MESARSKI LIST Stručni list za mesarski, kobasičarski i srodni zanat Izlazi mjesečno. Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano. Telefon St. 22-89. Oglasi po cjeniku. Pretplata za čitavu 1932. godinu 30 Dinara. Mesarski stalež i — kriza Velika skupoća nije danas pogodila samo konzumenta, već i producenta, a osobito seljaka. Naravno da od današnje krize nije bio poštedjen ni mesar-sko-kobasičarski stalež, koji krizu naročito mnogo osjeća, a ima i stvari, koje to njegovo stanje još mnogo pogoršavaju. Nećemo ovde raspravljati o seljačkim klanjima, koja su se već svugde Pojavila i to baš u onim krajevima, gde imade i onako mnogo mesara, koji zbog oskudice posla već jedva izlaze na kraj, već smatramo za dužnost, da naglasimo, da su baš mesari uočili prvi potrebu, da nije dovoljno, da se govori sa drugima onu fatalnu reč — kriza, Pa da se čeka što će budućnost doneti, već su oni odmah gledali, kako bi se moglo današnje stanje za njih popraviti, pa se pristupilo odmah onim merama, za koje se pouzdano smatralo, da će moći bar donekle ublažiti današnju krizu. Imajući u vidu dejstvo, da su cene stoci pale, mesari su odmah prema Padu cena stoke sukcesivno i snižavali cene svojim proizvodima, tako, da se danas jedino cene mesa nalaze približ- no u istom razmeru, kao prije rata. Daklem niže cene mesa, kod današnje nabavne cene stoke, ne mogu se nikako polučiti, jer i pre rata meso nije bilo jeftinije no danas. Ali mesari i kobasičari očekivali su, da će njihovom primeru slediti i drugi obrtnici, koji su svakako u boljem položaju prodavati robu jeftinije, jer je baš kod njih razlika izmedju nabavne i prodajne cene suviše velika. U tome i leži uzrok krize, jer industrijska, obrtna i druga preduzeća traže mnogo više i veće cene, nego u normalno doba, ma da oni danas radništvu zbog »krize« reduciraju plate na minimum, a cene proizvodima ostale su kraj sve redukcije na staroj visini. Zato mi mesari sa punim pravom očekujemo, da će se svi drugi povoditi za primerom našim, pa da i oni pokažu puno dobre volje, da se današnje teško ekonomsko stanje popravi. A to ne treba činiti rečima, već — delima, a to će dokumentovati na taj način, da i oni snize cene svojim proizvodima, jer bez toga biće čekanje na bolju budućnost — iluzorno! gledu knjige, pa bili one dobre ili nepovoljne. Sadržaj knjige, koji obuhvata 161 stranu, sledeći je: I. Odelenje stoke. U tom odelenju govori se o običnim znacima zdravlja i bolesti kod životinja. Raspravlja se o najpoznatijim zaraznim bolestima, pa se daju i upute, kako.se mogu bolesti le-čiti, u koliko je to kod pojedinih uopšte moguće. II. Stručni deo za mesarsko kobasičarski zanat. Ovo odelenje obiluje bogatih uputa za svakog mesara i kobasi-čara. Raspravlja se o kupovanju stoke, o klaoničkim metodama, predočuje se važnost kalkulacije i naćin postupanja sa sirovim kožama. Pošto je iskorišći-vanje kostiju u mesarskim preduzećima vrlo važno, to će naći svako mnogo uputa za tu stvar, kao i za iskorišćivanje krvi, koje je baš do danas bilo vrlo ne-racijonalno. Ima i rasprava o hladionim napravama u mesarskoj obrti, upute za uredjenje savremene mesare, kao i ode-Ijak o iskićenju izložbenog prozora i poslugi mušterija. III. deo, govori o mesarskom i kobasičarskom priboru. Naći ćete u ovom odeljku opis, kao i upute za primenji-vanje svih vrsti mesoreznih strojeva, mesarskog alata itd., dakle sve, što je od alata našim mesarima potrebno i važno. IV. Receptni deo. Ovaj deo obuhvata 281 recepata za sve prilike, i to za zimsku i letnju robu. Važne su rasprave o izboru mesa, o odelenju za solenje leti, kao i ža spravljanje salamure. Dobar je recept za spremanje prata i recept za spremanje raznih smesa za mozaike. Cena je ove stručne knjige, vezane PAD CENA BLAGU U SLOVENIJI, ZBOG NOVIH DEVIZNIH PROPISA U AUSTRIJI. Zbog oštrih deviznih propisa u Austriji, izvoz stoke iz čitave zapadne Slovenije gotovo je nemoguć. Zbog toga je došlo do katastrofalnoga pada cena, te su sada cene rogate marve niže, nego u bilo kojem kraju države, dok su prije bile više. Da se seljacima omogući nekakav utržak, izdala je općina Celje — okolica dozvolu, da vlasnici stoke na teritoriju općine Celje — okolica mogu klati blago ne samo za vlastitu potrebu, nego i za prodaju. Tako se već ove nedelje u neposrednoj blizini Celja mogla kupiti prvorazredna teletina za 7—8, a prvorazredna govedina čak i po 6 dinara po kg. Naravno, da celjske domaćice sada kupuju meso u okolini, pa tako u veliko konkurišu mesarima, koji skoro sada posla nemaju. Sigurno je, da se tako nemože produžiti, jer ako se hoće s jedne strane pomoći seljaku s tim, da mu se dozvoljava klati stoku i za prodaju, s druge se strane na taj način sasvim upropašćuje naše mesare, koji zbog toga naravno ostanu bez posla. Seljak ne treba da plati onaj porez, kojeg je mesar dužan platiti, pa zato nije ni čudo, ako je kod seljaka, koji nikakvog poreza za klanje ne plaća, meso mnogo jeftinije. Svakako je potrebno, da vlasti o tome povedu ozbiljno računa, Pa treba tu naći drukči izlaz no onog, kojeg je pronašla općina Celje-okolica. Nas u ostalom rešenje općinskog odbora Celje — okolica mnogo ne iznena-djuje, jer znamo, da je većina od članova odbora seljaka, pa je sasvim naravno, da će oni štititi pre svega svoje interese. Ali potrebno bi bilo, da kraj toga ne zaborave, povesti računa i o mesarskom staležu, koji svakako zaslužuje najveću pažnju. Cene žive vage kretale su se ovako: telad 4—4.50, volovi 2,50—4, krave 1.50 do 3; i svinje 8 do 10. u platno, sa zlatnim slovima, 160 Din i šalje se franko poštarine, isključivo samo pouzećem. Pošto