postarina pla^fna u gotovu грмд f,_ t>uL ama ва GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ČUVAJTE JUGOSLAVIJO! Izlazi svakog petka • Godišnja pre pla a 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Mdresa za pošilike: Poštanski oretinac 342 • Telefoni uredništva i uprave 30-863 i 26-105 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 13 decembar 1040 God. XI • Broj 50 SOKOLSTVO MEDU HRVATIMA V demagoške fraze, da je „sokolstvo neprijatelj Hrvata", i da „za postojanje sokolstva medu Hrvatima, nema nikakvog oslcnca", — ne veruje sigurno niko ozbiljniji medu odgovornim faktorima u Banovini Hrvatskoj. Pošto smo mi, med uti m južnjaci, kod ko jih se u partiskoj borbi više operiše netačnim, nego li tačnim parolama, razumeli *mo, kad su se partiski vode, koji su bili protivnici jugo-*lovenske misli, u jeku borbe služili i ovim, očitim neisti-nama, ma da su znali, da sokolstvo nema uopšte veze sa Politikom. Bilo bi več medutim vreme, da se, sa pcdrucja neodgovornih fraza, prede na područje konstruktivnih odnosa i javne lojalnosti, o ko jo j naročito mor a ju voditi računa onii, koji su odgovorni za vodenje nacionalne politike, u državi j u banovinama. Kad neodgovorni korteši operišu takvim frazama, može se preči preko toga; ali da se bilo kakva upravna politika može voditi na osnovu nemcgu-čeg kriterija, da je neko „samo Hrvat po rodenju", da se „isključio iz hrvatskih narodnih redova"; ili da je čak >,neprijatelj Hrvata", — samo zato što stoji na gledištu da su Srbi i Hrvati jedan narod; ili što je član sokolskih dru* štava, kojima su nekada pripadali i g. g. Maček i šubašič. — dozvoliče nam se, da nije ozbiljno, niti može da dovede do konstruktivnih rezultata. A ipak se jedino takvim frazama pravda neraspoloženje prema sokolskim društvima, zabrane javnih nastupa i t. d. Suvišno je trošiti reči o torne, šta je sve sokolstvo dalo Hrvatima i ko je sve, od uglednih Hrvata, bio njegov član. Sem frankofurtimaša, koji se danas kupe oko „Hrv. grude", ili „Hrv. Straže", sve što je u Hrvatskoj radilo na oslobodenju Hrvata od Ilabsburškog jarma, stupalo je u sokolske redove, zajedno sa Dr. Trumbičem, Dr. Mače-kom i drugima. Posle ujedinjenja došlo je do političkih borbi, usled ko jih se priličan broj Hrvata odrekao misli narodnog jedinstva i istupio iz sokolstva; ali je nesumnji-vo da se groš onih Hrvata, koji su nekada tako časno vo-dili hrvatsko sokolstvo, i danas nalazi u jugoslovenskom sokolstvu. Kako, dakle, može neko ozbiljan da veruje da Su ti Sokoli „neprijatelji Hrvata"?! Ako je izvestan broj hrvatske inteligenci je promenio mišljenje o narod nom jedinstvu, — sme ju li ti ljudi da kažu, da ta misao prestavlja „izdajstvo" i „neprijateljstvo" Prema Hrvatima? To bi značilo, da su i oni sami, u jednoj Periodi svog života, bili izdajnici; a veruju li oni ozbiljno u taj apsurd? Dopuštamo da se tim ljudima može činiti, da smo mi, koji smo ostali verni ideji narodnog jedinstva ла pogrešnom putu; pa da se zbog toga bore protiv nas i da u to j borbi budu žestoki. Ali od tega, pa do besmislene fraze, da je neko „neprijatelj Hrvata", golema je razlika! 1 mi smatramo, da oni greše. Imamo čak više prava da to; zato što 'su uz nas naj bol ji Hrvati, sa Štrosmajerom i Radičem; i što smo mi ostali na istoj liniji. Pa ipak im mi ne kažemo, da su „izdajnici" i „neprijatelji Jugoslavije", i nečemo nikad tražiti da se protiv njih nezakonito Postupa, da im se oduzimaju domovi i t. d. Kazače nam se, da smo i mi upotrebljavali reč „iz-dajnik" i „protivnik Jugoslavije". I to je tačno. Ali mi smo to govorili o onima, o kojima je to nedavno kazao i brvatski ban Šubašič, i o kojima, je to počeo da piše „Hrv. dnevnik", — o ljudima koji „gledaju preko granica države". U torne i jest čitav problem. VERUJE LI NEKO OZBILJAN U BANOVINI HRVATSKOJ, DA SOKOLSTVO, KAO JEDAN ČOVEK, NIJE SPREMNO DA BRANI, I JUGOSLAVIJI] 1 BANOVINU HRVATSKU? Nismo li mi več sto pu-ta dokazali, da sokolstvo ničim nije uzelo stav protiv stva-ranja Banovine Hrvatske, kao ni protiv bilo kog politič-kog akta, verujuči da u bilo kom državnom uredenju ono ima pravo da propoveda svoju osnovnu misao, za koju i »Hrv. dnevnik" priznaje, da je na njeno j bazi stvorena Jugoslavija"?!... I nisu li s vi naši članovi pokazali, da su spremni nd svaku konstruktivnu saradnju. bilo to u Banovini Hrvatskoj ili drugde; te da im, naročito u današnjem Савез Сокола позива све пријатеље народа у борбу против неписмености Сваки писмени човек може у-зети учешћа у подучаваљу не-писмених помоћу буквара за самоучење. У многим крајевпма наше земље још нема довољан број школа, д има случајева, где rio-стоји школа без учитеља. У ме-стима где школв поетоје деие-нијама, многи школски обвез-ницн никако не полазе школу, или пођу па одмах у почетку изостану. Све ово има за последицу огро.ман број неписменог света у нашој земљи. Оволики анал-фабетизам мора да забрипс сваког родољуба. Зар није страпгао, кад у једном нашем крају од 200 жонских, здравих и одраелих, једва трн могу да читају. На сузбијању неписме-ности ради се олржавањем а-налфабетских течајева за одра-слији свет, али се ти течајеви веома тешко организују и не успевају због разбијености на-сеља, запослености у домаћин-стзу итд., али исто толико и због тога, што се сввт боји да неће успети... па залуду мука и дангуба. — Да би се овај огроман број неписмених свео на што ман.у меру, одлучио је Савез сокола да ггриступн ши-рзтву писмености сгмоучким начином помоћу уџбеника за самоуке. О том је већ било речи. У нашој нгродној песми сви сни ђсци UJTO књиге читају је-су самоуци. И данас нма само-ука, који су читањем стекли лепо опште и стручно образо-вање. Самоучеље је у нас вео-ма олакшаво једноставнотћу нагаег алфабета (азбуке. абе-цеде) и упрошћеношћу нашег правописа. С мало добре воље свако неписмено лице моћи ће самоучки за месец, два дана узгред, поред својих редовних поелова, нв остављајући свој дом, лако научити да чита, са-мо ако му се дода уџбеник, и ако се тек на почетку упути у састав и смисао написане ми-сли: реченице. — Да би хе на овом неодложном послу могло успети, потребна је сарадља што више писмених лица, која ће непиомене охрабрити, оду-шевити и придобити за учење, предатн им малу џепну књи-жицу за учење — помогавши им само мало у почетку. Свак ио зна читати дсбро је дошао на обом послу! Ми верујемо, да неће бити ни малог ни вели-ког, ни мушког ни женског ли-ца, које неће хтети да помогне на овом нашем неодложном по-слу. Ми верујемо да би било одзива, кад би требало у овој свенародној моби илкртава при-нети. Међутим овдо4 сваки мо-же много да учини без икаквих жртава и без каква већег труда. Утицајнија лица у варошима и већим селима много he учи-нити, ако за овај посао придо-бију писмена лица из оних уда-љених крајева, који су ван жив-љег саобраћаја и где новиие ретко или никако не долазе. Знмски месеци су за овај по-сао најзгоднији, зато се моле сви родољуби да се пгго пре обрате Савезу сокола Краљеви-не Југославије у Београду, ода-кле ће примити потребне бук-варе за самоуке и даља упут-гтва. Удовољиће се и у случа-ју, ако ее макар и једно лице одлучи за учење. П. Г. Рођендан муче-ничког Краља Уједннитеља Југсоловенско соколство ceha се, заједно са читавим нашим народом, свакога 17 децзмбра оних неззборгених прзслава, које су се на тај дан одвијалв nps 1934 године, у нашим је* диницгма... СЕДАМНАЕСТИ ДЕ* ЦЕМБРА остаНе нам нао вв-чита успомена на рођзндзн ВИТЕШКОГ КРАЉА АЛЕН-САНДРА I УЈЕДИНИТЕЉА. trenutku, NIŠTA NIJE PREČE OD SLO BODE 1 NEZAVI-S N OSTI NARODA I DRŽAVE?! To isto izjavi ju ju danas i odgovorni faktori u Banovini Hrvatskoj: — da im je sigurnost države i Banovine Hrvatske iznad svega! I da su s vi oni, koji gledaju preko državnih granica, izdajnici i štetočine. Jesmo li to mi? Da li sokoli šaraju zidove nekih varoši napisima, uperenim protiv Banovine Hrvatske i protiv Jugoslavije, protiv koji h usta je „Hrvatski dnevnik"? Ili mi. naprotiv usta jemo, — zajedno sa „Hrvatskim dnevnikom" (i pre njega) protiv tih štetočina? Ne znači li to za logične ljude, da bismo, — u odbrani i čuvanju narodne i državne slobode, — trebali biti na istoj liniji? A ne piše li „Hrv. Dnevnik", da je to ono, što je danas osnovno? I ne deli li to osnovno danas sve ljude. u našo j kao i u drugim državama, NA DVA OŠTRO OD-VOJENA TABORA, NA ONE KOJI SU SPREMNI DA SVE ZRTVUJU ZA DRZAVU, I NA — ONE DRUGE? Pa kad je tako, — kakva je logika u torne, da se sokolstvo, ko je je u svakom času spremno na konstruktivnu saradnju, ne tražeči za sebe drugo, osim slobode rada i zakonitosti, — TRETI RA NA OSNOVU N EU KU SNI H FRAZA, DA JE ONO „NEPRIJATELJ HRVATA" 1 DA „NEMA OSNOVA MEDU HRVATIMA"? I da se tako. tretira baš za voliu onih, koji bi trebali da su, i za sokole i za ljude u HSS — jednako vredni prezrenja?!... Kao urro c mo ненада огавили тај дан, тако даиас славимо Шести септембар, рођендан Његсвог Првог Сина и нашег милога Владара, Њ. В. КРАЉА ПЕТРА П, али сване године, са 17 децембра, врећају нам са пред очи сг.ике из недавна про* шлости, ноје се неНе и не могу заборавити, док буде Југосла* сије и Југослсвена. Па и овога 17 децембра, Југо- слоБенсни соксли fce У дуооном поштиван>у сагнути своје главо И СБОЈЗ мисли посветити с ни нашега најсећега Краљв. Знамо да непе бити ни једне једини* це, ни једнзг нашега члана ко-ји неће тога дана бити деонином јсдног oo4han>a и јсдне жељз: „Ми смо ту, велики Краљу. на стражи Тбог8 највеИага дел^ Југославије, кога си нам у ам*' нет остаеиз... Ми смо окуплл* ни око презтола Твога Сина, прожети се:*о једним хтењем. дати себе са Југославију! Tboj дух може г:ирно да пледа на плодсве Твзга рада, охруњеног успесима Тсојих и нвших иде» гла! CoKcevi су Твоји овде, и они овде озтају. Они страже и чувају Југсслгвију!” Нека ј слава Витеш-ом Кргљу А'-лсандру Првом Уја-дннлтсљу! Rađ Uprave Saveza Sokola SEDNICA STARESINSTVA 5 DECEMBRA 1940 GOD. Na sednici Starešinstva od 5 decembra, raspravljano je naroCito po pitanju prenošenja prostorij«* Saveza u novu zgradu Saveza, u Brankovo] ulici br. 30. U vezi s time načeto je pitanje uredenja sadašnjih prostorija Saveza sokola u reprezentativne i muzealnc ciljeve. Gradevinsko-umetničkom otseku stavljeno je u dužnost da Izradi detaljan plan o torne, kako treba urediti salu Ujedinjenja a jedan muzej nanodnog jedinstv3 u kome bi bilo prikupljeno sve ono što se odnosi na rad i nasto-Janja oko snaženja i ostvarenja ideje narodnog jedinstva. Pore.1 toga, treba da se iz gradevlnsko-umetničkog otseka uputi što pre Izvršnom odboru načrt uredenja sokolskog muzeja, u tri ulične šale zgrade, i uredenja jedne reprezentativne sobe za prijeme. Starešinstvo je primilo poziv na osvećenje spomen-česme sokolskog društva Jaša Tomič. S obzirom na nacionalnu važnost podru-čja u kome se održava svečanost, Savez če poslati svoju delegacijo koju če, ako ne bude nikakvih zapreka, voditi zamenik starešine, brat Dr. Belajčič. Primljen Je iz-veštaj Sokolske župe Zagreb sa skupštine Sokolskog studentskog središta i načrt pravilnika toga središta. Donešena je odluka po pitanju zaključka opštinskog veča o Gospiču, u odnosu na Sokolski dom a Gospiču. Odreden je delegat načeiništva za takmičenje lupa o Osijeku. 