Poštarina plačena u gotovom God. XII. BroJ 32. Zagreb, 9. augusta 1940. Pojedini broj Din 1.— Narod, koji se odreče tna i jedne stope krvi ju i znojem otaca svo¬ jih natopljene zemlje nije dosto jan da se nazivlie narodom VPRAŠANJE TRANSILVANIJE SLIKA NARODNOSTNIH ODNOSAJEV pokazuje da je kmetsko* prebivalstvo v večini romunsko, le prevladujejo' Madžari Po solnograjskih razgovorih so velesile osi nagovorile Romune, Madžare in Bolgare, nai rešijo medsebojne spore glede manjšin oziroma revizije mej. Kolikor gre Rumunom lažje glede odstopa dela Dobrudže Bolgarom, toliko težje postaja problem odstopa velikega dela sedanje romunske države, *» je Transilvanije, Madžarom. Rumuni postajajo z dneva v dan vedno bolj nepopustljivi napram madžarskim zahtevam. Tako stopa te dni vprašanje Transilvanije vedno bolj v osprednje. Pred kratkim je znana slovenska revija »Misel in delo« prinesla zanimiv in izčrpen članek o transilvanskem vprašanju, ki ga je napisal dr. Svetozar Ilešič. Da bi si tudi naši.čitatelji napravili sliko o narodnostih, o sociološki strukturi, političnem vplivu onih in drugih ter o prebivalstvu Transilvanije, prinašamo glavne odstavke omenjenega članka Razen Dobrudže in Besarabije obsega današnja Rumunija še eno obsežno ozemlje, ki ga njeni sosedi smatrajo za sporno. To je Transilvanija ali Erdeljska (rum. Ardeal), pri nas nekdaj močno Klana tudi pod imenom Sedmograška, kar pa je bilo le malo prikladen prevod nemškega naziva za to pokrajino (Sie- benbiirgen). Pod imenom Transilvanija razumemo danes običajno ves oni del Rumunije, ki je pred vojno spadal k ogrski polovici habsburške monarhije; to so poleg prave Transilvanije pokrajina Maramureš na severu rumunski del Ba¬ nata in obrobni del panonskega nižavja. Vsa to pokrajina je že zgodaj prišla v področje madžarske politične sfere, ali je po večini obdržala v okviru kraljev- stva sv. Štefana večjo ali manjšo mero samostojnosti, ki se je pokazala posebno v dobi po bitki pri Mohaču (1526), ko je v velikem delu ostala vstran od turške invazije. Transilvanija je bila že takrat v veliki večini naseljena z Rumuni, »Ta¬ ra romaneasca«, kakor se naziva v sta¬ rih rumunskih literarnih spomenikih. — Posebno srdita borba za narodnostno posest Transilvanije pa se je pričela po avstro-ogrski nagodbi iz 1. 1887, ko je bila pokrajina prepuščena na milost in nemilost Madžarom. Močno odločilna je bila za ves obraz Transilvanije politično-geografska vloga Karpatov: na eni strani je to razmero¬ ma zložno gorovje z živahnimi selitvami pastirskega prebivalstva služilo kot vez med obojestranskimi podgorji, na drugi strani pa je s svojo razmeroma redko naseljenostjo, s svojimi gozdovi in sote¬ skami služilo kot idealna obrambna čr¬ ta in s tem tudi kot zaželena politična meja za državne tvorbe, ki so vzrasle za- padno od tod. Zato se je politična meja na Karpatih ustalila že v pričetku 15. stol., ko se je tod ustavilo turško prodi¬ ranje. Ta meja je ostala v bistvu ista cela štiri stoletja, do konca svetovne voj¬ ne. Karpati so sicer ves ta čas ostali ža¬ rišče in hrbtenica rumunskega naroda, zavetišče, ki je v najtežih časih skrilo in očuvalo zadnje ostanke svobode, dokler ni po 1. 1918. zbralo okrog sebe velike Rumunije ter s tem uresničilo maksi¬ malnega nacionalnega programa Rumu- nov. Ali ves ta čas so bili rumunski Kar¬ pati tudi prirodna in v nemali meri ci¬ vilizacijska ločnica. Razlike, ki jih opa¬ zimo med rumunskim narodom tostran in onstran Karpatov, so v bistvu one med srednjeevropsko in vzhodnoevropsko — odnosno balkansko kulturno sfero, ki j'ih na žalost v taki meri občutimo med seboj mi Jugoslovani, ki pa so tam mi¬ lejše, ker niso uspele ustvariti dveh raz¬ ličnih narodnih individualnosti ter so tudi v konfesionalnem pogledu izražene le v toliko, da je velik del transilvanskih Rumunov že pred stoletji zapustil pravo¬ slavce in pripada unijatski, grško-kato- liški konfesiji. Ali značilno je, da je po¬ stala ravno unijatska metropolija s se¬ dežem v transilvanskem mestecu Blaj-u že v 18. stol. eden glavnih stebrov ohra¬ nitve in okrepitve rumunske narodne za¬ vesti, kakor imajo sploh vse najvrednej¬ še kulturne in civilizacijske dobrine ru¬ munskega naroda svoj izvor v jedru Ar- deala-Transilvanij e. Kakšna je narodnostna sestava teh krajev in koliko so morda upravičene madžarske revizionističke zahteve? Ve¬ čina prebivalstva celotne dežele je ne¬ sporno rumunska. Po uradnih podatkih madžarskega štetja iz leta 1910. je bilo 53.8 odst. prebivalstva rumunskega in 28.6 odst. madžarskega. Ali madžarska statistika je štela k Madžarom vse Žide, ki tam niti zdaleč ne pripadajo vsi ma¬ džarski narodnosti, razen tega pa je manevrirala s pojmi materinskega in občevalnega jezika, kakor pri nas Nemci na Koroškem. Upoštevajoč vse te mo¬ mente, je erdeljski Nemec Stolz na os¬ novi podatkov iz leta 1910. precenil pre¬ bivalstvo celotne Transilvanije z Bana¬ tom sledeče: 59 odst. Rumunov, 25 odst. Madžarov, 10 odst. Nemcev in 4 odst. Ži¬ dov. Razmerje, ki nam ga kažejo dana¬ šnje rumunske, v ostalem tudi nezane¬ sljive statistike, se v glavnem strinja