja jc najčešče upravo radi toga, što ni funkcioneri nisu vodili beležaka, veoma bleda i ne-potpuna. Što je najvažnije iz zapisnika se ne vidi svestrani unutarnji rad, a naročito nedostaju .redovni izveštajd funkcionera. Najviše se susrećemo s izveštajem tajnika i načelnika, a i iz-veštaji blagajnika, pogotovo prosvetara veoma su retki, tako da je nemo-guče stvoriti pravu sliku rada u toku godine. Nije to svuda tako, ali jc u velikom delu paših jedinica. Mnogo naših jedinica ne čita na početku sednice zapisnik prošle sednice, a to je veoma potrebno da bi se videlo, da li su svi zaključci prošle sednice izvršeni. Neke jedinice čitaju taj zapisnik odmah posle odiržane sednice, a to nema naročite svrhe. Rctko sam nailazio na slučaj, da se u zapisnike četa unose pristupli i brisani članovi čete, a kako mnoge čete nisu upučene u pravilno vodenje matične kartoteke, jasno je, da je teško uvek imati tačno brojno stanje i da je često puta teško dokazati pri moljenju za skračeni vojni rok, da je neko bio član čete. Največi broj jedinica ne uvodi na početku sednica prisutne, nego se svi na kraju sedničkog zapisnika potipi-suju. To je nezgodno, jer se desi da se neko ne potpiše. ili se potpiše nečitljivo i što je najvažnije, oduzimlje se u tu svrhu naročito u četama mnogo vremena. Takoder nije potrebno na kraju zapisnika udarati štambilj, niti je potrebno vršiti overavljavanje zapisnika. To se čini samo prilikom godišnjih skupština, a sedničke zapisnike pot-pisuju brača starešina i tajnik. Na početku zapisnika se upišu prisutni i za-beleže oni koji nisu došli na sednicu sa napomenom ko ji so je izvinio. U mnogo slučajeva se ne pazi na to, da li je sednici prisutna večina, t. j. bar polovina odbornika (§ 14 prav. čete). Također mi je palo u oči, da iz* vestan broj četa veoma retko održava sednice, tako da se dešava da razmak izmedu sednica biva i po tri meseca, a koliko se tiče društava, retko se koje pridržava propisa organizacije u tome pogledu. Neču ustvrditi, da se u našim četama ne radi koliko treba u prosvet-nom pravcu, ali taj rad' nije progra-matski i ne poklanja mu se puna pažnja. Župski, a i Savezni prosvetni odbor, zadovoljava se golim ciframa. Ima zapisnika gde u toku godine nije taj irad ni jednom rečju spomenut. Ceo rad se kreče 'takom godine uglavnom oko održavanja javnog časa i prvodecembarskc proslave a i to najčešče ne onako, kako se zahteva. Pri-mcćujem, da su brojna predavanja, koja su držala pojedina brača iz otseka za sok. čete župe, naišla na veliko razumevanje i odobravanje u četama i da bi tim radom trebalo u pojačanoj meri nastaviti. Ima slučajeva da čete unose cele okružnice u zapisnik, a neke čete odr-žavaju razne vrste sodnica, koje se_ u raznim prilikama ovako nazivaju: »ža-lobna, svečana, odborska, šira odbor-ska. uža odborska, uža, sednica sokolske čete, upravnog odbora, izvanredna sednica, sednica članova, sednica sco-ske sokolske čete. sokolske čete, zapisnik sednice, plenarne sednice, plenarne odborske sednice« i t. d. (Svršiče ec.) Vojislav Bogičevič, Tuzla SkupSline naših župa Skupština Sokolske župe Beograd U nedelju 31 marta održana je XV redovna godišnja skupština Sokolske župe Beograd u vežbaonici Saveza SKJ Prestolonaslednikov trg, br. 34. Skupština se pretvorila u dirljivu manife-staciju ljubavi i poštovanja svih Sokola ovc župe prema starešini žu.pe, bratu Branku Živkoviču, koji se ig po-rodičnih razloga povlači iz položaja starešine. Skupštini su prethodili 30 marta preko celoga dana sastanci i zborovi: 1) starešina sokolskih četa i referena-ta četa matičnih društava; 2) društvenih i četnih načelnika i načelnica; 3) društvenih i četnih prosvetai a i 4) pret-skupštinska konferencija delegata društava. Na ovim sastancima, zborovima pretTesani su svi izveštaji o radu u prošloj godini i doneseni su predloži za rad u 1935 godini. Skupštini su prisustvovali: od uprave župe 38 članova, t. j. 78%, 80 delegata iz 42 društva, t. j. 89% (nisu bila zastupljena društva: Vel. Gradište, Vel. Orašje, Grocka, Deliblato i Mra-morak); delegat Saveza brat dr. Mi-hailo Gradojevič, pretstavnik Opštine gra”bačeg članstva povečalo se ovako: ®laUi za 40%. članice za 28%, muški žen^ai za 29%, muška dcca za 51% i Sfvn ^eca___________ v Povečano je za 45%. 5) Tajnik za 42%. Sve vežbače član-ГЦп Povečano je za 45%. 5) Tajnik Pregledao je društvene knjige 70 sna k jedinica u najsitnije detalje Vg Pterom da se svima jedinicama sta-li^^trebne primedbe i upute radi bo-odr* Гас^а- 1’) Na 18 novembra 1934 g. код+апа i° 11 Tuzli sodnica odbora de- JjyjL " uiusiava UZ pnausivu čen ^štava. Na toj sodnici prihva-i DJr,'su smernice za buduči rad župe dftk Vaben veliki broj 'korisnih zaklju-U ^®j ko ji se več postepeno sprovode risn ^ Župa je pomagala svaku ko-§il u akciju br. društava i četa, izvr-nu ruPogobrojne intervencije, a taj «enl,aZni Tatl Pdtvrduje preko 3000 re-D,,.' Predmeta upravnih i tehničkih hvrfl?a’ M sodnica uprave i 19 sodnica 1934 odbora. 8) Župski budžet za 'ki uk! realizovan je sa 90%. a prinosi jC(j. rani °d svih društava izuzev Bi-i i Gradačca, a delomično Žepča ic Prenos gotovine za 1935 bio Pisk ,55 dinara. 9) Svu župsku prc-8еГц kako tajništva, tako i ostalih ot-vršili su tako reči bez ikakve no-žimCnCvDisarničke silo sami funkcioneri kiti i čime 1° zaštedeno da je mogao i kPpljen stroj za umnažanje akata an Pisači stroj latinicom. 1.0) Ot-jaČaZa seosko Sokolstvo radio je s po-цРек?0ГГ1 pktivnošču. Putem delegata tam .Va<> ie na tromesečnim sedni Pja t c.e*a- održao je oko 20 predava-Vea.-l0 su držali fukcioneri župa pod laCa l111 nebom pred preko 5000 sluša-Za -oblasti higijene. Održao je tečaj šče . oc Četa u Kreki, organizovao uče-slifjj ooskih devojaka (i prvi puta i mu-Ilidži' na domačičikom tečaju na nije ' Л reduzeo organizacijo intenziv-skoi. 1 ia,čeg učešča učitelja u sokol-četarn radu, razdao veliki broj sadnica ski : ' t- 'd. 11) Održan je jedan žup- čaja Pct okružnih prednjačkih, tri tc-nj,aču-a.PrPste grane i 2 za suče. Pred-Родк1. !?Piti održani su u Lukavcu, a kroj лП1о.к1 u Doboju. Prema 1933 g. Pjakao„ njaka se povečao za 4 pred-Piočn;'i ~ Prcdnjačice, 5 prednjačkih po-j 13 ,Да’ 2 pomočnice. 93 pripravnika krače .lpravnica. Pored toga veči broj vaVezn' S.cstara župa je slala na razne arajc.c r, druge tečajeve. Na slettu u Prijav]1' ic uzela učešča sa 1793 'avnn; nng članstva, a nastupila jena ЧгеЦ, . vcžbi sa 1122 vežhača. U Za-Уа i .|’c /upa sudclovala sa 1227 člano-k je ‘'"C‘h 11 na javnoj vežbi nastupi-t okru”1 -i . članova, i članica. Bilo je akrničln’- iavnih nastupa i 3 okružna l*rosy nJa, 2 okružna takmičenja u ®i ra{] ?ranama i 3 u odbojci. Proevet-le bi0’ oblcktivno se mora priznati, ni-?stalim °!lai av- kakav bi u odnosu s Дк [М.? 0111 trebao da bude, ali jo ,цко\-0(ј/an 1 župski prosvetni tečaj i rPŠtvimno ’e s Prosvetnim radom u Sva župska prepiska otnravljana je odmah i bez zastoja, a ■traženjima br. Saveza u celosti je udovoljeno izuzev što radi odugovlačenja br. društava i četa nisu na vreme poslane prijave za školu za obuku vojnika Sokola i Sto je prijava jedne br. čete slučajno zaostala. Župa je u toku cele godine da-vala razna uputstva i inicijativu br. jedinicama, kad god je trebalo. To je u najgrubljim potezima rad župe u 1934 god. Posle podnešenih izveštaja, koji su primlieni od strane delegata van Tuzle sa odobravanjem i aplauzom, otvorena je debata. Kritikovani su izveštaji i učinjene su župi izvesne zamerke. Izveštaje su krittkovali uglavnom delegati br. društva Tuzla. Pošto je župi data razrešnica i kad je odglasan budžet za 1935 g. prešlo se na izbor uprave. Kandidacioni odbor nije uspeo da postigne sporazum izmedu dve liste od kojih je na jednoj bio starešina br. Jovan Petrovič, a na drugoj br. Nikifor Todič. Posle duže debate brat Danilo Markovič (Tuzla) predlaže listu, koju je uglavnom sam sasitavljao, a s koie je eliminisao dosadanjeg blagajnika br. Mchmeda Salihspahiča i tajnika brata Vojislava Bogičeviča. Delegati van Tuzle protestovali su što su eliminisana pomenuta brača. Tada je brat Bogiče-vič izjavio, da se on posle takvog postopka i to onda, kad je navršio 10 go-dina tajničke dužnosti, ne može pri-miti da saraduje u novoi upravi, a da če u drugim pravcima sokolskoga rada i nadalje biti delatan. Lista je odglasa-na s razlikam, što je brat Mehmed Sa-lihspahič na predlog brata Petroviča unesen kao zamenik člana uprave. U novu župsku upravu ušla su brača: starešina Jovan Petrovič, I zam. stareš. Nikifor Todič, II zam. ing. Branko Budimir, načelnik Osman Ги-fekdžić, I zam. Oto Stuhli. II zam. Jo-so Sekeli, III zam. Bogdan Ivanovič; načelnica Desa Đorđevićeva, I zam. Nata Despotović, II zam. Koviljka Anđelic, III zam. Ana Smehova. Prets. Pr9s'r-odbora Jovan Đurišić, prof., tajnik Svetolik Popovič, blagajnik Husič Mehmed, matičar Rička Dragutin i prot. Jančič Milica, prets. otseka za čete br. Vojislav VukanoGč. Članovi