8AVEZNI NARASTAJSK1 TEČAJ NA SPRAVAMA Načelništvo Saveza SKJ prire-đuje od 2—9 januara Savezni na-raštajski tečaj na spravama, 1 to: U Ljubljani, za župe: Bjelovar, Celje, Kranj, Karlovec, Maribor, Novo Mesto, Ljubljana, Sušak, Split, Šibenik, Varaždin i Zagreb. U Beogradu, za župe: Beograd, Banja Luka, Cetinje, Kragujevac, Mostar, Niš, Novi Sad, Osijek, Pe-trovgrad. Skoplje, Tuzla, Užice i Sarajevo. Svrha ovih tečajeva je, da se poveča Interes kod naraštaja za vežbanje na spravama uopšte, da se naraštajci upoznadu sa gradivom koje je predvideno za IV stepen (viši razdeo) naraštaja za sa-vezne utakmice 1941 god., prili-kom sleta u Beogradu, i da se pri-premaju postepeno u telovežbi dospelih naraštajaca, od kojih moramo dobiti dobru zamenu naših vrhunskih vežbača. Svaka župa prijaviče one nara-štajce, koji nisu mladi od 16 go-dina, a takmičili su več u višem razdelu, ili su več postigli stepen saveznog višeg razdela, i L d. Prijave treba slati najkasnije do 21 decembra. IZ NAČELNIŠTVA SAVEZA SOKOLA K. J. U „Prednjačkom Zborniku", broj 11, je izašao raspis Opštih Savez-nih utakmica za 1941 godinu, za članice i ženski naraštaj, kao i upute za te utakmice. čitajte redovno „Prednjačiti Zbornik", jer u njemu pored vež-bovnpg gradiva izlaze sva službena saopštenja iz Načeiništva Saveza. OTVOREN INTERNAT SOK. 2UPE MARIEOR Sokolska župa Maribor otvarja s 1 decembrom 1940 svoj „Župni internat" v Sokolrkem domu br. društva Maribor-matica, Aleksandrova c. 5. SokoLki župni internat obsega tri sobe: eno veliko spalnico z dvajsetimi posteljami, eno žen-cko s štirimi posteljami in eno moško spalnico s šestimi postelj arni. Spalnice so čaru primemo o premljene in urejene. Velik spalnica je predvsem namenjen tečajnikom številnih tečajev So-koLke župe Maribor. Manji spalnici bosta služili prenočeva n ju Sokolic in Sokolov, b:disi d bivajo v Mariboru po sokolski! ali zasebnih poslih. Pravico prenočevanja v Inter natu Sokolrke župe Maribor im vsak pripadnik Sokola Kraljevine Jugoslavije, ki pa se mora izkazati z veljavno legitimacijo. Cena postelje je določena nr din. 12.—. Internat Sokolrke župe Mari bor je bil ustanovljen v okviru Sokolske Petrove Petletnice. Sokolskom društvu Dubrovnik priznato je njegovo pravo! »Sokolski glasnik« Je več u više navrata pisao o sporu izmedu današnje dubrovačke opštine i Sokolskog društva u Dubrovniku, u pogledu prostorija, u kojima se nalazi Sokolsko društvo. Kao što Je poznato, dubrovačka opštlna Je tražila, da se Soko ima iselitl iz tih prostorija i stvar je došla pred sud. Sud je dao pravo opštini, a Okružni sud je tu presudu potvr-dio; Medutlm se sokolsko društvo, sve-sno svoja prava, žalilo i na STO SEDMORICE U ZAGREBU, koji je, pred nekoliko dana, ODBACIO OBE RAN1JE PRESUDE i odlučio, da OP5TINA DUBROVAČKA NEMA PRAVA TRAŽITI OD SOKOLA, DA NAPUSTI DOSADASNJE PROSTORIJE. Ova odluka Stola sedmorice Iza-zvala le, kao što nam Javljaju, veliko zadovoljstvo, ne samo u sokolskim redovima u Dubrovniku, nego i KOD SV1H TREZVEN1H HRVATA I STB A, koji stoje na gledištu da se autonomne- I ostale vlastl, ne smeju povoditi za ulič-:im bukačlma, več da se imaju držati reda i zakona, I tražiti elemente koji spa.ie.iu sve gradane, bez razlike, u današnjim vremeni-ma. »Sokolski glasnik« Je u više navrata naglasio, da sokolstvo ne traži drugo, nego ono što mu po pravu pripada i da se žali Jedino na očita bezakonja I Sikanadje. Presuda Stola sedmorice u Zagre- bu dala je punu zadovoljštlnu našem gledištu. Zagrebačka štampa beleži odluku Stola sedmorice bez komentara; dok ljubljansko »JUTRO« piše, da je ta odluka »izazva-la vrlo prijatan utisak, jer nije bila nikakva tajna, da je otkaziva-nje prostorija, sa Strane dubrovačke opštine, prestavljalo partizanski akt, bez Ikakve potrebe«. 1 sarajevska »JUGOSLOVENSKA POŠTA« kaže, da »presuda Stola sedmorice unosi u raspoloženje duhova jednu svetlu zraku I stvarno olakšanje. Ona znači, da se sud znao izdiči visoko iznad par-tijskog diktata, i nju su pozdravili svi dobromisleči dubrovački gra-dani«. SMRT BR. A. VLAŠICA Pišu nam iz Vele Luke, na Korčuli: Dana 30 novembra umro je naš najstariji član, bivši dugogo-dišnji starešina i osnivač sokolske ?lazbe u Veloj Luci, brat Antun F. Vlašič. Istakao se je radom na ši-renju jugoslovenske misli, još pri-je svjetskog rata, te je takav o-stao i do svoje smrti. Za svoj patriotski rad bio je odlikovan or-denom Svetog Save V stepena. Njegovom smrti gubi naše društvo vrlog člana, a njegova obitelj do-brog oca i staratelja, kojoj izražu-iemo iskreno saučešče. Svojim ne-:ebičnim radom zadužio je naše društvo, koje če mu zadržati traj-nu uspomenu. Co Sa osvečenja Sokolskog doma „Petra Mrkonjiča", u Bos. Gradišči Свечаност предаје пушке колској чети Ступ Соколска чета Ступ (жупа Сз* рајево) већ неколико година v* застопце на општим жупским утакмицама ocBaja сребрни л°* вор внјенац, дар Бл_женопо-чившег Краља Алексанлра. По-ред тога, она је на прошлого-дишњим жупским стрељгчким утакмицама (иако нема ни стрељ. отсека ни стрелишта) У патролном трчању са гађањем освојила 100/100 могућих бодовз и заузела прво мјесто. Према одредбама реда такмичења врста побједница у овој дисциплини имала је добити једну мглокали-барску пушку као сталан дар Жупе, 30 новембра. Поред тога чета се је спрем:ла за прославу Уједињења и за годишњу ака-демију. Уочи првог децембра дворгна ссколског дома на Ступу била је дупке пуна. Свечана акаде-Mirja почела је говором старе-тине чете, бр. Филиповића, нз-к >н чега је просветар, бр. Илић, прочитао посланицу Савеза Со-кола а уједно и објаснио зна-«ај првог децембра. Радозналост гостију за пушку, дар жупе. до-стигла је врхунац, кад се е нзас.-зник жупе, бр. капетн Опнојевић, појавио на позорни-uv ca пушком у руци. Иза његз 6w.a је постројена врста чл?до> ва чете,, која је овај дар осв<>-!кла Бр. Станојевић је одржчо трло значајан говор. Старешина чете је примио лугЈку и предао вођи врсте ио« јједнице, честитајући на успјеху. Иеколико врло увјежбаних те* ловежбених састава нзвеле су !етне категорије на опште задо-во.тво гледалаца, na je прик-i-зан >дан кратск позоришни ко* мад чиме је nporpau ове nHjene свечпности завршен, а затим Је настгж народно весеље. Првог деаембра, чета Је тај сохслгки празник обиљежила и ра^урала пропагандни сокшски материЈал и откупне значке, лиЈсјум успјехом. К. Тодоровић Seđamnassti Dsssmbar Zvonila su nekad zvona, slaveč e nama ovaj dan, — lamukla su danas ona, oe remete Njegov san... Ma da vreme nosi veo ito ga zovu zaborav, a srcu je našem ceo I ostače uvek savl I ko draga uspomena vračat če se ovaj dan, a duše Jugoslovena Jednom misli obasjan: Ml smo verni amanetu sledičemo zavet svet, Cuvačemo zemlju sveto za nju radit, živet, mretl Nek Je slava Mučeniku, — oskliknimo složno svi; Bože iivl našu diku. Kralja Petra čuvaj Til J. M. Mrežnlčki m ttcal',a Шлсшка Sto v/?e odlazi krilato vreme u pro&lost dalju, To veličajnuje vidimo divovsko breme, koje si vrh pleča, o, narodni Kralju, Nosio početkom novoga stoljcia’ Sav život svoj. Tl si nama dao, svu žarovitost krvi, tvu silinu žrtvovanja u borce sl tkao, norita d'ko, Aleksandre Prvi, Tvoj polet, u kom Te ne nat krili niko! Još zahvalno dota Tvoj lik vaja U na'oj duši, ler Tvoja velika IJubav životom spaja .vu rarodnu snagu: la sva zla srušl, fa večno očuva Otadibinu dragu ’čitclju rodoljublja i pobedne slave, 'Ivala delu Tvomel Pred Tvojom svetinjo m pogrnili smo glave 'to narodu svome Jedinjenjem stvorlš Slobodan vek ceo. Kako si herojski ponosan I velik! jot novoga veka! mlsao na Tebe pretvara u Čelik -irst naroda moga... Jedva snaga čeka, da poraste Soko, srce srca Tvoga, ”aš Pelar, Kralj mladi, rada naioj nadi! Osipaonica Dragomir Dlvnič „Lebar Marica U vodic'a SpKćanina” Nedavno je objavljena u Za-grebu, u napladi „Binoze“, vrlo zanimljiva knjiga, koju je napi-sao jedan od najpopularnijih spličana, Marko Uvodič, poznat kao neobično duhoviti saradnik splitskih i zagrebačkih listova, a koja se zove „Libar Marka Uvo-dlča, SpLčanlna*., Naslov je dat prema čuvenom, prvom štampa-nom delu naše književnosti u Dalmaciji, iz XVI veka. koje no-,i naslov „Libar Marka Maru’.iča, Spllčanlna, u kom se sadrži isto-rlja svete udovlce Judit, u verzili harvatskih složena". Knjiga Je pisana u najčiščem čakavskom dijalektu, kakav se govori u Splitu i okolici, i koga niko tako dobro i u tančine ne pozna, kao Marko Uvodi6 Ali još zanimljivije od jezika ove knjige, to je njena sadržina i njen duh, u kome se odrazuje čitav, spoljni i unutrašnji život te naše šarolike jadranske varo-ši, pune neobičnih-tipova i vrlo zanimljivog folklora. Marko Uvodič prikazuje splitskog čoveka sa humoristične strane, ali u nje-govom humoru nema ni traga nckog izrugivanja ili zloče, pesimizma ili lakomis.lenosti; več najdublje simpatije i razumevanja za sve čovekove jade i boli, za njegove smešne strane, kao i za njegove odlike. Svi siojevi splitrkog pučanstva su opisani u toj knjiži, ali najviše naš mali čovek, seljak, ribar, nosač, rad-nik i sirotinja, koja živi po us-kim uličicama toga starodrevnog grada. Marko Uvodič je umeo da ude u njihovu duiu, u njihove boli i radosti, i da nam ih opiše sa humorom koji čini da se sr-dačno nasmijemo; ali da ih isto tako srdačno zavolimo i da razumemo njihov život. S te strane je Uvodičeva knjiga živo o-gledalo najčišče slovenske duše našeg Splita, pune čovečnosti i širine, pune ljubavt prema svakom božijem slvorenju i nepo-mučene vedrine. Naročito su mu odlične pripovetke posvečene ži-votinjama, a pogotovo najmuko- trpnijem j najtipičnijem živinče* tu našeg juga, — magaretu. Knjigu Marka Uvodiča, koja je naišla na opšte priznanje u na-šoj javnosti, preporučamo svima onima, koji hoče da upoznaju dušu našeg čakavskog sveta i našeg Splita. Utoliko pre, što je Marko Uvodič dobar Jugosloven i stari sokolski radnlk, koji je> još u prvim danima osnivanja sokolstva u Splitu, radio kao član uprave sokolskog društva. Cena knjiži je 40 dinara. „РЕЧИ ВИТЕШКОГ КРАЉА' Соколско друштво Рума изда-ло je за 1 децембар пригоднУ књижицу „Речи витешког Крал>» Александра Првог Ујединител>а о народном ослобођењу и ДР" жгвиом Јединству", која доно и као увод, речи Николе Тесле, 0 Краљу Александру, и , Сокол^ки поздрав". У првом делу књижИ' ие су изреке Краљеве о Осо-боћењу и Уједнњењу, а у дрУ* гом делу Његове поруке Соко* лима. На крају су Птовор и Напомене. Кн>ижица le штампа-на на финој хартији, џепноГ формата и са корииама у укус* 1 но1 боји. Набавл>« е* код Со* i колског друштаа у ^мн. Музеј народног јединства и Соколски музеј оснива Савез сокола H. Ј. Сво већа интензивност сокол-ске делатности у иоследње вре-ме, довела је до новнх потреба, У самоЈ соколској оргаиизацији, а нарочито у њеном воћству, у Савозу сокола КЈ. Да ту своју Делатност окруни, Савез сокола је одлучио, да у центру југо-слозонства и Југословенског со-колгтва, у престоном Београду, оенује две врло потребне и већ одавно очекиване установв, и то МУЗЕЈ НАРОДНОГ ЈЕДИН-СТВА и МУЗЕЈ ЈУГОСЛОВЕН-КОГ СОКОЛСТВА. Када се зна-де, шта је мисао народног је-Динства значила за стварање наше државо, и колико су нај-ве.ћи синови свих трију делова Hatuer народа дубоко повезанн са том мисли, онда се оснива-Н>е музеја народног јединства намоће као неодложна потрзба, na су се многи добронамерни људи чудили, да она већ и ра-није нијв ОЈТварена. Тој жељи хоћо да удовољи Наше соколство, као највернији носилац југословенсжв нацно-налнв мнсли и њених светлих традиција. Зато је Савез сокола КЈ одлучио, да у ДАНАШЊЕМ ДОМУ САВЕЗА, HA TEPA3II-JAMA, оснује и Музеј народног јединетва и Музеј еокол ггва., Ту зграду је одабрао зато, што она сама преставља најдраго-Цјенији објекат тог муз?ја; јер je у њој. првог депгмбра 1918, тадашњи регент Алвксандар примио делегацију Народног већа Срба, Хрвата н Словенаца, н свечано проглаеио народно и државно уједињење. Та зграда првдставља сјајан архнтоктон-скн објекат, један од најлепших у Београду, по спољашњости и ј no унутрашњости, па је зато и ' бно у шој смештсн Крал.евски двор, од конца протлог рата, па св0 до ввнчаља Краља А-лександра. Та исторнјгка згра-Да, са пространим дворанама, БОРАВНИ ЛИК ВЕЛИКОГ КРАЉА УЈЕДИНИТЕЉА, који je у п>ој боравио толике годи-не, и радио за срећу и вели-чнну свога народа. У истори-ској, великој дворани, у којој Је проглагаено народно и државно уједињење, биће смештен Му-зеј народног јединства, а у прадњим одајама Музеј сокол-ства. Осим тога, предње одаје ke служити и за свечане со-колс:-;е прнјеме. У МУЗЕЈУ НАРОДНОГ ЈЕ ДИНСТВА сабраће се све што • се, у литератури, уметности в риЈске успомене нашег сокол-ства, његовн трофеји итд. При-преме за организацију једног и другог музеја већ су у току. Пошто ће на тај начнн до-садашње радне просторије Са-веза сокола бити употребЂене за овако високе циљеве Савез је одлучио да СВОЈЕ РАДНЕ ПРОСТОРИЈЕ ПРЕНЕСЕ У СВО ЈУ СОПСТВЕНУ ЗГРАДУ. КО-ЛА СЕ НАЛАЗИ У БРАЧКОВО) УЛИЦИ БР. 30 НА СУПРОТ ЗЕМУНСКОМ МОСТУ, где he се читава два спрата удесити, за потребе савезних канцела- Krsna slava Nj. V. Kralja Danas, na dan Svetog Apostola Andreja, slavi naš Kraljevski Dom svoju tradicio-nalnu Krsnu slavu. Jugoslo-vensko sokolstvo, koje u sva koj prilici, sa najdubljom o-danotču, prati sve velike do-gadaje i radosti u slavnom Domu naše narodne dinastije Karadordevića, čestita i ove godine svom ljubljenom Vla-daru i Njegovom uzvišenom Domu Krsnu slavu, uz sokolski poklik: Živio Kralj! Živio Dom Karadordeviča! т.