smo štampali više primeraka, no što je bilo naručenih, to možemo za sada poslati knjige još za istu cenu, koja je važila i za one, koji su se ranije predbeležili, i to dok traje zaliha. Ko poručuje od jednom 2 komada, dobije 5% popusta, a kod naručbe 3 komada 10%, 6 komada 20%, a onima, koji bi poručili 12 i više komada, dozvoljavamo 30% popusta. Ovlastili smo i nekoliko agenata, da mogu primati naručbe za knjigu, pa može svako dati Din 40 u ime kapare, i to samo onima, koji se budu legitimisali sa punomoćijem naše uprave, snabdevenom sa pečatom uprave. Naša stručna knjiga potrebna je u svakoj mesarskoj kući, i to podjednako majstoru, poslovodji, svakome pomočniku, pa i šegrtu, koji hoće napredovati i u svome zanatu postići uspjehe, bez kojih danas ne može prosperirati. Knjiga, koja je vrlo ukusno opremljena, prigodna je i za poklone u raznim prilikama, pa ćete učiniti svojim drugovima veliku radost, ako budete njima poklonili ovu važnu i lepu knjigu. Svaki majstor treba da kupi ovu stručnu knjigu svome šegrtu, pa će se on docnije uvjek sa zahvalnošću sjećati svog dobrog majstora i doba, koju je proveo kod njega. Držimo, da će svi naši mesari i kobasičari uočiti važnost ove I. Jugoslo-venske mesarsko-kobasičarske stručne knjige, pa da neće biti ni jednog, koji istu ne bi naručio, jer je ona njemu od velike koristi. Požurite, dok traje zaliha, pa naručite odmah knjigu od uprave »Mesarskog lista«, Dravlje, p. Št. Vid nad Ljubljano. Iz naše uprave. U našem prošlem broju priložili smo svima poštanske uplatnice sa molbom, da nama svaki naš čitaoc izvoli putem istih doznačiti Din 30 u ime pretplate za čitavu 1932 godinu. Svako nam mora priznati, da je pretplata za list zbilja vrlo umorena i minimalna, pa je zbog toga i pružena možnost svima našim čitaocima, da mogu izmiriti svoje dugovanje upravi »Mesarskog lista«. Mnogi su nama već odmah u početku prošlog meseca doznačili pretplatu, ali mnogi to do danas još nisu učinili. Držimo, da su to zgrešili omaškom ili su na to i zaboravili, pa zbog toga molimo sve one gg. čitaoce, da nama izvole pouzdano do najkasnije 15. marta o. g. doznačiti Din 30, jer drugih prihoda, osim pretplate, naš list nema, pa je zbog toga prvenstvena dužnost svakog mesara i kobasičara, da pošalje onu malu sumu od 30 Din, pa tako upravi omogućuje, da može zastupati putem štampe interese mesarsko-kobasičarskog zanata. Uvereni smo, da neće ova naša molba ostati bez rezultata, pa zato očekujemo doznaka pretplate još od svih onih, koji istu do danas još nisu regulisali, i to tako, kako smo već kazali, do 15. marta ove godine. Primećujem ovom zgodom, da je naš stručni list danas najjeftiniji od svih dru-gili, a stavili smo si u dužnost, da nastojimo, da bude naš list i u ovoj godini po šadržini na zavidnoj visini, pa da branimo svestrano interese našeg kobasičarskog i mesarskog staleža, gdegod to bude zatrebalo. Stavili smo si u zadatak, da u zajednici sa već postojećim pripremnim odborom za saziv kongresa, ove godine okupimo sve naše mesare na I. Jugoslo-venskom mesarsko-kobasičarskom kongresu pa da tako udružimo sve naše mesare i kobasičare u jednu zajedničku, čvrstu organizaciju, koja će vazda sto-jati na braniku vitalnih interesa svojih k Prva jugoslovanska mesarsko-kobasičarska stručna knjiga ugledala je svjeta Već odavno osjećala se kod nas'po-heba mesarsko - kobasičarske stručne knjige, jer do danas ovakve još nismo lutali štampane na našem jeziku, i ako *e ona od preke potrebe za svakog onog, ^oji izvršuje taj zanat. Uprava »Mesarskog lista« uočila je hrva tu činjenicu i nastojavala je, pru-*iti našim mesarima i kobasičarima taučnjii knjigu, koja bi u svemu odgo-tarala potrebama mesarskog staleža, taajući kod toga u vidu baš one prilike, taje vladaju kod nas. Da bi postigli sa izdavanjem naše prta stručne knjige što bolje rezultate i ,a možemo pružiti mesarima i kobasiča-inia sve ono, što je njima za stručno stanje pre svega potrebno, uprava na-tek lista prinudjena je bila, uložiti mnogo tada i vremena oko sredjivanja i izbora tjj^tarijala, pa je angažovala najistaknu-Hnjig^^čnjake, kako bi mogla izdati po treh bi kila shodno očekivanju i ama na primernoj visini. i, .une tai godine prošle su, dok se ipak 10 srediti sve one stvari, koje da-Un sač'.niavaju našu stručnu knjigu. taje žalila ni truda ni nov-Sa • „ r!)rf1t?^a> samo da bi mogla me-u. i ,. i -p1 1 zbilia ovakovu knjigu, koaa b. Služila pre svega unapredjivanju ' usavršavanju mesarsko-kobasičarskog staleža u glavnom, a koja bi bila vazda dobar pratioc i savetnik svakog onog, taji bi tražio ma kakve pomoći. . Svaki početak je težak, a da je to 'stina i to vrlo opravdana, o tome se taorala uprava baš kod izdavanja ove tajige osvedočiti. Kad smo pristupili tadu, naišli smo na velike poteškoće i ^ kaš zbog toga, što za mesarsko-ko-^sičarski stalež kod nas još ništa nije 'Io učinjeno. Nismo imali ni jedne jedine s vari. na koju bi se mogli osloniti i koja 1 nama bila služila kao putokaz za naš ad. Tako smo bili onda prinudjeni, stvo-1 ovu knjigu bez ikakvih pomoćnih r Ostava i tudje suradnje. Strana lite-llra, koja je nama doduše stajala na u ^tasganje, nije mogla biti upotreb-0nna, jer su prilike1 kod nas dfukče, no lite f Sde već ima stručne tas Ure mesarsk°g staleža. Ali, uspr-bij; xsvetnu tome nismo klonuli, jer smo Lvrsto rešeni, da knjigu, bez koje da- nas ni jedan napredan i svestan mesar ne može biti, ipak izdamo i to u onom obimu, kakvog smo već iz početka odredili. Dragi čitaoci, evo vam knjige, koju smo Vama bili obećali i želimo Vama, da Vam bude od pomoći u Vašem radu, a od Vas