uprave brača: Ivo Mervar, Grubač Pavle, dr. Pero Todorovič, ing. Ibrahim Šaciragič, dr. Vojo Vasiljevič. Zrelec Petar. Jel-čič Stjepan, Dane Markovič. Vukašin Vukovič, Pavlovič Milan i Šobič Ljubomir. Zamenici brača: Kahvedzič Mehmed. Makso Dešič, Ivan Vidič, Ka-menko Milisavljevič, Džemo Arnauto-vič. Rcvizori: Anto Premušič, Marko Vujasinovič. Sud časti: ing. Budimir, Sobič i dr. Vasiljevič. Kako je več bilo 19 casova. pretre-šeno je nekoliko važnijih predloga, pa je posle toga zaključena ova najburnija skupština od osnivanja tuzlanske Sokolske župe. Skupština Sokolske župe Zagreb U nedelju dne 10 marta održana je po redu peta redovna godišnja skupština Sok. župe Zagreb u novom Sokolstvu, koja je bila od naročitog značaja, jer je Sok. župa Zagreb mogla na njoj konstatovati, da je g. 1934 bila u isto-riji zagrebačkog Sokolstva i svih jedinica, koje pripadaju župi Zagreb, u pravom smislu reči najvažnija, buduči da je ova župa u toj godini izvela jedno grandiozno delo, jednu od največih manifestacija koje je Sokolstvo uopče do sada kod nas dalo, a to je jubilami slet. Na ovoj skupštini pregledana je bila bilansa prošlogodišnjeg rada. a ta je pokazivala ogroman napredak. Sokolstvo se zagrebačkim sletom afirmiralo, kao pokret koji je zahvatio sve slojeve naroda, kao pokret koji je toliko jak da ga više ništa no može spre-čiti u njegovom napredovanju. Skupštini su prisustvovali delegati skoro svih jedinica župe, koja na području od Krapine do Gline', od Bregane do Nove Gradiške ima 59 sokolskih društava, 177 sokolskih četa i više od 34 tisuče pripadnika. Mnogo više nego što jc imao celi predratni Hrvatski sokolski savez u času kada je 1914 buknuo rat za oslobođenje i ujedinjenje. Skupštinu je vodio starešina Sokolske župe br. dr. Oton Gavrančič otvorivši jc govorom, u kojem je re-kao: — Kada smo se' prošlih godina sa-stajali na svojim godišnj, skupštinama, vazda nam je prva misao bila upučena k Prestolju Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, narodnoga Junaka, Vode i Kralja, prvog Sokola našeg. (Svi prisutni ustaju i kliču: Slava Mu!) Njega više nema. Danas još stojimo i du-go čemo još ostati poraženi strahovi-tom marsejskom nesrečom, koja je zavila ceo narod u črno. Ostačemo okopljem oko svetloga lika Njegovoga i ču-vačemo sveti Njegov zavet, koji nam je ostavio poslednjim svojim dahom: »Čuvačemo Jugoslaviju!« Župska uprava predložiče vam, da se uputimo na Oplenac i da tamo još jednom odamo poštu neumrlom našem Vodi. Radi toga odustajem od želje da u ovom času iznova komemoriram Njegov život, pun ogromnih i veličajnih uspeha. Slušamo poslednje reči, zapovest i zavet: »Čuvajte Jugoslaviju!«, koje su upravljene celom narodu. Slušamo ih u prvom redu mi Sokolovi. Razumeli smo da treba pod svaku cenu da očuvamo narodno i državno jedinstvo. Okupiii smo se u čvrst lanac oko pre-stolja Nj. Vel. Kralja Petra II, glcda-juči u Njemu nadu naše buduenosti. Rešeni smo, da čuvamo ovo Prestolje kao simbol našeg narodnog jedinstva. Pozivam vas, bračo i sestre, da za-jedno sa mnorn kliknete: »Da živi Nj. Vel. Kralj Petar II! Da živi ceo Kraljevski Dom! Da živi Jugoslavija!« — Prisutni su popratili ove reči odu-ševljenim poklicima i odobravanjem, a br. dr. Oton Gavrančič predložio je zatim da se preko Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije uputi Nj. Vel. Kralju Petru II brzojavni pozdrav. Citanje brzojava saslušano je stoječi i popračeno poklicima Nj. Vel. Kralju. Posle toga pročitan jc i s odobravanjem primljen pozdrav upučen Sa-vezu Sokola Kraljevine Jugoslavije. Br. dr. Gavrančič komemorirao je zatim smrt članova koji su umrli u toku prošle godine, pa je dalje rekao: — Prošla godina bila je posvečena našem radu oko velikog jubilarnog sle-■ta u Zagrebu. No ova radna godina, u koju ulazimo, treba da bude posvečena što večem proširenju i produbljenju našeg pokreta. Naš redoviti sokolski rad treba sistematski da se odvija u svim našim brojnim vežbaonicama i u svim našim jedinicama. Naročitu brigu posvetimo našem naraštaju i našo j deci. Njihove kategorije stalno rastu i njima bi -trebali da posvetimo našu naj-veču pažnju, naš najaktivniji rad. U njima uzgajamo sokolsku budučnost i budučnost Otadžbine. Naši najbolji i najspremniji prednjači neka se posvete radu oko uzgoja omladine, a tako i naši najbolji prosvetni radnici. Kad se budemo s mnogo dobre volje i s naj bolj im sposobnostima posvetili ovo-me radu, neče nam izostati željeni uspesi. Naše članstvo držimo na okupu i vršimo i kod njega uzgojnu zadaču, koju smo dobrovoljno preuzeli. Kod svakoga od nas imade mogučnosti popravljanja. Niko nije ni goltov ni sa-vršen Soko, niko uzoran čovek, a 'treba težiti da to svi postanemo. Mi smo uvek stajali na gledištu, d’a je Sokolstvo jedno i u gradu i na selu; i tu i tamo vrede iste metode rada, da se uzgoji čovek duševno, telesno i duhovno, što napredniji, što bolji, što jači. I do sada smo oko toga nastojali da stvorimo na selu što 'bolje uslove za ispravan sokolski rad. Ovaj rad, na-zovimo specifično sokolskim, treba da sc nastavi, ako jc moguče i u večem naponu nego do sada. Kraj ovoga rada, a u času'kad se opazi da je on doneo neke rezultate i da su nam jedinice na selu dovolj no disciplinovane i sposobne za posebne zadatke, trebače da se po-zabavimo ekonomskim napretkom sela. Sokolstvo ne traži da uzme u svoje ruke zadaće tkoje^ ima da reši država. Ono če, kao društvo privatne inicija-tive, gledati da pomogne po svojoj snazi i da daje primere našem selu, da se može napredovati gde se uloži dobra volja. Cučete u izveštajima o našim na-stojanjima u tom pogledu. Ovde želim samo da naglasim, da zadaci koje pre-uzmemo, moraju biti moguči, jedno-stavni i u razmeru prema našim sna-gama, a ciljevi, koji se žele postiči ne smeju biti vremenski predaleki. Od jednostavnih zadataka, prelazičemo onda na složenije i teže. — Br. dr. Oton Gavrančič obrazlaže zatim opširno kakve je mere do sada u tom pogledu poduzela Sokolska župa Zagreb i što je sve postignuto. Treba naglasiti da je postignuto veoma mnogo i da ovi uspesi pokazuju da je delovanje Sokolstva na ekonom-skom podizanju sela od dragocene važ nosti. Starešina br. Gavrančič govorio je dalje o akciji župe Zagreb na podizanju župskog doma, te o raznim pred-lozima, koje čo župa podneti skupštini Saveza na rešavanje. Svoj govor završio je br. dr. Gavrančič apostrofirajuči značenje sokolskog rada za državno i narodno jedinstvo, posle čega je otvorio skupštinu. Govor br. dra Gavrančiča saslušan ic s neobičnom pažnjom i pozdravljen burnim odobravranjem. Posle toga prešlo se na disikusiju o izveštajima pojedinih župskih funkcio-nara. Ovi izveštaji štampani u obim-noj knjiži pokazuju realne rezultate rada u prošloj godini. Ti rezultati i taj napredak zaslužuju posebnu pažnju. Svi izveštaji bili su primljeni jednoglasno i aplauzom. Pošto je pretsednik revizionog odbora major Petar Mrvoš poclneo izveštaj revizionog odbora, podeljena je upravi razrešnica, pa je na-kon toga jednoglasno, aklamacijom po predlogu br. Cede M. Mileusniča, pret-sednika medudruštvenog odbora za grebačkih sokolskih društava te dru- štava Kustošija, Vrapče i Stenjevac izabrana za godinu 1935 župska uprava, koja je s toliko uspeha vodila župski slet. Na čelu je s ogromnim odušev-ljenjem pozdravljen starešina br. dr. Oton Gavrančič, načelnik je br. dr. Alfred Pihler, načelnica s. Štefa Brozovič, prosvetar br. prof. Milutin Mu-drinič, tajnici br. Ceda Mileusnič i br. S. Džamonja, i t. d. Nakon toga tajnik brat Ceda Mileusnič podnosi ove predloge župske uprave, koji se primaju jednoglasno: 1) Sokolska župa Zagreb sa svima svojim jedinicama treba da tokom 1935 god. izvede hodoča-šče na Oplenac i da se pokloni pred grobom Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Da ai ovaj pohod imao sokolsko obeležje od zadnjo Staniče do Topole treba da se izvede hodna vežba. 2) Uprava župe na scdnici od 6 decembra 1934 i 18 decembra 1934 odlu-čila je, da se izradi spomen povelja s umetnički izradenem slikom, koja bi se davala deci i naraštaju prilikom prijema u sokolske redove. Tom prilikom je zaključeno, da se župskoj skupštini iznese predlog da se slične diplome iz-rade i za elanove-nice koji bi ih dobili po prijemu u punopravno članstvo. 3) Sokolska župa Zagreb predlaže skupštini Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije da .se uprava Saveza pri da-vanju pomoči za gradnju sokolskih domova rukovodi sledečim principom: pomoč za gradnju doma daje se prvenstveno a) jedinicama koje su dokazale da uspešno sokolski rade; b) jedinicama na granici i c) jedinicama koje moraju da izdrže borbu s protivnicima Sokolstva. 