д односи на развој југослов.н-1 рија, Тимв ће Савез добити да-ско мисли; сви прздмети и сли-! леко прикладније пра торијо за ке, које говоре о акту 1 ■ њења; богата књилшица рад; а данашње, свих 1 репрезентативне просторије, би- Ујоди- евакидашњи p I ћо приведене сврси, којој нај-боље одговарају. Livno 4i dnovtća,^ sjdn Roge i fe ipsoglašergg Садашњн дом Савеза соиола, у коме he би-ти смештен Му-зе] иар. једин-ства и Сокол-ски музеј. дела о ЈугословенскоЈ идеоло-гнји и т.д. У МУЗЕЈУ С0К0Л-СТВА ће се налазити стална изложба свих података и по-стигнутих резултата у области соколског рада, мноштво фото-сетиће нас, дакле, и на НЕЗА- графија и диаграма, свв исто- Рад Сонолсне жупе Нови Сад У недеЉу, 8 децембра, одржа-ј и С.танимир Стојков (Кула), Албе Иа је седница делегата сокслских Друштава и чета жупе Нови Сад. Збору је присуствовала У-права жупе и преко 100 делгга-та, махом старешина, заменика стг.решина, начелника и просве-тгра. У отсуству старешине ку-nt. Збор је отворио заменик бр. Л1илован Кнежевић, нсгласивли tiKHOcT соколског рада на те-Рену у данашњим временима. нкционери жупе су подн^лн Kpi-тке реферате о томе шта би Тргбало учинити да би Соклл-ство могло до краја извршигк вел[Јке задатке којих се при<ва-Тило: Тајник жупе, др. Никола Перваз о административно-Управном пословању, Милзн Теодоровић начелник жупе и Сасилжа Ракићева, начелница о техничкм раду, затим о одржа-вању течајева и приредаба чзје се имају известн пре Свесокол-ског слета; претседник просвгт-Hor одбора Светислав Марић о Ссколском гтро^ветном р"ду: бпп-Гг>:ник жупг Мирко Домаи ппд-нео ie извештај о фмнзнсиј-ком посл^зању: о раду на селу Кс* ста Лавирац; о народно одбрам-Сеном раду бр. Ернест Пипгн: о роколским домовимз брат инж. Милутин Татић н о статистичком стању брат Јован 11рњаиски. После тога развила се жина Дискусша у којој еу узели у-чсшћа браћа: др. Лазар Дујић Stslccunz 0 disđptud ^'ујунџић и Јосип Темзли (Су-б. тнца), Павле Инђић (Нози Сад), др. Милан Вак:њац i'Ana-Т:1н), Димитрнје Хаднађев (Си-ги Бечеј), Миленко Козсрски 'Црвенка), Б^елић (Сента) и т. л. Сви говсрници истакли су требу да се најенергичније на-trtjn да све јединице и свлки поједннац изврши задатак који се од њих тражи. После тога примл>ени су конкретни закључ-цл о будућем раду. Прописане cv санкције за јединице које нс fЛРУ удовољавале н’лозима 'ј-всаз и Жупе. Решено је да сс прг Сгесоколског слета одржи XII жупски слет, на којем и»п-■V да се изведу све прописше пе.жбе за свесоколски слет. Оз* л^енг је да се одржс предњзч-ки и просветнн течајеон, да <~е покдони већа пажња раду па у братстава и повереништва. Ла 0и јелиниие могле cа успе-хом кзвршити програм. закч.у-'тн ie да свгка јелинииа једчч-л/т v месеиу одржава, до кпча Летргре петолеткс, шире конфе-reimvje на које he Жупа i^a ши.»>гчи своје делегате. Брат 1и-mktpi<> Хаднаћев. заменик'ста-пе"н!не жупе, је позвао лелегз* re да у својим јединицама оз-бил-н<‘ пораде како би Сох >л-ство г.вс жупе са пуним успе-хгј извршило свој задатак. — Citati o disciplini?! — Nimalo privlačno... Mi uglavnom znamo, i najče- šće ističerao disciplino u školi, u vojsci i u Sokolu. Disciplinu u Skoli upoznali smo ko manje, ko više, i pokoravamo joj se, ili smo joj se u svoje vreme pokoravali. Dsciplinu u vojsci, mi žene ni-;mo same upoznale, ali je onako ;polja znamo prilično. Znamo je iz pričanja, iz čitanja i iz sop-Gtvenog posmatranja. Znamo je toliko, da često, — kada nas ma gde izraz discipline zadovolji, — uskliknerrfo: „E, ovo je dicc.p.ina kao u vojsci!“ — Išla bih tako daleko, kad je u pitanju nsša vojska, da bih rekla: „Vojska i disciplina jedna su stvar“. 1 najposle, — disciplina u Sokolu: Nju pominjem na poslednjem mestu, i još kad bih mogla odvojeno da je pomenem. Ustvari pojam „disciplina" je isti. Ali ipak, disciplinu u Sokolu gledamo drugim očima. Disciplinu u Skoli i vojsci, deca i ljudi prihva-taju, jer su morali da je prihva-te. Drugi su ih upisali u školu i u vojsku, i moraju toj disciplini da se pokoravaju. Sa disciplinom u Sokolu stoji drugojačije: Mi smo u Soko došli svojom voljom; disciplinu u njemu prihvatili smo sami od sebe. Mi tu disciplinu u Sokolu — hočemo. Znamo da svaki posao koji smo sami izabrali, koji hočemo, vršimo lakše i slade; dok onaj koji vršimo „pod moraš“, nije uvek najslađi. Teko I disciplina k:Ju smo sami it-btcll, kojoj se do-brovoljno pokoravamo, kolu hočemo. — nama Je b!:ža, prisnija. Ona ( vremenom postaje sastav-ni deo nas samih. Disciplina mati mnogo: u redu. radu, napretku i svuda. No ipak, malo bi ona značila kad bi uvek dolazila od propisa, para- grafa, naredenja, zapovedi, — od zastrašivanja kaznom ma kakve vrste. Npr.: U Sokolu, — brisanjem; u školi, — otstranjenjem (isterivanjem); u radionici, — u-skračenjem nadnice; u vojsci, — zatvorom; itd. Za pravi red, rad i napredak, — za uspeh i zamah u svemu to me, kako za pojedinca tako i za skupnost, potrebno je nešto više nego što je ta i takva disciplina. Potrebno je da se uvek, ovuda i u svemu upravljamo, i da radimo „tako i tako“, zato št j je tako poirebno, i što je tako dobro. Ne dakle zbog naredenja i zapovedi, ne zbog paragrafa i pretnje kaznom, — treba vladati sam sobom: zbog potrebe zdrav-Ija, zbog reda, brzine, uspeha, napretka, — zbog dobra svoga i opštega. To je viši, lepši i bolji oblik discipline; to je SAMODISCIPLINA! Vladati sam sobom, najteže ]e i najlepše delanje. Biti gospodar svojih reči, kretnja, radnja, misli i osečanja, — znači: biti svoj! To nije lako. Vladati sobom ne mo-gu slabiči. Ali u tome možemo da se vežbamo i jačamo. Hajde da se dotaknemo samo najprosti-jega: vladanja svojim rečima. I u ljutnji treba sa rečima biti odmeren. A ima prilika, kada je umesno i čutanje. Naša narodna poslovica kaže: „Od čutanja glava ne boli“. — Ceska narodna poslovica kaže: »Mluviti stiibro, — mlčeti zlato". Ćutati onda. kada treba da se čuti, to je — kažu — ženama najteže. Teško je odrediti pravila za mesto i vreme o čutanju. Treba za to imati osečanja. Važno je bez naredenja odozgo, bez pravila spolja, sam umeti odrediti: sada treba da se čuti. Za divno je čudo ovo; 2ene se u mnogom odlikuju ncinošču i finočom osečanja. Ali, — о^е-ćanje za čutanje, često im nedo-itaje. Često lspacine pojeuuika pa naruši tišinu onda, kada je to neumesno. A Vada smo u veukom broju, mnogoj se čini da ona ne snosi odgovornost, 1 pusti srcu, tj. jeziku na volju, pa: brblja ii, — brblja— Mnogo takvih pojedinki ima u našim redovima, u naaim kolonama, i — ta naša velika masa. po-smatrana sa strune, postaje nemila, pa 1 nemoguca. RetKo sta tako prijatno 1 tako veiičtn-stveno, kao veliki broj Sokola i Sokolica koji čute i vrše ouž-nost — A koliko bi brže za na-su korist, bila svršena naša svr-stavanja pri javnim nastupiiua, kad bi svaka umela da čuti! Kada čutati? — Npr.: Pri radu, na nekim svečanim skupovi-ma, na predavanju, za vreme nekoga govora. Cutati, za vreme sviranja ili pevanja narodne himne. Tada treba da umufcne švalca reč. Bez zapovejti treba stati u stav „mirno“, i u njemu LzdiŽJJi do kraja. Nažalost ne znaju to mnogi, Sokoli i Sokolice treba vladanjem da im prednjače, jer je to vidno odavanje poote: pesmi svoje Otadžbine... Cutati treba i u časovima bola bližnjega. Ponekad je bolje i ne tešiti ga, nego samo cutati. Da; — za čutanje treba unati osečanja! Često je potrebno čutati da bijmo čule, šta drugi kažu. Cuuti, — da ne smetamo drugima. Cutati, — da bismo više radiie i mislile! — Kako je lepo naše <.u-tanje, kad je ono primečeno! Ta-kvo je čutanje dragoceno. Ono je vrednije od našeg svečanega govora, koji nije zapažen. * Ali, kad progovorimo, neka nam je svaka na mestu. Dozvuli mi ovde jedan primer iz svaki-dašnjice: Ti pričaš nešto. Ne znam više da li je to dogadaj iz spoljašnjega sveta, ili je dogadaj tvog unutrašnjeg života. Ali znam da se bojiš da ti se neče poverovati, i ti uzvikuješ: „Časna rečl“ Kad bismo sve stavljali na oset-Ijiv kantar, pa 1 taj Tvoj uzvik, tada bismo se zapitali: Da li je potreban taj uzvik „Časna reč!“ — Zar poneka tvoja reč nije časna, te u izvesnim slučajevima moraš to da naglasiš?!... Nastojmo da nam je svaka, u-vek i svuda — časnal A, — kad je u pitanju odbra« na istine? — Govori, brani isti* nu, bori se za nju! Tada govoril — Triput ti imena Božijeg, govori! * Jedan viši, otmenijl, boljl oblik discipline jeste disciplina, ko-ja ne proističe ni iz kakvih pravila spolja, niti ma iz kakvih naredenja odozgo. To je samodisciplina. Ona proističe iz nas sa* mih. Kako rečima, tako u svemu potrebno je i lepo jo: vladati sobom. Vladati sobom znači pobcditl sebe! Ta je pobeda ponekad veo-ma teška. Ali: može da bude veča od pobede nad silnim nepri-jateljem. Milena Gruborova POCAST BR. E. L. GANGLU Ugledna omladinska slovenačka revija, »Naš rod«, posvetila je ve-či deo svog poslednjeg broja našem dregom bratu E. L. Ganplu, bivšem prvom zameniku starešine Saveza sokola KJ. Na uvodnom mestu se nalazi topao Članak Ježe Zupančiča o Ganglu, o njegovom nacionalnom i književnom rađu, o njegovim zaslugama za omlcdin« eku literaturu 1 t. d. Isti broj donosi i nekoliko lepih pesama brata Gangla. Kratke vesti iz našeg sokolstva Sokolsko društvo Arilje uspelo je da sagradi svoj dom, koji je več potpuno dovršen. Manjka samo još nešto nameštaja i vežbač-ke sprave, što se nadaju vredni ariljski sokoli da če uskoro priba-viti. U domu je održano više sokolskih i kulturnih priredaba, a najuspelija je bila ovogodišnja proslava Praznika ujedinjenja. I-nicijativom mladog sveštenika, brata R. Miličeviča, nedavno je osnovan Pevački zbor, kome je za vodu izabran brat A. Efanov, upravnik rasadnika. * Prosvetni odbor Sokolskog društva Celje bo tudi to zimo nadaljeval z debatnimi večeri in bo prvi prihodnjo sredo, 18 decembra. Predmet razpravi bo: »Sokolstvo in politika«. Podlaga za to razpravo je podana v »Pota in cilji sokolstva«, pa tudi v resolucijah, sprejetih na saveznih skupščinah. Prosvetni odbor pažljivo zasleduje nekatere pojave v zadnjem času, zato je dobro, ako znova opozorimo na stališče sokolstva, ki je že davno v tem pogledu jasno opredeljeno. * Pišu nam Iz Splita: U Sokolskom društvu Solin vrlo žale odlazak brata, Katiča Petra, koji je »po potrebi službe« ptemešten u Banja Luku. Brat Katič roden je u Solinu, blo je raznosač pošte i cjegovim odlaskom Sokolsko društvo Solin mnogo gubi. Brat Katič je mali činovnik, imao je u Solinu nešto imanja i svoju kuču, pa mu je vrlo otežan život u Ba-njoj Luci. Otišao nam je i brat Gašpič Marin, Jakovljev,, električar, koji je bio otpušten od Električnih preduzeča, opštine Splita. Od nekoliko učitelja, činovnika i nameštenika, članova našeg društva, više se nijedan ne nalazi ni u kakvoj javnoj službi. * Splitski »Narodni Ust« prima iz Korčule, da je 6 decembra osvanu-la plota, sa natpisom »Jugoslovanski dom«, koja se nalazi na istoimenoj zgradi, izmazana katranskim mastilom. Sačica despe-ratera htela je time da manifestu-je svoj gnjev, zbog velikog uspeha sokolske proslave Prvog decembra. * Sokolsko društvo Cetinje priredilo je 2 o. m. akademiju za sred-njoškolsku omladinu i za vežbače kategorije. Akademiju je otvorio prosvetar, brat S. Bokan, predavanjem o temi „Jugoslovenska i-deologija i dužnost današnje om-ladine". Izvedene su razne vežbe i recitacije, a pozorišna sekcija dala je jednu scenu iz „Odbrane Beograda*. Sve tačke popračene su srdačnim aplauzom od mnogobroj-ne publike. * Sokolsko društvo Đenović, uspr- kos raznim poteškočama. nastavlja rad sa sve večim uspeslma. Posle nedavno sagradenog doma, po-dignutog u okviru SPP, društvo ie podiglo spomen česmu Viteš-kog Kralja.. Za plodonosan rad ovoga društva ima najviše zasluga vredni starešina, brat Josip Gum zej, mašinski ppukovnik.