Izlazi mjesečno.
Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano.
Oglasi po cjeniku.
Pretplata za čitavu 1930. godinu 30 Dinara.





Iz naše uprave.
Današnjem broju našeg lista pri-leži cirkular tvornice Braća Nedela iz Slavonske Požege. Umoljavamo sve čitaoce, da cirkular pregledaju te da se u slučaju potrebe obrate ovoj solidnoj tvornici. Kako smo već u prošlom broju podudarili, nikako nije ispod časti prodavati robu, koju ne proizvadjanto sami, nego treba ići za tim, da mušterije budu zadovoljne i da radnja donosi zaradu. Mnogi početnik danas nije u stanju da si nabavi strojeve, koji su potrebni za ko-basičarstvo. Svi ovi mogli bi da dobavljaju kobasičarske proizvode kod ove tvornice, čime bi stekli mnogu mušteriju, budući da je u današnje doba tražnja kobasičarskih proizvoda svuda velika.
*	i
Našim dopisivačima iz raznih krajeva najljepše -zahvaljujemo za dosadašnje izveštaje i savjete te ih umoljavamo, da nam i u budućnosti javljaju svaki važni dogadjaj i sve svoje želje u pogledu našeg lista kao i želje svojih staleških drugova. Sve ove želje uvjek ćemo rado uzimati u obzir. Uz to želimo, da nam se javljaju svi slučajevi neprimanja lista i to iz razloga, jer smo od prošlog broja primili natrag nekoliko primjeraka s oznakom pošte:	Ne prima,
što nas veoma čudi, jer smo taj broj Poslali isključivo samo mesarima, koji su nam pretplatu već uplatili.
Uz stručno dopisivanje želimo, da nam se javljaju i svi smrtni slučaje- j vi u mesarskom staležu, nesreće, ko- i te se naročito kod mesara često pu- i ta dešavaju, dogadjaje sa raznih sajmišta, klaonica itd„ cijene mesa i mes- : oih proizvoda, cijene stoke i promet na raznim sajmištima i druge za mesare in kohasičare interesantne vije- i sti.	j
Svaki ćemo dopis rado priopćiti j I1 našem listu, a prirodno ćemo kad i 1 kad koješta crtati radi zakona o ti- ] sku. Smatramo da nikome neće biti | teško barem svaka 2 mjeseca napi- i sati nekoliko redaka za naš list. Kada \ će svaki mesar osjećati potrebu za dopisivanje u svoj stručni list, onda ćemo moći kazati, da »Mesarski list« Pišu mesarski i kobasičarski obrtnici mesare i kobasičare.	i
dine 1931., budući da je do sada tek oko 1600 pretplatnika s uplaćenom pretplatom za godinu 1930. Kako se iz toga može da vidi, mora broj pretplatnika za godinu 1930 da se umnoži još najmanje za 100 %, da će biti ispunjeni uslovi iz našeg raspisa nagrada. Kako bi se ovo pospješilo, neka svaki onaj, koji je pretplatu već uplatio, nagovori i svoje drugove, koji to nisu još učinili, neka odmah pošalju ona 30 dinara te time dobiju pravo učestvovanja kod vučenja onih lijepili nagrada. Poštansku čekovnu uplatnicu naše uprave priložili smo 5. broju prvog godišnjaka te mora svaki da je ima, ako pretplatu nije još doznačio.
Svim mesarskim i kobasičarskim udruženjima obraćamo se sa molbom, da po najboljoj mogućnosti pre-poručaju naš list svojim članovima te nam na taj način pomognu proširiti »Mesarski list« u sve krajeve naše države. Ujedno umoljavamo sva mesarska i kobasičarska udruženja, da nam što prije pripošalju adrese svih svojih članova, da ćemo moći poslati jedno izdanje našeg lista svakom mesarskom i kobasičarskom obrtniku na upogled.
Dalje slobodni smo obratiti se ovim svima mesarskim udruženjima s molbom, da nam jave, dali bi htelo svako udruženje da prilikom svojih skupova ili prilikom inkasiranja svoje članarine inkasira i pretplatu za naš list, tako da će svaki njegov član ujedno biti i pretplatnik »Mesarskog lista«. Jedino na taj način ćemo naime ojačiti naš list u tolikoj mjeri, da će on biti u stanju sa uspjehom zastupati interese mesarskog staleža- Za ovu ćemo susretljivost prepustiti svakom udruženju 15 % od inkasirane pretplate, a pored toga nadoknadit ćemo i sve troškove oko ovog posla. Nadamo se, da će svako mesarsko i kobasičarske udruženje na jednoj od prvih narednih sjednica odlučiti. da svaki njegov član ujedno mora da bude i pretplatnik »Mesarskog lista«. Svako udruženje neka nam izvoli javiti svoju odluku u toj stvari.
*
n- ^dčeli snl0 sa redovitim mjeseč-šali ,Zllavaniem našeg lista. Redovito koi' 0 list samo onim mesarima, tvrl Su ve<^	Pretplatu, a če-
jtRodišnje izdanje šaljemo svakom kn vlakom i kobasičarskom obrtni-ojj’.c'la nam je adresa poznata, bez drwlra~ na to' dali nam je pretplatu tfo^čio ili nije. Četvrtgodišnje iz-stoji 10— dinara godišnje, a hett*0 roiesečno 30,— dinara. Ako ^edo dakle želi, da mu se list šalje dobnVn°’■on(te neka upotrebi svoje-niCll ^ oriposlatu mu čekovnu uplat-Hos., ,nani doznači pretplatu u iz-°Sv, °d 30,- dinara. skott3; r?zn.a pitanja glede februar-sko i',aiP3 javljamo, da februar-DrOniildan*e nde izašlo poradi neki vi- li k3 u .našeni uredništvu i upravo vio, ,uće. ćemo list izdavati re-t,oknaH'?,3-esečno' a izostali broj na-fesaiml-61?? Jednim posebnim ve-l<.e^ 'I' jesenskim sezonskim
*
D,"etnh.fra.z”a Pitanja, kojima se naši sta eiorf11 c obraćaju upravi našeg li-da, ia„i-e vuoenja raspisanih nagra-iatno	da će se vućenje vjero-
oci izvršiti tek početkom go-
Mesari, koji rade medju muslimanskim stanovništvom naše žemlje, obraćaju se našoj upravi brojnim pitanjima, gdje bi bilo moguće stalno dobavljati prvovrsni čisti loj uz primjerenu cijenu. Budući da su ova pitanja iz dana u dan brojnija, stupili smo u vezu s najboljim ovdašnjim mesarima, koji za loj nemaju potrošnje te smo s njima ugovorili, da će svakom našem pretplatniku, odnosno onom, koji će se na nje obratiti putem našeg lista, priposlati svaku željenu količinu prvovrsnog sirovog lojaj to uz slijedeće franko cijene: Pošiljke od 10 do 19 kg poštanskim pouzećem uz cijenu dinara 14 po kilogramu, pošiljke od 20 do 60 kilograma željezničkim pouzećem uz cijenu dinara 13 po kilogramu franko stanica opredeljenja, a pošiljke od preko 100 kilograma uz cijenu dinara 12 franko stanica opredeljenja.