4) Sva društva i sve čete u čitavom Savezu SKJ imaju da održe svoje glavne godišnje skupštine prve nedelje u mesecu septembru. Sve župe u Savezu SKJ imaju da održe svoje glavne god. skupštine poslednje nedelje u mesecu septembru. Savezna glavna godišnja skupština ima da seodrži najkasnije do meseca oktobra. — Ovaj predlog, kao predlog Sokolske župe Zagreb, treba podneti glavnoj godišnjoj skupštini Sa’ veza SKJ. 5) Članovi sok. četa treba da, po-čam od god. 1935, plačaju župski porez kao i članovi sokolskih društava. Oslo-badaju se za tekuču godinu članovi onih novih sokolskih četa koje budu priznate kao stalne do 1 jula tek. god. Članovi četa, koje budu priznate kao stalne čete, platiče župski porez za tekuču godinu. 6) Predlog Sok. društva Zagreb 3 za gl. god. skupštinu Sok. župe Zagreb za 1935 god. U svrhu što skorašnje izgradnje domova u našem Sokoiskom Savezu Kraljevine Jugoslavije slobodni smo predložiti bratskom naslovu da se ovaj naš predlog usvoji na bratskoj glavnoj godišnjoj skupštini s tim da ga se dostavi bratskom Savezu s molbom na usvojen j e. Dopuna u propisima »Organizacije«: U novu »Organizaciju« ima da ude novi otsek s natpisom i sledečim tačkama. Gradnja doma 1) Svaka sokolska jedinica, koja još nema vlastitog doma, mora u re-dovima upravnog odbora imati referenta za gradnju doma, koji je dužan osnovati otsek za gradnju doma. 2) Materijalna sredstva za gradnju doma: a) 25% celokupnog društvenog čistog prihoda koji se ima krajem sva-kod meseca pripisati glavnici za gradnju doma, b) dobrovoljni doprinosi i c) potporc. 3) Kao čisti društveni prihod sma-traju se svi društveni prihodi, odbivši župski i savezni porez, ozledni fond te pretplatu za sokolske novine u koliko je pojedina jedinica obavezna na njih. 4) Stanje glavnice mora biti iz društvenih blagajničkih knjiga svakog časa razvidno pa se u blagajničkim knjigama mora voditi o torne poseban račun. 5) Novac se ima koncem svakog meseca uložiti u Poštansku štedionicu ili bilo koji drugi sigurni novčani zavod, a mema se uzimati odnosno podi; zati dok nadležna župa ne dozvoli gradnju doma po predloženim naer-tima. 6) Kontrolu nad uloženim novcem vode revizori jedinice odnosno referent župe. 7) Potvrde za podizanje novca moraju imati potpis referenta za gradnju doma, blagajnika i starešine društva. 8) Predloži referenta za gradnju doma imaju se smatrati hitnim. 9) Nakon gradnje domaostaje pravilnik koti dotične jedinice na snazi tako dugo dok se ne' isplati i zadnji dinar duga te dok se ne opremi vežba-onica i dom s potrebnim inventarom. 10) U slučaju razlaza jedinice pre gradnje doma, fond za gradnju doma pripada župi, koja ga ima čuvati kroz pet godina u istu svrhu u tom kraju. U slučaju da kroz pet godina društvo ne bude obnovljeno fond pripada župi za održavanje prednjačkih tečajeva. 11) Župa kao prvi forum ima voditi strogu kontrolu o torne da jedinice postupaju tačno po pravilniku. 12) Stupanjc na snagu odmah s da-nom obnarodovanja. 7. Predlog bratskog Sokolskog društva Cazma o učestvovanju izaslanika četa na skupštinama matičnih društava, župa i Saveza poslače se organizaciono pravnom otseku Saveza SKj. t- • Skupština je zaključila da pokrajinski slet severnih župa u Subotici bude obavezan za Sokolsku župu Zagreb. Skupština je završena pevanjem narodne himne i poklicima Nj. Vel Kralju, Kraljevskom domu i Jugosla- , viji. A. S. IZ TELOVEMČKC* SVETA IZ UNIJE FRANCUSKIH GIMNASTA Poznato je, da Unija francuskih gimnasta prireduje svake godine svoj slet u jednom od večih gradova Fran-cuske. Protiv tih prečestih sletova usta-la je bila več odavno jaka struja, jer su ovi sletovi bili slabo posečivani. ali ovi prigovori bili su uzaludni. Sadašnja pak ekonomska kriza priuudila je glavne funkcionere Unije da su doneli za-ključak, da se odustajc od priredivanja ovogodišnjeg sleta. Savezna takmičenja, koja su se održavala redovno uz ove sletove, održače se ove godine u danima od 8 do 10 juna u Setu, gde prireduje svoj župski slet jugoistočna župa Unije. IZ SAVEZA AUSTRIJSK1H TURNERA Pre nekoliko dana pozvao je au-strijski podkancelar knez štarhemberg u audijenciju pretstavnike austrijskih turnera i športa, kojima je izložio gle-di-šte vlade i podvukao, da rad turnera i sportista mora biti vanstranački i nepolitički, ali patriotski. Naročitu pažnju preporučeno im je, da treba da posvete vojničkom uzgoju omladine, koju treba nastojati privuči u što večem broju u redove turnerskih društava. RAZVITAK SAVEZA NEMACKIH TURNERA U CSR Koliku elobodu rada uživaju u Če-škoslovačkoj narodne manjine, dokazuje i uspešan rad nemačkih političkih, kulturnih i telovežbenih organizacija. Savez nemačkih turnera veoma napreduje. pa porast njegovih pripadnika samo za lanjsku godinu iznosi skoro 30.000 članova, naraštaja i dece. Savez danas broji 112.000 pripadnika članstva, 15.000 obojeg naraštaja i 56.000 oboje dece, ukupno dakle oko 183.000 pripadnika u 1090 jedinica. — Iako su se neke jedinice počele mešati u politiku, te ih je 30 radi toga bilo raspuštenih zbog iredentističkog rada, ipak ostalima vlasti ne prave smetnje, tražeči od njih samo lojalnost prema državi i zakonima. TELOVEŽBA U ŠPANJOLSKOJ Telovežbeni savez (Societad Ginv nastiea Espanjola) bio je osnovan go-dine 1887 u Madridu. Program društava udruženih u tom savezu bio jo veoma opširan, jer su pored tclpvežbe gajili i sve grane športa, alpinistiku i t. d. Tek 1930 prijavio se je spanjolski savez, koji 1nače ne pokazuje još naroči tih uspeha, u Medunarodnu telovežbačku fede-raciju. Savez izdaje svoj lepo uredivan list »Gimnasta«, koji se. je u jednom broju pazabavio i našim Sokolstvom u simpatično napisanom članku, uz koji su bile objavljene i slike te karikature. FIZIČKO VASPITANJE U NEMACKOJ Nemačka vlada posvečuje naročitu pažnju fizičkom vaspitanju naroda, i to ne samo materijalnom potporom, nego i brigom za poj edince. Prošlog meseca vlada je izdala uredbu o otsustvu za nameštenike, činovpike i radnike, koji pohadaju tečajeve, sletove, škole, tak mičenja i t. d. Ova uredba važi nc samo za državna nadleštva, nego i za privatna preduzeča. Za sada ova uredba odnosi se samo na muške članove turnera i sportskih udruženja. MEDU NARODNA TELOVEŽBENA TAKMIČENJA U ASTIU Kraljevska italijanska gimnastieka federacija prireduje u danima od 24 do 26 maja medunarodna telovežbena takmičenja u gradu Asti, u severnoj Italiji. Na ovim če sc takmičenjima tak-mičiti vrste u prostim vežbama te na spravama, a pojedinci na spravama, u prostim vežbama i u lakoj atletici. Ova takmičenja održavaju se u proslavu ta mošnjeg telovežbenog društva Fulgor, koje slavi 30 godišnjicu svog postopanja. KRONIKA 70-godišnjica rodenja Edhema Mu-labdiča. Ovih dana navršio je 70-go-dišnjicu života poznati kulturni muslimanski radnik i književnik Edhem Mu-labdič. Jubilarac je rodom iz Maglaja-Nakon svršene osnovne i niže škole stupio jc u učiteljsku školu, koju je dovršio 1890 godine. Joe iste godine u novembru otišao je na svoje prvo služ- MOSIJA - FONSIEU # društvo sza osiguranfe i reosigiurcinfe ш tteograd beno mesto u Brčko. Kada je bila 1891 otvorena u Sarajevu muslimanska ve-roučiteljska škola, mladi Mulabdič bio je odmah na nju premešten. U Sarajevu je bio u službi po raznim nadle-štvima, i to sve do danas. Godine 1900 počeli su on, dr. Safet Bašagič i Osman Nuri Hadžič izdavati prvi muslimanski beletristički list »Behar«. U ovom listu izišao je 1903 i poziv za osnivanje »Gajreta«, u čiji je prvi odbor izabran i jubilarac kao jedan od idejnih pokretača ove veoma važne prosvetne i potporne organizacije naših muslimana. Jubilarac nije saradivao samo u »Beharu«, nego i u listu »Nada«, koji je uređivao Silvije Strahimir Kranjčevič. Godine 1901 u tom listu objavljivao je slike iz života muslimana pod naslovom »Nova vremena«. Glavno delo jubilaraca je njegov roman »Zeleno busenje«. Pored ovoga, napisao je još zbirku pripovesti »Na obali Bosne«, komedije »Miraska« i »Svaki na posao«. Bio je i urednik raznih listova, a najviše je radio na so-cijalnom podizanju našeg musliman-skog sveta i na potpomaganju siromašnih studenata. 60-godišnjica Branislava Petroni-jeviča. Ovih dana navršio je se zde set godina života jedan od naših najjačih filozofa, prof. dr. Branislav Petronije-vič, član Srpske kr. akademije nauka. Petronijevič se uživotu morao dugo boriti, dok je bio priznat, ali je baš svojom jakom voljom i svojim silnim intelektom konačno ipak pobedio. Pa i danas, još uvek duševno čil, radi i va-spitava mladu generaciju. Njegova je takoder zasluga, da se je naša nauka počela respektirati i u inostranstvu. 50 - godišnjica Jože Glonara. Ovih dana navršio jo pedeset godina svog naučno-literarnog rada dr. Joža Glo-nar, bibliotekar univerzitetske biblioteke u Ljubljani. Glonar je rodom iz Sv. Barbare kod Maribora. Studirao je gimnaziju u Mariboru i Gracu te se za-tim posvetio slavistici. Diplomirao je 1911 godine u Gracu, gde je onda odmah i postavljen za bibliotekara univer-zitetske biblioteke. Makar u stranom svetu, Glonar jo ipak oistao veran sin svog naroda, pa je nakon osloboderija došao u Ljubljanu, gde povučeno radi kao kritičar i prevodilac te esejista. Od njegovih prevoda valja spomenuti pre" vod Petronija sa latinskog, Jeremije Gothelfa i Gotfrida Kelera sa nemač-kog, Drtjinu, Mahara i Niderla sa če-škog, Šenoe sa srpsko-hrvatskog, Mic-kijeviča, Sjenkjeviča i Rajmonta sa poljskog te Gogolja sa ruskog. Ogromno je njegovo jezikovno znanje, a poznat je po svojim nemačkim prevodi-ma slovenačkih kračih dela i u Češko-slovačkoj te Nemačkoj, pa ga se kao svog marljivog saradnika i propagatora jugoslovenske literaturo setio i uvaženi list »Prager Presse«. 