- * Sokolsko društvo Bijela obaviče 15 o .m. svečano osvečenje novo-sagradenog Sokolskog doma, ko-ga je podiglo neumornim nastoja-njem članstva i uprave, na čelu sa starešinom bratom Zlokovičem Utakfnioa u Uošazd u Smgtadu U nedelju, 8 decembra, odigrana je revanš utakmića izmedu stude-nata škole telesnog vaspitanja i Sokolskog društva Beograd-Mati-ca. Utakmice su privukle veliki broj sokolske i ostale publike Prireden je dvostruki program. Predigru su igrale studentice škole telesnog vaspitanja i naraštajke Sokolskog društva Beograd-Mati-ca i dale lepu i napetu igru. Naraštajke „Matice" odlučno su se borile protiv vrlo dobrih i jačih studentica. I rezultat prvog polu-vremena, od 3:0 za studentice, koji je plod slobbdnih udaraca, pokazuje koliki otpor su pražile naraštajke „Matice". U drugom poluvremenu studentice su sredi-le redove, a i imale su na raspo-loženju više igračica, dočim je „Matica" nastupil^ sa svega 6 na-raštajki. Kondicija i odmorenost došla je tek u drugom poluvremenu do izražaja. Usprkos visokog rezultata od 25:2 za studentice, igra je pružala ravnopravnu bor-bu, ali su naraštajke „Matice" i-male neverovatnu nesreču pri u-bacivanju u koš. Brojna publika je sa interesovanjem pratila prvu ja-vnu žensku košarka utakmicu u Beogradu. Kao glavna utakmica, nastupili su študenti škole telesnog vaspitanja i (lanovi Sokolskog društva Beograd-Mntlca. Ta je utakmica postala tradicionalnom u Beogradu i privlači veliki broj sokolske I sportske publike. Momčadi su nastupile ovako: „Matica" Mar-Žan (6), Stojkovič (6), Stefanovič (23), Kačer (2), Tričkovič V., Trič-ković M., Mišeljič, Debelja, Ak-sentijevič, Nikolič. Študenti STV: Vlahovič (27), Kiojčnik (27), Vasi- Ijev, Dančevič, Kokot (2), Bergant, Lahman. Igra je počela pod vodstvom od-ličnog saveznog sudije, bra^a Milana Kobalija, u vrlo živom tempu. Matica je povela sa 2:0 no od-mah se študenti snalaze i ubrzo povečavaju rezultat na 14:2, nakon ulaska druge petorke Matice, re zultat se menja, no usprkos napora Matičinih igrača, ostaje polu-vreme 24:14. Drugo poluvreme počinje velikim navalama Matice, no zbog nervozne i slabe igre svog vode navale, brata Maržana, ne mogu nikako da predu u vodstvo, te je sve do kraja razlika od 10 golova, koju su študenti uhvatili još u po-'etku utakmice. Konačni rezultat utakmice bio je 56:37 za študente ŠTV. I u ovoj revanš utakmici ni-su članovi „Matice" uspeli da po-bede vrlo dobra i sredenu vrstu studenata ŠTV. I ovom prilikom se pokazalo, da je uvežbanost i --kupnost najvažnlji faktor igre. Čim samo jedno mesto u vrsti ni je: popunjeno Igračem, koji odgovara potrebi, cela vrsta trpi, čemu „Matica" uglavnom ima pripisati svoj poraz. Da se ne bi prekinulo daljnim radom, „Matica" je za nedelju, 15 decembra, pozvala u Beograd sokole iz Petrovgrada, koji če kao reprezentacija Petrovgrada odigrati prijateljsku utakmicu sa najbo-Ijom vrstom „Matice". Utakmica počinje u 11 sati u domu „Matice*. Deligradska ulica broj 27. Kako Sokolsko društvo Petrovgrad-Ma-tlca imade vrlo dobru vrstu košarkaša, to če utakmica biti nadasve interesantna. Marljsn Maržan. Iz sokolske štampe Децембарски број „Вестникв соколске жупе Цеље“, поред о-сталог занимљивог садржаја, доноси на уводаом месту чла-нак, под насловом „Права једна-копр£вност“, у коме одобрава овогодишњу одлуку Соколског друштва Цедо—Матица, о пла-ћан»у друштвене чланариче. Друштво Цел>е Матица је одлу-чило, наиме, да је осиовиу чла-нарину дуаан плаћати сваки члац, док he управа друштва бол>е ситуирапнм члановима од-редити још Један додатак ва члашрнну, н то према кл>учу о имовном стању поЈединапа. Лист каже, да у томе лежи права соколска једнакоправ-ност; јер није праведно да бо-гата браћа плађају исту члана-рину као и сиромашни сел>ак и радник, који за два динара тре-ба врло много да се напрежу-Друштво у Цел>у је стало на гледиште, да онај ко више има треба више да даде, и то наче-ло је у пуној мери бргтско и У духу једнакоправносга • „Соколека вол>а', гласило ју-гословенског соколства, почело је лоново излазнти сваке неде-л>е. Поред осталог занимљивог садржаја, овај одлично уређи-в:.ни соколски лист објавллује у последњем броју уводни чла-нак, о потреби економске и фи-нансијске изградље наше в:ли-ке соколске организациЈе. Чла-нак истиче резултате Соколске Петрове петол>етке па каже, да и на господ'.рском подручју со-колство треба да учини један ве-лики напор. „Ако псмислимо, да је чехо- С. OD24KO СОКОЛСТВО, ИЗИвђу r. 1922 и 1923, сабрзло довзљно прилога, да сагрзди величан- ствени Тпршсв дон у Прагу, мо-рамо доЛи до закључка, да и ни, југослсвепски соколи, МОРАМО ДА CTDOPimO НЕШТО СЛИ-ЧИО У БЕОГРАДУ. Савезиа у-права /е, куповиноц властитог дома, учинила велик корак, алв и« трсба да идемо за још веИим циљ:м. Требпмо створити и дру-ry ссколску петољетку, и у њој твгсти абиман господарски vpo-грам. Соколскв Савез и соколске жупе трсба да у себв организују' јаке господарске одборе, го/и he тај пман у дело спровссти.” • „Соко на Јадрану', орган Со-колских жупа Сплит, Шибеник и Сушак, дсноси у бр. 11—12 биран садржај, између ксга се напосе исти^у чланци: „Једин- ство изнад свега"; — „Тиршеви Соколи". оз Е Л. Гангла; — „Из недавне провдлости", од Др. Ј. Барбијери; — „Ц1коди ли гим-настика пливачииа", од В. Вра-нића, — затим члании о провдло* сти друштва Сплит итд. У увод-ном члснку се каже, између о-сталога: »Здраа раснв нагон, здрав ра-зуи и непогрсшивн учнтсљи: хи-С7 орнја и животно вскуство на-меАу наи увЈсрење, да Лемо оио uiro ишамо нсуперсдиво лакше ш успЈешније очувати, ако Југо-славија буде национално и по-литички јединствена, иего ако буде ш иационално u полнтички рг.стројена. Народио Јединство ]е взраз братске љубави за з»-јсдничку доновину. ЈугослввиЈу! Државво Једпвство h шзраз братског залоса за заједпичмн полнтнчки ндеал, Југосмовију! Само таква шпрокогрудна, опће-народца домовииска љубав и са-ко такав, југословенски државо-тмрни запос могу дати заједни-чкој сназв Срба, Хрвата и Сло-всиаца оотребиу духовну кохе-зију у отпорну снагу. Стога }е иаше тесло: једив-ство изнад свега! Без јединства смо у протлости изгубили па-ровну слободу и угрозили на-родцв опстанак. И баш зато су се Србв, Хрватв и Словенцп I дебембра 1918 ујединилч — да у будуИпости с јединством спа-ce: и народви опстанак u сло-боду и напрсдак!" САОПШТЕЊЕ МИНИСТАР* СТВА ВОЈСКЕ И МОРНАРИЦЕ Министарство војске и морна-рице има обавештења да у зем-л>и постоје извесни биро-и, ко-ји преко дневних листова ре-клгмирају, да успешно обавл>а-ју послове по питањима: регру-товања, ступања у кадар, скра-ћења рока службе у кадру, о-слобођавање и т. д. Како ово рекламирање ниЈе тачно и има за цил> само иско-ришћавање необавештених, то је r. министар војске и морнарице, у сагласности са г. министром унутрашн>их послова, изд?о на-ређење, којин се забрањује ма каква интервенцнја код војних власти, као и да управне власти забране постојање оваквих би-ро-а. Војне власти раде само оно што им дужност налаже и за-кои прописује. • ПРЕЛАВАЊЕ БРАТА Љ. МАКСИМОВИЋА У ЛОЗНИЦИ Претседник Народно-одбрам-беног отсека Савеза Сокола К. Ј., брат Љубо МаксимовиК, re-нерал у пензији. одржао је у Лознипи предав"ње: „Из мојих ратних бележака", на тамош-њем „Народнои универзитету", а на позив проеветног друштва „Караџић". Предавгн»е посетили су у пуном броју лознички со-коли, који су заједно са осталим граћансгвом, срдачно поздрави-ли брата Максимовића. Као у-вод, брат Максимовић је пре предаван>а, позвао омладину, да се угледа на н'ше храбре ратнике и да се вечито напаја н« непресушивим изворима нз-подног хероизма у прошлости. Предаввч је био поздрављен најсрдачније, а предавгње ie било најпосећеније у Лозницн. ИЗ РУСКОГ СОКОЛСТВА Руски Соколи нз Београда приредили су 8 о. м. свечано молспетвије у част светог Ђоо-ђа, у Руском доиу, комс су, уз старешину Покрајинског Савела Руског соколства, Дрејлинга, при-суствовали и жупски старешина Артаманов, та!ник, Бауков, про-светар, Јелачић и др. Присутло је било н бројно чланство у о-дорама. Увече ie одржгн други део свечаности. Чланови и подмладЈк положили су свечани завет, ко-јнм се заклиљу, да he чуаии руско име и са достојанством вршити соколске дужности и ра-дити на свеетраном културнои Ј развоју свог народа и духовнпм уједин>ељу еловенства. Том при-, ликом говврио је стаоешина Савеза. Дрејлкнг, после чега је иавелен програи пригодне ака- * демиј' Naše sokolstvo o Americl „Jugoslovenski glasnik", koji Iz-lazi u Antafagasti, u republici Čile, u Južnoj Americi, javlja, da je Sokolsko društvo u toj američkoj varoši priredilo, u mesecu avgustu, vrlo uspelu sokolsku akademiju, koja je ispunila veliku dvoran« Jugos]ovenskog doma mnoštvom publike. Akademiju je otvorio starešina društva, brat Ivan Gojič, koji je pozdravio diplomatskog pretstavnika Kraljevine Jugoslavije, Dr. Duru Kolombatovlča. Za-tim je Dr. Kolombatovič održao vrlo zanlmljivo predavanje o doprinosu dobrovoljaca u stvaranju Jugoslavije, u kome je prikazao rad 1 stradanje naših ustaša, četnika i osvetnika, jednako kao i veliku ulogu jugoslovenskih dobrovoljaca za vreme poslednjeg svet* skog rata. Predavanje Dr. Kolom-batoviča bilo je saslušano sa naj-srdačnijim odobravanjem, našto je izveden muzički program i sokolske vežbe, koje Je spremila načelnica društva, sestra Tonka Do-mič. Na akademiji je govoriO i istaknuti član sokolskog društva, brat Dinko Perič, izjavljujuči da su jugoslovenski iseljenici svi složni sa svojom otadžbinom, u čuvanju nezavlsnosti i slobode, protiv svakog ko bi htio da dime u prava i čast Jugoslavije. Одлазак воедног сокола из Беогозла У оквијУу прославе Првог де» иембра, Соколско друштво Б’о-град V приредило је срдзчгн 1 опроштај своме заслужном нз-челнику, брату Чедомиру Пав-ловићу,. нареднику пешадијског пука Крал>еве гарде, чијим .ie нгстојањем рад Сокола Беогрз! i V, напосе у техничком поглеау, подигнут до замерне висина-I Њсгова је, највећим делом за-слуга, да је ово друштво ме* hy најболзима у престониии. Брат Павловић премештен је, по потреби службе, у Бенковац. i Старешина, брат М. Рел»ић, ^а-хвалио се вредном начелничу I i • плим речима, на што је Sp.vr I Павловић одговорио, да је поно-ган на успехе Сокла V, и да ве-рује да he рад друштва још ии-ше узнапредовати. јер преда)в дужност начелника брату Стер« гару, познатом победнику ca о-лимпијских игара. Велики број подофинира пета, пука Кргл>еве гарде такођер се срдачно опростио са братом i Павловићем, преко наредника Р. ЈањушевиИа. Вредном соколском брату же-лимо и на новом месту свакн успех! Д. Р. Вучковић ГЛАС БУГАРСКИХ СТУДЕНАТА У Љубл>ани ес налази на нау« кама велики број бугарских а* кадемичара, који имају и своје удружење, „Христо Ботев". Ти бугарски академичари 'објавили су, 7 деиембра, резолуцију, у ко-јој кажу, да са весел>ем конста* тују, да су оба братска народа, бугарски и југословенски, оста-ли изван рата, те да су срећни што су одговорни факторн Бу-гарске и Југославије демантира* ли све оно, што су неки посла« нини у бугарском парламенту говорили. Бугарски акгдемича-ри изјавл>ују, да he све силе у^ожити за одржање најбол>кх .