Svaki mesar iz muslimanskog grada ili sela u našoj državi neka se dakle u slučaju potrebe obrati našoj upravi, koja će mu u najkraće vreme putem jednog ljubljanskog mesara priposlati željeni loj. Oni mesari, koji bi htjeli da im se loj šalje redovito svaki tjedan ili svaki mjesec, neka nam pošalju trajnu naručbu, našto
ćemo odmah početi sa dobavom one količine loja, koja će biti na iiaručbe-nici naznačena. Uprava našeg lista daje potpunu garanciju u svakom pogledu za onaj loj, koji će biti pripo-slasi njezinom intervencijom.
1 Važnost kalkulacije.
Kalkulacija je računanje. Velike poslovne kuće, tvornice i uprave imaju svoje biroje za kalkulaciju, ko-; je vode kalkulatori ili računovodje, budući da su već davno prije, nego naš mesarski stalež, sva ova pred-uzeća došla do uverenja, da bez točne kalkulacijp napredak nije moguć.
Za naš mesarski stalež mora isto tako kao i za svaki drugi obrt da se kaže, da je zarada moguća jedino onda, ako se kalkulira, dakle da saj mim naplaćivanjem ne zaradimo još ništa i da ne prodajemo radi prodaje, nego radi zarade.
Prva je dakle dužnost svakog mesara, da postavi na čelo svoje radnje tečnu kalkulaciju.
Kalkulacija mora da se kao crvena nit vuče kroz sve poslove modernog mesarskog i kobasičarskog obrtnika. imao on malu ili veliku radnju. Kalkulacija mora da je duša poslovnog života svake radnje i to u klao-j nici, mesnici, kuhinji i hladionici, i Tehničko kao i trgovačko osoblje 1 mora da zna, da ništa ne smije da se Izvrši bez točnog računa. Svaka po-i jedina vrst kobasica ili druge suho-i mesnate robe mora da se proizvodi i na osnovu najtočnije kalkulacije. Ta-! ko isto treba i da se za svaku vrst j mesa u mesnici s vremena na vreme ! izvrše kalkulacije za probu, a naro-S čito u pogledu kosti, što se davaju i za privagu. Nikako ne smije mesar ! da se zadovoljava sa jednostrukim preračunavanjem, nego treba više : puta da izračunava cijenu pojedinih i komada. Rezultat kalkulacije u toh-š ko će svaki puta biti različan, u ko-j liko su vrst. pasmina, starost i na-‘ čin hranjenja zaklane životinje bili j različni.
Svagdje mora da ima mogućnosti : za pisanje: U mjesnici blok za noti-i ranje, a u radionici tabla i kreda uy-! jek mora da stoje na raspolaganje, kako bi uvjek bilo omogućeno brzo proračunanje. Dalje mora u radionici : da se nalazi dobra decimalna vaga i dobra stolna vaga; prva za mjerenje četvrtina, polovina, većih količina kobasica ili druge robe, a druga za sitnu kalkulaciju i za mjerenje mirodija rtd. Nažalost više puta ovih važnih predmeta u radnji nema, te je na taj način svaka kalkulacija već unapred onemogućena.
Druga je dakle dužnost svakog mesarskog ili kobasičarskog obrtnika, da vodi računa i o tome, da kod svakog posla bude moguće izvršiti kalkulaciju.
Strogost majstora u tom pogledu dejstvuje vrlo nastavno na njegovo osoblje. Ono potsavjesno navikne na red i savjestan rad i nije samo da od toga ima koristi poslodavac, nego će se kasnije prodavačice, pomoćnici i naučnici sa zahvalnošću sjećati svojeg dobrog poslodavca.
Prethodni uslov pravilne kalkulacije naravno je, da mesar ume dobro da računa, što kod sadašnjeg stanja školske naobrazbe i obavezat-nog posjećanja zanatskih škola gotovo svagdje mora da bude slučaj.
Na koji se način zapravo kalkulira ?
Kratki odgovor na ovo važno pitanje glasi: Na taj način, da se prvo nadje osnovna cijena, a onda na
osnovu raznih odgovarajućih umno-ženja prodavna cijena.
Vodeća misao svakog mesara i kobasičara dakle mora da bude: Za svaki komadić mesa, bio on odredjen za prodaju ili za preradbu, ustanoviti ' prema mjesnim i poslovnim prilika-; ma osnovnu cijenu. Tek onda naime i bit će ■ moguće na osnovu raznih umnoženja naći prodavnu cijenu, koja će omogućiti snašanje svih poslovnih i gazdinskih nedaća i eventualno donositi i neki izvjesni čisti dobitak.
Nikako ne smije, da se pri kalkulaciji uzima kao osnovna cijena ona I cijena, koju smo platili za kilogram I mrtve težine, na taj bismo naime na-! čin došli do nepravilnih zaključaka.
: Ako na primjer platimo jedno tele 16.— dinara po kilogramu mrtve te-: zine, to naravno ne pretstavlja sva-’ ki komad na ovom teletu vrijednost od 16 dinara po kilogramu, nego će : po sebi umevno jedna butina bez ko-1 sti imati drugčiju vrijednost, nego re-I cimo vrat; odgovarajuće tomu treba ■ ustanoviti i osnovnu cijenu.
Kada bude osnovna cijena ustanovljena, onda treba na osnovu primjerenih umnoženja naći prodavnu : cijenu.
Pri utemeljenju nove radnje tre-" ba ovdje postupati vrlo oprezno, budući da poslovne nedaće nisu točno poznate, te one treba da se uzimaju u obzir jedino prema približnoj pro-i cjeni. Gotovo jednako treba postupati u onim radnjama, koje nemaju knjigovodstva-
Iz gornjeg može da se razvidi, da je vodjenje knjiga potrebno i najmanjim radnjama, budući da je samo i na osnovu točnih zabilježba moguće j ustanoviti godišnje poslovne nedaće, j Pa i kod eventualnih žalbi protiv od-| mjere poreza često puta će biti knji-: ge od velike koristi. Za kalkulaciju nije dovoljno, da se zabilježe samo ; svi prihodi, nego treba zabilježiti i i svaki izdatak.