800-godišnjica rodenja filozofa Muse Ibn Majmonida. U red največih filozofa svih vekova spada bezsumnje Židov Musa Ibn Majmonides, čiju je 800-godišnjicu rodenja proslavilo na veoma svečan način njegovo rodno mesto Kordova u Španiji. Majmonides spada i medu največe i najjače židovsko-mu-slimanske filozofe. On je bio ujedno filozof, teolog, fizičar, diplomata, pravnik i astrolog. Govorio je, pored he-brejskog, još arapski, latinski i grčki. Umro je kao šef jevrejske opeine 1204 u Kairu. Skoro sve svoje knjige pisao je na arapskoin jeziku, pa je samo medicinskih knjiga napisao 18, od kojih su poznate: »Aforizmi medicine«, »Čuvanje i pravila života« te »Higijena«. Od filozofskih dela najvažniji su ko-mentari »Talmuda«. Razne kulturne vesti. Ovih dana umro je od tuberkuloze poznati rumun-sko-francuski pisac Panait Istrati, koji je poznat i kod nas. Istrati, napivan ru-munski Gorki, bio je vanredan talenat-On se popeo od običnog radnika do ve-likog književnika. Istrati je naročito privukao na sebe pažnju kulturnog sveta, kada je nakon povratka iz Rusije, objavio kritiku boljševizma, iako je i sam pripadao skrajno levoj orijen-taciji. — U vezi s proslavom 100-godišnjice »Novina horvaekih« i »Danice Ilirske« ovih dana po zagrebačkim školama. i raznim kulturnim društvima proslavljena je 100-godišnjica početka ilirskog preporoda kao prethodnika jugoslo-venskog nacionalizma. II H AS IH 2UPA DRU S TAVA i C ETA Župa "Banja Culca OŠTRELJ. — Završetak idejne škole. Prosvetni odbor ovog društva pored ostalog predvidenog programa ima d'a održi ove godine dve idejne škole, i to jednu početkom, a drugu krajem godine, iz razloga što je u to doba celokupno članstvo na okupu. Prva idejna škola završena je nedavno i pokazala je dobre rezultate. Po-hadanje kao i _ interesovanje članstva bilo je dobro. Škola je namenjena ce-lokupnom članstvu, a prvenstveno no-vopristupelom. Predavanja su održana iz ovih predmeta: 1) Putevi i ciljevi Saveza SKJ (brat inž. Branimir Kasumovič). Prisustvova-lo jo 62 člana, 8 članica i 12 naraštaja-ca i naraštajki, 2) Organizacija Sloven-skog, a detaljno jugoslavenskog Sokolstva (brat Grujo Markovič). Prisutno je bilo: 63 člana, 9 članica i 14 narašta-jaca i naraštajki. 3) Istorija Sokolstva (brat inž. Jovan Radosavljevič). Prisu-stvovalo je 58 članova, 5 članica i 2 na-raštajaca. 4) Sokolska ideologija (brat inž, Jeronim Kahler). Prisustvovalo je 56 članova, 8 članica i 13 naraštaj aca-ki. Svega prisutnih je bilo 310 ili 82% članstva i naraštaja, ne računajuči decu. Vredno je spomenuti kako je prim-Ijeno Sokolstvo u ovoj maloj koloniji, koja broji oko 300 Stanovnika. Oštrclj — jedna mala industrijska kolonija, koja se ne smatra ni selom, ima 150 članova, što znači da je svak: drugi Stanovnik član Sokola. OŠTRELJ. — Društveni prednja-čki tečaj. Dno 27 marta započeo je pred-njački tečaj, koji pohada 14 članova, 3 članice, 5 naraštajaca i 4 naraštajke. Tečaj vodi župski prednjak br Miloš Volk. LJUBIJA-RUDNIK. — Nova vež-baonica. Sokolsko društvo Ljubija-Rudnik navršava ove godine 10 godiš-njicu svoga opstanka. Za sve to vreme društvo nije imalo podesnih ni stalnih prostorij a, što je uvek pretstavljaio velifcu sinetnju u radu. I nakon 10 godina, društvo je napokon dobilo svoj dom. Radovi se priv odo kraju i za 2 :Ji 3 nedelje zgrada če biti potpuno gotova. Vežuči 10-godišnjicu društva i otvorenje doma, društvo oe, po svoj prilici, koncem,meseca juna o. g., prirediti proslarvu. U vezi s time u nedelj u 7 IV t. g. održao je brat Lukič Ivica, društveni prosve+ат, pri godni govor, posle čega je brat ing. Vinarž Ivan održao predavanje o štednji. Odziv članstva bio je zadovalja-Vcjuči. L-c. Župa Beograd ZEMUN, — Komemorativni kon- cerat. Sokolsko društvo Zemun i Zemun I, Hrvatsko pjevačko društvo »Tomislav«, Srpska zanatlijska pev. i prosvetna zadruga, Jugoslavensko alka-demeko pev. dTuštvo, uz sudelovanje dačkog pev. zbora i orkestra Državne muške gimnazije u Zemunu, priredili su povodom polugodišnje tragične smrti Vitaškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja u uto rak 9 a prila 1935 u 20 časova u dvorani Narodnog doma Kralja Aleksandra I komemorativni koncerat. Velika sala Narodnog doma bila je dupikom puna Sokolstva i gradan-stva, koje je isto onako kao pred šest meseci pokazalo evoju tešku boil i tugu za neprežaljenim Viteškim Kraljem Uj'cdiniteljem. Prvu tačku programa »Sv j ati Bože«, od Hrističa, otpevali su zajedno Mešoviti hor Jugoslav. akademskog pe-vačkog društva i Srpska zanat. i prosvetna zadruga pod ravnanjem g. Luke Gavriloviča. Komemorativni govor održao je brat prof. Juraj Pcričič; »So svjatimi« otpevao je mešoviti hor Srp. zanat. i prosv. zadruge; »Ožina smrt«, od GTiga, izveo je orhestar Muzičikot' društva pod upraivom g. Davidenka; »Kolj Slavljen«, oil Bortnjanskog, otpevao je Mešoviti hor Drž. gimnazije uz pratnju orhestra Drž. gimn. pod ravnanjem brata prof. Ples tiča; »Njest Svjat«, od Mokranjca, otpevali su Akad. pev. društvo i Srp. zan. zadruga pod ravnanjem g. Gaivriloviča; »Ve-ruju«, od Maca, otpevao jo hor Hrvat-skog pjevačkog društva »Tomislav« pod upravom g. Grinkova. Osmu i po-slednju tačku programa »Čuvačemo Jugoslaviju« (živa slika) izvelo je Sokolsko društvo. Sve tačke programa izvedene su vanredno, svečano i pod utiskom teš-kog momenta nad gubitkom Oca Domovine, svoga ljubljenoga Viteza, Kralja, Ujedinitelja. Žujpa Celfe VELENJE. — Komemoracija Viteškega kralja Ujedinitelja. Naš Sokol se je na čuvstveno-mamfestanten naem oddolžil dne 9. ti. m. spominu tragične smrti največjega Sina našega naroda in prvega Sokola — viteškega kralja Aleksandra I. Ujedinitelja. H komemoraciji se je zbralo popoldne 220 sokolske in šolske dece ter naraščaja, katerim mladim srcem sta nad vse lepo orisala lik kralja Mučenika br. prosvetar Kramar in br. podstare-šina ing. Burnik s tremi vmesnimi deklamacijami dece in nagovorom naraščajnika. Večernega žalnega zbora se ie udeležilo 109 članov in članic ter zastopnikov javnih in drž. uradov in vseh narodnih društev. Brat starešina Kurnik nam je v prisrčnih besedah priklical v spomin nemo bolest, občuteno v sokolskih srcih na dan zločina pred šestimi meseci, brat Ahac pa je spregovoril v imenu telovadečega članstva. Spominska svečanost je izzvenela v mogočno afirmacijo nacionalne misli v našem rudarskem revirju. VOJNIK. — Akademija in razvitje dečjega prapora. Dne 24. februarja t. 1. je bil za našo deco največji praznik, ker je dobila svoj praporček, na katerega sedaj gleda s ponosom in ti dno vero, da jo bo spremljal na; vseh potih sokolskega dela in življenja. Izročitev in razvitje prapora sta bila združena z akademijo v posojilničini dvorani, kjer je deea/ pokazala sad svo-iega pridnega dela v telovadnici in naj-Icpše poudarila, da se sokolske vrste množijo prav na tistem mestu, kjer je največje važnosti, to je pri deci, in da v društvu vlada zdrav duh in ena misel. Akademijo je otvoril dečji zbor s netjem »Sokolskega pozdrava«, nakar je brat starosta v lepem govoru podal zlate nauke in resnice sok. deci, katero naj vedno in povsod prapor vodi po poti sokolske ideje za narod, kralja in dom. Ko je razvil pranor, je brat načelnik v imenu vaditeljskega zbora privezal trak, deca pa je položila obljubo vernosti najvišjemu bratu. Sokolu Nj. Vel. kralju Petru II. Petju državne himne so sledile deklamacije in nato je ženska deca (16) prav skladno izvedla proste vaje z venčki. Moška deca pa je pokazala svoje znanje v preskokih čez kozo m v prostih vajah (9). Akademijo je zaključil zopet dečji zbor s petjem »Hej Slovani«. Po akademiji je bila vsa deca pogoščena in je odhajala domov radostna in vesela. R. D. Župa Cefinfe KOTOR. — Tridesetpetgodišnjica sokolovanja br. I. Oblaka. Jedan od ret-ko sposobnih sokolskih radenika, brat Ivo Oblak, nastavmk gimnastike pri real noj gimnaziji u Kotor u, ovih dana navršio je 35 godina sokolskog rada u sokolani. Roden u Zadru 1893 godine, gde je pohadao i osnovnu školu, u 7 godini upisao se u sokolsko društvo. Prvi mu je neposredni vaspitač bio naš poznati Soko brat Milan Alačcvič. Iako proganjan od svojih nastav-nika i ncprijatelja sokolske misli u Zadru, vežbao je marljivo i ustraj.no. Kao dak učiteljske škole u 16-oj godini života bi poslat u Zagreb na sokolski tečaj, koji završava s vrlo dobrim uspehom. Na talkmičenjima je dobio dve diplome. Svršivši učiteljsku školu, posve so posveti Sokolstvu i gimnastici. Godine 