očekujemo, da je dobro primite. U koliko bi ipak ko od naših čitaoca naišao na koje mane u knjizi, to molimo sve, da nama to odmah jave, a bićemo svima na savjetima zahvalni. Ono, što je bilo najteže, izvršili smo. Sada je na vama, da i vi sa svoje strane poradite oko toga, da ude iduća knjiga, koju budemo izdali još bolja i usavrše-nija od ove, pa nama pošaljite sve, što držite da bi bilo potrebno još štampati. Da je ova knjiga, koja je temelj za mesarsku i kobasičarsku literaturu kod nas, ugledala sveta, zasluga je u prvom redu svih onih saradnika, koji su nama poslali materijal za knjigu i istog onako sredili, kako odgovara prilikama kod nas. Upravi našeg lista prijatna je dužnost, zahvaliti se svima onima, koji su saradjivali kod uređjivanja i izdavanja ove I. Jugoslovenske mesarsko-kobasičarske stručne knjige. Naročitu zahvalnost dugujemo svima onima, koji su na-, ma poslali besplatno na raspolaganje materijal za knjigu, i koji su nama stavili na raspolaganje mnogo potrebnih klišeja. Svinja čitaocima preporučujemo, da u buduće i oni saradjaju sa nama oko izdavanja nove, velike stručne knjige na taj način, što će nama poslati novih recepata i uputa, kojih u ovoj knjizi još nema, kako bi iduća knjiga bila što usa-vršenija. Uprava našeg lista očekuje sasvim opravdano, da će u buduće biti i sarad-nja za stručni deo lista od strane čitaoca što aktivnija, jer samo na taj način postići ćemo, da bude iduća knjiga obuhva-tala sve ono, što je našim mesarima i kobasičarima u svim mogućim prilikama potrebno. Svima onima, koji su se bili na knjigu pretplatili, poslali smo stručnu knjigu, pa želimo, da njima bude svestrano dobro poslužila. Zahvalni bićemo svima, koji nama budu javili svoje primedbe u po- članova. Jasno je, da može jedino sop-stvena staležka organizacija, koja će biti čvrsta i jaka, braniti interese mesarsko-kobasičarskog zanata i to naročito u današnje doba, kad se sa sviju strana čine mesarima velike smetnje i neprilike, koje nikako ne zaslužuju, pa danas ne postoji ona staležka korporacija, koja bi štitila mesare i kobasičare od ovakovih napadaja. Zato je baš potrebno, da se okupite svi oko svog stručnog »Mesarskog lista«, koji je vama vazda najpouzdaniji prijatelj u svima vašim nevoljama i neprilikama. Mogli ste se već uvjeriti o tome, da je naš list uvjek verno stajao na strani svojim čitaocima i branio njihove interese. Dali smo svima upute, kako treba da štite svoje interese i javno putem štampe branili smo osnovna prava mesarsko - kobasičarskog staleža. Dobili smo od naših čitaoca mnogo zahvala za pismene savjete i nije bilo još ni jednog čitaoca, koji bi bio uzalud od nas tražio bilo savjeta, bilo pomoći. Zato možemo kazati, da je vama naš list najvjerniji drug, pa budite i vi sa svoje strane dobar prijatelj svom listu, koji od Vas drugo ne traži, no to, da na vreme, a to je najkasnije do 15. marta o. g. uplatite pretplatu, od svega Din 30. Uprava »Mesarskog lista«. Cene stoke i mesa Pad cena stoke općenita je pojava danas u svim agrarnim državama. Tako su n. pr. cene stoke u Madjarskoj i Poljskoj srazmerno još niže, nego li kod nas. U Italiji su takodjer pale cene. i naš izvoz u Italiju nailazi na velike poteškoće, jer ne možemo konkurirati sa Madjarskom u ceni, iako Madjari moraju izvažati svoju stoku u Italiju preko naše države. Naš je izvoz stoke pao na minimum, ali zato beležimo veliki porast konzuma u tuzemstvu. Seljaci sami konzumiraju više mesa a isto tako i gradsko stanovništvo zbog niskih cena. Tako je n. pr. u ljubljanskoj klaonici zaklano prošle godine za 4000 svinja više, nego u god. 1930. Kon-zum teletine u prošloj godini bio je za 3500 komada telića više, nego u god. 1930. Konzum govedine nazadovao je, a to je svakako posledica manjega konzuma govedine u vojsci. Karakteristično je, da je potrošnja mesa napadno jako porasla u poslednjim mesečima, prošle godine, kada su baš cene naglo pale. Gene mesa prilagodile su se nižim cenama stoke. Danas se cene mesa i stoke nalaze približno u istom razmeru, kao prije rata. God. 1913 bila je cena govedine na ljubljanskim sajmovima poprečno 93 krune za 100 kg žive vage, dok je istovremeno cena najboljeg mesa za kg, sa privagom bila 1.80 do 1.90 kruna. To znači po valutnom paritetu, danas cena od Din 10.— za stoku, a 20 Din za meso. Sada su cene u Ljubljani sledeče: volovi prima 4.50 do 6 dinara, a cena mesa 10—20 dinara za 1 kg. Na taj način uspostavljen je normalni razmer izmedju cene mesa i cene stoke. Usled jačeg konzuma mesa, cene su se stoke danas donekle stabilizirale. Veći konzum radi niskih cena donekle je nadoknadio gubitke kod izvoza te tako sprečio daljni pad cena. Cene su stoke danas nešto čvršće, kako se to pokazalo na poslednjim tjednim sajmovima, a to je i razumljivo, kad se pomisli, da je seljaštvo u toku poslednjih meseci prošle godine radi pomanjkanja stočne hrane već rasprodalo suvišnu stoku. Kontrola izvoza stoke Zakon o organizaciji i kontroli izvoza stoke i stočnih proizvoda od 22. decembra pr. god. privodi se u život. Pravilnik o kontroli izvoza stoke, koji reguliše modalitete primjene pomenu-tog zakona, izradjen je u Ministarstvu trgovine i industrije ovih dana stupiće na snagu. Prema tome, može se očekivati da još tokom ovog meseca kontrolni aparat, predvidjen § 4 Zakona, počne da funkcijoniše. Ovim povodom vredno je osvrnuti se na značaj i domašaj zakona o kontroli izvoza stoke i stočnih proizvoda. Izvoz stoke i stočnih proizvoda pod-ležao je dosad samo sanitetskom nadzoru, saobra'zno veterinarskim i drugim sanitetskim propisima, koji su na snazi. Novim zakonom od 22. decembra 1931 