U svakoj radnji treba netko da ; bude povjeren izdavanjem novca.
Gdje se živi preko mjere, koju do-I zvoljavaju prilike, tamo će sigurno i od toga više ili manje stradati rad-| nja.^
Svatko mora da ima u vidu, da je j kalkulacija danas najvažniji posao u I obrtu i da bez nje danas napredak j nije moguć. Naše zvanje prinudjava nas k teškome radu. radi čega mo-: ralo bi zapravo da bude svakodnevno pola sata za kalkulaciju nekakva oduška svakom majstoru.
Pri ovom će se poslu naši čitaoci moći dobro služiti našim naputcima, koje ćemo počevši sa idućim brojem donositi u našem listu.
Izložbeni prozor.
Privlačiti! — Ovo je svrha izložbenom prozoru. A koga treba da privlači i na koji način? Odgovor glasi: Izložbeni prozor mora da privlači svojom dekoracijom potrošača za onu robu, koju radnja prodaje.
Dekoracija izložbenog prozora ima da utjiče na mušteriju. Izložbeni prozor treba da mušteriju sjeti na potrebu ili da joj olakša izbor te ju dovede do kupnje. Vlasnik radnje dakle stoji pred zadatkom, da se po mogućnosti točno upozna sa zahtjevima mušterija, da namještava u izloge odgovarajuću robu i da kakvoću i cijenu — naravno u koliko je to moguće — postavlja mjesnim prilikama odgovarajuće. Jedino, ako se sve ovo uzima u obzir, može radnja da se nada uspjehu. Dekoracija izložbenog prozora bit će dakle ude-šena prema sposobnostima svake po-
jediive radnje, prema zahtjevima mušterija, ulici, okolini i kraju, u kome radnja radi.
Mesari u provincijalnim gradovima sa susjednim mušterijama iz krugova činovnika treba da računaju sa posve drugčijim prilikama kao njihovi drugovi u velemestima, gdje ima velika industrija. Prve radnje prodavaju većinom meso, dok one druge prodavaju ponajviše suhomesnatu robu. Dalje ima na primjer ovaj mesar na raspolaganje dva malena prozora, dok onaj drugi jedan veliki izlog- Istom postoje velike razlike izmedju poslova jedne i druge radnje, što opet sa svoje strane utiče na dekoraciju izloga.
Parola svakog mesara mora da je svrsi služeča oprema izložbenog prozora. U prvome redu mora da obraća pažnju izlozima mesa i suhomesnate robe za svakodnevnu upotrebu. Izlog treba da tako rekuć odgovara na pitanja, koja mušterija ili onaj. koji će tek postati mušterija, nije još ni stavila i koja postoje tek u podsavjesti. Pasantima neka izložbeni. prozor privikava, da stanu te si ogledaju izbor, kvalitet i cijene. Uz-budjati dakle treba želje te ih postepeno tako pojačavati, da stalno prilaze nove mušterije.
Moderni izložbeni prozor izgleda drugčije, nego stari. Moderni prozor treba da je u tehniki privlačenja na visini; on mora mušteriji da savjetuje i koristi. Ovaj moderni zahtjev domačica na kraju krajeva donosi korist samoj radnji. Svaki pojedini mesar ima u tom smjeru još muogo-šta da ispopuni. Na koje će načine to najlakše može učiniti kazat će mu nova mesarska stručna knjiga; »Schau-fenster-Dekorationen fiir das Flei-schergevverbe«, koju je izdala »All-gemeine Fleischerzeitung« u Berlinu.
Ova je knjiga savjetnik i pomoćnik svakom mesaru i kobasičaru za uspješnu dekoraciju izložbenog prozora. Neiskusnim pokazuje puteve, a već posvećenim ovom poslu pruža mnoštvo novih domisli- Ova je knjiga nastala iz prakse za praksu te sadržale 40 dekoriranih izložbenih prozora u naravnim bojama mesa i mesnih proizvoda. Ovih 40 slika čine jezgro knjige. U modernom offset-tisku tiskane slike pokazuju u naravnim bojama meso i mesne proizvode, a svakoj slici pridodano je točno uputstvo za uredjenje izloga prema slikanom uzorku. Ovih 40 slika siste-
matski prikazuje sve u toku jedne godine potrebne dekoracijske mogućnosti izložbenog prozora za mesarsku radnju te uzimaju u obzir i tobožnje normalne tjedne dane kao i razne glavne blagdane i druge naročite prilike za potrebe sela kao i grada. Uz to uzelo se u obzir, da se mesari većinom bave i sa kobasi-čarstvom i da neki ima na raspolaganje jedan a drugi- dva prozora, zbog čega nastaje potreba, da knjiga donosi i kombinacije mesnate i suhomesnate robe. Knjiga donosi dakle prozore samo za meso i samo za suhomesnatu robu, a uz to i kombinirane izloge od mesnate i suhomesnate robe. Za sve izloge glavna je misao: roba treba da je izložena valjano, cilj je naime izlaganju dizanje prometa.
Svaka slika ima točno objašnjenje, a tekstni dio knjige donosi i slijedeće rasprave:
1.	Izložbeni prozor je posjetnica.
2.	Posvjet izložbenog prozora.
3.	Pomoćna sredstva za dekoraciju-
4.	Zamrzavanje prozora.
Ko će pažljivo pročitati ovu krasnu knjigu, kojoj u mesarskoj stručnoj literaturi cijeloga svijeta nema jednake, taj neće u buduće više imati teških briga, kako bi valjano dekorirao svoj prozor; praktični naputci za dekoriranje tako su mnogobrojni, da više godina neće nestati novih ideja. Dekoriranje po uzorcima, koji su u knjizi, bit će veselje za majstora, pomoćnike i prodavačice.
Kratak pregled izložbenih prozora, koje sadržaje knjiga, pokazat će našim čitaocima, kako veliki izbor najljepših dekoracija pruža knjiga svakom mesarskom i kobasičarskom obrtniku. Slike prikazuju 3 izloga mesnate robe za svakodnevnu upotrebu, 3 izloga suhomesnate robe za svakodnevnu upotrebu, 3 kombinirale izloge mesnate i suhomesnate robe za svakodnevnu upotrebu. Dalje prikazuju slike izloge najraznovrsnijih mesnih proizvoda u bogatom izboru, svega 13 prozora. A za blagdane prikazuju slike: 3 izloga za Uskrs,'3 izloga za Duhove. 5 izloga za Božić, 1 za ‘Novu godinu i 6 izloga za razne druge prilike.