s Stoltzovo cenitvijo: od 5,549.411 prebi¬ valcev je 57.8 odst. Rumunov, 24.4 odst. Madžarov, 9.8 odst. Nemcev in 3.2 odst. Židov. Glavne poteze tega narodnostno brez dvoma precej nehomogenega prebival¬ stva so naslednje. Velik strnjen otok ne- rumunskega življa tvorijo najprej ma¬ džarsko govoreči Sekeli ali Sikulj (rum. Sacui), po številu danes okr. 500.000, ki so jih Madžari že v. 11. stol. naselili ob zgornjem toku reke Olt in v povirju reke Mureš. Ta otok, ki je edino jedro trdno zasidranega madžarskega kmetskega prebivalstva v osrčju Transilvanije, je brez teritorialnega stika z osrednjo maso madžarskega naroda v Panonskem ni- žavju. Drugi veliki nerumunski otok v notranjosti dežele tvorijo Nemci, t. zv. Sasi (dasiravno po poreklu večidel iz Po¬ renja), ki so se v 12. in 13. stol. naselili v kompaktni masi v južni Transilvaniji, ob vznožju Karpatov, po številu danes okrog 235.000. Naseljujejo predvsem vasi in mesta t. zv. Tare Barsei (nem. Bursen- land) s sredičema v mestih Brasov (nem. Kronstadt) in Sibiu (nem. Hermanns- stadt). Nemci prebivajo nadalje strnje¬ no še v rumunskem Banatu (okrog 70.000 t. zv. Švabi). Madžarsko kmetsko prebi¬ valstvo pa tvori ponekod večino še v onem obrobne mdelu panonske ravnine, ki je z mesti Arad, Oradea Mare in Satu Mare pripadla Rumuniji. Razen v tem obrobnem ravninskem predelu so torej podeželske narodne manjšine v Transilvaniji povsod na ši¬ roko obdane od rumunskega morja in bi bila vsaka zahteva po njihovi priklju¬ čitvi k Madžarski krivična. Ali položaj komplicira ona poteza, ki je za narodno¬ stno in socialno strukturo Erdeljske naj¬ značilnejša. Kdor n. pr. potuje z brzovla- kom skozi te kraje ter se le površno us¬ tavi tu in tam v kakem mestu, dobi vtis, da je prišel v kraje, kjer prevladujeta madžarski in nemški element ter sta le prekrita z vnanjim rumunskim uradnim početam. Večina mest ima tudi po svoji fizionomiji močno nemški ali madžarski videz: posebno značilen je Brasov, ki z gradbeno sliko svojega središča ter s svojo sredogorsko gozdnato okolico člo¬ veka jedva spomni, da se nahaja pod Karpati, na mejah Balkana in vzhoda, in ne kje ob Renu. Vsi ti vtisi so v to¬ liko točni, ker dejansko v večini transil¬ vanskih in banatskih mest še danes pre¬ vladujeta madžarski in nemški element, združena z židostvom, tako da so bila mesta po večini otoki madžarstva in nemštva sredi čisto rumunskega pode¬ želja. Edino res rumunsko mesto je bilo prej mestec Fagaraš v Karpatih. Te raz¬ mere so se seveda po vojni znatno spre¬ menile z dotokom rumunskega uradni- štva in s pritokom rumunskega prebival¬ stva v mesta, kjer se danes ne asimilira več. Ali še vodno je ostalo živo nasprotje med razmeroma primitivnim rumunskim kmetskim ljudstvom, in sredjeevropsko civiliziranim, po večini tujerodnim meš¬ čanstvom. Pojav, ki znatno zmanjšuje asimilacijsko moč rumunskega življa. — Vse to nam dobro ilustrirajo statistični podatki: od celotenega prebivalstva Transilvanije z Banatom pripada 82.7 odst. kmetskemu in 17.3 odst. mestnemu prebivalstvu. Ali od celotnega rumunske¬ ga prebivalstva pripada mestom samo 8.7 odst. (pred vojno celo samo 4.1 odst.), dočim od mažarskega 27.2 odst, od nem¬ škega 23.3 odst. ter od izrazito meščan¬ skega židovskega celo 64.8 odst. Na celot¬ nem kmetskem prebivalstvu. so Rumuni udeleženi s 64.8 odst., Madžari z 21.7 odst. in Nemci z 9.4 odst. Od mestnega prebivalstva pa odpade na Rumune sa¬ mo 35 odst. (pred vojno 17.6 odst.), na Madžare 37.9 odst., na Nemce 14 odst. in Žide 10.4 odst. Vse te značilnosti nam še bolje po¬ kažejo podrobni podatki za večja okrožja. V Banatu, t. j. v Temišvarsko- Torontalskem okrožju imajo Rumuni na podeželju neznatno relativno večino (43.7 odst. proti 37.6 odst. Švabov in 9.9 odst. Madžarov), dočim so v mestu Te- mišvaru v neznatni manjšini (pred voj¬ no samo 10.4 odst., danes 16.7 odst. pro¬ ti 38.9 odst. Nemcev, 31.1 odst. Madža¬ rov in 7.7 odst. iždov). V Aradskem okrožju je na kmetih 67.7 Rumunov, dočim so v mestu Aradu v večini Ma¬ džari (pred vojno 63 odst., danes 51.6 odst. proti 29.3 odst. Rumunov, 5.6 odst. Nemcev in 10.7 odst. Židov). V bihor- skem okrožju, ki obsega poleg pretežno madžarske ravnine še rumunski hribov¬ ski živelj Bihorskega masiva, je na de¬ želi 67.8 odst. Rumunov, a v mestu Ora¬ dea Mare (Vel. Varadin)" je bilo pred vojno le 5.7 odst. Rumunov, danes jih je 20 odst. protiv 52.3 odst. Madžarov in celih 24.5 Židov, V okrožju Satu Mare, ki sega tudi še daleč v panonsko ravni- mo, je 62.8 odst. kmetskega prebivalstva rumunskega, a v mestu samem je le 25 odst. Rumunov (pred vojno le 2.8 odst.) proti 41.1 odst Madžarov in 33.3 odst. Ži¬ dov. V okrožju univerzitetnega in zelo živahnega industrijskega mesta Cluj (madž. Kolozsvar, nem. Klausenburg) je na kmetih 74.4 odst. Rumunov, v nave¬ denem mestu samem pa jih je 33.3 odst. poleg 49.1 (pred vojno 71.8 odst.) Ma¬ džarov in 13.4 odst. Židov. V okrožju Mu¬ reš, ki obsega tudi pretežno večino se- kelskega ozemlja, so seveda Rumuni tu¬ di na deželi v manjšini (39.2 odst. proti 51.4 odst. Madžarov), v mestu Targu Mureš pa jih