-'дноса игмећу братских југо-словенских народа на Балкану. Sokolske jedinice u svima krajevima Jugoslavije proslavile su Prvi decembar Prilikam ovogodišnje proslave narodnog i državnog praznika, 1 decembra, Savez Sokola K. J. pri-mio je neobično VELIKI BROJ POZDRAVNIH TELEGRAMA IZ SOKOLSKIH JEDINICA ŠIROM NAŠE OTADZBINE, u kojima se izražava nepokolcbljiva ODANOST I VERNOST NJ V. KRALJU I SPREMNOST ZA ČUVANJE JU-OOSLAVIJE. Nemoguče nam je. ma samo pobrojati mesta iz kojih 50 telegrami upućeni, a kamo li da ih citiramo. Primili smo i velik broj izveSta-ja o proslavi Prvog decembra, od kojih smo jedan deo objavili u Prošlom broju, a danas nastavlja-n>o. ogranilujuii se samo na naj-bitnije, zbog kratkoče prostora. Prvi decembar u Sloveniji Ljubljansko sokolstvo proslavilo je ove godine Dan ujedinjenja najsvečanije. Čitava varoš bila ie okidena državnim zastavama, a sokoli su u punom broju prisu-stvovali blagodarenjima. Sva društva ц Ljubljani priredila su svečane sednice i akademije, koje su bile odlično posedene i na kojima se spontano manifestovalo za Kralja i Jugoslaviju. Obzirom na pri-like u svetu, proslava je još jed-nom dala dokaza da je sokolstvo u Slovenačkoj jednodušno sa svom bradom u Jugoslaviji u odbrani nacionalne nezavisnosti i slobode. Ljubljanski Sokol održao je sve-čanosnu sednicu u Narodnom domu, koju je otvorio starešina, br. Janko Jazbec. Program je izve den uz učešde brojnog članstva, a oko 100 novih članova položilo Je svečani zavet Soko I održao je takoder svečanu sednicu sa propisanim programom, na kojoj je govorio sta tešina, brat ing. Bevc, a na veče akademiju, koju su uz brojno Sradanstvo posetili i ugledni od-ličnici i pretstavnici vojnih i civil nih vlasti, general Mašid, podna-Čelnik Dr. Ravnikar i dr. U programu su nastupile sve kategorije Sa odlično uvežbanim tačkama. I Soko П priredio je akademija 0 svom novom domu. koju je o-tvorio starešina, brat Kocijan. Program je bio na višini i po izboru 1 Uvedbi. Načelnik, brat S. Trček, tumačio je sve sletske vežbe za 1941 godinu. Lep su utisak osta-vHe i vežbe praškog sleta iz 1882, kao i vežbe sletova u Ljubljani iz 1913, 1914 i 1922 godine. Vrlo uspele proslave priredila Su i ostala sokolska društva u Lju *>ljani: Soko III, Soko IV, Soko •Moste, Zgornja Šiška, Vič, Stepale Vas i četa na Lavrici. Također su svečane proslave °držane i u svlma jedinicima So dolske župe Ljubljana, kao i u či lavoj Sloveniji. Svuda su sokoli Sa ostalim stanovništvom dali do ^a*a visokoj nacionalnoj svesti u današnjim teškim vremenima, pre dnjačedi primerom kako treba da £e oseda za narod i domovinu. чега je изведен програм у коме су успешно наступиле све кате-горије. На сам празник приредила је Соколска жупа, заједно са дру-штвима Крагујевап-Матица и Крг.гујевац I свечану седницу, коју је посетило бројно rpa-ђанство и претставниии разних установа. Нашу храбру војску заступао је генералитет на челу са генералом Јозановићем и ве-ликим бројем официра. Ватрени говор одржао је старешина жу-пе, брат М. ПавловиН, чије су речи често прекидане овацијама за Крал>а домовину и војску. Тајник жупе Димитријевић, npo-читао je Савезну посланицу. nočne пригодних декламапија ro-ворили су joui старешина Ма-тице и старешина Сокола I брат П. Јевђевић, па су нови члано-ви положили завет. Увече је у Матици приређена омладинска академија, која је тгкођер одлично успела и по програму изведеном и no посе-ту. Напосе се свидео позоришни комад „Ој, Словени", од Ода-вића. После академије развило се соколско и народно весеље. У Жупи Сарајево Пови децембар прослављги је најсвеча ије Овогодшшви први лецемблр прослсвљен је спонтано и Haj-свечаније и у Жупи Сарајезо Соволско друштво Сарајево Матица уочи првог деаембра приредило је тјеловјежбену ака- тао је лосланицу Савеза Соко-ла. Ново чланство положило је соколски завјет. л.а suna „cuvatemo Juguslavtju.', uveuena u uiusivu barajevo- Matica Поослава у Нрагујевцу Крагујевачкн соколн поздра аили су Празник Уједин»ен>а све-Чаном академијом, коју је у су-боту и?вече приредило друштво Крагујевап Мгтица. Старешина врат Д. Миловаиовић-Бена, о ДРЖао је прићодан ropop, после Соколско друштво Бреза одр-жало је академију уочи празни-г.г.мију. Велика свечана дворзна' ка докгзавши да ово друштво' ниједна, чему д^ма била је дупке пуна гости-,'у и сокола. Нарочито су ззпа жени, Бан г. Михалџић, к ји редовно похађа све сок-тске приредбе, командант дивизнЈе са већим бројем виших офици-ра, претседник општине r. Злз тар, секретар Реис ул-улеме, за им претставник Ческе Обце бр ;а својим приредбама. Свеча-на седница била је у великом броју посећена. Омладински от-сек декорисао је салу. Стареши-на, брат Бошко Новаковић о-творио је свечаност. Читање по-сланице изазвало опште одо-бравање. Рецитације изведене су уз буран аплауз. Нарочито рецитација брата Рада Ђурића, „Завет Крал>у“. Просветар, брат Удицки, одржао је предавање: „Први децембар као дан наше снаге“, које је примљено с а-плаузом. Српско занатлијско пе-вачко друштво „Стражилово“, увеличало је свечаност лепим певањем са хоровођом, братом Богданом Лалошевићем. Увече је одржана свечана А-кадемија. Успела је како досад је допринео и Соколско друштво Високо је такоће одржало академију са пробррним програмом. Сутрадан одржана је свечана сједница у Соколском дому, у присуству претставника свих меспих друш-тава, уетанова и власти те ве-ликог броја чланства и граНан-ства. Мирко Вукојевић отво-рио ie селнитту приголним ro-вором, а бр. Танасковић, прочи са правом заузима видно место у жупи Сарајево. Посјетиоци а-кадемије билк су усхићени. На сам празник чланство је продгло иеколико стотина пропагандних соколских дописница „Буди Со-ко“ и „Краљеве речи“, те књи-жипа „Велико завештање“ и „Речи Јована Цвијића“. * Соколско друштво Пале у за- једниии са својом здравственом задругом је приредило необично успјелу академију и свсчану сјед-нииу. Успјех оправдава н~де, да he друштво Пале у најскори-је вријеме заузети оно мјесто у жупн које је и раније заузи-мало. • И соколско друштво Доњи Вакуф одржало је свечану сјед-нииу, у присуству целокупног члгнства, претставника власти и већег броја граћанства. Старе-шина друштва, бр. Јован Обра-довић, отворио је свечаност кратким говором о значају пр-вог децембра, након чега је про-читана посланица Савеза. Оста-ли део програма свечаности нз-веле су друштвене категорије на опште задовол>ство. џ Соколско друштво Роггтипа задтих иеколико месеии наро-чито се истиче својим радом. Необично успјела сабирна акпи!а за постралале Битољие а нзро-чито прослава Првог децембча знак еу, да је друштво стало на праве соколске темел>е. Спонта-не мани^еетаиије упчкене ie динству Југославије, Крал>у ^еп програм, кога je отворио старешина а изведено је 7 та-чака. Чланови Омладинске сек-ције приказали су Нушићев ко-мад, „Хаџи Лоју“, који је био савршено изведен. Начелник брат Веља Ферстер, дао је тех-ничке тачке ссвршено увежо. не и попраћене уз буран аплауз. Тачке пратила је уз клавир се-стра Етелка Пољаковић. ВежТу „Ново покол.ење“ пратила је с рецитацијом сестра ЈБубица Ивезић. Комад „Хаџи Лоју“ У-вежбао је брат Ахмед Садико-вић, а декор израдио је брат Божа Милаковић. Дан Уједињења прослављен је и у Соколском друштву Добој на најсвечанији начин. У очи празника прирећена је свечана теловежбена академија, за коју су програм приредили сеетра Ивановић и брст Ивановић уз припомоћ бр. Елезара. Морални и материјални успјех је задово-л>ио. Академију је отворио бр. Авдић, старешина друштва, а након тога брат Дучић је гово-рио о значају дана, На сам празник одржана је свечана сједнипа на којој је просвјетар, бр. Трипуновић, из-нео цначај Ослобођења и Ујв-дињења. Изведене су све тачке одређеног програма, Посјета је била задовољавајућа. Били су присутни и претставници мјес-них власти и установа. Соколско друштво Србобраи ■- на свечан начин прославило је и 1 Први децембар уз учешће вој ске и културних, националних и хуманих установа, као и цело-купног грађанства. После благо-дарења у свима богомољама о-држана је свечана седнииа, на којој је прочитана посланица Савеза Сокола и извршено по-лагање завета новопримљеног чланства. Увече је одржана Со-колска академија чисто технич-ког карактера, која је одлнчно била посећена као ретко до сада. * U Bihadu je ove godine pro* slava Prvog decembra naročito svečano obavljena. članovi Sokola su korporativno prisustvovaU bogosluženju, a u sokolani je o-bavljena svečana akademija, kojoj su, pored čitavog članstva, prisustvovali pretstavnici vojnih i civilnih vlasti, kao i pretstavnici svih mesnih kulturnih i prosvetnih društava. Starešina, Jovo Lakič, održao je topao govor. Uveče je društvo priredilo zabavu, u či-jem su izvodenju uzeli učešda i vojnici 55 pešadijskog puka. Pred početak programa, brat Dr. Milo Prija, održao je govor, u kome .e potsetio na sve žrtve kroz ko-je je naš narod prošao dok je Jošao do slobode i do ujedinjenja. Zatim su članovi društva iz-veli komad „Slepci", od Danka Andelinovica, a vojnici 55 puka nekoliko šaljivih tačaka i pozori-mu skicu iz odbrane Beograda 1915 godine, čije je izvodenje mnogima izazvalo suze na očL Da je ova proslava ovako od-.ično uspela, naročito se ima za-nvaliti predusretljivosti hrabrog viteza sa Ade Giganlije, Čukari-ce i Banova Brda, pukovnika Di-mitrija Uzunčevida, komandantu 55 peš. puka, zajedno sa oficiri-mo i vojnicima. Dr. M. P. * Sokolska četa Tučepl proslavila je dan ujedinjenja na najsve-čaniji način. Sokolana i kude Ju* goslovena okicene su bile zastavama. Izveden je program svečane sjednice sa prelazom kategorija u više i polaganje zavjeta no-voga članstva, kojima je govorio brat starešina. Čitanje poslanice Saveza S.K.J. popraceno je odu-ševljenim ovacijama. Predavanje održao brat prosvetar Šimic. Članovi čete su prisustvovali blago-darenju. U 14 časova održana je zabava, koja je odlično posjedc-na sa strane brade i sestara i drugih mještana. Program zabave je prlmjerno izveden, a igrokaz »Velika duša« učinio je dubok u-tisak. Prlsutni su dugotrajnim manifestacijama dali oduška svojim osjecajima. Proslava je u-spjela u svakom pogledu. Соколско друштво Тетово про- славило je празник Уједик>ен>а развићем друштвене заставе, ко-iy je поклонио г- Добросав Кан-дић, срески начелник у пензији, а коју је израдила његовз су-пруга г-ђа Десанка. Соколи су заставу понели У поворци на благодарење и у соколану, где је одржана свечана седница, ко» јом приликом су говорили даро-давац и професор, бргт БоЈсвић. Свечаност је завршена певан>ем „Ој, Словени". * Uza sve teškoće Sokolsko društvo Korčula dostojno je proslavilo dan Ujedinjenja. članstvo se sakupilo na groblju i uz moli« tvu za mrtvu bradu položilo vije-nac. U Jugoslovenskom domu odr-žuna ie Svečana sjedniea koju je otvorio brat starešina, Ivo P. Te« deschi, istaknuvši potrebu jačanja jedinstvene volje i duha za čuvanje i odbranu naše samostalnosti Sjednica je zaključena sa »Oj Sloveni«. Uveče održana je Akademija sa 8 tačaka, izmedu kojih treba istak-nuti naraštajce, koji su svoje tačke izveli uzorno. Akademija je bila zaključena sa Mokranjčevim komadom „Otadžbina", koga su na opće zadovoljstvo izvela braća dramatske sekcije. Posjeta je bila odlična. * Sokolsko društvo Sinj proslavilo je 1 decembra sa svečanom sed-nicom i akademijom, te večernjom zabavom. Svečana sednica je održana posle blagodarenja u crkvama. Reči starešine, brata Branka Tripala, bile su poprače-ne oduševljenim poklicima Kralju. Jugoslaviji i sokolstvu, koji su se ponovili i kada je br. Marko Plav-ša čitao Saveznu poslanicu. Prevedeno je desetoro dece u naraštaj i četrnaestoro naraštaja u članstvo, a položilo je zavet 8 članova i 10 članica. Sednica je zaključena sa »Oj Sloveni«. Na a-kademiji bilo je mnogo posetilaca. Vežbe sa pevanjein, koje su izve-le naraštajke, najviše se svidele, kao i ratne simbolične slike »Otac«. Večernja zabava bila je ispunjena veselim raspoloženjem, uz pevanje nacionalnih i sokolskih pesama. Na ovim priredbama deljene su brošure »Jedinstvo iznad svega«. * Sokolsko društvo Tivat priredilo je u oči praznika čajanku, u-mesto akademije, koja se nije mogla održati zbog nedovršenja po-zornice, koja se izgraduje. Sveča-noj sednici su, uz članstvo, prisu stvovali i mnogobrojni gradani. 