Ova se knjiga dobija kod uprave našeg lista uz cijenu Din 440 franko, a razašilja se samo pouzećem cijelog iznosa.
upisa u udruženje treba naučnik stalno da ima na umu. Onda će mu naučno doba proći brzo i učenje biti lako, a on će postati valjan mesarski i kobasičarski pomoćnik.
Dužnosti i vladanje:
Čestitost.
Mladi prijatelju! Čuvaj svoju savjest uvjek čistu, nepoštenje nikad ne smije da ti je okalja. Ovakva mrlja ni s vremenom ne može da se zaboravi, zbog čega čuvaj se prve gri-ješke. Od onog dana, od kojeg naučnik ima svoj vlastiti novac, treba da navikne svaki prihod i svaki izdatak zabilježiti u malenu knjižicu i da počne štediti iako možda samo dinar po dinar. Pri vodjenju svoje malene knjige treba naučnik da je čestit i istinoljubiv prama sebi. Naročito treba obraćati pažnju tome. da ne srnje-ša vlastiti novac s onim, koji je moguće inkasirao od mušterija, kojima je dostavio meso na dom. Tudji novac odmah treba predati dalje.
Medjutim ne smije čovjek da bude savjestan i čestit jedino sam, ne-; go treba da gleda i na to, da i u nje-‘ govoj okolini nema nijednog nepošte-! nog suradnika. Nitko, pa bio ko god j bio, ne smije da te zavede ni u naj-; manje nepoštenje. Ako slučajno ot-kriješ nepoštenje svojih suradnika, a ne možeš činioce da zaustaviš, onda ravnodušno javi majstoru. Ovaj će postupak olakšati tvoju savjest.
Mladi moj prijatelju! Razna će te iskušavanja napadati i mamiti, rekše da nitko neće saznati za tvoj postupak, ali uvjek treba znati, da tvoja savjest neće nikada više biti čista te da će ti stalno predbacivati svaki prestupak. Od neznatnog početka pada čovjek sve niže i niže, jer mu se stalno pružaju nove prilike za sve teže i. teže prestupe, a svršetak je u najviše slučajeva pravedna kazna: Zatvor! Robija! — Ostao si bez časti!	(Nastavit će se.)
^aiideainiia kveimašina danaitiike.
Položaj na tržištu stoke.
Tržište je slabo, dotirano i svinjama i blagom. Cijene su se nešto učvrstile i za njihov pad sada nema izgleda. Poslovi dosta su slabi, eksporta nema nikakvog. Jedino se nešto eksporta odvija u Austriju. Slabim poslovima u ovom artiklu uzrok je i blaga zima, jer se uslijed ranog proljeća pojavilo na tržištu dosta jeftinih mliječnih proizvoda, jaja, povrća itd. te se u ovom toplijem vremenu mnogo konzumira ta laka hrana, pa prirodno izostaje veći konzum mesa, što se općenito opaža i kod nas i u drugim državama. Na grad- i skim klaonicama kolje se danas j mnogo manje blaga, nego obično u i ovo doba godine.	I
Sada se pokrivaju potrebe za Uskrs, pa uslijed te potražnje, koja će svakako biti još veća, cijene su jako čvrste. Možda će cijena svinjama i blagu malo popustiti jedan do dva tjedna pred Uskrs, kada budu svi mesari i tvornice pokrite sa robom, koju trebaju.
Kod teških i masnih svinja je tendencija, da će nazadovati u cijenama, jer se već nudi nova roba, koja je tovljena sa novim kukuruzom.
Austrija će navodno uvest carinu na mast, da zaštiti svoje producente i svoje tvornice. U tom slučaju ćemo imati još jednu poteškoću za eksport masti u Austriju.
Dužnosti naučnika.
Slika prikazuje najidealniji kveč I za svakog kobasičara. Mašina je pro-i izvod naše domaće tvornice R. Grud-1 nik, Ljubljana-Dravlje. Radi pohva-i le, koju smo svojedobno donijeli, do-i bijamo svakodnevno zahvalna pisma za preporuku proizvoda pomenu-1 te tvornice. Osim iz ovih pohvala ' osvjedočili smo se o vanrednoj kak-i voći ove kvečmašine i po našem stručnjaku te na osnovu toga prepo-ručamo taj kveč k_ao najidealniji svakom kobasičaru, bilo sa većom ili : manjom radnjom.
Montaža ove kvečmašine vrlo je jednostavna, a pogonski točak pri-redjen je i za mehanički i za ručni j pogon. Za pogon potrebna je vrlo j malena snaga, tako da je svaki i šegrt u stanju da tjera ovu mašinu te izradi od 30 do 40 kilograma prata na sat. Na motor-ski pogon izradi ova mašina 70 do 80 kilograma prata — ove su količine naravno računane za trikratno gnječenje mesa. Velika prednost ove mašine pred drugim sličnim proizvodima sastoji se u tome, da ova mašina ima na donjoj strani izmedju oba valjka nož, koji čini da se meso pored gnječenja i seče. Ako se dakle meso tri puta pušta kroz ovu mašinu. već se dobija grubi prat bez da bi bilo potrebno mlevenje na Wolfu. Ako se želi činiti hrenovke (kobasiči-
ce), onda treba samo još samleti meso na Wolfu kroz ploču 3 mm.
Kako bi nabavku ove mašine omogućila svakom kobasičaru, dozvolila je tvrtka R. Grudnik za naše čitaoce, koji se kod naručbe pozivaju na naš list, vanredno povoljne platežne uvjete i to: Prilikom naručbe treba doznačiti 200 Din u ime kapare, odmah nakon primitka ovog iznosa uputi firma željeznicom poručenu mašinu sa pouzećem dinara 600 na adresu naručitelja, a ostali iznos od Din 1800 plaća se u 12 mjesečnih rata od po 150 Din. Cijena je ove mašine na otplatu Din 2600. U slučaju, da naručitelj javi firmi, da će mašinu platiti o primitku, snižuje se cijena na Din 2200 i firma pošalje kveć pouzećem Din 2000. Cijena mašina uz plaćanje o primitku iznosi dakle Din 2200.
Na otplatu može ovu mašinu svatko dobiti bez ikakve garancije, jedino si firma do podmirenja računa pridrži vlastništvo.
Mašina može se poručiti i putem uprave našeg lista ili direktno kod firme R. Grudnik. Preporučamo svima, koji ove mašine još ne poseduju, da se odmah rješe za nabavku te si na taj način olakšaju rad. poboljšaju svoje proizvode i steknu veći krog mušterija.