je celo le 17.5 odst. proti 65.1 odst. Madžarov in 15 odst. Židov. V okrožju Brasov, torej v jedru nemškega kolonizacijskega ozemlja, so na deželi Rumuni že v relativni večini (41.7 odst.) po vojni so jo dosegli tudi v samem me¬ stu Brašovu (36 odst. proti 33 odst. Ma¬ džarov in samo 26.6 odst. Nemcev). V okrožju Sibiu je na deželi 76 odst. Ru¬ munov, v mestu Sibiu pa so še v večini Nemci z 51.6 odst. V posameznih narod¬ nostno zelo mešanih mestih je značilna razporeditev narodnosti po posameznih mestnih delih. Tako ima n. pr. Temišvar stari madžarški mestni del okoli gradu, potem nemški del, t. zv. Josephsstadt iz 17. stol., dočim je nekdanja turška četrt, t. zv. Palanka, naseljena danes skoraj le po rumunskem in srbskem prebival¬ stvu. Poučna je razporeditev tudi v Bra¬ šovu : staro - nemško jedro nekdanjega Kronstadta ima še danes nemško veči¬ no in nemški izgled, na trgovinah se ble¬ ste po večini saški priimki. Modemi in¬ dustrijski mestni del, Blumenau, je pre¬ težno madžarski, povsem rumunska pa so najbornejša predmestja proti zapadu. Tako se nam na vsakem koraku oči- tuje socialni prepad med že zdavnaj ustaljenim kulturno in gospodarsko nadmočnim madžarskim in nemškim mestnim elementom, ki je seveda držal v nepremagljivi gospodarski odvisnosti tudi podeželje, ter med rumunskim kmetskim prebivalstvom, ki je bilo še do nedavna nestalen pastirski element, udeležen le v neznatni meri na urban- skih poklicih, kakor so obrt, industrija ali trgovina. S svojo prirodno vital¬ nostjo ter velikim prirodnim prirastkom pa je ta element vedno bolj pritiskal na vrata mest. V zvezi z narodnostnim se je nujno pojavilo tudi ekonomsko-socialno vpra¬ šanje. Transilvanija je bila namreč ka¬ kor večina madžarskega teritorija po¬ dročje zemljiške veleposesti, ki je bila po večini v rokah madžarske aristokra¬ cije. Pred vojno je 37 odst. celotne po¬ vršine pripadalo posestvom nad 100 ha, od katerih jih je mnogo obsegalo več kot 500 ha. Na drugi strani je mala kmetska posest, to je ona pod 3 ha, ve¬ činoma v rumunskih rokah, obsegala sicer okroglo 50 odst. zemljiških posest¬ nikov, ali samo 7—8 odst. vse poljedelske zemlje. Ona kategorija pa, ki so jo Ma¬ džari označevali kot srednjo posest, ki pa je po naših pojmih že velika posest, saj obsega posestva nad 57 ha, je bele¬ žila 28 pošto posestnikov in skoraj po¬ lovico (49 odst.) vse obdelane zemlje. Ali tudi v tej kategoriji so bili Rumuni za¬ stopani le z neznatnim odstotkom 2.5 odst NAŠIM PRETPLATNICIMA U posljednjem broju lista poslali smo svim pretplatnicima čekovnu uplatnicu i popratili je s nekoliko riječi apela na sve one, koji su u za- ostatku s pretplatom, da se njeme posluže i da podmire svoj dug prema listu. Tu molbu sada opetujemo stavlja- juči je na srce svima onima našim pretplatnicima, koji su u zaostatku sa svojom pretplatom. Onima pak, koji redovito ispunjuju svoju dužnost pre¬ ma listu, izričemo najtopliju zahval- nost i njih se ovo naše upozorenje, razumi je se, ne tiče, kao ni čekovna uplatnice koje su primili samo zato, jer iz tehničkih razloga i naravi posla u ekspediciji, nije to bilo moguče iz- bječi. Ozbiljni nas razlozi nukaju, da se sada ponovno obračamo na naše duž- ne pretplatnike s molbom da podmire svoju zaostalu pretplatu. Vremena su i ozbiljna i teška, što u ostalom dobro znadu i svi čitatelji našega lista. Po- red opčih prilika koje vladaju oko nas, kao odraz velikoga rata, tu su još i druge okolnosti, koje otežavaju izlaženje jednoga lista. Dovoljno je ako samo istaknemo neke kao poskupicu papira, tiska, pošte itd. da se vidi s kakvim se sve poteško- čama mora boriti list, koji hoče da u granicama svojih mogučnosti a i u granicama što ih diktiraju opči pro- pisi, koji vrijede za štampu, vrši re¬ dovno svoju odredjenu funkciju, kao jedino naše istarsko glasilo. Vjerujemo da če naši dužnici shva- titi svoju dužnost, te da ne če dopu¬ stiti da zbog njih dodje eventualno u pitanje materijalni opstanak lista, koji izlazi več deset godina, šireči na- šu istarsku riječ, pronoseči naš glas, tumačeči naše jade i nevolje, zastu- pajuči naše želje i težnje, držeči nas na okupu i u povezanosti s našim krajem. Dužnici! izvršite svoju dužnost i ako več ne možemo proširiti list, na- stojmo ga svim silama zadržati u njegovom sadanjem obliku. Razumljivo je seveda, da stoje v oza¬ dju madžarskih revizionističnih teženj tudi drugi, splošno gospodarski vzroki. Saj je ravno Transilvanija tvorila ide¬ alno gospodarsko izpopolnitev madžar¬ skega nižavja, ki je pač le idealna žit¬ nica, drugih gospodarskih možnosti pa skoraj nima. Transilvanija s svojo vse¬ stransko prirodno izobliko, od visokih gorskih pašnikov in gozdov preko gri¬ čevja do plodne ravnine, pa nudi vse ono, česar Madžarska nima: to je pred - vsem gozd (35 odst. vse površine), živi¬ na in končno rudno bogastvo, ki ga v sicer zmernem obsegu hrani hriboviti del Banata in Bihorsko gorovje. Ne smemo pozabiti nadalje na velike mož¬ nosti izrabe vodnih sil, ki bi bile seveda še mnogo bolj potrebne Madžarski ka¬ kor Rumuniji. Madžari poudarjajo radi, da Transilvanija tudi v