predvidja se kontrola u pogledu trgovinske organizacije izvoza stoke i stočnih proizvoda. U § 1 zakona stoji, da se »u svrhu racionalizovanja izvoza stoke, stočnih proizvoda i preradjevina u opće, kao i u svrhu izvršenja trgo- vinsko-ugovornih odredaba koje se odnose na ovu vrstu izvoza« Ministar trgovine ovlašćuje se, da propiše odredbe o organizaciji toga izvoza i kontrolne mere, kojima će se izvršenje tih odredaba obezbediti. Raspravljajući o toj kontroli izvoza stoke, beogradski »Trgovinski Glasnik« završuje svoj uvodni članak ovim rečima: »Ostaje fakat, da Zakon od 22. decembra 1931 samo djelomično reguliše naš izvoz stoke i stočnih proizvoda, u vezi sa kontingentnom politikom pojedinih zemalja. Pored pitanja kontingenata, naš izvoz stoke i stočnih proizvoda postavlja, pogotovu danas, čitav niz drugih pitanja i zahtjeva podesne mere za njihovo regulisanje. Radi tih drugih momenata, potrebno će biti proširiti zakonska ovlašćenja i doneti izmene u §§ 3 i 5 Zakona od 22. decembra 1931. kojima je, bez stvarne potrebe, sužen značaj i domašaj kontrolnog režima, koji taj zakon sadrži.« Kako su vršene pronevere na klaonici Subotižke opitine - r-. — —v ■ 1 -n Subotica, 10. februara. — »Vreme« javlja: Po prijavi gradskog senata u Subotici uhapšen je upravnik klaonice Franjo Bogdanov, veterinar. Prema prijavi, on je izvršio delo utaje u iznosu 200.000 dinara na štetu opštine i države. Bogdanov je u utorak uveče stavljen u policijski pritvor, a njegovo saslušanje počeće danas po podne. Hapšenje Bogdanova izazvalo je najveću senzaciju ne samo u Subotici, nego i u Osijeku, odakle je rodom i gde je bio vrlo poznat. On je pre 10 godina došao u Subotiču i postavljen je prvo za veterinara, a uskoro zatim za upravnika Opštinske klaonice. Prvih godina radio je marljivo a posle toga primećavalo se da je izgubio ambiciju i postao nemaran. Vest o tome da je Bogdanov uhapšen zbog pronevere, izazvala je najveću senzaciju i zbog toga, što je on živeo u vrlo sredjenim materijalnim prilikama i nije imao novčanih briga, raspolažući sa pla-tom od 7000 dinara, besplatnim stanom i osvetlenjem. Pre nekoliko meseci, kada je veliki beležnik, g. Franjo Vukić bio postavljen za vršioca dužnosti pret-sedn’ka Opštine odredio je, da se svi zavodi grada Subotice i činovnici, koji rukuju novcem, pozovu na obračune. To je imalo za rezultat prvo otkrivanje velike afere u Gradskom bioskopu. Istovremeno g. Vukić odredio je pregled svih gradskih trošarinskih stanica i ostalih zavoda. Pre tri nedelje izvršen je vanredni pregled svih gradskih trošarinskih stanica i ostalih zavoda. Pre tri nedelje izvršen je vanredni pregled klanične kase i ustanovljen prvog dana deficit od 45.000 dinara. Bogdanov je dao obavezu, da će to popuniti. Medjutim, računoispitači nastavili su pregled i našli, da deficit u 1931. godini iznosi 90.000 dinara. Ovu svotu Bogdanov nije mogao da podmiri, jer njegovi bogati rodjaci nisu hteli da ga pomognu. Prvo je mislio da izvrši samoubijstvo, a potom je počeo da simulira ludilo, pa ga je jedan lekar uputio u bolnicu na posmatranje. Tu je bio u odelenju za živčane bolesti ne-delju dana, ali su lekari ustanovili, da je potpuno zdrav i normalan i da može odgovarati pred sudom za učinjena dela. Kada je pušten iz bolnice, protiv njega je podneta prijava i tada je došlo do njegovog hapšenja. Interesantan je način, na koji je Bogdanov vršio malverzacije. On je rukovao klaničnim taksama vodeći dve knjige; jednu prihoda, drugu rashoda, ali novac nikad nije predavao blagajni. Bogdanov tvrdi, da nije proneverio ni jednu paru, a da mu je novac iz blagajne nestao. Naplaćivao je i skupni porez na poslovni promet od subotičkih mesara, koji su klali na klanici, o čemu je vodio zasebnu knjigu. Poslednjih meseci nije isplaćivao ništa Poreskoj upravi, tako da je država oštećena sa 46.000 dinara, pošto je i taj novac »nestao«. Naplaćivao je trošarinu na po- sebnim blokovima, koje je dobio od gradskog trošarinskog odelenja. Posle upotrebe blokova trebalo je da ih vrati sa novcem, medjutim on je zadržavao kod sebe i blokove i novac, koji je takodjer »nestajao«. Računa se, da je Bogdanov proneverio 200.000 dinara. Naši mesari u Subotici sa velikim in-teresovanjem očekuju dalji razvoj do-god;a:a oko pronevere u Opštinskoi i klaonici. Pitanje seljačkih klan a u Austriji likvidirano Je — a kod nas? Još prošle godine pisali smo, da su austrijski mesari bili u vrlo nezgodnom položaju, jer su tamo učestala klanja stoke od strane seljaka u tolikoj meri, da se dešavalo, da su mnogi mesari bili prinudjeni, zatvoriti svoje radnje. Savez mesara i kobasičara pokušavao je u više mahova, da se ovakvom radu od strane seljaka stane na put, ali su sve intervencije ostale uzaludne, pa čak i one kod vlade. Položaj za mesare u Austriji bio je u toliko teži (sličan onome u Njemačkoj), jer su tamo n. pr. seljaci, koji sami stoku za klanje ni imali nisu, isto kupovali od drugih seljaka, pa meso onda prodavali. Ali, nije seljacima bilo dovoljno samo to, već su "pravili i mesne proizvode, kobasice itd., te nosili to u gradove na prodaju. Naravno, da su vrlo lako pravili mesarima konkurenciju, jer je seljak tamo bio u tom pogledu zaštićen, pa nije plaćao za ovakova klanja -nikakvog poreza. Značajan za tamošnje prilike bio je i fakat, da su čak i veleposjednici, koristeći se tim prilikama u Austriji, počeli tjerati mesarski zanat i osetno konku-risali mesarima, koji u ono doba ni zarade ni posla imali nisu, jer je svako kupovao jeftino meso, pa i kobasice od seljaka, od kojeg je mogao dobiti sve za 40% jeftinije. Situacija postala je u Austriji po