1918, posle službovanja na gradanskoj školi u Imotskom, bi imenovan za su-plenta muške realne gimnazi je u Splitu. Tu je gajio najviše laku atletiku, i, to onu granu gimnastike koja najviše koristi čovečijem organizmu. Veličanstvom behu njegovi nastupi pri sokolskim akademijama u Splitu. Godine 1926 bi imenovan načelnikom Sokola u Smederevu. Bcz časti i slave, uvek skroman i marljiv, vodio je kroz razne kategorije omladine kroz sokolske redove dugi niz godina. Sada živi u Kotoru kao nastavnik gimnasiti-ke, a istovremeno je i načelnik Sokola. On je prvi uveo u sokolske redove, kao posebni naraštaj šegrte, koje on vodi. Osim sokolskog rada bavi se i slikarstvom, gde je postigao zavidan uspeh. Za Sokolstvo je izradio niz vrlo uspelih plakata za propagandu. Prigodom njegove 35 - godišnjice plodnog sokolskog rada, Boka mu kliče sokolski Zdravo! Župa Karlovac GENERALSKI STOL. — Pomen Viteškom Kralju Ujedir.itelju. Naša četa je priredila dne 9 aprila kome-morativnu skupštinu sveukupnog članstva u znak šestmesečnog sečanja na Kralja Viteza i Mučenika. Skup-ština je počela u 5 sati po podne, a otvorio ju je brat starešina Tatalovič Rade i s par reči prikazao značenje damšnjeg sastanka. Zatim je brat Ma-tešič Pero, zam. prosvetara, održao predavanje o Kralju Mučeniku. Treča tačka dnevnoga reda bila je deklamacija, a nato je brat starešina zalklju-čio ovaj pomen. Župa Kragujevac SENJSKI RUDNIK. — Oproštaj s bratom starešinom. Ovih dana na-pustio je naše društvo naš zaslužni i t miljeni brat starešina ing. Ivan Gre-benšek, koji je premešten za savetnika Ministarstva' šuma, i ruda. Ovdašnja udruženja, u zajednici s našim Sokolskim društvom, priredili su mu opro-štajno veče. Uz mnoge govornike oprostilo se je i naše društvo od njega. Obečao je da če raditi za Sokolstvo i na svom novom položaju. Župa Ljubljana KAMNIK. — II. okrožni prosvetni dan v Mengšu. Kamniško sokolsko okrožje spada med najagilnejša okrožja ljubljanske sokolske župe, saj je že lani komaj leto dni po ustanovitvi priredilo svoj prvi, lepo uspeli prosvetni dan v Kamniku, a letos je že absolvi-ralo oderske tekme, dvodnevni, dramski tečaj, ter se temeljito pripravilo na svoj drugi p ros vetrni dan, ki je bil v nedeljo 14. t. m. v lepi, prostorni dvorani sokolskega doma v Mengšu. Na tem prosvetnem dnevu so sodelovale prav vse edinice Kamniškega okrožja, pa je bila tudi dvorana povsem zasedena, dasi so neki krogi smatrali za potrebno, prirediti konkurenčno prireditev. Prosvetni dan je obsegal skušnje sodelujočih, konferenco prosvetarjev in pevovodij sodelujočih zborov. Pripomniti treba na tem mestiu, da jo udeležba na konferencah kamniškega okrožja vedno polnoštevilna s strani društvenih prosvetarjev. Sama prosvetna prireditev je pričela okrog poi šestnajste. Združeni pevski zbori — okrog 60 pevcev in pevk •— so zapeli pod vodstvom brata Siherla Paščanov »Sokolski pozdrav«, nakar je prisotne pozdravil prosvetar brat Sršen. Sledila je državna himna, ki so jo stoje poslušali vsi navzoči. Imenom ŽPO je nato vse sodelujoče pozdravil predsednik ŽPO brat Janez Poharc. Imenom ZKD je sodelujočim čestital delegat brat Bofcslav Hiter. Kamniški pevci - Sokoli, člani pevskega zbora »Lira«, so pod temperamentnim vodstvom br. Vremšaka res lepo in ubrano, izravnano zapeli Marinkovičev: »Narodni zbor« im Adamičeve »Završke fante«. Želi so zaslužen aplauz. Igralci sokolske čete Krašnja so nato odigrali v režiji brata Mehore prav dobro odlomek iz prvega dejanja Finžgarjeve »Verige«. Zatem je nastopil mešani zbor Sokola Domžale, ki šteje 12 oseb. Dasi ie zbor šele ustanovljen in številčno še šibak, jc pod Siherlovim vodstvom kar dobro zapel Hubadove »Vesele bratce« in Ocvirkovo »Igrai kolo«. Sledila je štiridejanska oderska pravljica, ki ji je avtor s. Zavrtanikova in ki jo jo izvajala res prisrčno in ganljivo deca iz Doba v režiji brata Venturinija. Igrici je sledil nastop mladega pevskega zbora iz Trzina (36 pevcev in pevk), ki se jc pokazal kot najboljši zbor. Pod vodstvom brata Siherla so skoro odlično zapeli Bajukovo: »Ko bi jaz vedela«, Vodopivčevo: »Kadar zora« in za zaključek težko a temnera-tnentno Jenkovo »Vračara« s spremlje-vanjem harmonija. Želi so res zasluženo priznanje. Po krajšem odmoru jo sledil drugi del sporeda, ki ga jo otvoril pevski sokolski mešani zbor iz Morave poti vodstvom brata Kotnika. Zbor. ki šteje 28 pevcev in pevk, je tipičen podeželski zbor z zdravimi glasovi, treba mu pa še izravnave in več diskretnosti v izvajanju. Zapeli so Volaričevo »Slovan na dan«, Jerebovo »Pričakovanje« in Vodopivčevo »Boter polž«. Vse pesmi so zapeli kar dobro, a slednjo najboljše. Dodali so še Adamičev »Vsi so prihajali«, nakar je nastopil mladinski zbor Sokola Komenda, ki šteje okrog 60 malih pevcev in pevk. Je to edini mladinski zbor v ljubljanski župi, ki se pod vodstvom brata Trobiša prav lepo razvija. Mladi pevci, in pevke so kar dobro zapeli Brbkov »Zamorski ples«, Petra Krstiča »Leti, leti, ptičice« in Pregljevega: »Angdjčka varuha«. Za sokolskimi malčki je nastopil kvartet Sokola Radomlje, ki jc dokaj ubrano zapel Adamičevega »Vasovalca«, Hajdrihovo »Pod oknom« in Vogriče-vo »Lahko noč«. Predzadnja točka sporeda je bila Mcškova »Mati« in to odlomek iz drugega dejanja. Igrali so jo igralci Sokoli iz Mengša, namesto Vojnovičeve »Smrti majke Jugovičev«, ki je morala zaradi obolelosti kar tre igralcev odpasti. Svoje vloge so resi kar zadovoljivo. Za zaključek so združeni mešani zbor zapeli »Hej Slovani«' Vsa prireditev je bila v celoti na vlj» • LJUBLJANA. — Mladinska akademija Ljubljanskega, Sokola. V telovadnici Narodnega doma je priredi." mladina Ljubljanskega Sokola v s0 ^ to 13. t. m. ob 20. uri sijajno usPe, telovadno akademijo, ki £>o °sta vsem udeležencem v neizbrisnem sp ’ minu. Pročelje telovadnice je 1)1. okrašeno z zelenjem in trobojnica®!’ med katerimi je visela slika Nj. \e’ kralja Petra II. v sokolskem ' Občinstvo je napolnilo telovadnico ° zadnjega kotička. , Telovadno akademijo, ki ie ° gala 12 izbranih telovadnih točk, J o tvo rila ženska deca, ki. je izvajala _ petjem naša narodna kola med vel kitn odobravanjem gledalcev. Igre ® ške dece s prenašanjem štafetne P*, lice so zelo ugajale m vzbujalo P občinstvu obilo zabave in PrsrcfvL smeha. V modrih, belih in i^eci oblekcah so nato deklice izvajale ne igre in proste vaje prav dobro skladno. Zadivil nas je ženski i>arjj ščaj s prostimi vajami, ki so bile P1? , ložene saveznemu načelnrštvu predlog za vsesokolski zlet v ko* Beo- gradu 1936. Proste vaje so lepe, ki se odlikujejo po izdatnih 8 bih, žal, da so nekoliko prete^žke bi pri nastopih v masi ne dosegle željen uspeh. Zelo ljubek je bil o . nastop deklic v okusnih belih cah z narodnimi ornamenti z uclI1,ja vitim kolom po glasbi prof. br. San ■ Obrtni naraščaj je izvajal svojo stl.ц najstorico zadovoljivo, uspeh pa bi lahko boljši, ako bi naraščajniki P^V gali več pažnje na izvedbo posame™ g gibov rok in nog. Vaje ženske dec > kratko kolebnico so zadovoljile, a. jc skladnost včasih malo. trpela. . borno so se postavili dečki z bok po glasbi »»Alla Turca« od Moza • ki so morali svoje vaje med grom o tim odobravanjem ponoviti, Elegan. so nato opravile svoje lepe in uC^jej), vite vaje naraščajnice na dveh grei ' ki so pri gledalcih močno vžgale. » moškega naraščaja nam je pokazal skoki preko dveh konj drzne 9*^. med navdušenim ploskanjem ° Moštva. Lepo izvajana je bila nato » račnica planin« dečkov, nakar je . e ski naraščaj gracijozno in zelo opravil svojo osmorico. Krona a- , mije pa je bila devetorica moškega ^ raščaja, ki jc svoje učinkovite ve-J* j„ vedla brezhibno med navdušenimi dolgotrajnimi ovacijami. Pri aka< jc prav pridno sviral društveni љ ski orkester, na kalbonu pa je s'r'j£. fanfara jezdnega odseka. Po ^ „fi-miji je bil v restavraciji Zvezde v jateljski sestanek starejše sokolske neracije z mlajšo, kjer je bilo ^zTf°u več navdušenih govorov. Župa Maribor HOČE. — Delo v društvu. Na^jj kol deluje vzlic težkim gmotnim^0 meram sicer skromno, toda v-ztr- r.A Posebno skrb posveča telesni v Razveseljivo se je razvil smuški 0 0[\. ki šteje nad 30 pripadnikov vSCjc1j-delkov ter j c bil vso zimo jako ven. Župskih smuških tekem sta se ležila dva člana. Meddruštvene sm tekme v Slivnici se je udeležilo 1 . jc padnikov vseh oddelkov. Istotam priborila naša članska vrsta ' ц.ујк' naraščajska vrsta prvo mesto. po}j0?' odsek je priredil več izletov na \ c$o je ter dne 10. marca t. 1. dtu® tekmo od Ruške koče do Glažu Delaven je tudi dramatični ^jjt Na svečnico je uprizoril v vzorni '^, br. Pegana veseloigro »Cerkvena ^ t£r ki jc izpadla v vsakem oziru dobro se je z njo gostovalo tudi v l ^jSupfi' Dne 31. III. in 7. IV. t. 1. je bi^p- zorjena Ncstoj'veva veseloigra ljenca« v režiji prosvetarja br._ Obisk jc bil dober, igra je poteki. ko ter žela od navzočega ot> obilo odobravanja. Župa Mosta* BILEĆA. — Zabave. Na. 30 ovo društvo održalo je več drug lu zabavu. • Prva tačka programa bila } o,0t9, nje Državne himne. Zatim ,e|iCL'« no: »Dva lažova« i »Sumljivo jlc° B. Nušiča. Posle toga hor.IdaK“cSe^; za RPO otpevao je nekolik0 Kao najuspelija tačka bila J e jzvC cija: »Baba Sara«, ko ju je d|V devojčiea iz sok. podmlatka. ^ b0J' Poslednja tačka bila. ic‘-c0a. . u u boj!