pretnem pogle¬ du teži na zapad: tja se odpirajo doline transilvanskih rek Temeša, Mueša, Kri- ša in Someša; madžarska prometna po¬ litika je pomembnost te prometne us¬ merjenosti še umetno stopnjevala; za¬ to ima vsa zapadna Transilvanija svoja tržišča že v velikih ravninskih mestih Temišvar, Arad, Oradea Mare itd., do¬ čim so gospodarski stiki posameznih transilvanskih dolin neposredno med seboj zelo majhni. Odtod gospodarska nujnost, da so se ta ravninska tržišča in prometna središča priključila tudi politično transilvanskemu ozadju dasi¬ ravno se je s tem prišlo v navzkrižje z načelom narodnostne meje in se je ustvarila ena najbolj nevarnih črt ma- džarsko-rumunskega trenja. STRANA 2. »ISTRA« BROJ 32 . ZA JEDNOG MAJMUNA Trst — Neobičnu je nepriliku doži- vjela ovih dana mlada biciklistkima Dragica Bos. Vozeči se pod večer s po- sla na biciklu kuči skoro je naletjela na stražara. Ta joj je dao znak neka stane. — Ne zvoni vam zvonce — upozori je on. _Kako ne bi zvonilo. Nema torne par minuta što sam zvonila. — Pokušajmo! I pritiščudi amo, tiskajnči tamo, zvon¬ ce ne zvoni pa ne zvoni, a ma ko ukleto. Stražar se je zlobno smješkao. — Vidite! Ne zvoni. Počinila ste da- kle cestoredarstveni prekršaj. Dragici Bos nije perostalo nista dru¬ go nego da slegne ramenima. — Koliko? upita, znajuči da joj sada ne preostaje drugo nego platiti globu. — Deset lira i dvadeset. — Evo vam! Ali ja ču se sada odmah podi pritužiti marešialu. Vi majmun jedan. — Oho! To je sad još i uvreda orga¬ na vlasti. Vi ste uapšena. I Dragica Bos, smetena, crvena ko rak morala je podi sa stražarom na naj- bližu karabiniersku stanicu. Predana je sudu. Na sudu se je bra¬ nila, da je riječ »šimioto« rekla zvoncu na svom biciklu. a nikako ne stražaru, no sud joj nije povjerovao nego je bila osudjena na 6 mjeseci zatvora uvjetno. U buduce ce Dragica, sigurno s mno¬ go više pažnje prolaziti kraj karabini- era. NOČ U PUNTOFRANKU Trst — Po imenu sudeci ova su dvo¬ jica naši. Ivan Sušan.i i An tun Božič, iako se danas pišu Giovanni Sussan 1 Antonio Bossi. To je bilo još u travnju mjesecu. Po¬ sla nijesu imali, zarade nikakve, a ži- vjeti treba. A magazini u trščanskom Puntofraku su svakog blaga božjega prepuni. I jedne mjesečeve noči zalutali oni u Puntofranko i šuljali se onuda ko kakvi duši nad ruševinama. Medjutim nijesu bili samo oni, koji noči njuškaju po svim kutevima slo- bodne luke. U stopu za njima šuljala su se dva karabiniera. Vijesti iz rodnog kraja PISMO IZ REŠKE DOLINE Prem, avgusta (***) - Pičlo le¬ tino sena smo kljub slabemu vreme¬ nu spravili pod streho in ugotovili, da bomo imeli letos veliko manj ži¬ vinske krme kot lani in zlasti, če bo tudi otave v toliki meri manj. Tudi letošnja žetev bo pičla in veliko manj zrnja bo dala kot lanska. Na žitu se SLIČICE SA SUDA POMEMBEN RAZVOJ PRODUKCIJE METANA posebno pozna huda zima, radi kate¬ re ga je precej manj. češpelj ne bo nič, a jabolk bomo imeli le malo in še ta so obrodila samo po nekaterih krajih. Tudi drugi poljski pridelki bodo letos pičli in slabi radi nepre¬ stanega deževja. Tako bo letos na naših kmetijah zelo žalostna jesen. 6 MJESECI ZATVORA — To su dva tata — rekoše karabi- nieri i t zgodnoj prilici ih uapse. Ova dvojica bila su medjutim neobl- čno iznenadjena. Ni krivi ni dužni — kažu — uapšeni su. — što ste radili u to doba noči u Puntoiranku, što ste tražili oko punih sanduka? pitali su karabinieri. — što smo radili? Pa Bože moj, mo- žete i sami misliti što radi čoviek iza sanduka. kada ga počne šarafiti u že- lucu. Medjutim karabinieri nijesu ljudi lakovjerni. pa su ih uapsili i Dredali sudu pod sumnjom, da su htjeli krasti. Sud ih je osudio svakoga na devet mjeseci zatvora i 780 lira globe. KRIOMČARI Labin — Velika je napast za čovjeka pušača. žuti ko zlato hercegovački du- han, koji pušta tako lijepe modrikaste kolutiče dima, koji draškaju pluda i no- zdrve, da je milina. Znao je to Vendelin škopac iz Svete Lucije kod Labina, pa se je zato svim žarom bacio na to, da strastvenim pu- šačima pribavi po koji paketič finog hercegovačkog duhana iz Jugoslavije. More je blizu, do Jugoslavije nema da- leko treba samo u zgodnom času kliznu- ti ladjom preko kanala, kad financi i karabinieri ne vide i eto ti punih vreča najljepšeg i najfinijeg duhana žutog ko cekin. Tako je radio škopac. Ovoga je pro- lječa dovezao u labinsku luku Jadrina ništa manj e nego 237 kila finog jugosla- venskog duhana. No i financi imaju dobar nos. Njima naročito miriši duhan, jer im se speci- jalno za taj artikl neobično izoštrio njuh. Itako ti oni nanjušiše škopčev du¬ han. postaviše mu zasjedu i uhvatiše ga na djelu. Čovjek zdvojan bacio se na njih, a sve u obrani svog duhana, go¬ lim nožem u rukama. To ga je upropa- stilo. Došao je pred sud, koji ga Je osurno na 4 godine tamnice i 27.000 lira globe. Istu je kaznu dobio i njegov brat Ivan škopac, za koga se utvrdilo, da je u to j trgovini sudjelovao. TJEDAN MEDJUNARODNE POLITIKE Nakon Molotovljeva govora Jedan od najvažnijih dogadjaja u me- djunarodnom političkom životu posljednjih dana bio je bez sumnje govor pretsjednika