mesare takova, da se odmah moglo videti, da je nemoguće, produžiti ovakav rad seljaka, ako se neće, da bi kraj toga propao mesarski zanat. Bilo je radnji, koje su bile otvorene u mesecu svega 3 puta, a po neke bile su i mesečima zatvorene. Savez mesara i kobasičara našao se u vrlo nezgodnoj situaciji, jer su bile sve prethodne intervencije od njegove strane uzaludne, a položaj po mesare iz dana u dan sve očajniji. U svrhu zaštite vitalnih interesa svojih članova savez bio je prinudjen, da poduzme naj-energičneje korake kod vlade, pa da uspe, da se pitanje tih domaćih klanja od strane seljaka reguliše onako, da budu mesari, kao zanatlije, zaštićeni. I uspeli su! Vlada donela je rešenje, da mora svaki onaj sel'ak, koji želi klati stoku u svrhu prodaje, platiti sve one dažbine i porez, kojeg i mesari plaćaju i to uvjek pre klanja kod najbliže pore-ske uprave. Tek. nakon uplate slobodno mu je klanje one stoke, za koju je platio porez. Sve žandarmerijske stanice dobile su naredjenje, da strogo pa-I ze, da se seljaci toga propisa striktno j Pridržavaju. I, gle čudo, preko noči pala su klanja seljaka u svrhu prodaje, za j -- 60%. To znači, da je seljak ipak’došao do zaključka, da se mu klanje ne isplati onako, kako je to očekivao, ako mora da snosi sve one terete, koje je dužan mesar platiti. Zbog toga je sigur-j no, da čez kroz kratko vreme seliaci klati samo još za svoje domaće potrebe. Vlasti rigorozno postupaju, pa je tako neki seljak, koji klanje nije na vreme prijavio, platio u ime kazne 552 Din, a kraj toga povisuju se sve ostale pristojbe još za duplo. Kod nas naravno prilike su sasvim drukčije, jer čine većinu stanovništva seljaci, pa znamo, da su i oni od današnje krize teško pogodjeni. Gene stoke i mesu danas su u istom razmeru kao pre rata dok su cene svim drugim artiklima ostale na istoj visini kao i onda, dok je bilo novaca dosta. Seljak dakle mora prodati jeftino svoju robu, a skupo plaća onu robu, koja mu kod kuće treba. Jasno je, da se tu morao naći neki izlaz za seljaka siromašnog stanja, ali se mi ne slažemo s tim, da bi i kod nas nastupile po naš mesarsko-kobasi-čarski zanat ovakove prilike, kakove su vladale do pre kratkog vremena zbog tih domaćih klanja u Austriji. Ali, mi se bojimo, da bi to zbilja moglo na- stupiti, jer i kod nas seljaci u veliko kolju i to ne u svoje svrhe, već samo za prodaju. Pošto mi još nemamo zakona, koji bi ta seljačka klanja reguli-sao, to pojed'ne banovine nastojavaju, da ovo pitanje reše shodno prilikama, koje na pojedinim teritorijama vladaju. Poljoprivredno odelenje kr. banske uprave Savske banovine za sada još najbolje ie rešilo to pitanje, samo bi bilo potrebno, ako bi ovakove dozvole za domača klanja u svrhu prodaje učestale, da se nadje i za ova rešenje kao u Austriji, a to je, da plate seljaci sve one pristojbe i poreze, koje su dužni i mesari plačati. Rešenje kr. banske uprave Savske banovine može se smatrati pravedmm, ier je to kod nas ipak prvi slučaj pokuša'a regulisanja domaćih klanja kod nas. Pošto rešenje kr. banske uprave jasno kaže, ko srne klati, to možemo sa sigurnošću računati da do zloupotreba toga rešenje na štetu naših mesara neće doći. Kako smo već javili, prema tom istom rešenju, svako tako klanje stoke po vlasnicima vezano je na prethodnu zasebnu dozvolu sreskog načelstva, koje će ju izdati po znam'u i saglasnosti zvaničnog veterinara. Takova bi se dozvola smela oodeTti samo u izmtnmtn slučajevima, gde se kod vlasnika seljaka dokaže ve’iko siromaštvo. Proda;a me^a od tako zaklanih ži-voFma imala bi se ograničiti samo na dotična borav išta Gasnika, odnosno na mesta, gde mesarskog obrtnika nema. Kako se iz svega vidi, ova je dozvola vezana uz stanovite nHove, te rc OVO rešenje ne može tumač'ti ovako, kao da je izdana generalna dozvola vla'M' cima, da b°z ikakvog ograničema mop1 klati vlasFtu stoku i prodavati meso- Kako smo već kazah, kr. banck3 uprava Savske banovme našla je pravilno reš^nie, ier nema onog mesara, koji bi bio protivan tome. da zb:l Petrovič, Vukovar; Sko-oerne Niko, Griže pri Celju; nagrade poslaće ^Prava lista; _24 nagrada genralnog zastupstva Frie-& Haaga, Zagreb, Trg burze 1, dobili su gg. mesari: Stankovič Vladimir, Bela Drkva; Fajdl Johann, Ninčićevo; Gedja Aca, Konak; Krieger Friedrich, Stare Sove; Ro-djak Luka, Feričanci; Baumholzer Šimon, Batina (Baranja); Matula Petar, Bočar; Košić Jožo, Vitez; Folk Nandor, Branjina; Schiller Josef, Opovo; Tangar Karlo, K. Gomilica; Kern Nikola, Laćarak; Pemper Ivan, Vojka; Djurdjelić Voj., Šabac; Popov Stevan, Gospodjince; Rudalija Djemail, Višegrad; Zvanović Nikola, Bribir; Martin Lajoš, Sv. Hubert; Gabrič Anton, Šmarje pri Sevnici; Topolić Vaško, Prijedor; Živko P. Ćadjić, Požar e v ac; Antonović Dragoljub, Kraljevo; Dorokhazi Julijan, Kucura; Vu-jović Milan, Bileće; 5 nagrada firme Kaučič, Ljubljana-Vič, dobili su gg. mesari: Šerbec Ivan, Dolško; Mrežar Alojzij, Št. Vid; Musar Josip, Ljubljana; Štefan Turk, Sp. Hudinja; Drev Ivan, Mozirje; nagrade poslaće uprava lista; 5 nagrada tvornice sapuna Zlatorog, Maribor, dobili su gg. mesari: Ferketić August, Vočin; Julinac Stevan, Bačka Palanka; Vučkovič Nikola, Bjelovar; Bone-fačić Josip, Baška na Krku; Grosescu Julio, Beli Manastir; nagrade poslaće uprava lista; 3 nagrade industrije sekira Jože Juhant, S. Jarše — Domžale, dobili su gg. mesari: Fuchs Jovan, Bačka Palanka; Posavac Ivan, Sarajevo; Miklauc Blaž, Zagreb; 10 nagrada (platno za kecelju) platnene industrije Alfred Kuhn, Osijek-Novigrad, dobili su gg. mesari: R. Zichler, Beograd; Lambert Schavilje, Zemun; Acedan Vaša, Pančevo; Ljuba