« i time je zabava_ zav ■ j,0 i Uspeh kako u moralnom materijalnom pogledu bar. Prihod ovili zabava vis‘^ siromašnih učenika ovdasnj 1 KONJIC. _ Osnovan gf&jj-otsek za narašta.j i decu. у društvu Konjic osnovan JCQVaj <№ otsek za naraštaj i .c^‘ a.raSt»jKitif broji 24 naraštajca i -3 " bra't Izvcstilac ovog otsek • r,j]a. t\rj-Alikadič sazvao je dne ' :0j je stituirajueu skupštinu, na . 0yo& sutnima izložio svrhu i !a|j ; Janovi ,su naj pazljivi j e saslu-„^l ^anja brata Alikadiča, koja su n|. . njih na potpuno razumeva- че i odobravanje. člano П izabran je odbor od 8 brat^'3 A Pretsednikom naraštajcem. 0jl m Osmanom Komadom. U ovaj n:„ Л V*aze još i svi društveni pred-1 1 Jraan član iz uprave društva. Župa .\ovi Sad 7a— Sokolsko poselo. Dm lo U- Predeno je prvo sokolsko se-pJe ,e uspelo iznad očekivanja. kim ,r,0SVetar i1-' otvorio selo s krat-nilatl- '°rom' Vežbe ženskog pocl-džan a * naraštaja: vežbe s lukovima, be Uln na sred sela, valeer ples, vež-halim^rU^ov'ma i s le pezam a u divnim ški Лата uspelc su vrlo dobro. Mu-каг * naraštaj dao je pri- ne sekir a bi hteo da bude«, vežb 31113 i recitaciju »Kiča sokolič«. Župa Osijek c sa čaiev • — Okružni prednjački te-djn 1 u z**ni 1934-35. Kao i ranijih go-ofcnjj . ° su se i o ve zime održali los k'1'- prednjaeki tečajevi. Radi ma-rad| Ч& Polaznika iz nekih okružja i držii Ustede na režijskim troškovima „ Su dva ili tri okružja zajedničke ^aJe\e u jedoom mestu. zalo kkustvo iz ranijih godina poka- J' da u ove tečajevc dolazi vrlo Bički ,"laterijal. Zbog toga je Teh-žavaii i T župe zaključio, da se odr-pr0(j . dvovrsni tečajevi: početnički i 1агпјо?П1’ Potniški je. namenjen poko v"na 'z manJih jediniea, koje krat-lovejumt Postoje, nemaju sprava i tc-nj s a Je na niskom stupnju. Prcduž-ranii, °Pet. za polaznike, koji su neke ilj s c ,C°dine več polazili okružni tečaj steč- ilz..taK;v’h jediniea, gde su mogli lažen • pretznanja, da im je po- ?5njc Početničkog tečaja suvišno. G taj^a Pfodužnih tečajeva je udešena Pol ' “a Polaznici po svršetku mogu Sirni3 društveni prednjački ispit. O-jeVa °^a .ie ceo program obaju teča- s-®? en, jer se uvidelo, da je bio гјГоi opširan prešle godine s ob-RaH; na m&tcrijal, koji u njih dolazi . . mani. „::l................u.;. L- _____ JJJen man j e njihove sposobnosti sma- w cJ-e ’ ukupan broj časova sa 90 na p11 za 10 dana. 2nak(r°®rarn i raspored s detaljnom na-‘2rad'im .'rade za pojedine predmete čaij, J6” načelništvo župe za oba te- *Ja. T Va s]'iSV. Predmeti bili s bro jem časo-ničkr, ~1: ^ Sokolska misao (u počet-kou,."1 -• u produžnom 3 sata); 2) So-0, u 1 sustav telovežbe (u početničkom s°k. ^dužnom 2 sata); 3) Metodika *„• Чој. i telovežbe (u početničkom (u n r.0tlužnom 5 sati); 4) Preste vežbe safj). Јг^екот 14, u produžnom 10 kom ’ fc ' Strojev ne vežbe (u početnič-»a Sn; u Produžnom 6 sati); 6) Vežbe dUžnoraVama (ll Početničkom 5, u profila / ,T| 4 sata); 7) Vežbe na sprava-U Sa’ Početničkom 13, u produžnom Borj r ’ ^) Tel. igre, različitosti i ot-6 SatiV fP^etničkom 6, u produžnom beg J' ) Praktični vežbači časovi: a) ^užno Уа početničkom 10, u pro-četni3 10 sati); b) sa spravama (u po- l0) {ГОт 10 u produžnom 10 sati); **ičkorr ?vanie sa spravama (u počet-Цат1јг .V- 11 produžnom 1 sat); 11) Or-iClJa početničkom 3. u produž-^jižcvsata): 12) Historija Sokolstva i JIŽQ\* ! • uJiuii ju i u * fen fu početničkom 2, u pro- a (u 11 ~»sata^ 1-^) Tehnička statisti-1 Sat)- Pi°nCtn’ om fl- u produžnom ^ctnVi Anatomija i fiziologija (u t*) flij'r- m 11 Produžnom 3 sata); kom 4 °a ' Prva pomoč (u početnič-’ 11 Produžnom 2 sata). jjC^a5evi su održani kako sledi: h ^0 od ržen u Valpovu od peli M t'L'c<-,mbra 1934 g. za okružja t c- Osijek i Don ji Miho- ,?a u C(-'aiu je bilo 16 polaznika od 2iniCa "»uškaraea i 2 ženske iz 13 jc-‘ Ve“a je održano 80 časova. ^ Pomoč je izno'sila 1610 Din. tečaj održan !Hn, ma od 21 do 30 januar; ^VClma od 21 do 30 januara 1935 ovortf °kružja Vukovar-Vinkovei. v jedi,.:, tceaju .bilo je 25 članova iz l?s°Va ^a tečaju je održano 78 j 50,—X,uPSka pomoč iznosila je Din u Jv' v.reei početnički tečaj održan Slat еДта '/A okružja Podr. Slati-?^žan * i ožega i Našiec. Teča j je ja sVe(i,j on •! do februara 1935 g. 1*ћ° ie »a cJttnova iz 1(> jediniea. Odr-Pomn- ei.sova. Župa je priskočila Si Vrti n S-U s.v°tom od Din 1020,—. m v- Brr! i°cc*n'eki tečaj održan je u : rUž j m n VK* 18 do 27 marta o. g. za bil„i40Vo 1 Slav- Brod. Na teča-Kt’^ica v elanova i 8 članica iz 13 5; %va n'u^ i.e doprinesla 1860 Din. д ? 73 a eetiri tečaja uzela su uče-h^lCviiria ^ članica. Na ovrm.te- sv ^niofti. 'an ie 321 čas, a župa je ot°m n'^T'P. ^nje ovili tečajeva sa »ni vi>4a1,1 elanica. Na o\ ,, . i’ tSa,|,»v1™d 'пТу,'; ?rvi ',u (it,i"'n i k га nu v. ^ c‘° -- dccembra r-r. v. pi °n j i M-LZja Beli Manastir, Osijek hf .0ya ; , ho,lac sa 11 polaznika (10 D,!80 Scstra) 9 jediniea. Održa-t®f°.va nastave. Župa je pot-vuoi t-0.*1'1. sa svotom od 710 Din. ža 31 održan je u Vinkovei- vl^ružiJaa^a^ do9 februara 1935 g. dih-a ° ie m l kovar-Vinkovci. Učest-sta,1Cg- Svpr., .aće i 1 sestra iz 10 je-Ni Žunci 1e održano 80 časova na-oba ov a Pomoč Din 1.124,50. — a tečaja uzela su ueešea 22 k polaznika (20 članova i 2 članice) iz 19 jediniea. Svega je održano 160 časova nastave. a župa je pomogla uspešno delovanje ovih tečajeva sa svotom od Din 8.274,50. Projcktovani produžni tečajevi n Našicama (za okružja: Podr. Slatina, Našice i Slav. Požega (i Slav. Brodu) za Dakovo i Sl. Brod nisu održa.na radi malog broja prijavljenih. Od ukupnog broja polaznika t, j. 105 po^ zanimanju je bilo: zemljorad-nika 35, obrtnika 24, učenika 8, stude-nata 2, radnika 4, opčinskih i samoupravnih nameštenika 17, trg. pomočnika 3, učitelja 4 i kučaniea 8. Župa broji 136 jediniea. U tečaj su izaslale svoje polaznike samo 69 jedi-nica, što iznosi jedva 50% i ako je trečinski trošak jednog polaznika iz svake jedinice snosila župa. U točajevima imali su svoje polaznike ove jedinice: Okružje Beli Manastir: Beli Manastir, Kneževo, Branj in Vrh-Šečerana, Batina, Popovac, Duboševiea, Podolje, Branjina. Luč, Kneževi - Vidogradi (u osnutku). Nisu nikoga poslali: Darda, Bar, Petrovo Selo, Gajič, Lug i Topolje. Okružje Don ji Miholjac: Belišče, Valpovo, Donji Miholjac, Petrijevci, Beničanci i Torjanci. Nisu nikoga poslali: Čadavica, Podr. Podgajci, Adolfovac, Bizovac4 Novaki i KapeLna. Okružje Đakovo: Scmeljci, Gašin-ei, Gorjanski Ivanovci, Budrovci, Dak. Selci i Vuka. Nisu nikoga poslali: Dakovo, Vel. Kopanica, Bračevci, Durdanci, Garja-ni, Pridvorjc i Striživojna. Okružje Našice: Durdenovac, Bu-dimci, čačinei, Našice, Jelisavae, Pe-trovopoljc. Nisu nikoga poslali: Feričanci, Koška, Orahovica, Zdanci. Bankovci, Do-nja Motičina, Našička Breznica, Pod-gorač, Velimirovac. Okružje Osijek; Čepin, Tenje, Vel. Vučkovac, Tenjski Antunovac. Nisu nikoga poslali: Osijek d. g., Osijek - Matica, Osijek - Retfala, Dalj, Habjanovci, Palača, Belo Brdo, Čep. Martinci. Okružje Podr. Slatina: Podr. Slatina, Sopje, Noskovci, Nova Bukovica, Mikleuš. Nisu nikoga poslali: Čeralije. Gor. Miholjac, Hum, Macutc, Vaška, Vra-neševci, Vočin. Okružje Sl. Brod: Sibiu j. Trajani, Slav. Brod, Podvinje, Brodsko Brdo, šušnjevci. Nisu nikoga poslali: Andrijevci, Brodski Varoš, Garčin, Nova Kapela Batrina, Oriovac, Luzani, Slav. Kobaš, Svilaj. Okružje Sl. Požega; Slav. Požega, Pleternica, Bekteško Gradiš/te, Frk-ljevei- Kadanovci. Nisu nikoga poslali: Kaptol, Po-žeški Brcstovac, Radovanci, Velika, Ruševo. Okružje Vinkovei: Otok. Vin- kovci, Bošnjaei, Županja. • Cerič, Jar-mina, Privlaka. Andrijaševci - Rokov-ci, Tordinci, Orolik, Slakovci, Osti'ovo, Novo Selo. Nisu nikoga poslali: Babina Greda, Gaboš, Laze, Marinci, Mirkovci, Nijemei, Novi Jankovci, Retkovci, Si-kircvci, Komlctinci. Okružje Vukovar: Petrovci, Vu- kovar, Erdevik, Opatovac, Lovas, Nu-štar, Svinjarevci, Vera ,Sotin. Nisu nikoga poslali: Bobota, Borovo, Šidski Banovci, Tompojevci, Berak. Još uvek se opaža, da neke .jedinice kod izbora članova za tečaj ne rade s dovoljno premišljenosti. Ne pa-zc na to, da li če ta j nakon svršetka moči biti od koristi jedinici. Inače u večini je materijal oclgovarao nivoima tečajeva. Velike poteškoee još uvek postoje, da jedinice gde se održaju tečajevi, nemaju dovoljno uredene i higijensike vežbaonice. Mož,da ee do godine u tom pogledu biti bolje. Program početničkih tečajeva sa-sina je odgovorao i mišljenja sam da može ostatT takav bez promena i za u buduee. Produžne tečajevc dovoljno bi bilo održati samo dva za celu župu na dva razna mesta. Mogli bi trajati 14 dana s programom malo opširnijim. Svc je tečajevc vodi o župski pred-njak Ir z pomoč sokolskih radnika u mestu održanja tečaja. V. H. Župa 'Pe.trovgrad TOMAŠEVAC. — Pomen Blaže-nopočivšem Viteškom Kralju U.jedini-telju. 