viječa pučkih komesara, ujedno komesara za vanjske poslove Molotova, što ga ie održao 1. o. mj. na sjednici vrhovnoga vi- ječa Sovjetske unije. Taj su govor dnevni listovi doniieli u cijelosti pripisujuči mu veliku važnost u ve¬ zi s današnjim političkim i vojničkim raz¬ vojem u Evropi i ostalom svijetu. Molotov je na veoma jasan način iznio stanovište sovjetske unije u sadanjem ratnom sukobu. naglasivši da sovjetska unija i dalje ostaje na dosadanjoj liniji neutralnosti. Ona dakle ostaje po strani od samoga ratnoga sukoba. ali naravno ne po strani kao pasivni Dro- matrač nego pazeči budno na zaštitu svoiih interesa i spremaiudi se voinički. da_ ie bu- duči dogadiaji ne bi iznenadili i našli voj- nički nepripravnu. Važno ie istaknuti, da je Molotov u svom govoru naglasio. da sovjeti računaiu s dugim trajanieni sadaniega rat¬ noga sukoba. predvidiaiuči mogučnost da se rat možda več doskora proširi na teren kolonija i prenese u različite diielove svi- jeta, koji su ioš do sada od njega pošte- djeni. Radi toga sovietska uniia smatra po¬ trebnim da se voinički spremi. Što se tiče odnosa prema pojedinirn dr¬ žavama. napose velevlastima. Njemačkoj, Engleskoi, Italiji. Americi i Japanu, Molotov je bio veoma precizan, tako da u tom po¬ gledu nema bitnih razlika u interpretaciji njegova govora u novinskim komentarima. Opčenito se podvlači činienica, da je Molo¬ tov ponovno naglasio da Rusija ne želi od- stupati od svoje dosadanje politike, koiu slijedi od početka septembra, i da se po¬ vodi iskliučivo načelima sovjetskih inte¬ resa. Time su barem za sada. oropale nade da bi se Rusija mogla približiti Engleskoi i eventualno se angažirati kao njen pomagač. Rat traje več skoro godinu dana — re- kao je mediu ostalim Molotov, — ali mu se konca ne može vidjeti. Svakako se mi nalazimo pred novom etapom, koia znači poiačanje rata izmediu Njemačke i Italije s jedne strane i Velike Britanije, kojoi oo- mažu Sjedinjene države s druge strane. Svi ovi važni dogodiaii u Europi nakon posl.iednjeg zasjedanja vrhovnog viječa ni- iesu promijenili vanjsku politiku sovjetske unije. Vjerna politicl mira i neutralnosti, sovietska unija ne sudjeluje u ratu. Naši odnosi s Njemačkom i dalje su se zadržali na bazi sovjetsko-njemačkog spo¬ razuma, kojeg se naša vlada čvrsto drži. i kojeg če se držati To ie nama omogučilo da provedemo organizaciiu naših novih gra- nica. dok ie za Njetnačku to bila sigurnost na niezinim istočnim granicania. Tokom posljednjih dogadjaja nije oslabio naš spo¬ razum. nego je doveo do proširenja i po.ia- čanja odnosa izmediu naših dviju država. U posljednje vriieme u stranoi, a pretežno engleskoi štampi. pokušavalo se lansirati vijesti o sporovima izmediu naše države i Njemačke i o pogoršavaniu odnosa. S naše i njemačke strane svi su ti pokušaji bili smjesta i čisto raskrinkani i likvidirani. Što se tiče ovog sporazuma izmediu nas i Nie- mačke treba otvoreno istaknuti. da se ne radi o slučajnoj konjunkturnoi politici. nego 0 korjenitim državnim interesitna s iedne i druge strane. U pogledu Italije rekao je: Naši odnosi s Italijom su se u posljednje vriieme poboljšali. Izmjena mišljenja vodie- na u posljednje vriieme s tom državom pokazala je. da može doči do shvačania po¬ zicija i interesa jedne i druge države. Spe- cijalno pak može doči do pojačanja trgo¬ vine, što se i dogadja. Što se tiče sovjetsko-engleskih odnosa ti se nijesu bitno promijenili. Treba ovdie istaknuti. da nakon svih neprijateliskih ak¬ cija, koje su od strane britanske vlade bile vodiene protiv sovjetske uniie, teško je bi¬ to očekivati bolji razvitak odnosa izmediu obih država. Imenovanje Crippsa ambasa- dorom u Moskvi pokazalo ie zelju da se nobolišaju odnosi izmediu sovietske uniie 1 Velike Britaniie i možda bi to moglo u buduče dovesti do stanovitog poboljšania odnosa prema Engleskoi. Osvrčuči se u svom govoru na odnose Sovietske Unije prema balkanskim zemlja¬ ma pretsiednik viječa pučkih povjerenika DOvjerenik za vanjske poslove rekao ie me¬ diu ostalim: _»U pogledu naših odnosa sa balkanskim državama potrebno ie na prvom miestu upozoriti na činienicu, da su stvoreni di¬ plomatski odnosi s Jugoslavijom. Ako je s iedne strane točno, da na nama nije bilo nikakve krivnie što do sada nije bilo diplo¬ matskih odnosa izmediu SSSR i Jugoslavi¬ je. s druge strane ie do stvarania tih od¬ nosa došlo na predlog iugoslavenske vlade, koji je predlog primljen id Sovietskog Sa- veza. Treba se isto tako nadati. da če se naši gospodarski odnosi s Jugoslavijom sve bol.ie razvijati«. Nakon što je ioš orikazao odnose s Ja- panom, za koga veli, da ga sve više pri¬ vlači put na jug (prema francuskim. engle- skim i nizozemskim kolonijama u stražnioi Indiji) i odnose sa Sjedinienim državama, za koje veli. da se o njima ne može ništa dobra reči, te odnose s Kinom, koii su za¬ držali prijateljski karakter. Molotov ie — ističuči opasnost proširenia rata na kolo¬ nije — rekao na koncu ovo: U takvim prilikama Sovjetska Unija mo¬ ra poiačati miere za svoiu sigurnost poia- T r s t, avgusta (***) — že za ča¬ sa abesinske vojne se je razvila v