Ilijević, Crepaja; Dietrich Heinrich, Novi Sivac; Turkocević Petar, Pančevo; Štreker Kristijan, Beška; Boku-nić Milivoj, Zagreb; Šlogar Viktor, Sara- j jevo; Korhec J. Subotica; 2 nagrade tvornice R. Blacha, Ljubljana, dobili su gg. mesari; Bokić Miloš, Stara Pazova; Franjo Kralj, Zagreb; 14 nagrada, raznog mesarskog alata, dobiju gg. mesari: Franjo Bohm, Split; Pavlov Milivoj, Vel. Kikinda; Franjo Harth, Osijek; Radosavljevič Stevan, Curug; Ivan Marač, Sušak; Pipić Muharem, Sijekovac; Busch-bacher Josef, Putinci; Hahn Alfred* Lastovo; Dosler Pavo, Novi Sad; Spiegler Marko, Kutina; Krajčić Petar, Erdevik; Križanič Ivan, Dobrljin; Kesić Hasan, Zavido-vići; Badurina Šime, Novalja. Svima našim čitaocima poslaće uprava našeg lista ovih dana nagrade, u koliko iste ne dobiju izravna od darivaoca, kako smo to< već gore naveli. Pošto imamo troškove oko poštarine, omota itd. to smo onima, kojima su nagrade već poslate, priložili uplatnice, da nama izdatak za poštarinu izvole povratiti. Mesarske vesti NaIMENOVANJE G. SAVE MARKOVIČA. Poznati naš stručnjak za mesarsko-.°basičarska pitanja g. Sava Markovič Smedereva, naš stalni saradnik, iza-®ran je bio na plenarnoj sednici Za-^tske Komore u Beogradu od 27. dec. 1^31 god. za sudiju Stalnog Izbranog ^da Zanatske Komore u Beogradu za 6°dinu 1932. Redakcija »Mesarskog lista« čestita Jv Savi Markoviču na tom naimenova-,]u> nadajući se sa punim uverenjem, će i na ovom vrlo važnom mestu ,aMupati interese svog staleža onako, je to svugde i do sada radio. novosadski mesari pred sudom. Ka° što smo već u prošlom broju optu?- lista P'sal*, novosadska policija sadskjh ie su^u £rupLI 0C1 kl'211 70 novo-f ostale rnesara" su Prodavali meso ćom In p.reradjevine od mesa sa ve-§ o y |"adom od 25%, što se kosi sa 0s đakona o suzbijanju skupoće. Na držnvn- 0*ve tužbe i saslušanja svedoka, «6 novoSUaSktoieme0?diga0 tUŽbU Pr0tiV gore spomenutog đakona’ f "a °Sn0VU Pošto taj proces nije okončan, to Cento o rezultatu sudjenja izvjestiti Kenije, kad bude sudjenje završeno. ,NTERES za našu suhomesnatu ROBU U FRANCUSKOJ. Zagrebački »Jut. list« donosi pod ^orniim naslovom dopis iz Pariza, u ^betn se konstatuje sve veći interes za u suhomesnatu robu u Francuskoj. treh0^013*1 * * * 5 * * dodaje, da uz tu okolnost kad a za^ele2it' i jednu drugu, koja je i n ParaPz‘ra*i Povoljni učinak prve shnrotiv koje treba što hitnije poduzeti tjn ne korake: To je nova politika kon-*Vo,biranja s izdavanjem uvoznih do-iln, a’ koji dani kontingenat često čine p°godfranCUSkom uvozu ituade osobito kvalitT suhomesnata roba dobre 29 evr 6 1 i^dnijih cena. Konkurencija ^Pasnr*0?8 * * * 12^6 zem,je ovde imade manju °st, nego li je to u pogledu žita, jer se stoka logično ne može proizvoditi s pomoću strojeva na veliko. Zato su neke spretne zemlje tu situaciju brzo iskoristile i počele s uspehom plasirati mesnatu robu na francuskom tržištu. Medju tim zemljama osobito se ističe Italija. Talijanska suhomesnata roba nalazi se u Francuskoj danas na svakom koraku. Čudna okolnost, kad se znade, da Italija kod nas kupuje stoku! Ali ta okolnost baš pokazuje jedan veliki nedostatak: Dirigiranje proizvodnje i trgovine prema prilikama na tržištu! Za Italijom se brzo pokazala Madžarska. Danas imade u Parizu više madjarskih suhomesnatih radnja, koje uvoze robu na veliko iz Madjarske i ovde ju rasturaju, stičući sve više mušterija, »Salamy Hongroise« oglašuje se ovdje kao najbolja salama na svijetu i ona doista imade uspeha. Konačno se dosjetiše i neki naši trgovci da bi bilo dobro pokušati i s našom robom. Naručeno je višs stotina kg naše salame i onda je počelo rasturanje. Posao je u početku teško išao, ali se doskora, poglavito zbog naših cena, toliko razvio, da su se prikupile stotine d'obrih i stalnih kupaca (trgovačke kuće, restauranti itd.). Osokoljeni tim uspehom počeše isti trgovci naručivati na hiljade kilograma naše suhomesnate robe, i to, pored salame, kobasice, šunke slaninu itd. Medjutim je nastupila Politika kontingentiranja: Našoj državi je za ovu vrst robe dodeljen kontingenat od 30.000 kg i to upravo u času, kad se posao počeo razvijati, kad su se ponovile stare narudžbe i pojavile nove. No, da neprilika bude još veća, svaki uvoz unutar toga dozvoljenoga kontingenta učinjen je ovisnim od posebne uvozne dozvole, koje podeluje Ministarstvo poljoprivrede. Ta je dozvola odmah zatražena, no do danas nema nikakva rešenja. Dotle talijanska i madžarska roba i dalje prodire. Šta sada koristi i kontingenat i preorienta-cija? BOLJE CENE MESU U PODRAVINI. Usporedo sa porastom cena stoci na Podravini, porasle su i cene mesu u Koprivnici. Naročito je porasla cena govedini, koja se počela do ovoga meseca prodavati 4—8, a danas se prodava 8—10 dinara, a salu i masti 12 dinar. Suha šunka 16, a kuhana 40 Din po kg. KONZUM MESA U ZAGREBU. U zagrebačkoj je klaonici zaklano stoke tokom zadnjih triju godina: 1929. 1930. 1931. konja 303 327 318 rogatog blaga 22.533 17.277 17.844 čoklova 1.735 364 229 telića 61.447 51.497 60.266 svinja do 30 kg 33.538 34.568 77.614 svinja preko 30 kg 65.885 69.422 88.831 sitne stoke 19.068 21.475 16.951 Ovim ciframa treba dodati uvoz u istom razdoblju, i to: Sušenog mesa i slanine: 1929. godine 1,306.657; 1930. god. 1,163.122; 1931. godine 1,1442.521. — Masti: 1929. godine 769.882; 1930. godine 453.722; 1931. godine 317.231. — Svježeg mesa i slanine: 1929. godine 139.735; 1930. godine 125.919; 1931. godine 265.337. — Mesnih otpadaka: 1929. godine 53.293; 1930. godine 63.475; 1931. godine 54.271. Iz ovih se podataka vidi, da je u Zagrebu tokom prošle godine potrošeno mesa više, nego li ikoje godine dosada. NOVI TERMINI GODIŠNJIH SAJMOVA U NOVOM VRBASU. Općinska uprava u Novom Vrbasu odlučila je, da će od početka o. g. održavati godišnje sajmove uvjek u četvrtak, a ne u subotu kao do sada, a to znači uvjek za tri dana pre, nego do sada. Prvi godišnji sajam biće prema tome ne na 27. već na 24. marta g. g. TRŽIŠTE STOKE. TJEDNI SAJAM U ZAGREBU. Nenadni preokret vremena mnogo je utjecao na prošli tjedni sajam, tako da je do gon bilo vrlo slab. Usled toga cene su učvršćene. Od strane inozemstva na današnjem sajmu nije bilo nikakvog potraživanja. Dotjerano bikova 14; krava 59; junica 12; volova 120; junaca 2; teladi 37; konja i ždrebadi 27; svinja 112; odojčad! 