6 aprila t. g. prilikom šestmesečne smrti Blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra 1 Ujedinitclja dalo je naš., društvo pomen. Na ovom pomenu pripadnici društva uzeli su naj-aktivnijeg učešča. T,upa Split SI N J. — Proslava 30-godišnjice Sokola. Na predlog Sokolskog društva u Sinju, skupština Sokolske župe u Splitu od 1 aprila t. g. zaključlia je, da se prigodom proslave 30-godišnjice osnutka Sokola održi okružni slet u Sinju dneva 16 VI t. g. Obzirom na važnost ove proslave, nastao je u sinjskom Sokolskem društvu intenziven rad na svim područji-ma naročito u vežbaonici. Za ovaj slet potrebno je, da se i društva, koja pri- padaju sinjskom Sokolskom okružju što bolje priprave, kako bi slet urodio želj enim plodom. Kako smo obavešte-ni sletu če sudelovati i mnoga druga društva Sokolske župe u Splitu, te če ova proslava poprimiti pun karakter jače sokolske manifestacije. Ž.upa Sušalc - RijeKa BAŠKA. — Komemoracija muče-ničke smrti Kralja Viteza i Mučenika. Dana 9 aprila održalo je Sokolsko društvo, u prostorijama školske zgrade, pomen mučeničke smrti Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitclja u prisut-nosti mnogobrojnog članstva i ostalog pučanstva. Izmed u ostalih izvodenih 'tačaka programa deklamovao je naraštajac A. Pahlič pesmu Danka Anclelinoviča »Naš mrtvi Kralj«. Prosvetar F. Kata-rinič održao je prigodnu xeč o Kralju Mučeniku Ujedinitclju. Šutnjom od jednog minuta odali su svi prisutni poštu tom velikom Neimaru naše nacije. Pevački sokolski zbor uspelo je čuvstveno otpevao pesmu »Nad zvezdama«. BAŠĆANSKA DRAGA. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. Naša četa održala je komemorativnu skup-štinu 9 IV u 8 sati na večer u školskim. prostorijama. Starešina brat Bare Ba-rečič otvorio je skupštinu i pozdravio prisutnu braču i sestre, koji su osim nekolicine bili svi prisutni. Nakon toga deklamirao jc naraštajac Tugo Tomašič pcsmicu »Zadnji pozdrav Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju«. Posle toga brat Mirko Janeko-vie održao je kratko predavanje o Viteškom Kralju Ujedinitelju. Naraštajka Marija Frgačič deklamirala jc pcsmicu »Kralju Mučeniku«. Posle toga brat starešina Bare Ba-rečič zaključio je skupštinu. GOSPIĆ. — Šestomesečnj pomen Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Naše Soikolsko društvo održalo je 9 aprila o. g. u ovdašnjoj velikoj opčinskoj dvorani svečanu komemorativnu sednicu u pomen tragične smrti Blagopokojnog Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitclja. Sednicu jie otvorio brait starešina društva br. dr. Pe-tar Zec, zamenik Kraljevskog names-nika i senator, a prigodno spomen slovo održao je društveni prosvetar brat Opačič Ili ja, direktor Učiteljske Školč. Dupkom puna dvorana prisutnih pratili su s velikom boli u duši predavanje puno teških i bolnih uspomena na herojski i viteški život i u historiji nenadmašiva dela stvorena velikim i neumrlim duhom Blagopokojnog Kralja. Ova tužna sednica završena je ju-goslovenskom himnom koju je svirala naša sokolska glazba. KASTAV. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. Dne 9 aprila pri-sustvovalo je članstvo u Stolnoj erkvi sv. Jelene pomenu za Blagopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedi-nitelja, a iza pomena održala se je u soko'lani komemoracija, koju je otvorio pozdravnim govorom brat starešina dr. Franjo Jelušie. Komemorativni govor održao jc prosvetar brat prof. M. Robotič. Ovaj je govor ostavio na svu prisutnu braču dubok i ncizbrisi* do-jam. KRALJEVIČA. — Pomen Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Sokolsko društvo Kraljeviča priredilo jc 9 aprila uveče šestomesečni pomen Blagopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Svečanoj komemoraciji prisustvovali su predstavnici civilnih i vojnih vlasti, ustanova i društava. Sokolska dvorana bila je puna naroda. Komemoracija jc počela pesmom »Molitva« (Dugan), zatim jc društveni prosvetar održao prigodan govor istak-kavši najsvetlije momente iz života i delovanja Viteškog Kralja. Svi prisutni prihvaćaju uzvik »Slava Viteškom Kralju«. Živeo Kralj Pe-tar II! Živela Jugoslavija! Nakon toga je vrlo lepo recitovao pesmu br. Kabalin »Kralj naš još uvek živi«, a bratac Oskar Blažina »Molitva Mrtvom Kralju«. Posle toga je mesno pevačko društvo »Zvijezda Danica« otpevao tužaljku najskladnije »Oče naš« od Biničikog, što je na svo prisutne os'tavilo dubok utisak. Zatim su deklamirale sestrica Zorica Jurkovič »Pred slikom milog Kralja«. bratac Turina Stanko »Lijmo su-ze« (Spa-sojič) i sestrica Durda Franko »More Mrtvom Kralju«. Deklamacije su bile lepo izvedene. Na koncu je »Zvi jezda danica« ot-pevala himnu Jadranske straže i Dr-žavnu himnu. Pevačko društvo i ovom je prilikom pomoglo i mnogo doprinelo da ova tužna proslava što dostojni j e ispadne. NOVI VINODOLSKI. — Pomen Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. U utorak dne 9 aprila, prigodam polagodišnjice marseljske tra<*e-iliji', održalo je Sokolsko društvo Novi Vinodolski pomen blagopokojnom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Komemoracija je održana u 8 sati uvece u opčinskoj večnici. Novi je i ovog puta pokazao svoje visoko razvijene patriotske osečajc. Opčinska večnica bila jc dupkom puna Novljana obojega spola, koji su došli da iskažu svoj veliki bol za gubitkom Kralja-Heroja, a svoju punu odanosit mladom Kralju Petru II. Posle »Sokolskog pozdrava«, koji ie otsvirala novljanska sokolska glazba, otvorio je društveni starešina brat dr. Paden kratkim govorom komemorativnu sednicu Sokola posvečenu naj-večemu Sinu naše Otadžbine. Društveni prosvetar brat Deprato održao je komemorativno slovo o blagopokojnom Kralju Ujedinitelju. Svoje predavanje završio je pozivom na sokolsko članstvo i ostalo gradanstvo Novoga da se u čvrstim redovima okupi oko prestolja Mladog Kralja Petra II držeči se verno amaneta, koji je ostavio Kralj Ujedinitelj. Nakon otsvirane himne zaključio jc društveni starešina sednicu pokli-kom »Slava Kralju Ujedinitelju!« Ži-vco Kralj Petar II!«, »Živela Jugoslavija«, što su svi prisutni oduševljeno prihvatili. SUŠAK. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. U utorak, dne 9 aprila održalo je Sokolsko društvo Sušak -Rijeka žalobnu (komemoraciju prilikom polugodišnjice žalosne smrti Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitclja. U prepunoj dvorani kinematografa »Jadran«, na ukusno iskičenoj pozornici, najpre je društveni starešina br. Gr-kinič pozdravio prisutne i naglasio značaj toga pomendana. Iza toga je br. prof. Milivoj Mezorana. zamenik pro-svetara, u svom govoru ocenio rad i neprolazne zasluge velikog Kralja Mučenika. Za njegova govora u celoj jc dvorani vladalo duboko ganuče i ni-jedno oko nije ostalo suvo. Nakon toga govora nekoliko Sokoličica odigralo je jednu vrlo dirljivu scenu pred Kraljevim kipom. Ova je scena odlično odigrana. Napokon pevačko društvo »Jeka sa Jadrana« otpevala jc vrlo efektno dve krasne tužaljke. Posle reči zahvalnosti br. starešina i njegova no-klika da »Živi Nj. Vel. Kralj Petar II«, vojna muzika intonirala jc državnu himnu. Time je bila završena ova svečana žalobna komemoracija. Za vreme komemoracije, sve su radnje u gradu bile zatvorene. M. VODOTEČ. — Komemorativni sa-stanak. Naša je četa na dan polugodišnjice smrti blagopokojnog Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja održala na dostojan način komemorativni sastanak u dvorani ovdašnje Osnovne škole. Pomen je otpočeo u 10 sati parastosom, posle toga je brat starešina Duro Marijan, pred dupke punom dvoranom održao duži govor o životu i radu Velikog Mučenika. Govor je saslušan s napetom pažnjom od prisutnih. Posle toga je izvedeno nekoliko recitacija posvečenih Viteškom Kralju, od ko.jih su naročito ostavile dubok, bolan utisak pesma V. Iliča Mladeg »Na glas o smrti našeg najve-čeg Kralja Aleksandra l« recitovane od br. Milana Vukeliča i pesma Ljub. Al. Božinoviča »Kralju Mučeniku«, koju je rccitovala s. Milica Orlič. VODOTEČ. — Priredba. Tambu- raški otsek čete Vodoteč je na dan 31 marta u dvorani. Narodne osnovne škole priredio uspelu zabavu s vrlo bi-ranim programom od 10 točaka, kojc su sve vrlo dobro uspele. Priredba jc završena prigodnim govorima br. Viktora Ilaramije i Milana Reliča koji su kao izaslanici za-stupali matično društvo Brinje, želeči četi da i nadalje istraje u započetom radu —- na opštu korist naroda i Otadžbine. 2upa Varaždin DEKANOVEC. — Konstituiranje prosvetnog odbora. Na sednici uprav-nog odbora Sokolskog društva Deka-novec od 2 IV 1935 konstituiran je prosvetni odbor za ovu godinu, a koji se sastoji: pretsednik br. Velčič J., ta j-nik.