Italija široka akcija, ki je propagira¬ la uporabo metana kot pogonsko sredstvo In nadomestek za bencin. Ta akcija se je vsa leta nato polago¬ ma razvijala v okviru cilja za gospo¬ darsko osamosvojitev, tako da je bil lansko leto zebeležen znaten uspeh v produkciji in delom tudi že v upo¬ rabi metana kot pogonsko sredstvo ŽETVA NIJE BAŠ OBILATA Vižinada — žetva je u našem kraju dovršena, no ne smijemo redi da smo njome suviše zadovoljni. Unatoč torne da je ove godine bilo dosta kišovito vri- jeme, godina nije urodila enako kako smo očekivali. Nadali smo se da če na¬ ročito žito bolje poni jeti. Medjutim če duga Ijetina biti izgleda ove godine vrlo dobra. Naročito se oče- kuje dobar rod krumplra, kukuruza. graha i drugih plodina. Grozdje kaže dobro i ne bude li tuče. ove če godine biti vina na pretek. Cijene krumpiru po 70 centezima po kili. ŽALOSTNA VEST Trst, avgusta. (**•) Družina Ulje- nik v Strunjanu pri Piranu v Istri je pred kratkem prejela od 'merodajnih oblasti sporočilo, da je sin Pino, star komaj 24 let nenadoma umrl v Južni Italiji, kjer je bil zaposlen kot pilot. Za njim žalujeta oče in mati, brat, sestri in zaročenka in velik krog prijateljev in znancev. čati nutarnje i vanjske pozicije. Mi smo iz¬ vršili prelaz od 7 na 8 satni radni dan i druge mjere. računajuči s time, da moramo osigurati dalinii porast obranbenih i eko¬ nomskih snaga države. Mi imamo dosta no¬ vih uspjeha. ali se s time ne demo zadovo¬ ljiti, nego su nam potrebni novi uspjesi. Na koncu napominjemo, da ie govor Mo¬ lotova izazvao povoljne komentare u Ita¬ liji i Niemačkoj. crdje predvidjaiu da bi iz¬ mediu Moskve i Rima moglo doči do po- boljšanja odnosa privatnih vozil. Za tekoče leto so pro¬ dukcijo še povečali in računajo, da bodo lahko producirali približno 24 milijonov kubičnih metrov metana, kar je enako 24 milijonom tonam bencina, odnosno petim odstotkom celokupnega uvoza bencina v lan¬ skem letu, odnosno desetim odstot¬ kom letnega uvoza bencina pred se¬ danjo vojno. DUBROVACKA D JEČA TJ TRSTU Trst — Talijanska kolonija u Du¬ brovniku organizirala ie ove godine iz¬ let djece dubrovačkih Talijana. Tako ie Pri.ie par dana stigla iedna grupa malih Talil ana iz Dubrovnika u Trst na pro- lasku za Tirreniu i Casttolicu, kamo idu na ljetovan.ie. U svemu je bilo oko 50 djece. što muških što ženskih, razne do¬ be i godina, u pratnji jedne gospodje i iednoga gospodina. Muske diece bilo ie 25, a ženske djece 22. Dočekani naročito svečano od osoblia iseljeničkog inšpek¬ torata u Trstu prosiliedili su nakon vrlo kratkog zadržavanja u Trstu dalje u svoja diačka l.ietovališta. IZLOŽBA PUCKIH RUKOTVORINA Pula — Pokrajinski odbor za oropa- ganau puckog obrta i narodnih ruko- tvorina sprema se da upriliči veliku iz- lozbu narodnih istarskih rukotvorina. Ta ie izlozba pripremala veoma na ve¬ liko. skupi jan je materij al več godinu dana, no do oživotvorenia nije došlo vjerojatno obzirom na prilike u koiima se Italija nalazi Medjutim je sada odlučeno, da se bez obzira na prilike izložba ipak upriliči Jer je medjutim uspjelo sakupiti lij ep broj predmeta za tu izložbu, pa se ne zna sto bi se inače s tim stvarima. NESREČA V ILIRSKI BISTRICI Ilirska Bistrica, avgusta 1940. — Ko ie hotel stopiti s kamiona, se ie pone¬ srečil 56-letni Matej Jakšič. Z rešilnim avtomobilom so ga prepeljali v tržaško bolnišnico, kjer se bo moral zdraviti me¬ sec dni. Težka nesreča v tržaški tvorani Trst, avgusta 1940. — Nemška agen¬ cija je prinesla vest da se ie dne 7. t. m. zgodila v eni izmed tovarn strojev težka nesreča, ki je zahtevala 6 človeških žrtev. V livarni je eksplodiral sigurnostni ventil na eni topilniških peči. Zaradi tega se je vse raztopljeno železo razlilo in v trenotku zajelo vse delavce, ki so bili v bližini. Po uradnih vesteh je zaradi strašnih opeklin umrlo pet delavcev takoj po nesreči, šeste¬ ga pa so prepeljali v bolnišnico, toda v brezupnem stanju. - Upamo, da bomo v naslednji številki prinesli kaj več podrobnosti o tej nesreči in imena ponesrečencev. DVIJE NEZGODE Pazin — Anton Paher iz sela Franko- viči kod Pazina zadobio je pri radu te- šku ozlijedu. Lijevu nogu prignječio mu je velik panj i zdrobio mu na njoj dva prsta. Prevezen ie u pulisku bolnicu gdje če biti podvrgnut operaciji. Ne na¬ stopi li otrovanje krvi odležat če mje- sec dana. kažu liječnici. Barban — Mala 2-godišnja Danica Laginja tako ie nesretno pala, da je za- dobila potres mozga. Prevezena ie i ona u bolnicu u Pulu, ali liječnici sumnjaju da bi mogla ostati na životu. Vješala se 0 kola, pa ie dok su kola bila u punom trku pala s njih. KONACNA PREDAJA ŽELJEZA Rijeka — U smislu zakonskih odre- daba od 8. svibnja riječki je prefekt objelodanio dekret, kojim riješava, da se do konca kolovoza u čitavoj riječkoj pokrajini imaju predati sve željezne i metalne ograde u zato odredi ene maga¬ zine. Isto tako i sve ostalo staro želje- zo. Svaki vlasnik takovog željeza ima da ga o svom trošku dopremi u odredi ena skoldišta, gdje mu se na licu mjesta is- plačuje cijena utvrdjena od ministarstva za korporacije. POREZ NA NEŽENJE Rijeka. — Uza sva nastajanja, da