(Vidi i oglas tvrtke Grudnik u da-
a • a a aC a a a aa «	V	1
Stupanje u učenje.
Prilikom stupanja u učenje treba da naučnik (šegrt) donese sobom od opće garderobe i rublja naročito: košulje, od toga nekoliko vunenih, a nekoliko spavaćih; gaće, od toga opet nekoliko komada vunenih; manjkati ne smiju naravno ni rupci. A glavnu pažnju treba obraćati valjanoj obući, jer se radovi ovog zanata većinom obavljaju u klaonicama, kuhinjama i podrumima, gdje više puta tlo nije previše suho.
Specialni predmeti, koji su za naučnika potrebni, su: nekoliko bluza (za zimu jako su preporučljive vunene pletene jankice), bijele kecelje, 1 opasač sa kaišem i masatom, nožnica, 2—3 noža i 1 nepromočna kece-Ija. Ako nije moguća nabavka svih ovih predmeta odmah prilikom stu-
panja u učenje,- to svakako treba da : naučnik postepeno sve ovo dobije. Prije nego što roditelji ili skrbnik privode naučnika majstoru, treba da ga upozore na njegove nove dužnosti te ga opomene, neka uvjek bude marljiv, poslušan, istinoljubiv, otvoren i pošten, neka se u moralnom pogledu vlada pošteno i sa svojim suradnicima, pomoćnicima i sunaučnici-rna živi stalno u najboljoj suglasnosti. A naročito treba novog naučnika upozoriti, neka uvjek bilo gdje god bilo čuva interese svoga majstora.
Za upis u mesarsko udruženje (ako ono tamo postoji) treba priložiti školsku otpustnicu, radničku knjigu i naučni ugovor, koji treba da potpišu roditelji, majstor i naučnik i koji onda udruženje potvrdi-
Riječi svojih roditelja ili skrbnika kao i načelnika udruženja prilikom
Naš izvoz stoke, mesnih proizvoda i koža u g. 1929
Prema zvaničnim statističkim podacima u toku 1929. godine naš cje- j lokupni izvoz je iznio 5,329.866 tona i u vrijednosti 7.921,707.922 dinara, a ; uvoz 1,671.521 tona u vrijednosti ; 7.594,750.329 dinara. Naš trgovinski bilans je dakle postao aktivan za 326,957.593 dinara.
Od naših artikala u 1929 godini smo ukupno izvezli konja 36.889 komada u vrijednosti 88,506.020 dinara ždrjebadi 291 komada za 367.500 ■ dinara; mazgi 219 komada za 406.900 j dinara; magaraca 213 komada za ; 219.800 dinra; goveda 104-784 koma- j da za 275,967.650 dinara; teladi j 5.637 komada za 3,988.560 dinara; j svinja 219.317 komada za 334,152.150 dinara; sitne stoke 850.681 komada za 133,041.430 dinara; pernate živi-
ne 2,829.037 kilograma za 43,909.020; svježeg mesa 17,361.559 kilograma za 264,087.710 dinara; preradjevina od mesa 484.270 kilograma za 12 mi; lijuna 967.340 dinara; svinjske masti 6.619 kilograma za 151.340 dinara; koža govedjih 260.418 kilograma za 5,620.240 dinara; telećih 216.899 kilograma za 5,904.080 dinara; ovči- ^ jih 638.953 kilograma za 15,555.200 dinara; kozijih 298.115 kilograma za ’ 9 milijuna 118.270 dinara; jagnjećm | ^ 1,387.456 kilograma za 51,544.010 di-nara; jarećih 463.287 kilograma za 33,816.990 dinara; od divljaći 146.233 kilograma za 38,381.040 dinara-Kao što iz gornjeg može da se y1' di, zauzimaju ovi artikli u našem i2' vozu vrlo važno mjesto.
Recepti.
Ljetna Zervelat-kobasa.
Kako bi se u toj vrsti polučio va-ian proizvod, preporuča se upotrebljavati isključivo samo goveđjina, Svinjetina i slanina najboljeg kvaliteta. Goveđjina (od krave ili bika) mo-ra u prvom redu da je suha i crvena. Za obradjivanje i pričuvanje mesa i slanine bezuslovno mora da je ''a raspolaganje ledenica ili hladio-aica. Pored toga bezuslovno treba da sa noževi i ploče u potpunom redu.
Povoljni sastav za ovu je kobasu slijedeći: 25 kilograma govedjine, 12 1 Dol kilograma slanine i 12 i pol kilograma suhog svinjskog mesa. Govedina može sadržavati i 2—3 kilograma u istini suhog loja bubrezalja. Prije nego što se goveđjina samelje
Wolfu, treba da se osoli sa po 6 Srama soli po kilogramu mesa- Onda Se goveđjina samelje na Wolfu kroz Moću 2 mm ili se 45 minuta seče na dihaćim noževima. Svinjetina same-tle se na Wolfu kroz ploču 10 mm ili Se 15 minuta seče na njihaćim noževima. Tvrda slanina sareže se u tan-se pločice, a onda se sve pripremljeno ostavi u hladnom prostoru na čislom stolu do narednog dana.
Kod sečenja na njihaćim noževima dodje goveđjina na panj, a na go-vedjinu podijeli se podjednako slanina i onda se masa 7—9 minuta seče. ts'a to pridodaje se svinjetina i opet Se seče 7—9 minuta prema brzini nji-naćih noževa. Za tim pridodaju se ?tijedeće mirodije: 1700 grama soli, t-S grama mlevenog bijelog bibera, no grama šećera od tršljike, 20 grada kalijeve salitre i 50 grama bije-°g bibera u zrnu. Posle toga masa 0Pet se 10 minuta seče na njihaćim noževima medju marljivim okretanjem.
Smjesa napuni se u srednje velika pljeva. Poradi ugodnog teka ne pre-noruča se prethodno soljenje mesa i srnine, a potrebno je prethodno hlađenje materijala, koji će se za ove Robase upotrebiti- Ako ima mogućno-.' ovaj posao obaviti rano ujutro, to Ce ovo jako povoljno uticati na pro-mvod. Preporuča se, da se ove ko-^se objesu u polavlažnorn podrumu, ima nekoliko ventilacije, da se rktko osuše. U toku 5—6 dana ko-j se bit će osušene dovoljno, da se posle 2—3 dnevnog sušenja u jmii pri temperaturi 18—20 st. C n°gu smatrati kao gotove za proda-
vnnje.