(ujedno i društveni tajnik) br. Ma-žuran B„ knjižničar br. Bosanac M., novinar br. Mažuran B., izvestilac za štampu br. Pavlek i izvestilac za narodno prosvečivanje s. Pavlek M. — Pročelnikom trezvenjačkog otseka o-dabran je brat Bosanac M., a pročelnikom pozorišnog otseka i referentom za narodnu odbranu br. Velčič J. Pročef-nikom pevačkog i glazbenog otseka s. Mažuran J. Župa Zagreb ČAZMA. — Pomen Blagopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Na završetku polugodišnjice od mučeničke pogibije Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, uprava So-kolskog društva Čazma priredila je 9 aprila pomen besmrtnom Kralju u so-kolskoj vežbaonici. Tužnom pomenu prisostvovalo je gotovo sve članstvo, društva i mnogo ostalog gradanstva. U bolnoj us-o omeni na veliku i tra«ičnu figuru obožavanog Kralja, u dvorani je vladala pobožna tišina. U pevanju Sokolskog pozdrava, državne i svcslovenske himne, te u re-čima br. starešine, br. prosvetara i u recitovanju Iličeve pesme »Umro je veliki Kralj« i pesme »Mladome Kralju«, čitav je skup dao izraza svog du-bokog bola i pouzdanja. Dana 6 aprila održan je polugo-dišnji parastos u pravoslavnoj erkvi u Graberju i u Lipovčanima. Uprava je prisu-stvovala po svojim delegatima. Parastosu u Graberju prisustvovalo je i brojno članstvo. KONŠĆINA. — Pomen Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Dn ■ 9 IV 1935 u 9 sati bio je pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju u župskoj erkvi sv. Dominika što ga je dala služiti Sokolska četa Konščina. Pristustvo-vala su sva školska deca iz Donje i Gornje Konščine sa svojim učiteljstvom, izaslanici Sokolske i Vatrogasne čete. Nakon otpevanog psalma »Smiluj mi se Bože« i dveju propisanih molita-va, opčinstvo je otišlo u vatrogasni dom. Onde je starosta dr. Juraj Cen-kič, župnik, govorio žalobno slovo tako dirljivo, da su svi plakali. KUTINA. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. Na dan 9 aprila 1935 održalo je Sokolsko društvo Kutina komemoracij u u 11 sati do pod n. u Sokolskom domu. a kojom je prilikom deklamirala učenica osnovne škole sestra Biserka Čejka, pesmu Vojislava Iliča ml.: »Mrtvom Kralju«, zatim je otpevana po uče ničim a i učeni cima Drž. gradanske školc pesma Milana Katiča: »Zavjet mrtvome Kralju«, troglasni zbor; iza toga je deklamirao učenik grad. škole, naraštajac br. Čer-nohlavek: Kralju Petru 11, od Vuče-tiča Ivana. Iza njega održao ie govor br. starešina dr. Golner o životu i radu Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitclja. Na koncu je otpevana po pevač kom otseku Sokolskog društva Državna himna. Komemoracija je bila odlično po-sečena tako, da je sokolska dvorana bila puna opčinstva. koje je pozorno pratilo tok komemoracije. NOVA GRADIŠKA. — Odlazak starešine br. dra J. Mariča. Dosadašnji starešina našega društva br. dr. Jovan Marič, sudija sreskoga suda, premešten je u Rumu za starešinu tamošnjeg sre-skog suda, pa je tim premeštajem naše društvo teško pogodeno, ma koliko da je svima milo da je naš dični starešina u razmerno kratko vreme svoga službovanja ovako lepo napredovao u karijeri. Brat Marič uživao je opštu ljubav i poštovanje u gradanstvu, a naročito je bio omiljen u sokolskim redovima zbog svojih soikolskih vrlina. Svoju čvrstinu i svoj napredak u poslednjih nekoliko godina imadc naše društvo velikim delom da zahvali bas nastojanju brata Mariča, koji je odlično vršio svoju dužnost društvenog sta rešine. Br. Marič rodom je iz Donjeg Ra jiea, pa smestivši se kao sudija u po-četku svoga službovanja tako reči medu ljudima svoga kraja, on je i kao sokolski rednik umeo da se orijentiše prema mentalitetu ovdašnjih ljudi, i da u svome radu bude i drug, u pravom demokratskom smislu, i da sačuva svoj autoritet starešine. Odmah po nastupti službe kod ovdašnjega sreskog suda, 1928 godine, on postaje članom našega Sokolskog društva i vrši funkciju za-menika u društveno) upravi. Uskoro njegove sposobnosti, pravi demokratski duh, trezvenost, čvrsta volja, neumorna radinost. štedljivost i razbo-ritost, upadaju svima u oei i mnogi po-želeše da ga vide na čelu našega društva. Pošto je bila svladana prirodena skromnost i nenamctljivost brata Mariča, on postade 1931 godine starešinom društva. U ono vreme su se naročito društvene financije nalazile u haotičnom stanju, pa je trebalo na.ipre-izvuči društvo h večitc pasive. Čvr-stom voljom, postojanošču u radu i štedljivošču brata starešine postiglo se da se društvo otreslo svih dugova i da je postalo aktivno. Rad se u društvu normalizovao, svake godine su se nabavljale potrebne stvari, stvorena j*o društvena fanfara, tesnije su povezane čete s našim društvom, jer je brat starešina češče odlazio u obližnja sela i interesovao se za napredak u radu sokolskih četa. No najbolji rezultat sa-nacijc društvenih finansija uskdio je dve godine posle nastupa brata starešine. Kad je društvo prestalo da hram-Ije i kad je osetilo blagodat financi-■ jalne stabilnosti i slobode, rodila se u dušama brače odbornika želja da se sagradi sokolski dom. I želja postade delo. Danas su več izradeni planovi za dom, skupljen je priličan kapital, iako još ne onoliko koliko bi trebalo da se uzmogne izvesti svo što je u planu, skupi ja se gradevni materijal na gradi-litšu, koje je dobiveno od gradske upravo, pa se ovoga proleea misli početi s gradnjom. Niko se u sokolskom radu nije pri državao toliko sokolskog načela »Ni koristi ni slave« kao naš draji starešina, pa je u našem društvu postala tipičnom rečenicom koju je on cesto ponavljao na sodnicama: »Pa ne moram ja biti starešina« i »Niko nije ne nadoknadiv«. Niko nije bio tako si^-e-man da stavi sve svoje sile u sluzbu Sokolstvu i da se odr-ekne svih počasti i položaja u sokols.'koj organizaenii. No osobita je zasluga brata Mariča, koja če njegovo ime podržavati u sečanju kod svih pripadnika našega društva kroz godine i godine, što je darovao društvu divnu sokolsku zasta-vu koja je posvečena i razvijena u junu 1933 goding. Tu zaslugu deli s njime kuma zastave, s. Žagar, koja je zastavu divno izvezla i uresila. Da si zdravo, brate Mariču, i mnogo uspeha u daljem radu! J. K. OROSLAV.IE. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. Dana 9 aprila oda-lo je Sokolsko društvo Oroslavje peš tu svome Velikome Mrtvome Kralju. U crkvi jo održan pomen, a zatim u So-kolanj komemoracija, kojoj su prisust-vovaJi uz Sokole i celokupna školska mladež sa svima nastavnicima, te mno-gobrojno općinstvo. Ponajpre je sve prisutne uozdravjo starešina Sokola brat Prpić Đuro, pre-davši reč bratu prosvetaru Vučaku An-driji. Isti je održao komemorativni govor, koji saslušan s velikom pažnjom. Zatim je otpevana Državna himna iza koje su sledile deklamacije pod-mlatka i to: »Naš mrtvi Kralj« od Danka Anđelinovića; »Lijmo suze«; »Povodom smrti Kralja Aleksandra I«, Voj. J. Ilič Mladi; »Molitva mladeži«, Voj. J. Ilič Mladi; »Kralj Aleksandar«, Živ. D. Karič; »Kralju Petru II Kara-đorđeviću«. Na kraju otpevana jet pe-sma »Oj Sloveni«. Dvorana je orila gromkim poklici-ma: »Slava Kralju Aleksandru!« »Da živi N j. Vel. Kralj Petar II!« DIPLOMIRANI UČITELJ MUZIKE preuzeo bi vodstvo sokolske glazbe, fanfare ili orhestra. Dugogodišnji učitelj dubrovačke opčinske muziko i drugih, dugogodišnji član orhestra Narodnog kazališta u Zagrebu te nastavnik kod Muzičke akademije u Zagrebu. — Cenj. po-nude na Upravu lista. 8 23 Ћ Da bi se vsem omogočil šport fotografi-ranja, je sklenila Kodak Сотрапу prodati preko 30.000 aparatov Kodak Raby~Brownie po nizki ceni gn ШВЛ Din 75 P. № " I * šiiiiiilijsl: > в Ум i samo (Dobi se pri vsakem foto-trgovcu). Format slike te lepe kamere je 4 X 6*5 cm, dočim kamera sama, ki je elegantna, odlične konstrukcije in preprosta pri uporabi, zajamči odlične uspehe vsem, ki uporabljajo Kodak ali Pathe filme. Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA I V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 Ш I 64-17 S 0 0 0 0 * i * * I o № Ni 0 A h c S a o to * •» I * C tl o to e « K e * 0 1 o to a i cfi I to< & 3 A % 5j * o Za Ve ko noc cevne 45 79 Vel. 9-ПУ2 Vel. 9-1IV2 59. 99 L sesice! Nabavl ajte odore, vježbovna odijela i ostale sokolske potrepštine kao i sokolske zastave uz najjeftiniju cijenu i solidnu izradbu kod bratske radnje BRANKO PALČIČ glavni dobavljač Savezai S. K. J. Traiite besplatne ejenifce! 73-1 Centrala: Zagreb, Kraljice Marije ul. 6, tel. 26-77 Filijaia: Beograd, Balkanska 24, tel. 2-61-01 tlliil||!!liil|||!lii|||||lui!|||iiii||(|iii!||||iiii||||iiii|||iiiii||||iiii||||iiii|(||iii||||piM||||iiii||||iiii||||liii||||iiil|!||iiil||||iiil||aiin||||iii!||||iM!||||iiii||||iiii||||iMi|!||iiii||||iiiiri||irli||||iiii||||iii||||||ili|| Diskose, Ж CD kopija, kugie i lopte n a jus a vr šen i j e dobavlja В““““7-ПЈ1 TVORNICA GIMNAST1Č-Klll SPRAVA J. ORAŽEM RIBNICA NA DOLENJSKEM OSKAR GUDAC MEDJUNARODNI TRANSPORTI SLŠAK-DELTA 71-1 Рлхјишшииа tonike, koje ooiasuiu u Sokolsko** alastatui! * ’ * * • Vlas