sva¬ ki odrasli i zreli Stanovnik u državi os¬ nuje svoju obitelj, još je uvijek golem broj okorjelih neženja. Istina. i državne 1 privatne ustanove mora ju u smislu na- redaba davati rada i zarade prvenstveno samo oženjenim, pogotovo ako ioš imaiu mnogo djece, no uza sve to se mnogi ne¬ ženje ne če da žene. Radije olačaju po- rez na neženje, koji ie dosta osietljiv i visok. Kako je velik broj tih neženja sada pozvan u vojsku, to ie izišao raspis, da ih se na tajanja vojske odnosno dokslu- že, nema tjerati za porez na neženie jer su neke poreske vlasti to činile. HOTELI MIJENJAJU IMENA Pula — Povedena ie akcija, da se sva imena svratišta i gostionica, koja su francuskog a osobito engleskog norij e- tla izmijene i prekrste u talijanska. Ta¬ ko imaju da nestanu razni Bellevue, Royal, Restaurant. Hotel i slično. Brigu o torne, da nestanu takova imena i bu- du nadomještena pravim talij anskim nacionalnim imenima vodi uz veliko odo¬ bravanje štampe, pokrajinski odbor za turizam. NESREČA S PROJEKTILOM M a t u 1 j e, avgusta 1940. — V Brgu- du v matuljski občini se je zgodila težja nesreča z vojnim strelovom, ki bi lahko bila po obsegu še bolj tragična in bi lahko zahteva kar tri človeške žrtve Trije otroci in sicer Emi] Hrovatin, Emil Brison in Josip Ujčič, vsi stari okrog 5 let, so se igrali na polju v bližini vasi. Med grmičjem so našli projektil in so se nevede da imajo opraviti z nevarno stvarjo, začeli z njim igrati in tolči po njemu. Projektil je eksplodirali in ranil vso trojico. Pok in klici na pomoč so priklicali mimoidoče in delavce na po¬ lju, ki so jim nudili prvo pomoč. Ti so spravili vse tri ranjence na avtomobil, ki jih je odpeljal na Reko v bolnišnico. Ujčič je najteže ranjen in ima številne rane na sencih, obrazni, rokah, prsih in nogah. Njegovo stanje je precej ne¬ varno in zdraviti se bo moral okoli 40 dni, če ne nastopijo kake komplikacije. Ostala dva dečka sta zadobila lažje po¬ škodbe po rokah in obrazu ter bosta ze zdravila le kakih 10 dni. PRODAJO KRME JE TREBA PRIJAVITI Gorica, avgusta. — Ministrstvo za kmetijstvo je odredilo, da je treba vse seno, slamo, in ostalo živinsko krmo, ki je določena za prodajo, naznaniti po¬ sebnim prehranjevalnim pokrajinskim uradom. Na Goriškem morajo proda¬ jalci prijaviti prodajo prvemu aprovi- zacijskem odseku pokrajinske prehra¬ njevalne sekcije (I. reparto approvi- gionamenti della sezione provinciale deli’ alimentazione) v ulici Morelli 37. Naznaniti je treba kakovost, količino, občino in kraj, kjer se zaloga nahaja. Prijavo je treba napraviti najkasneje v prvih dneh avgusta. Kdor pa bi hotel pozneje prodati krmo. mora prodajo naznaniti najmanj 10 dni prej. Vso kr¬ mo bo namreč pokupila vojaška oblast za svoje potrebe. TOČA. Gorica, avgusta. — Letošnje leto je posebno bogato z vremenskimi nepri- likami, ki bodo marsikje občutno po¬ kvarile letošnjo letino. Poleg raznih ne¬ viht, ki so včasih prav hude, je obiska¬ la našo. deželo tudi že toča. Tako 1e ko¬ nec lulija napravila toča na Goriškem precej škode. Iz Lokovca nad čejx>va- nc ™ noročajo.da je hudo oklestila vse pridelke. Toča je padala tudi po Furla¬ niji, tako na pr. v Tarčentu. BRUJ 32. ISTRA STRANA s. MANJINSKI PREGLED ŠK0LSTVO NARODNIH MANJINA U BANOVINI HRVATSKOJ Narodni zastupnik HSS Dr. _ Sigis¬ mund čajkovac, objavio ie u »Sel.iačkom Domu«, glasilu HSS ovaj članak o pre¬ dmetu. o kojem ie naš list več nisao. Donosimo ga da se vidi stanovište hrvat- skog narodnog vodstva o tom važnom pitanju. »Ban banovine Hrvatske izdao ,1e — veli pisac — naredbu, da se na pučkim školama u banovini Hrvatskoj mogu ot- varati posebni odjeli za djecu, koja ni- jesu hrvatske, srbske ili slovenačke na¬ rodnosti. Temeljno je načelo pedagogi- je, da se djeea u pučkim školama mo- raju odga.iati na materiniem jeziku, .ier se samo na materinjem jeziku u pučkoj školi mogu u dušu djeteta usaditi eti- čka načela, na ko jima'če se razviti va¬ ljan moralni karakter. Pučka škola ima biti nastavak odgajanja što ga dijete prima u roditeljskom domu. Prema to¬ rne mora i nastavni jezik u pučkoj _ ško¬ li biti.jezik djetetova doma. U našoj ba¬ novini ima sela, gdje se uz hrvatsku i srbsku djecu nalaze i djeea njemačkoga. češkoga, slovačkoga. madžarskoga ili drugoga kojega materinjega jezika. Ban¬ ska naredba odredjuje, da se za djecu te nedržavne narodnosti mogu otvoriti posebni odjeli, ako na školi imade upi- * i sano 30 djece od tih narodnosti; može se otvoriti i ako ih imade 25. U torne odjelu učit če djecu na njihovom mate¬ rinjem jeziku. Temeljno načelo pedagogije o na- stavnom jeziku u pučkoj školi bilo ie uvijek poštivano u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. U selima s djecom spome- nutih narodnosti bio je nastavni jezik te narodnosti. I učitelji su bili postavljeni u takove šokle, koji dobro znadu dotični jezik. I nova naša banska naredba na redjuje, da učitelj mora biti potpuno vješt jeziku odnosne narodnosti. Nared¬ ba odredjuje i to, ako imade na kojoj školi više odjela iste narodnosti, da ti odjeli mogu imati i svoga posebnsga upravitelja, koji se postavlja iz redova