U ^lede sušenja ove kobase u dimu ^honiinjemo, da treba pripaziti, da
se temperatura za vreme sušenja nikada ne podigne preko 22 st. C, budući da kobasa uslijed veće temperature gubi onu svoju čvrstoću, koju je poradi brižljivog postupka dobila. Ovo dizanje temperature bit će više puta teško sprečiti, a naročito, ako iznosi vanjska temperatura vazduha oko 20 st- C. U takvom slučaju preporuča se dva ili tri puta za vreme sušenja prestati sa sušenjem za 12 sati i objesiti kobase u hladnom prostoru.
Neki kobasičari meću gotove kobase za dva dana u 6—7 stupnjeva jaki rasol te ih u toku ovog vremena više puta prelagaju, za tim puštaju kobase 2—3 dana da se osuše, a tek onda meću ih u dim. Ovime se poluči. da se crijeva polaganije osuše. Isto se dejstvo postiže, ako se kobase nateru finom solju i onda složene ostavljaju 2—3 dana.
Pečenica.
Ovoj kategoriji pripadaju sve vrsti kobasa, koje se čine od svježeg mesa, sa nekolicinom vode (eventuel-no i nekolicinom mlijeka) te se bez ikakvog loženja u dim uživaju pečene. Pri proizvodnji ovog mesnog proizvoda treba pripaziti, da se upotrebljava isključivo svježe meso, budući da ove kobase odmah idu u prodaju, pa bi uslijed prethodnog soljenja mnogo gubile na lijepoj boji.
Naredno donosimo jedan recept pečenice, koja je specialitet njemačkog grada Miinchena.
Od svježe zaklanog još toplog telećeg mesa samelju se 6 kilograma sa po 30 grama soli po kilogramu osoljenog mesa na Wolfu kroz ploču 2 mm. Za tim se mesu medju valjanim gnječenjem pomalo pridodaje voda, dok meso nije primilo od prilike 3 litra vode i dok masa ne izgleda kao kaša. Masa se za vreme od 8 sati pušta u hladnoj prostoriji, da se ohladi, a onda pridodaje se 3 kilograma svinjetine, koja je bila sa nekolicinom tvrde slanine fino sare-zana na njihaćim noževima i kojoj su bile pridodane slijedeće začine: nastrugana kora od polovine limuna, 1 nastrugani muškatni orašak i 6 jaja. Ova se masa valjano smjesa s ohladjenom teletinom, a pridodaje se prema ukusu soli.
Smjesa napuni se u Saitlinge. Prije upotrebe meću se kobase za 2 minuta u vroću vodu, na što mogu se peći.
Trltlfe kože«
Domaće:
Sv ^aKrebački mesari postigli su na I aukciji 5. marta ove god. slije->ece cijene:	Govedje kože, teške
v4jcarske Din 15, lahke švajcarske i j^vedje kože Din 14, teške bosanske ^Vedje kože Din 13, bosanske lahke ttt^dje kože 12 dinara po kilograme bez soli-
figr e/eće kože prodate su po 24 di-
____________, ......
'fkA. kože sa rogovima od dinara
VgTs beogradskoj
klaonici su go-
kml.1.50. Teleće kože bez glave i nogu notiraju dinara 30, a bez glave i kratkih nogu di-5 .18- Prema cijenama iste robe f>eo;vietskim tržištima teleće kože na ^5radskoj su klanici jako skupe. C0yedje kao i za teleće kože nema ^lg dnosti za izvoz, jer bi cijene tre-% n- budu jeftinije nego na stra-WD,iacama s obzirom na podvozne k tr Od strane domaće industri-§j2lba je dosta živa.
K Cj.ne kože: U toku prošle nedje-H*na janjećim je kožicama opet 5|loi{t-DODusbla > kvalitet 110 do 130 r dinarna 100 komada plaća sa 24 do '!^nllara po komadu za uredno sor-v	bijena kožama od mla-
^fniaca opet je nešto malo po-
° kom ' ,Dlaća se od 15 do 20 dinara r 0Vxadu Prerna kvalitetu.
Cijp^bo .kože imaju nepromijenje-ti?kilon!U ’ pladaiu se °ko 20 dinara Kti, ^arnu prema kvalitetu i kvan-
>
Ko«k
kože. Ne zapažaju se ni-
| kakve važnije promjene i sadanja ro-I ba plaća se od 23 do 25 dinara po ki-i logramu prema kvalitetu i kvanti-! tetu.
INOSTRANA TRŽIŠTA:
Njemačka.
j Tržišno se stanje nije promijenilo. Na tržištu još uvjek vlada slaba tendencija. Kožama od krupne stoke.padaju cijene i nadalje. Naredne cijene vrijede isključivo u trgovini na veliko te su zabilježene u RM na robnoj burzi u Kolnu.
Volovi, bikovi, krave od 30 do 40 funti od 0.51—0.60; volovi, krave, bikovi od 50 do 69 funti 0.51—0-60; volovi, krave, bikovi od 70 funti naviše od 0.50—0.55. Bikovi od 80 funti naviše od 0.45—0.50. Juneće kože, soljene, prema kakvoći, porijeklu i klanju od 0.63 do 0.75 za 1 funtu svježe vage. Teleće kože prema kakvoći, porijeklu i klanju od 0.78 do 1.08 za 1 funtu svježe vage. Konjske kože, soljene, do 219 cm 6—9 RM po komadu; konjske kože, soljene, od 220 cm naviše 15—18 RM po komadu.
I	Madžarska:
Prometa uopće nije bilo, a niže navedene cijene su samo nominalne. U madžarskim pengima notiraju: prekodunavske sirove kože 1-30 do 1.40, kože iz Podunavlja i Potisja 1.30 do 1.40 vagano bez soli.
Teleće kože na klaonici sa glavom i dugih nogu 2.20. Konjske kože madžarska roba preko 220 cm 15 do 16.
i Revizije mažinskih hladionih naprava.
Krajnje je vreme za reviziju ma-šinskih naprava, koje treba spremiti na vreme za iduću sezonu- Kod kompresora u hladionim napravama treba da izvrše točne revizije stručno vaspitani mašiniste ili monteri stručnih tvornica, budući, da bdz toga kompresori posle dužeg prestanka u radu ne smiju da se stave u obrtova-nje.
Oštećene oduške (ventili) mora da se oprave blagovremeno, kako bi hladioni stroj u cijeloj budućoj sezoni mogao svoj posao jamačno da obavlja. Nijedan vlasnik hladione naprave ne smije da se plaši troškova ovakve revizije, gdje vješta ruka skloni razne malene nedostatke, koji bi zanemareni mogli da prouzroče izla-manje mašinskih dijelova i druge ozlijede, uslijed čega mogao bi da nastaje nepovoljan prestanak u radu, iskvara sahranjene robe itd.