'Bili su prisutni i komandant Eskadre, kontraadmiral Tomo Tijanič, i komandanti bojnih brodova usi-drenih u Tivtu. * Sokolsko društvo Bljela tako-der je svečano proslavilo dan U.it-dinjenja. Svečanoj sednici prisu-stvovalo je uz članstvo i mnogo meštana. * Požarevačkl sokoli prisustvova’.i su blagodarenju 1 svečanoj sedni-ci, zajedno sa brojnim gradan-stvom. Sednicu je otvorio starešina, Dr. P. Jakovljevič. Izveden je odličan program, u kome je sude-lovaia i muzika rudnika „Klenov nik». Brat Stojanovič recitovao je „Zavet Kralju", od Jevdeviča, Dr. S. Milosavljevič čitao je saveznu poslanicu, a prosvetar D. Marinkovič, održao je prigodno predavanje. Samih vežbača bilo je pri-sutno preko 200. Sednica je zavržena sa „Oj Sloveni". Po podne je priredena uspela akademija za omladinu, koja je bila odlično posečena. Svečana ,i-kademija održana je naveče, pred mnogobrojnom publikom. Sve tačke izveden su odlično. * Sokolsko društvo Blato priredilo je posle blagodarenja svečanu sednicu, na kojoj je izveden obiman program, pred lepim bro-jem prisutnih. Uveče je održana akademija, na kojoj su se osobi-*.o svidele tehničke tačke bt. Kvo-kala i proslov brata Dr. Cetiniča. Izvedena je scenska slika „Pod ma-glom", od Santiča. Po naredenju vlasti pristup na akademiju imali su samo članovi, a sokolima je zabranjen i korporativni polaznk na blagodarenje. • Sokolsko društvo u NovoJ Gradišči proslavilo je dan Ujedinje- na sa posvetom vežbaonice u joS nedovršenom domu, gdje se saku-pila velika masa svijeta, unatoč prijetnji neprijatelja sokolstva, koji su izdali čak posebne letke, pozivajuči gradanstvo da ne su-djeluje na prvodecembarskim pro slavama, te da oduzme Sokolski dom. Polaganje vijenca, koje se održava svake godine na spomeniku Blaženopočivšeg Kralja Pe tra i. moralo je izostati. Svečanu sjednicu je otvorio starješina, brat Gajski, podvukavši važnost sokolstva u ovom kraju i u ovo teško vtijeme. Slijedilo je nekoliko deklamacija, iza toga je tajnik brat prof. Kratki iznio historiju i raz vitak Jugoslovenske ideje Delegat Sokolske Zupe Zagreb, brat l.c-vaj, čestitao je postignuti uspjeh Svečana sjednica je završena klicanjem Kralju, Jugoslaviji i so kolstvu. Navečer je održana svečana a-k--demija pred dupkom punoru dvoranom, koja je nagradila bur nim pljeskom izvadače. Izvedeno je 10 gimnastičkih tačaka *>d sojih je najbolje uspjela ritmička tačka članica „Kumanovo", od D:. Mudriniča, uz recitaciju s. Jovan-ke Konjevič. Još su vrlo dobro od-\ježbali naraštajci „Šesticu", od Novakoviča, te naraštajke iz O-kućana ritmički sastav od brata Budimira. * Соколска чета у Великом Цр-иићу, друштво Пожаревац, одр-жало је после благодарења све-чану седницу, на којој је гово-рио брат Д. Миленковић, тај-ник. Пригодне песме рецитовао је брат Љ. Живковић, ђак. Пре-дат је пехар жупе Бесград по-беднику на наградном гађању, брату Д. Обрадовићу. После седнице npnpebeH je заједнич-ки ручак и народно весеље, ко-је је потрајало дуго у ноћ. На иницијативу брата Миленкови-ha сакупљани су прилози за по-страдале у Битољу. * Соколска чета Костајница, друштво Добој, жупа Тузла, одржало је свечану седницу, а на вече академију, у новој на-дограђеној учиниоцн. Предава-ње одржала је Надежда Баша-нин, следиле су три рецитације Подмлатка, ,;>Кивела Југосла-вија“ поз. слика од И. Митро-вића, извеле сестре Зора Осто-јић и Анђелка Митровића, и чланова Чете; Седам прутова, игроказ од И. Митровића; Гу-сларева песма, поз. слика, изве-ли бр. старешина Балзанин и сок. Подмладак, вежбе за 1941, извели чланови. Режисер с. Је-лена Б. Бањанин. Б. М. Бањанин • Соколско друштво у Бос. Ду-бици прославило је празник У-једињења свечаном Академијом. На академији је одржао говор старешина, Владимир Косовић, а бр. МисаљевиК Младен nptsđ-вање. Посјета је била одлична. На забави, у програму је уче-ствовао и наш соколеки гуслар, бр. Перко Мркајић, који је от-певао неколико нгродних песа-ма што је публика топлим апла узом наградила. * Соколско друштво у Српском Елемиру, присуствовало је бла-горадењу са члгнством и заста* вом. Свечаној седниии су поред чланова присуствовали и мно-ги граћани. Предавање о зна-чају првог децембра одржала је сестра Павловић, после чега је прочитао Посланицу Савеза тајник, брат Петров. Увече је одржана свечана Академија са врло великом посетом. Програм је био лепо изведен, а отворио ra старешина, Север Фелбаб, свештеник. Декламовао је 6pai Момчило Шандоров. и Поучки Стеван те сестра Мирјана Пет-канић. Наступиле су све кате-горије, побравши заслужени а-плауз. После програма настало је соколско и народно весеље. Успех је тим значајнији ако се има у виду да је управа дру-штва била суспендована због нерада и да је изванредна ro-дишња скупштина одржана 8 новембра, иа којој је изабрана једногласно стара управа. • Sokolsko društvo Pakrac Je proslavilo dan Ujedinjenja svečanom sednicom u Sokolskom domu, kojoj je prisustvovalo i mnoštvo gradana. Posle govora starešine. Dr. M Markoviča, izveden je oda-bran prigodnl program, koji je završen pevanjem „Oj, Sloveni". Drugi deo proslave održan je u selu Šeovlci, gde je obavljeno osvečenje spomen-česme, koju je Sokolsko društvo Pakrac podiglo, u okviru SPP. Tom prilikom govorili su sveštenik B. Bosanac i- starešina Dr. Markovič, koje su sr-dačno aklamirali brojni seljaci i gradani. Naveče je priredena svečana akademija, na kojoj je go-vorio brat prosvetar. Sve tačke izvedene su na zadovoljstvo broj-ne publike, a naročito alegorijska scena „Jedinstvo Slovena*, zašto ima najviše zasluga, načelnik, brat D. Reak. Program je nastavljen narodnim veseljem. A. Magovac. * Sokolsko društvo Đenović priredilo je svečanu akademiiu, koja le uspela iznad svakog očekivanja Maročito je podmladak oduševio. Na dan praznika članstvo je u punom broju krenulo, na čelu sa seoskom glazbom, na blagodarenje i u sokolanu, gdje je održana svečana sjednica, koju je otvorio starješina brat Gumzej, a koja je, zaključena sa oduševljenim manifestacijama Kralju i Jugoslaviji. * I Sokoli u Makarskoj proslavili ?u veliki dan svečano. Ni jedne godine do sada nije prisustvovalo toliko svijeta svečanoj akademiji. Predavanje o značenju dana odr žao je brat N. Novak, a ženski i muški naraštaj i djeca izveli su zanimljiv program, srdačno poz dravljeni. Napose je uspjela izvedba dvaju komada iz ratnih dana. „Velika duša" i „Oj, Sloveni", za-hvaljujuči brači Klariču i Novaku, kao i marnim naraštajkama. \ posebna hvala ide vrednoj načel nici, s. Crnčevič, koja je, u sarad-nji sa načelnikom, bratom Andri-jaševičem, učinila sve da program zadovolji. • Sokolsko društvo Karlovac proslavilo je na vrlo svečan način ro-dendan Jugoslavije. Svečanost je uveličao starješina SSS, brat Gangt, svojim prisustvom svečanoj akademiji, priredenoj u oči dana. Izveden je program, ko ii je bio vrlo raznolik, a brat Gangl je o-držao govor, koji je bio srdačno pozdravljen. Uspjeh je bio neoče-klvan. Priredbi su prisustvovali pored gradanstva i pretstavnici vojske. — Na sam praznik održana je svečana sjednica, prevodenje djece u naraštaj, naraštaja u članstvo i zavjet novih članova. Sta rješina društva, brat Dr. Variola Josip je toplo pozdravio nove članove. * Sokolsko društvo u Gradačcu priredilo je svečanu sednicu i vrlo uspelu akademiju, koja je bili posečena od brojnog gradanstva. Ono je srdačno pozdravilo izvo-denje biranog programa i manife-stovalo za narodne ideale. Uspr-kos svima protivnostima, Sokolsko društvo Gradačac radi i napreduje. * Sokolsko društvo u Gospiču održalo je svačanu akademiju, na kojoj su sve kategorije uzele u-češča, pokazavši odličan uspjeh u prostim vježbama i na spravama. Akademija je posječena od Strane gradanstva vrlo dobro. Na svečanoj sjednici je održao predavanje br. Draško Vidmarič, prof., ista-kavši ljubav Jugoslovena prema svojoj grudi i borbu našeg naro da za slobodu i jedinstvo. Sjednica je završena sa himnom „Oj, Sloveni" i klicanjem Kralju i Jugoslaviji. * Sokolsko društvo u Kastvu, p-o- slavilo je na najsvečaniji način Prvi decembar u svom Sokolskom domu, uz prisuče pretstavnika vojske i mjesnih vlasti, te lijepog broja mještana. * Sokolsko društvo Malinska, na otoku Krku, proslavilo je Dan Ujedinjenja. Brat prosvetar raz-ložio je značaj dana, a novopro-izvedeni članovi položili su sokolski zavet. Proslavi je prisustvovalo celokupno članstvo i lepi broj meštana. Na zgradama naših članova vijale su državne zastave. * Proslava praznika Narodnega ujedinjenja v Sokolskom društvu Celje matica je nudila tudi letos dokaz, da je sokolstvo v Celju čvrsto zasidrano. Slavnostna akademija na predvečer 30. novembra je s svojimi 14 točkami napolnila gledališče, da nekateri niso dobili niti prostora. Z uspehom smo zadovoljni. Dobro obiskan je bil tudi slavnostni zbor. Govor starešine, brata dr. Milka Hrašov-ca, je izazval nevdušeno pritrjevanje. Govoru sta sledili deklamaciji dveh naraščajnikov, zaobljuba članstva in razdelitev diplom. Ob zaključku se je pobiralo za društveni socialni sklad. * U Sokolskom društvu Bos. Pe-trovac je brat starešina, Gojko Rakič, održao prigodno predavanje, koga su prisutni popratili živim odobravanjem. Uveče bila je svečana akademija sa vrlo bira-nim programom. Prigodno predavanje održao je prosvetar, Ante Modrušan. Program je bio obilat, a sve tačke lepo i skladno izvedene. Na repertoaru bila su i dva krača pozorišna komada, koja je sa uspehom režirao brat Radman Ivo. Kako svečana sednica, tako i svečana akademija bile su odlično posečene. * Sokolska župa i društvo Bjelovar, priredili su u oči dana Ujedinjenja zajedničku proslavu, u pro-širenom domu, gde su se okupili brojni gradani, pravoslavno sve-čenstvo, sve Članstvo i pretstavnici naše vojske, na čelu sa komandantom vojnog okruga i koman dantom puka. Starešina župe br. dr. Mihailo Vukobratovič istakao je dužnost svih slojeva naroda da u ovim, vrlo ozbiljnim časovima po-ade na zajedničkom očuvanju teško stečene slobode i osudio one, koji žele da umanje ogromno značenje I decembra 1918 godine. Saveznu poslanicu pročitao je brat Cvijanovič, načelnik. Sestra Branka Sirovica i brat Slobodan Herakovič deklamovali su sa mnogo osečaja pesme Šantiča i Iliča ml., a pod vodstvom načelnice župe, sestre Smilje Bosanac, nastupile su naraštajke sa vežba-ma: »Iz naših krajeva« i »Mladost i pokret«. Sve tačke izvedene su uspešno, uz pratnju vojne muzike. Posle programa razvila se zabava. * Sokolska i nacionalna Boka Kotorska slavila je takoder svečano. Naročito je lepa bila proslava u Kotoru, gde su sokoli sa zasta-vom prisustvovali blagodarenjima u crkvama i svečanoj sednici, na kojoj je novo članstvo položilo zavet. Uveče je priredena nara-štajska akademija, sa odabranim programom, koju je organizovao nedavno osnovani »Omladinski ot-sek«. Poset je bio odličan kao i izvedba programa. * U dopunu izveštaja sa Akade* mije Sokolske župe Beograd, do- dajemo da se za uspelo režiranje, scenografiju i za scenski dekor ima zahvaliti Saveznom referentu gradevinsko-umetničkog otseka, bratu Savi Rajkoviču, akadem-skom slikaru, koji je povereni mu posao obavio na opšte zadovoljstvo. * Sokolsko društvo u Starom Sivcu priredilo je posle blagodarenja, kome su u svima crkvama prisu-stvćvali i sokoli, svečanu sednicu, koja je bila odlično posečena. U-veče je održana prigodna akademija, na kojoj su srdačno prim-Ijene od brojnih posetilaca sve ! tačke, a napose slika »Ujedinje-nje« i'prvi čin komada »Vojvoda Lune«, u izvedbi članova. Vredni naraštajci su predavali sokolske razglednice i knjižice »Veliko za-veštanje i »Reči Jovana Cvijiča«, i prodali nekoliko stotina komada. J. Količ, naraštajac. • , Sokolsko društvo Varaždin proslavilo je 1. decembra svečanom sjednicom, održanom u Oficir-skom domu, u prisutnosti velikog broja učesnika. Starješina brat V. Pongračič, otvorio je sjednicu govorom, u kojem je istaknuo sada-nje stanje i naglasio nepokolebi* vu vjernost sokolskim principima. Državnu himnu otsvirala je vojna muzika. U kratkom predavanju ukazao je brat V- Deduš, na značaj 1 decembra, te upozorio na zadatke sokolstva u sudbonosnoj sadašnjosti i budučnosti. Naraštajac, brat Rajič, deklamovao je vrlo lijepo pjesmu: »Zakletva Kralju«, od Dobrosava Jevdeviča, a tajnik, brat Zemljak, pročitao poslanicu SSKJ. 18 naraštajaca prevedeno je u članstvo i položilo zavjet. Po-razdijeljene su diplome vježbači-ma raznih kategorija za uspjehe postignute na župskim takmičenji* ma. Svečanost je završena sokolskom himnom »Oj Sloveni«. Na sjednici je bilo za 50% više učesnika nego 1. decembra 1939 god. (Svršetak u idučem broju) IZ SOKOLSKOG STUDENTSKOG SREDISTA Pozivaju se članovi Središta da dodu u što večem broju na sasta-nak u subotu, 14 o. m. u 19 ča-sova, koji če se održati u prosto-rijama Saveza SKJ, a na kome če brat Ljubomir Maksimovič, general u penziji, održati članovima predavanje po temi: „Iz mojih ratnih zabeležaka". Sl. Nič. ČITA |UĆ1 NOVINE... Saraievskj „Katoliiki tjednik" Se protivi političkom okupljanju Srba oko pravoslavne crkve i pri tom pita Srbe, šta bi oni kazali, kada bi, u ime Hrvata i Slovena-ca, kao > politički šefovi, nastupih biskupi i sveštenici? Zatim nado-daje: „Pravoslavlje je vjera. A svaka vjera, po naravi stvari, je ekspanzivna i ekskluzivna. Za inovjerce i drugoverce ona pretstavlja protivnika...