24. Cene; Bikovi kg žive vage Din 3.75 do 4.50; krave u mesarske svrhe žive vage kg 2.25—3.50; junice u mesarske svrhe kg žive vage Din 4.50—4.75; volovi I. vrsti kg žive vage Din 5.50—6; volovi II. vrsti kg žive vage Din 4.50—5; svinje tovljene kg žive vage Din 6.50—7; svinje sremske zaklane kg Din 8.50—9; telad živa kg Din 6—7; telad zaklana kg Din 8—9. Banjaluka 7. H. Poslednji sajam u Ba-njoj Luci bio je slab. Janjaca i koza nije bilo ni dognano, a ostalog blaga veoma malo. Volovi su se prodavali po 1.75—4.50 po kg žive vage, junci 1.75—4, telad 4—6 dinara, ovce 1.75—3 dinara po kg žive vage. Čakovec. Svinje su prodavane po 4 do 5, debele po 7 do 8 Din. Dogon svinja bio je slab, jer seljaci najviše prodavaju svinje kod kuće raznim posrednicima ovdašnjih trgovaca. Gjurg'evac 7. II. Dogon stoke na godišnji sajam bio je obilan i to stoke odlične kakvoće, ali je trgovina bila slaba. Cene su bile ove: volovi 5 do 5.50, junice 4 do 5, telići 4 do 5, bikovi 3 do 4, krave 1 do 2. Kupljeni su za Zagreb dva vagona telića, za Italiju jedan vagon tćlića i pet vagona tovljenih svinja. Potražnja za stokom na poslednjim sajmovima u Podravini znatno je oslabila zato, što izvoznici, usled sadašnjeg clearing prometa sa Austrijom duže vremena ne mogu doći do svoje gotovine za stoku, koju izvoze u Austriju. Karlovac 7. II. Tjedni sajam bio je dobar, osobito po dogonu, dok je prodaja razmjerno bila nešto manja. Cene su prema onim od prošloga tjedna nešto porasle. Telad je prodavana po 100—600, junad 5—6 Din za kg žive vage, junice 2—5, volovi 3—6, krave 2—4.50, svinje 5.10 po kg žive vage. Kostajnica. Na prošlom tjednom sajmu, koji je bio vrlo dobro posjećen, cene su neznatno porasle prema cenama prošlog sajma. Bilo je dosta stranih kupaca, a i dogon blaga bio je velik. Rogato blago je prodavano; krave za klanje 1.25—2 Din po kg žive vage, ostale po 2.25—4 Din; volovi po 4.50—6 i junci 3.50—5 dinara. Teladi je bilo mnogo više nego na prošlom sajmu, a prodavane su po 3—4 Din kg žive vage. Tovljene svinje prodavane su po 6—8 dinara kg žive vage, mršave po 3—4.50 Din. Odojčad 30—60 dinara komad. Križevci. Godišnji t. zv. Fabijanski sajam stoke bio je slab i dogonom i prodajom. Prodano je 49 volova uz cijenu od 5—6 Din po kg žive vage, krava 93 po 1—1.75, junadi 21 po 4—5, junica 16 po 3—4.50, bikova 32 po 8—5, teladi 299 po 3—5.50. Cena je od prošlog sajma porasla za 1 do 1.50 dinara. Koprivnica. Blaževski godišnji sajam, koji je do sada svake godine bio jedan od najboljih ovdašnjih sajmova, ove godine bio je slab. Prema dobrom dogonu stoke prvorazredne kakvoće, bila je trgovina slaba. Cene su bile ove; Volovi 5—6, junice 4—5, krave 3—4, krave za salamu 1—2, bikovi 3—4, telići 3—5. Svinja je bilo vrlo mnogo i cena im je bila 5—7 dinara. Nova Gradiška. Tjedni sajam, kao i svi oye zime, bio je jak dogonom stoke, osobito goveda, ali slab prodajom. Otpremljeno je jedno dva vagona volova u Zagreb. Cena je bila volovima 3.50—5, junicama 3—4, a kravama 1.50—3. Debelih svinja prodan je jedan vagon u Petrinju po 4.50—5.50. Odojci su sada nešto poskupili i plaćani su 35 do 70 dinara komad. novi aaa. stoKa za klanje žive vage volovi 4—5, krave 2.50—4, telad 7—9.5C ovce 2.50 3, jaganjci 777—9, svinie 5________f praske 8 10 Din kg. Meso: govedina 8 di 12, teltma 12—16, ovčetina 6—8, janjetin; 12-16, svm etma 10—12, odojci 14-16, sat 9 10, slanina sirova 9—10, slanina suh; 12-14, mast 10—12, čvarci 10-12, suhi meso 14—16, suha šunka 16-18, kobasic mesnate Sirove 14—16, kobasice mesnate suhe 20—24, krvavice 10—14. Osijek. Meso: govedina 8—10, teletina 12—14, janjetina 20, ovčetina 8, svinjetina 10—12, suho meso 14—16, mast 14, slanina sirova 11, mast na veliko 9—10, suha slanina 14—16 Din. Sarajevo. Dogon na marvenom sajmištu bio je za krupnu stoku dobar, sitne stoke slab. Goveda I. vrste 3.50—5.50, II. vrste 2 do 3.50, telad I. vrste 4—8, II. vrste 2—4, junad 1.50—2, janjad 8—15, bravi 150—350, prasad 50—150, svinje mesnate 4—5.50, svinje debele 6—7 dinara. Smederevo. Položaj za mesare vrlo je težak, pošto je perad tako jeftina, da stanovništvo meso skoro i ne kupuje. Cene mesu i proizvodima od mesa; kg govedje 7—8, svinjsko 9—10, teletina 8—10, mast 10—12, čvarci 8, švar-gle 8—10, pastrma 12—16. Živa stoka: svinje 5—6, telad 4—5.50, volovi 3—5. Rogota stoka najviše se kupuje od oka, ali treba biti za tu vrst kupovanja dobar poznavaoc stoke. — Perad: par pilića 12—16, kokoši 16—20, čurke 30 do 50, guske 30—50. Sve te cene važe za par. Subotica. Na sajam bilo je dotjerano mnogo marve, pa se za rogatu plaćalo 2 do 4 Din. Za debele svinje plaćalo se do 5 Din po kg. Varaždin. Dogon je bio slab, ali kupaca dosta. Dotjerano je 415 komada, prodano 372. Cene su porasle za 1 dinar po kg žive vage, i to s obzirom na veću potražnju. Tovljene svinje su prodavane po 7—8 dinara, mesnate, bele po 5—6, a baguni po ' 8—9 dinara po kg. Virje. Godišnji