Važno je takodjer da se prefarbaju razni gvozdjeni dijelovi, koji su j od vode ili od vlažnog vazdužja po-! čeli hrdjati, kako bi se oni očuvali od posvemašnjog zahrdjanja. Manometri i ostale kontrolne sprave treba da se kontrolišu u pogledu pouzdanog i besprijekornog funkcioniranja, a motori, koji su preko zime stali bez dej-stvovanja u vlažnim prostorijama, treba, da se pregledaju, dali nema kod njih sklopa radi vlage (Feuchtig-keitschluss) koji prouzrokuje 30 do 40% gubitak električne struje.
Eventualna oštećenja na izolaciji kladionice ili rebrastih cijevi treba da se oprave. Nedovoljno izolirani sistemi cijevi kao i nedovoljno izolirane stijene treba da se izoliraju pomoću materijala, koji ne propušta vodu i toplinu. Mnogi vlasnici hladionih naprava, koji su htjeli da prištje-de novac za skupi izolacioni materijal te svojih kladionica nisu izolirali, žale se, da njihove mašine skoro neprekidno rade, ali unatoč toga nikako ne mogu da održe u svojim kladionicama željenu temperaturu. Uzrok je tomu, jer hladnoća izlazi kroz nedovoljno izolirani zid a istotako ulazi istim putem vanjska toplina. Trošak za izolaciju dakle isplati se u nekoliko godina na smanjivanju obrtnih troškova. Medjutim izolacija ne smije da se povjeri prvom zidaru, nego treba, da je obavi stručna tvrtka koja će za svoj rad pružati i garanciju.
Oni mesari i kobasičari, koji žele još u idućoj sezoni imati svoju vlastitu hladionu, treba da se bez zate-
zanja obrate jednoj stručnoj tvrtci, kako bi naprave mogle da budu montirane na vreme.
Renomirane stručne tvrtke pošalju ozbiljnim interesentima besplatno stručnjaka, koji nakon pregleda prema mjesnim prilikama daje mesaru stručnjaške savjete i eventualno stavi i punomoćnu ponudu, ako se radi o manjoj napravi. Kod većih naprava poslat će firma prema planu svojeg stručnjaka ponudu za nekoliko dana. Preporučamo tražiti uvjek ponudu za kompletnu napravu s izolacijom, motorom itd.
Ima poznatih tvrtka, koje su u Jugoslaviji inštalirale više hladionih naprava, sa kojima su vlasnici sasma zadovoljni. Ovim su dakle firmama ovdašnje prilike poznate, radi čega one bez daljeg mogu da jave interesentima pravu cijenu za kompletnu napravu-
Po sebi se razume, da se od tvrtke traži obična garancija za bespri-korno funkcioniranje naprave, što će naravno solidna firma dati bez daljeg.
Kod biranja sistema neka se ima u vidu solidna konstrukcija, najveća pouzdanost u radu i jednostruka posluga. Mesar ne može da troši mnogo vremena za radove oko hladione mašine, a takodjer ne može da ima posebnog mašinistu. Iz- pomenutog uzroka počeli su mesari sasma pravilno sve više i više tražiti od tvornica punoautomatske hladione naprave. U Jugoslaviji najviše su rašireni A-S automati (Brown-Boveri), koji su svagdje pokazali vanredno pouzdano dejstvovanje. Prve ovakve naprave montirane su pre 18 godina, pa su do danas funkcionirale bez svake smetnje ili prestanka u radu.
Glavna prednost je ovih hladionih automata potpuna bezopasnost i činjenica, da kod tih automata nema izlaženja amonijakovih gasova, dalje apsolutna pouzdanost u radu takodjer i tamo, gdje su automati bez svake kontrole. Ovakva je hladiona naprava svakom vlasniku najvjerniji i najpouzdaniji pomoćnik.
‘ Ovogodišnja mila zima prouzročila je, da su mnogi mesari ostali bez leda, a mnogi mogli su da napune svoje ledenice tek djelomično. Velike iskvare robe u ljetu su ove godine neizbježne, ako se mesari ne rješe za nabavku hladionih naprava. Za ovu je odluku sada već krajnje vreme!
Iz Ljubljane. — Vrlo me je obradovalo, kada sem u godini 1929 prvi put primio već decenije potrebni »Mesarski list«. Još u većoj mjeri j obradovalo me je saopćenje »Mesar-! skog lista« da će u tekućoj godini izlaziti redovito mjesečno- Nadamo se, da će iduće godine list postati tjednik ili barem 14 dnevnik. Svakako bilo bi potrebno, da postaje naš list skorom dnevnik kao što je to slučaj - u Njemačkoj. Ovu ćemo potrebu najtočnije viditi iz slijedećih brojeva: U našoj kraljevini ima oko 12.000 samostalnih mesarskih i kobasičarskih majstora i tvornica mesnate i suhomesnate robe; dalje ima oko 20 hiljada pomoćnika i najmanje toliko naučnika, kojima svima je stručni list neophodno potreban.
Posve prirodno uprava je »Mesarskog lista« u početku naišla na mnoge poteškoće, a čestokrat i na nerazumijevanje sa strane samih mesara. Da je ona usprkos svih poteškoća već posle jedne godine počela sa redovitim mjesečnim izdavanjem, znači njezinu jaku volju or-ganizovati sve mesare i kobasičare oko jednog jakog glasila, koje će biti u stanju s uspjehom zastupati interese mesarskog staleža, a pored toga i velik uspjeh njezine energije, da nije se plašila žrtava za dobru i potrebnu stvar.
Svaki mesarski i kobasičarski obrtnik mora u sebi osjećati dužnost, da ovaj pokret za organizaciju svih mesara i kobasičara u našoj kraljevini, po najboljoj mogućnosti podupire, a najmanje što mora svaki da
učini, je uplata godišnje pretplate, ako to nije još učinio. Dalje je časna dužnost svakog prijatelja svojeg zanata. da i svakom svojem drugu, koji list još ne prima, preporuči list ili da upravi »Mesarskog lista« javi njegovu adresu, da će uprava moći poslati mu jedan broj na upogled.
Svaki mesar i kobasičar, koji traži pomoćnika ili naučnika, neka to oglasi jedino putem svojeg stručnog lista, koji čitaju isključivo samo interesenti. Svaku kupnju ili prodaju isto mora svaki mesar i kobasičar da oglasi u »Mesarskom listu« i sigurno će na taj način polučiti najbolji uspjeh, a uz to će podupirati svoj stručni list.
Radimo dakle oko širjenja našeg stručnog lista, što će biti po našu vlastitu korist.	M. J.