“ Ne ulazimo u meritum, jer je naše mišljenje o učestvovanju kli-ra u politici, odavno poznato. Na-lazimo, medutim, da se ne bi moglo kazati, da u Ime Hrvata, a narodto u ime Slovenaca, kao po-litiiki faktor, ne nastupaju uop-šte sveštenici. A vrlo je karakteristično, da organ jedne nadbi-skupije tvrdi, da je svaka vjera, Po naravi stvari, ekskluzivna, I tfa za Inovjerce ona prestavlja protivnika. Zašto „po naravi stvari"? Ako ]e vjera od Boga, onda najvišu »narav stvari“ za veru prestavlja bog, sto u slučaju hrlščanstva, znači: Hrlstos I njegova nauka. A koga je to Hrlstos nazivao pro-tivnlkom, I prema kome je blo Ckskluzivan? џ .JJRVATSKl DNEVNIK" je po-čeo oštro da istupa protiv izves-nih rušilaikih pojava, što beleli-mo sa naročltim zadovoljstvom Ust trati, da policija pronađe do-konu gospodu i izdajnilke tlpove, ko]i po zagrebačkim zldovima šara ju lli naruluju da se šaraju nat-pisi, upereni protiv Banovine Hr vatske i protiv države. List tvrdi, đa je policija kod takovog posla ulovila i maloletnu decu, pa fak I prostitutke, koje su, izgleda dobile porudžbinu, da u noči pišu Provokatorske i Izdajničke nat-plse... * „NOVA TRIBUNA", koja izlazi U Šibeniku, objavljuje na uvod-nom- mestu članak, u kome se čudi, što su „posljednji krvavi do-gadaji u Rumuniji Izazvali i zgra-ianje u Izvjesnlm krugovima". Za iflovu Tribunu“ ti dogadaji „nisu oblčan kriminalni ispad“, jer „ru-'»unski narod, usprkos ranijeg 20-todišnjeg terora, zna što hoče, pa 4av stoji uz legi ju Arhandela Mi-hajla f njenog legendarnog Kapetana, I uz gotovo mistični legionarski pokret, kojl je potekao Iz taroda". Tom mističnom pokretu Primer koga treba slediti „Da zahvatimo i upotrijebimo sve djelotvorne snage slovačke narodne zajednice, izabrali smo za organizacijski temelj svog državnog života narodnosocija-listički sistem Sami i dragovolj-no, u uvjerenju, da nam ta j su-stav sa svake Strane najviše od-govara". * U prošlom broju smo navell pisanje sušačkog .Primor ja“, ko ji trati, da Hrvati „iščupaju iz srca svaku čovekoljubivost i slovensku širokogrudost, i da budu egoisti“ Sam sarajevski ,J(atolički tjed-nik“ ustao je protiv takvog nau-čanja, ali mu zato priskače u pomoč dubrovačka „DUBRAVAkoja poziva omladinu, da „čuva sv> ju sebičnosttvrdeči da su „p va Hrvata Iznad prava čoveka da su „Hrvati zaostali u postig 6u slobode, zato što su verovai prava čoveka i prava Slovena' Čovek ne bi rekao, da taj izlazi u najplcmenitijoj našoj roši, Dubrovn:ku, kad može zaboravi, da je samo onaj na. ko ji je svestan prava svakog i roda, u stanju da odbrani sv< slobodu; i da je čovekoljublv odlika, kojom su se ponosili narodi, a naš narod pogotovo. * Istom revnošču kojom je prt o^javljivala članke protiv sv egi što je dolai’lo Iz Francuske, za-grebačka ,Hrv. straia" objavljuje dana s članke o „vellkom, moralnem, nacionalnom, političkom i ekonomskom preporodu u Fran-cuskoj". U poslednjem od tih čla-naka dokazuje, da „ranija Fran-cuska vt?e n!je bila gospodar u svojo j kuči"; da su „strane nacije gospodovale u njenom m nlstar-stvu spoljnih poslova; i da je zemlja. bila puna stranara. k^ii su u njoj zaiovejali. Klerikalni list •’oće time da dokafe, da je dana s Franruska potpuni gospodar u -vojoj kuči. * 7a%rebačka „Hrv. strada" Ističe, - kao „primer za uglcdanje“, — da Savez slovačkih gospodarskjh -adrvga“ daje godišnje 200 h!lja-da slovačkih kruna. kao potroru, slovačkom kler’kalnom listu ,.Slovenska pravda Zagrebačke »Novosti« beleže, da su sva društva u Tuzli, bez obzira da li su srpska ili hrvatska. održala zajednički sastanak i na njemu donela vrlo značajnu re-zoluciju. U toj rezoluciji, koja je upućena ministru vojske i mornarice, se kaže: „Svaka stopa naše zemlje, od Triglava do Devdelije, od Subotice do Jadranskog mora, prestavlja biser kamen u našoj kraljevskoj kruni; i mi smo od-lučnl da branimo svaku stopu naše zemlje, sa najvećim po-žrtvovanjem i protiv svib na- padaja, ma sa koje strane do-lazlll". Ovu rezoluciju su potpisali Sokolska župa, Sokolsko društvo, društvo »Hrvatski dom«, Hrvat-sko prosvetno društvo Napredak, Narodna odbrana, Ratnička udru-ženja, Gajret i sva ostala, hrvatska i srpska društva, bez razlike. Primer Tuzle trebali bi da slede i ostati naši krajevi, a sokolstvo će biti sretno, ako bude svoj potpis moglo da dade na odluke ovakve sadržine, u društvu sa bilo kojim udruženjem, bez obzira, ko u njemu sedi, ili kojoj Stranci pripada. Pred odbranom otadžbi-ne prestaju sve razlike mišljenja. >A.-. J ЧлаисЈВО И yiij>а, ко!а врло успешно раде. У Детроиту је гајјаче дпу- . . .......--------------- штво ..Народни Дан“ чијим је *nlje bila dovoljna sama promje- НлСтоНњеч ирква Pa na na vrhu, vet Je tražio, da kriv-cl■ I svojim ilvotima potvrde, da se ono što je prošlo, neče vrati-tT. Prema „NovoJ Tribuni“ su, Pre sadašnjeg stanja „rumunskom državom upravljali svi, samo ne Rumuni. a njihove snage trošile su Se za sve, samo ne za Rumune"; što treba da znači, da sadašnjom I samo Rumuni. članak za-vršava ovim karakterističnim reči ma: »Mi sami moral! bi Imati ra-zumjevanja za napore jedne nacije koja se iznova rada i koja pri tom svom preporodu može da fini pogriješke. ali koje su tako sitne prema znaJaju nove budućnosti koje joj se stvara. A pri tome moramo biti svi.iesni, ma koliko to bilo surovo, da se prave i konstruktivne revolucije tnogu stvarati samo na novim osnovama j sa novim ludima" Zagrebačka „HRV. STRAŽ \“ citira članak rlrvačkog lista „GARDIST". koji kaže; ванииа, a коЈе води акцчј> и за градњу модерног лома. у коме би било места за свих 14 детро-итских друштава наших исеље-н'-ка Ове годипе просл^виће ДРУ-!”т»о нашиу исељеника „Свети Никола” у Вилмер-шнгу. 40 ro-дишњичу о"станка и Рада — Та-ко he и .iovuitbo ..Свети Ђорђе', из Ђолијата прославити своју 30-годишњииу. jyr словенска омла.шна У Фа-релу. Па. основ^ла је драматски клуб који ie недавно даг успе-ли комад „Гријех л>убави". У Хрвзтском дому. чије cv г>ро-сторије биле дупком пуне посе-тилаца. У Чикагу је прирећено прика-3!’ваље скиоптикпнских слика из Југо:лапије, у прквеиом д^"У иаших Слов-н^ца коме ie при-суствтвао велики бр^ј "ублике н бројни одличниии. vtehy о-стплим и епископ Ли^ри'**.^ к0-]и је одржао прнгодан говор IZ č.o.s. Članstvo u Č. O. S. je u pora-tu. U vremenu od 1 jula do 30 eptembra 1940 zabeležen je upis 2.236 članova. Najinteresantnije pri tome je, kako se u Č. O. S. 'irižljivo, tačno i ažurno vodi sta-i.'.tika, odnosno evidericija o kreganju flanstva. Sokolska župa u Brču takmiflla e prvi put sa češkim telovežbe-lim savezom u prostim granama Prosvetni odbor Č. O. Is. prire-lio je pozorišnu školu od tri dana na kojoj su predavali stručni profesori. Učestvovalo je 158 bra-i^e i sestara. Sve tri večeri bile su i uzorne pozorišne pretstave ’ tovremeno je bio radni zbor ”up?kih pozorišnih referenata, na '.tojem su doneseni važni zaključ--i zn uspešan pozorišni rad sokol-kih jedinica kako za odrasle tako i za omladinu. U vezi sa raznovrsnim ut^kmi-cama češkega sokolstva koje spadaju u okvir telesnih vežbi, !edan brat prosvetar Iznosi miljenje da i brača prosvetarl tre-■л da predu na utakmlce lz de-kruga njihovo* vaspltnog rada: tačnosti dolaženja na vežbe. u 'i'toći i pristoinosti odela za ve-binje, u čistoči i uredenju vežba-nice i sokolane, u što uspešnijem vršenju primljenih dužnosti; u 'rimrnju, čltanju I plačanju sokolskih llstova, u čistoči jezika, u 'epoti pevanja. u disciplinskim o "binarna, u ponašanju sokolskih pripadnika, u vršenju obaveza je-'inica jednih prema drugima i t. _ »A pošto se ceo svet tak-miči i bori, treba da i mi činimo -to!« — zaključuje sokolski pro ••''ir svoj apel. 4 O. C издала le тпи хиљдд? ри^еракз кшижииу ..Брига <а H' BO чланство”. ко|е су потпучо паспродате У штзмпи је аруго издање те књижиие од 2000 ^ри-мерака и већ се верује да he и тс бити малр. Ова кп>ижииа гретставља у!едно и јубиле! као -едесета свескз ..Збирке сокол-1 'ких предавања Ч. О. С". I М. V)ć. OTfМБИНИ О, света задужбино прадедова наших! Ти си исклесана од иер-мера, темељ Ти је од костију Твојих синова. а крв њихова бо-ји Твоје масивне зидиие. Кров Tboj изграђен је од наслагаиих мач^ва, а кубета су кодекција вепиких и светлих учова синова Твојих. Твоје зидиие украшеие су слг.кама наше прошлости, noje се светле као да су украшеие сјајним ореолом. Кроз крваву боју зндина Твојих назире се зе-лена трава, плава брда н плаво море а Тебе окружује сребрни ореол, дело Дебарског уметиика. Твој олтар је украшен вуборе-зом са сликама Његоша, Штрсс-ntajepa, Доситеја, Немањића, О-билиЛа и Карађорђа, Твоје чедо било је распето иа крсту, васкрсло је на Кајмакча-лаиу, а прсобразило се на Три-главу Из дубодолине реке Ле-жеве поникли су проповелници Твојих светих мисли, које се о* стварише кроз магличасти вео пушчаног праха. Док си ти rpahen, доме иаш, гГЕОжедни зверови нападаху Твоје неимаре, али их одбише пламени мачеви Твојих арханге* ла. Ови плау.епи мачеви очуваће Те и у будуће ако љута звер по-каже своје зубе. АРСЕНИЈЕ БУДОВАЛЧЕВ гимиазијалац Jlad i putike SaUatsUo# dcuštva u Splitu Pišu nam iz Splita: Praznik na-rodnog ujedinjenja smo ove go-dine proslavili svečano i sa većim uspehom, nego u poslednje vreme. Veliki proglas Sokolske župe Split, bio je izlepljen na svima javnim mestima i izazvao je interes u či-tavom gradanstvu, bez razlike stra-naka, Prilikom polaganja so-kolskog venca, na spomen-ploču nacionalistima, poginulim za vreme prošlog rata, došlo je do srda-čnih i miroljubivih manifestacija, a sokoli su ceo dan čuvali ploču, » Naveče su priredene ju-goslovenskoj vojsci velike manifestacije na Narodnom trgu. ^ ,m "Išu nam Iz Splita: Sa zanima-n se očeklvalo . otvaranje no-; stalnog kazališta u Splitu, e je usledilo, u prisustvu zva-lih prestavnika Banovine Hr-ke, pretsednika HSS i drugih turnih i političkih korporaci-Jugoslovenska javnost je ta-ler sa zadovoljstvom primila iavljanje stalnog kazališta, i tom se sedala, da je, kod pr-X osnivanja stalnog kazališta u itu, g. 1921, Blaženopočlvši alj Aleksandar, darovao split-.tom kazalištu skupocenu zave-su, na kojoj je bio izvezen zlatnl monogram, sa kraljevskom kru-nom. АУТОМОБИЛСКИ ТЕЧАЈЕВИ COK. ДРУШТВА БЕОГРАД— МАТИЦА У оквиру Народно-одбрамбе-ног рада, Соколско друштво Београд—Матииа отпочело је са одржавањем аутомобилских те-чајева, које посећују и чланови осталих београдских соколских друштава. Како је већ „Сокол-ски Гласник“ писао, први течај је успешно завршен и одмах настављен други, кога је поха-Нгло 30 сокола и 9 соколица из свих престоничких соколских је-диница. Овај течај трајао је читава два месеца, за које је време пређена теоријска и прак-тична обука, под стручним воћ-ством брата Раде Косовића, ма-јора. Учесници су посетили О-пленац, где је на гробу Краља Ујединитеља говорво брат Јо-сић. Течајевци he ускоро пола-гати испит пред војном коми-сијом, јер је ииљ ових течајева да се за иародну одбрану оспо-собе и она лица, која нису војни '*бвезници. према жељи кат"ли"ког (*веш-теника, затим конзул ДР- Цабрић и др. СОКОЛСКО ДРУШТВО БЕО-ГРАД—МАТИЦА ЗА ПОСТРА-ДАЛЕ У БИТОЉУ Соколско друштво Београд— Матииа приређУје у заједниаи ca београдским Жељезничким музичким друштвом, концерт с игранком, у корист породииа пострадалих у Битол>у. Прир-fi-6» he се одржати у суботу, 14 деиембра, увече, v 21 часова У соколском дому Делиградсха ул. бр. 27. Соколско друштво Београд — ^атичаме уверено. да he neia соколска и београдска јавнЈЛ Francuska mornarica Povodom glasova, da se na pre-govorima izmedu Nemačke i Francuske govorilo I o eventual-noj upotrebi francuske ratne flote, neki strani listovi daju ove pojedinostl o toj floti: Od dva-ju najnovijih francuskih bojnih brodova, »Jean Bart“ je bačen u more, ali nije dovršen; a ni „Richelieu" nije još stavljen u slu-?bu. „Strasburgi je teško ošte-čen prilikom borba u Oranu, a „Dunkergue* je bio torpediran, kad je hteo pobeči iz Orana. Od 5 bojnih brodova, od 22.000 tona, jedan je potopljen, jedan te-5ko oštečen, dva su u rukama Engleza, a jedan je u Aleksandriji. Od manjih jedinica, podmornica, razarača itd. nalazi se ->reko 200 u britanskim rukama. пгмоћи ту њеиу акииЈу, a .»