sajam bio je dogonom obilan i trgovina živahna. Junice 4.50—5.50, telići i bikovi po 4—5, krave muzare 1—2 hiljade dinara komad. Volova i svinja na ovom sajmu nije bilo. Vinkovci. Na godišnjem sajmu bila je ponuda dobra, ali potražnja vrlo slaba. Cene stoci općenito su niske. Konji za klanje plaćani su 500 Din za komad, goveda 2—4, telad 4.50—5.50, debel svinje 4—5, mršave svinje 5—7, svinje od godinu dana 250 do 500 Din par, odojci 30—80 Din komad. Tržište kože BEOGRADSKO TRŽIŠTE. Sirova koža. Govedje kože. Za sirove kože, od početka februarja zapažene su veće ponude od potražnje, te se kod cena za te kože zabeležilo izvesno popuštanje. Na beogradskoj klaonici govedje kože notiraju i to, one od 30 kg variraju od 4.50—5, a preko 30 kg 5—6 dinara po kg. Juneće kože bez glave i kratkih nogu 8—9 dinara, a teleće takodjer bez glave i kratkih nogu u prosečnoj težini oko 4 kg po komadu variraju od 11 do 12 dinara po kg prema kvaliteti. Kože, istrešene od soli plaćaju se srazmerno skuplije. Janjeća roba, sezonska, od 95 do 100 kg, 100 kom. vrede 16 do 17 dinara po komadu, za robu, koja je uredno sortirana. Kako jagnjećih koža kod naših izvoznika ima u dosta velikim količinama, to se isti uzdržavaju od novih zaključaka, očekujući dalji razvoj situacije. Kozje kože. Opančari dobru robu u manjim količinama plaćaju 10 do 12 dinara po kg, prema kvaliteti. Za izvoz ne dolazi u obzir. O v č i j e kože; I ova je roba za izvoz zanemarena, a domaća poduzeća kupuju manje količine po 9—10 dinara kg, prema kvaliteti. SARAJEVSKO TRŽIŠTE. Trgovina sirovom kožom već dulje vremena miruje i nemože niti sa tu-a niti sa inozemstvom doći do poslova, jer ponudjene cene ne pružaju konve-niencu. Kod mesara. Kuharica: »Molim 1 kg govedine, ali neka bude žilava!« Mesar: »Žilava? Pa zašto baš žilava?« Kuharica: »E, znate, ako je meso previše dobro, onda za mene ništa ne ostane.« Pre braka. »Čestitam gospođjice, ipak ste našli svoj ideal.« »Nadam se, da jesam!« »A šta, ako ste se prevarili?« »Onda će se i on prevariti.« »Dobar dan, ja sam krojač Stevo, Molim vas, da Ii je gospodin Djoka ko4 kuće?« »A, vi dolazite sigurno da probate?« »Jeste, dolazim da probam, da U čil dobiti pare!« UlK’ A vTf. 8 Grudnik, d. z o. z. LJUBLJANA TEL. 22-89. DRAVLJE TEL. 22-89. Tražite cifenikl Tražite cijenik! Neophodno potreban za svaku mesarsko-kobasičarsku radnju je „Eisluftkompressor", novi ventilator, koji u kratko vreme bez leda ohladi vazduh, te osuši meso. Struja se troši na sat samo za 2—3 Din. cena je Din 2400—. Poručiti se može izravna od tvornice Alfred Wunderlich, Deutsche Elektro-Maschinen und Apparate - Bau, BERLIN, S. 42, Moritzstrasse 14-15., ili kod njenog zastupstva: Rudolf Grudnik, Ljubljana-Dravlje. Šalje se isključivo samo pouzećem. Kod narudžbe treba navesti, da li se treba za Gleich-, Wechsel- ili Drehstrom te kolika je voltaža i kolika perijoda. Jeftino na prodaju! Jedan veliki kveč sa 19 noževa, na moto rski pogon; iedan mali kveč sa 11 noževa; stolni kveč, mali; jedan Wolf promer ploče 90 mm; jedan Wolf promer ploče 100 mm; jedan W°lf promer ploče 150mm; Ležeči špric za salame, sadržaj 30 litara; jedan mlin za mirodije na motorski Pogon; jedna pila za kosti na motorski pogon; jedna banja od 200 litara emajlirana; jedan stroj za rezanje šunke i kobasica; jedan ventilator (Eisluftkompressor); jedna kanonšprica od 50 litara, specijalna, za tvornice salama; više novih mesarskih kantara i presa za čvarke; 2 nove ležeče šprice od 4 litara sadr- žaja; 1 automatska vaga, nova; 1 pisaća mašina, skoro nova; 3 reme, svaka po 3m dugačka, sa kon- zolama, komplet; reme su iz materijala, koji nikad ne hrdja; 3 sprave za kuhanje šunke iz alumini-juma; Oni gg. čitaoci, koji se za gornje predmete interesuju, neka se obrate pismeno na našu upravu, pa će dobiti taćne informacije. Svi su predmeti u vrlo dobrom stanju, pa se dobiju po vanredno niskim cenama. Nemojte propustiti ovu zgodnu priliku, pa pišite još danas na upravu Mesarskog lista, Dravlje p. Šent Vid nad Ljubljano. POZOR! Mesari i kobasičari! Papir za zavijanje mesa i mesnih proizvoda Vam nudi najjeftinije tvrdka G. KOVAČ, Ljubljana, Gajeva ul. št 2. Zahtevajte uzorke I cjene! Na prodaju: Jednu kompletnu hladionti u pogonu za mesara jeftino prodaje K0L0MAN BLAŽEK Crikvenica Frankopanska ulica broj 49. Platno za mesarske kecelje (pripasnike) kao i gotove kecelje sa mono- --- -----' ^ JVJ I HUMU gramom po zadanoj mjeri kupuje se najbolje i najjeftinije kod samo-proizvadjaća Alfred kuhn, OSIJEK — NOVIGRAD DIVALTOVA ULICA 150 — TELEFON 3-95 BRZOOAVl: KUHN OSIJEK NOVIGRAD Lijepo izradjena kecelja sa monogramom je najbolji poklon za svaku priliku. Evo knjige! 12 knjiga 30% . Jugoslovenska mesarsko-kobasiCarska knjiga štampana je. Koju još nije poručio, mora to odmah učiniti, jer je majstor bez knjige, kao vojnik bez puške. Izsecite^donju poručbenicu, pa je u kuverti pošaljite upravi našeg lista, koja će Vama knjiga biti odmah poslata. Požurite! Ko će poručiti odjednom 3 knjige, dobiće 10% popusta; Rod po-ručbine 6 knjiga 20%; a kod naručbe Skupljajte naručbe za knjigu, jer možete tako na lak način zaraditi novac! Ovdje odreži! Poručbenica Upravi „Mesarskog Iista“, Št. Vid nad Ljubljano* Izvolite mi poslati 1. jugoslovensku mesarsko-kobasičarsku strućrP knjigu, poštanskim pouzećem uz cijenu Din 160'—. Ime i prezime: Mjesto: Ulica i broj kuće: Bano vina: Izdaja: Konzorcij Mesarskega Lista, ot. Vid nad Ljubljano — Stanko Zorko, Dravlje, št. 103. — Odgovorni urednik Rudolf Grudnik, Dravlje, št- Tiskarna „Slovenija" v Ljubljani. (Predstavnik: A. Kolman, Ljubljana.)