Tržište stoke.
Na ljubljanski sajam, koji je bio održan 18. III. 1930, dogon stoke je bio slijedeći (brojevi u zagradi označuju prodanu stoku): Konja 177 (45), volova 53 (20), krava 22 (15), teladi 5 (4), odojčadi 83 (70).
Sajam bio je održan na utorak umesto u srijedu te dogon nije bio živahan. Potražnja bila je veoma slaba. Cijene ostale su nepromijenjene te su slijedeće: Volovi I. 9 Din, II. 8 Din, III. 7 Din. Krave tovljene 5.50 do 7 Din, krave za mesarske svrhe 3—4.50 Din; telad 13.50-^14.50 Din sve po kilogramu žive težine- Konji prema starosti i kakvoći do 5000 Din. Odojčad prema kakvoći od 150—300 dinara po komadu.

G. Rudolf Krnić, agent, Osijek, ovla-šćen je primati pretplatu za na? list, i to čitavi iznos od Din 30'—•
Trgovački putnik mesarske struke traži poznanstvo u svrhu što prijašnje ženidbe i utemeljenja eksistence u Beogradu — najradje sa kćerkom imućnog mesara. Starost 20—30 g°” dina. Dopise i sliku na upravu »Mesarskog lista«.
Kumpanjona traži dobro uveden trgovački putnik tvornice mesarskih potrepština, koji želi u Beogradu utemeljiti filialu ove tvornice. Ponude pod značkom »lOO-OOO Din« na upravu »Mesarskog lista*.
Mesarski pomočnik traži namješte-nje. Ponude slati na upravu lista pod »Pomoćnik«.
Prodam moderno urejeno prekajevalnico s stroji na električni pogon, z dobro idočim hotelom in restavracijo na prometnem kraju večjega mesta Dravske banovine. Točne in-formacije daje uprava lista.
Prodajem mesarsku i kobasičarsku radnju na prometnom mjestu. Upitati kod L. Stefanovič, mesar. Kovin.
Prodam kveč 4—5 noža, motorski pogon, mišmašinu 40 litara, špric 1414 litra i kazan za šurenje svinja 230X120 cm. Upitati kod: Aleksa Mladenovič, mesar, Požarevac.
Tražim sposobnog kobasičarskog pomoćnika za samostalni dućan. Kaucija potrebna. Upitati kod: S-Markovič, kobasičar, Smederevo.
Prodam kompletnu kobasičarsku radnju i nuzprostorije sa svim modernim strojevima na mehanični pogon. Upitati: »Merkur«, Terazije 29, Beograd.
Sve mesarske potrepštine najbolje poniklja VID ABERSEK, Ljubljana, Karlovška cesta 2.
Dobro uvedena tvornica mesarskih mašina i alata traži agilnog agenta. Prima se i za agenturu sposoban mesarski pomoćnik. Traži se 5000 Din kaucije ili pismena garancija. Ponude slati upravi »Mesarskog lista«.
Prodajem kobasičarske strojeve, i to: Kvečmašinu, Wolf, špricu i šinken-mašinu sa svim priborom na meha-niški pogon. Mašine su svega 2 godine upotrebljavane i u vrlo dobrom stanju. Marka: »Friedrich i Haaga«. Ponude na upravu »Mesarskog lista«.
U vašem je interesu da i Vaše osoblje čita naš list, zbog toga sj izvolite odmah pretplatiti za godinu 1930.
pun ni! mm\ zt isu
Nedostižno jednostavni!
Ne treba nikakve posluge!
Nema nadopunjavanja!
IGNAZ GELLERT & Co.
gradnja hladiona i leđana,
Wien lil, Kegeigasse 27
Reprezentanca za Jugoslaviju u Ljubljani, Dunajska cesta 31.
Evo, majstore, ovo ie kveč za V@s!
Ovaj novi model kvečmašine dobavlja se uz cijenu Din 2200.—, a na otplatu Din 2600.— i to na motorski ili ručni pogon. Ova kvečna proizvodi u isto vrijeme istu količinu prata kao veliki kveč od 7— 8 noža, koji traži 4 puta više snage. Na ovoj se mašini meso istodobno gnječi i seče, tako da izadie bolji prat kao iz velike kvečmašine. Mašina teži netto 46 kg, pogonski točak ima premjer V2 metra, a širina za kajiš 6 cm. Valjki su dugi 28 cm, a dužina kvečmašine bez točka iznosi 44 cm.
Doznačite 200 Din kapare, pa ćete odmah primiti mašinu.
(Vidi točni opis u reklamnom članku, strana 2).
^ad©!f CjfPCldnil^j Ljubljena - Dreulje
Specijalno poduzeće za projektovanje i izvedenje većih i manjih hladionih naprava, naprava za proizvodnju leda, klaonica, mesarskih mašinskih radionica, mesarnica, delikatesnih radnja i t d.
ing. &auberger, Koseze« wi8a fonnies« Ljubljana 1191.
Siti s nama u vazi, znaci gotovu
;	ZARADU
Praporu čamo stoga gg.
!	MESARIMA
koji nemaju potrebnin sprava i strojeva za izradu boljih vrsti
Salame	Šunke
Kobasica	Suhog mesa ifd.
da se nama obrate za cijene i ponude. Naše proizvode razašiljemo dnevno dijelom cijele države.
Češka industrija suhomesnate robe i mesnih konserva
Braća Nedela
Si. Požega
Zaklinjemo se

da su mesorezni strojevi
HE1KE najbolji:
Budući da Mutier „CaStU***
radi bez donjeg kaiša, imade najnovija patentovana valjčna ležišta zbog čega je veoma laki za pogon te troši vrlo malo snage; povrh toga se i meso u istini racionalno obradi;
Budući da Woif „Sinison"
nema zobčastih točkova, radi potouno mirno i troši vanredno malo snage;
Budući da stroj za punjenje kobasica
nikada ne propušta ni kod bata ni kod poklopca, nema dakle nikakvog gubitka mesa. Poklopac dalje nikada ne može da se polupa, jer imade automatsku kočnicu.
Ovi su strojevi proizvod svemu svijetu poznate firme:
Richard Hcikc« Berlm-Hohensehfinhm»sen
Zastupnik za Jugoslaviju:
Rudolf Grudnik, Dravlje.
Tražite ejenovnik i ponude!	Tražite cjenovnik i ponude!
Izdaja: Konzorcij Mesarski List, Št. Vid nad Ljubljano. — Tiskarna „Slovenija*1 v Ljubljani. Odgovorni urednik in predstavnik za tiskarno Albert Kolman, Ljubljana, CelovSka c 61.