но н;.:тоји, да та приредба заисга r ie достојна иил»а. CaeraB"b"n одличан и изабран програ«. DOG AĐ A JI KOD NAS I U SVETU U sredu je stigao u Beograd madžarski ministar spoljnih poslova, grof Čaki, u zvaničnu pose-tu, po pozivu jugoslovenske vlade. Grof Čaki je ostao u Beogradu dva dana, pa je tom prilikom bio pnmljen u audijenciju od NJ. Kr. Vis. Kneza Namesnika Pavla, i imao je duge razgovore sa me-rodavnim faktorima, a naročito sa pretsednikom naše vlade g. D. Cvetkovičem, sa potpretsednikom g. Dr. Mačekom i sa ministrom inostranih poslova, g. Cincar-Markovičem. Grof Čaki je bio u Beogradu dočekan veoma srdačno, a madžarska i jugoslovenska štampa posvetile su naročitu pažnju ovoj poseti, jednako kao i svi strani listovi. To je prva poseta ma-džarskog ministra spoljnih poslova Jugoslaviji i njen je smisao, prema pisanju naše štampe, u manifestaciji saradnje izmedu Beograda i Pešte, i obostranih napora da doprinesu očuvanju mira is Podunavlju i na Balkanu. štampa ističe, da neče doči do sklapanja nikakvog pakta, ili ugovora, več da prijateljska izmena misli, do koje je došlo, treba da posluži kao baza za razvoj sve jačih prijateljskih odnosa, izmedu dveju susednih zemalja, na svima po-dručjima. U jugoslovenskoj štam-pi se ističe, da je ova poseta, izmedu ostalog, i posledica vrlo to-plog govora regenta g. Hortija o prijateljstvu prema Jugoslaviji; i želje da se to prijateljstvo još više pojača. Operacije n Albaniji se nastav-ljaju Italijani saopštavaju da uspešno odbijaju grčke napade, a grčki izveštaji javljaju, da napre-duju na svim delovima fronta. Tokom poslednjih osam dana Grči su ušli u Argirokastro, Delvino i Premeti, a javljaju da su zauzeli važne visove u okolini Podgradeca i na severu.od Santi Karanta. * Poslednjih nekoliko dana došlo je do ponovne žive delatnosti na italljansko-britanskom frontu u Egiptu. Englezi javljaju, da su, prešavši 120 kilometara, izveli us-pešan napad na Italijane, pri čemu su zarobili više vojnika i rat-nog materijala. Englezi javljaju, da se operacije nastavljaju uspešno i da je to početak engleske ofenzive u Egiptu. U vočstvti italijanske vojske došlo je do oblmnih promena. Do- eadašnji, dugogodišnji šef itali-janskog generalnog štaba, maršal Badoljo, predao je ostavku i na njegovo mesto je postavljen general Hugo Cavallero. Došlo je do promena i u zapovedništvu italijanske flo^e, a predao je ostavku i dosadašnji guverner Dodekane-ia, koji je zamenjen novim. * Nemački napadi iz zraka na Englesku nastavljaju se, a pred tri dana je došlo do ogromne navale nemačkih avioha na London, u kojoj je učestvovalo oko 1000 nemačkih aparata. Nemci tvrde, da su bacili ogromnu količinu bombi j da je u Londonu došlo do velikih požara. Britanska avijaci-ja je bombardovala zapadne ne-mačke gradove, i luke na Atlant-skom okeanu. * Kancelar Raiha, g. Hitler, odr-žao je 10 decembra govor, pred velikim mnoštvom radnika, u Berlinu, u kome je izneo nemačke ratne ciljeve i podvukao, da če on odrediti čas, kada če doči do odlučujuče borbe. Kazao je, da Nemačka neče biti potučena, ni vremenom, ni oružjem ni privred-no; da je Nemačka spremna za svaku eventualnost i da reč kapitulacija rte postoji u njegovom rečniku. * Čitava štampa konstatuje, da je usledilo smirenje na Balkana. Bu-garsk» štampa ističe želju, da se prodube prijateljski odnosi sa balkanskim narodima, a naročito sa Jugoslavijom. Primečuju se ta-kođer sve bolji odnosi izmedu Bu-garsl^e i Turske, a prema poslednjim vestima trebalo bi da dode do sastanka izmedu bugarskog i turskog ministra spoljnih poslova. Švajcarska štampa se u poslednje vreme mnogo zanima položajem zaračenih strana na Sredo-zemnom moru i njihovim namerama. „Journal de Geneve“ piše, da važnost englesko-grčke saradnje u Sredozemnom moru daleko prevazilazi značaj lokalnog suko-ba. Za Engleze je Sredozemno more od ogromne važnosti i ta saradn.ia pretstavlja uvod u bor-bu za veliki imperijalni put, koji veže britansko carstvo sa bogatim krajevima Istoka. Zbog toga je verovatno, da če Engleska kušati da na tom području prede iz de-fanzive u napad. Po svemu i zgleda, da če skori meseci dovesti do bržeg tempa operacija na tom području. — „Neue Ziiricher Zei-tung" piše, da je cilj engleske strategije na Mediteranu, da dokaže, da je gospodstvo na moru zavisno jedino od ratnih brodova, velikih i malih, bez razlike, te da protivničke sile ne mogu da svla-daju tu nadmoč drugim i nepredvidenim sredstvima, več jedino bojnim brodovima i njihovim bazama. Zbog toga Engleska polaže veliku važnost na dobijanje grč-kih baza u Sredozemnom moru. — „Dai!y Telegraph" piše, da je značenje Sredozemnog mora za Englesku u poslednje vreme postalo još veče. Do sada je ono pretstavljalo samo prometni put; a danas ono pretstavlja tvrdavu i bojište, na kome se brani pristup Egiptu i izvorima nafte, pristup bliskom Istoku, Suezu, Turskoj Itd. * Prema vestima Iz Vašingtona, imer’čka vlada je odlučlla da u-brza Izgradnju novih ratnih brodova, tako da če se svakog dana moči bacati u more po jedan novi ratni brod, veči ili manji. Prema ovom programu, biče smanjen rok za izgradnju velike bojne kr-starice na sirnih 30 meseci; a rok za izradu razarrča na sama 3 meseca. U Filadelfiji se izgraduju tolemi dokovi, na kojima če se moči graditi lade od 60 hiljada tona. Rajter javlja, da če ame-rička vlada pristupiti povečanju svih fabrika ratnog materijala. kako bi mogla zadovoljiti porudž-'inama Velike Britanije. Britanski finansijski stručnjaci, koji se na-laze u Americi izjavljuju. da su potpuno zadovoljni američkim pripremama za naoružanje. Tvrdi se, da su utvrdeni naročiti tipovi .letečih tvrdava11, koji če se iz-radivati u serijama, ne samo za Ameriku, več i za Englesku. Fordove tvornice izraduju nov tip vojnih automobila, oboružanih strojnim puškama. Kao prva na- rudžba, izraduje se 8500 takvnh automobila. * List »Regime Fascista« objav-Ijuje članak Roberta Farinači, koji napada vatikanski radio, zbog njegovog stava protiv Nemačke. Farinači kaže: „Vatikanski radio, verujuči čvrsto londonskom radiu, smatra da če Velika Britanija po-bediti, pa opominje francuske katolike, zašto su prihvatili poziv maršala Petena da saraduju sa Nemcima". Farinači optužuje fran-cuski kler, da sarađuje sa Jevre-jima i masonima, i da su zato protivnici Italije. * Agencija „Tass" javlja, da je Sovjetska vlada odgovorila japan-skoj vladi, da prima na znanje njeno saopštenje o sklapanju pak ta sa vladom u Nankingu, ali da ona neče promeniti svoju politiku prema kineskoj vladi Čang Kaj Šeka. Naknadno se doznaje, da je sovjetski komesar izjavio ja-panskom poslaniku, da če i nadalje ostati u prijateljskim odnosi-ma sa nacionalnom vladom Kine. Гласови штзмпе Загребачки „Обзор“ објављу-је, у броју од 7 децембра чла-нак, у коме истиче, да „људи који посете Београд и Србију, истичу дубоко родољубље и одлучност српског свијета“, те да „Срби јасно виде, да су ин-тереси Југославије везани са до-бро схваћеним њиховим интере-сима“. Лист з^тим каже, да „и Хрвати ђрема вани треба да сто-је одлучно, раме уз раме са Србима и Словенцима". „То је пут који наи ie одређен нашим пол:жајем, као народа, н реалком оцјеном прилг.ка, у ко-j’.ma живимо, Мсромо ниезбј жи-во згкључити да су нам неопхо. дпо потрсбке нвродна слога и чврста псвгзаност изродних ре дова; re да у држгвној заједни-ци са Србима и Слсвенцнма, мо-жеио најуспјсшније сачувпти цјс ловитост хрватских земаља и пребродити све тешке часове, noje проживљује свијет." Уџбеник за самсуке Како смо већ јавили, Савез Сокола К.Ј. појачао је акцију за ширеше писмености у нашем народу. У ту сврху издао је Просветни одбор Савеза Соко-ла, ових дана, практични уџбе-ник за самоуке, „Човек се учи до самрти". То је врло згодна књижица, џепног формата, у ко-јој се, на 32 стране, налази све што је потребно аналфабети, да за кратко време научи читати, јер књижицу може увек носити уза се, и за време одмора, јела, на путу, из н>е учити. Просвет-ни одбор издао је упутство за поступак са кљижицом, које се шаље уз уџбеник. Погребно је да све соколске јединице на време набаве потре-бан број ових уџбеника, јер ће, судећи по иктрресу за њега, пр-ва наклада бити убрзо разграб-љена. Садржииа соколских листова „СОКОЛСКИ ВЕСНИК" Примили смо двоброј 4—5 ли-ста за соколско васпитање деце и нараштаја, кога издаје у Сремској Митровици, брат Ди-митрије Рашић, са обимним са-држајем у прози и песми. Увод-ни чланак „Мисли соколског на-раштаја на 1 децембар“, напи-сао је брат А. Тадић, из Бео-грсда. И у овом броју штампана су дирљива писма деце из Срем-ске Митровице, брату Jb. Мак-симовићу, генералу у пензији, као и његов одговор. Лист та-кође јавља, да су брата Макси- мовића за почасног грађанина избрали поред Дивоша и општи-ие Рача, Вишњићево, Шуљам, Манђелос, Лежимир, Јарак и Кузмин. У овом броју изашао је кратки игроказ „Стара и Но-ва година“ од И. Митровића, као и више дечијих радова. Лист излази месечно у Сремској Ми* тровици. Nemačko škol-stvo u Banovini Hrvatskoj Mesečni obaveštajni bulletin »Croatia«, javlja: Do konca 1939. bilo je u banovini Hrvatskoj 58 odjeljenja s njemačkim nastavnim jezikom u osnovnim školama. Ban-skom naredbom, od 11. srpnja ove godine, omogučeno je njemačkoj narodnoj skupini u Hrvatskoj, da potpuno zaštiti svoj materinski jezik u školi, te je otvoreno 16 novih odjeljenja, s njemačkim nastavnim jezikom. U banovini Hrvatskoj postoji danas 94 odjeljenja sa njemačkim nastavnim jezikom u osnovnim školama. U ovim odeljenjima podučava 94 u-čitelja 3.397 učenika. Osim toga postoje u banovini Hrvatskoj dječji vrt za njemačku djecu, sa 38 djece i jednom učiteljskom šilom, jedna gradanska škola sa 84 učenika i 15 učiteljskih sila, te jedna privatna njemačka realna gimnazija, sa 84 učenika i 17 učiteljskih sila. Njemačka evangelička opčina u banovini Hrvatskoj uzdržaje ta-koder nekoliko škola. Banskoj Vlasti predane su molbe za otva-ranje daljnih odjeljenja sa njemačkim nastavnim jezikom. ЏШШШШЕ1Ш1П£За -------------- SOKOLSKA STEDNA I KREDI"" NA ZADRUGA U SPLITU STANJE NA 30 NOVEMBRA 1940 Aktiva: Blagajna: primila dinara 1,038.296.25, izdala 1,011.040.31. stanje 27.255.94. — Zajmovi zadru-garima: izdano 513.745, povraceno 240.579, stanje 273.166 — Tekuči računi: novčani zavodi: položeno 448.771.50, dignuto 380.767.51, sta nje 106.287. — Tiskanice: 4.118.75. Inventar: 230. — Poslovni udjeli kod revizijskog saveza. 1.000. — Trošlcovi: 3.251.26. — Skupa aktiva: 483.312.94.—. Pasiva: Ulošci na štednju: ulo-ženo 729.111.50, dignuto 345.053.56. stanje 384.057.94. — Sitna štednja: 3.654. — Privremeni računi: 29.616. — Dohotci: 23.070. — Poslovni udjeli zadrugara: 35.175. — Rezervni fond: 5.120. — Socijalni fond: 1.560. — Prosvjetni fond: 1.060 — Ukupno pasiva: 433.312.94. - Ukupni promet: 5,077.37664, novčani promet 2,052.005.56. — Zadruga ima 331 člana sa 1.403 poslovnih udjela po 25 dinara. ТРАЖИТЕ БЕСПЛАТАН ЦЕНОВНИК БЕОГРАД КРАЉА МИЛАНА 9 ТЕЛ.20-333 5—st ЧИСОВНИЧ1*? И ЈУВЕЛИР M. МИТР0ВИЋ Теразије 22 (до Москве) има швајцарских часовника ва руку и џеп, глатног на-кнта, кристала, сре-бра, пехара иплакета Bpatin и сестрама попуст Цене врло солидне. Стручан ргд Тражите цеие за израду .клиноца n значака I________________<3-st) Šaljite pretplatu za „Sokolski Glasnik4* Библиотека за народ C'fj-C'C'lC&' ~~~ Досад изишле свеске: 1. Велико завештање (мисли Краља Ујединитеља) 2. Речи Јована Цвијића Р Врииреми: 3. Фрањо Рачки — највећи Југо-словен 1ХХ века 4—5. Григорије Петров —апостол стваралаштва. Добива се код: Сс&сш сокала Краље&ине Izdaje Savez S'iknla Kr Jugoslavije чгћ M Smiljnnič, Alekse Nenadovima 6^ — Ureduie red .„mi ....-i iPictsednik Dr Vlad Belajčič) — Cdjrovorui urednik Niko Bartulovič, Prestolonaslednik tr^.— Štampaiija »Luč«, Mitrovič i Lazarevič — Beoijiad, Kraljice Natalije ulica broj 100. Tel. 21-722.