nastavnika tih odjela. Upis učenika u te odjele.vrši se svake godine od 1. svibnia; do 1 srpnja; za narednu školsku godinu iznimno do konca kolovoza ove godine. Upis vrši upravitelj škole i najdulie 8 dana iza roka upisa dostavlja popis na- dležnoj vlasti na odobren j e. Roditelji, koji žele, da im dijete polazi narodnosni odjel, imadu upravitelju škole podnijeti pismen u nebiljegovanu izjavu uz pri¬ klop krsnoga lista djeteta. Odluku o ot- varanju odjela Pučke škole za nedrža- vnu narodnost donosi Ban. JEUTSCHES VOLKSBLATT" 0 NAREDBI BANA ŠUBAŠIČA »Deutsches Volksblatt«, organ Kul- turbunda, bavi se opširno naredbom ba¬ na šubašiča o uredjenju školstva naro¬ dnih marijina u banovini Hrvatskoj. List na koncu ističe, da če njemački ro¬ ditelji u banovini Hrvatskoj sa večim izgledom na svoje pravo nego do sada tražiti otvaranje odnosno uspostavu školskih odjela. j er to ne spada više u okvir srpsko-hrvatskih sporova, nego u samostalan djelokrug banovine Hrvat¬ ske. Dalje se veli, da če banska Vlast moči protiv eventualne sabotaže podre- djenih školskih organa to odlučnije na- stupiti što njemački roditelji budu od- lučniji da njihovo ostvareno pravo ne ostane na papiru. Isto tako trebat če njemačko pučanstvo u banovini Hrvat¬ skoj da svugdje gdje još nema njema- čkih školskih odjela traži da se oni ot- vore odnosno uspostave. Zatim se daju upute njemačkim ro- diteljima za upisivanje njihove djece u školu i ističe, da u bansko j naredbi niie rečeno, kakav če biti postupak kod dje- ce u miješanim brakovima, kao što ni pojam narodno-jezične pripadnosti ro¬ ditelja nije pobliže označen, pa tako os- taju otvorena vrata t. zv. analizi imena. U svakom slučaju bilo je potrebno, da je banova naredba izričito naznačila, aa ie kod istog mišljenja roditelja njihova volja mjerodavna. te da je vlasti ne tre- baju ispitivati, izmijeniti ili pače izja¬ viti nevažečom. UPISI U NJEMAČKU PRIVATNU GIMNAZIJU »Morgenblatt« (Zagreb) javlja iz No- vog Vrbasa, da se u tamošnju potpunu njemačku privatnu gimnaziju upisalo več oko 300 ajaka i da se dnevno pri- javljuju novi za sve razrede. Ravnatelj je gimnazije dr. Michael Lindenschmidt, kod koga se prijavljuju novi profesori. NIJEMCI U RUMUNJSKOJ NE ŽELE SELITI »Bukarester Tagblatt«, organ njema- čke narodne manjine u Rumunjskoj, do- hio je povodom glasova o torne, da bi se sporovi izmed ju Rumunjske i njenih susjeda riješili izmjenom stanovništva, zračajan članak, koji je bio veoma za- pažen. U članku se iznesi stanovište njema- čke manjine u Rumunjskoj, koja ne če sudjelovati u provodjenju tih planova, te se kaže, da Nijemci ne žele ostaviti Rumunjsku, te da bi se izm j ena stanov¬ ništva imala izvršiti samo izmed ju Ma- djarske i Bugarske s jedne i Rumunjske s druge Strane. U mjerodavnim se nje¬ mačkim krugovima naglašuje, da Nje- mačka nema zajedničke granice sa Ru- munjskom, pa zbog toga njemačka ma¬ li jina ne može biti u istom položaju kao što su rumunjske manjine u Madjarskoj ili obratno, koje se nalaze u neposred- nom dodiru sa svojom nacionalnom državom. Zbog toga izmedju njemačkih državljana u Rumunjskoj i rumunjske države nema nikakovih sporova zbog granica. Uostalom vodeči rumunjski po- litičari izjavljuju, da je prisustvo Nije- maca u Rumunjskoj vrlo korisno za na- predak rumunjske države te da buduča saradnja sa Madžarskem i Bugarskom ne bi bila moguča bez blagotvomog utjecaja Njemačke. Nijemci u Rumunj- skoj zastupaju zbog toga mišljenje da oni mogu igrati posredničku ulogu izme¬ dju Njemačke i Rumunjske s jedne, te Rumunjske i njezinih susjeda s druge Strane. POLITIČKE BILJEŠKE RUMUNJSKA PREMA BUGARSKOJ I MADŽARSKOJ Kako javljaju dnevni listovi bugar- sko-rumunjski pregovori, koji su zapo- čeli u Sofiji, a nastavljeni u Crajovi, na najboljem su putu, da dovedu do brzoga sporazuma, po kojemu če južna Do- brudža biti predana Bugarskoj. Dok je tako na jednoj strani, na dru- goj — što se tiče pregovora izmedju Ru- munja i Madjara — sve se više čuju gla¬ sovi o nepremostivim zaprekama, koje stoja na putu rumunjsko-madjarskom sporazumu glede Erdelja. Politički kru- govi u Rumunjskoj, a napose predstav¬ nici Eerdelja (Transilvanije) ne če ni da čuju o odstopanju rumunjskoga te¬ ritorija Madjarskoj. Očito je, kad se ta dva momenta usporede, da je Rumunjskoj osobito stalo do toga, da barem s jednim par- tnerom — i to tamo gdje se traže manje žrtve — uredi odnose, da može s više upornosti braniti svoju poziciju prema Madjarskoj, čiji su zahtjevi od bitne važnosti za budučnost Rumunjske kao države. S kakvim izgledima u uspjeh ulazi Rumunjska u pregovore s Madjarskom. koji su več započeli? Na to pitanje nije lako odgovoriti, ali nam kao indici j može poslužiti jedan njemački glas, koji se prošlih dana čuo. Mislimo ovdje na pisanje »Frankfurter Zeitunga«, koji je govoreči o poteškoča- ma razgraničenja u skladu s narodnos- nim zahtjevima i praktičnim potrebama istakao potrebu da interesenti pristupe riješavanju tih pitanja s mnogo takta, razumijevanja i političke dalekovidnosti. List zatim kaže: Nije Njemačka kri¬ va što Rumunjska kod takovog rješava- nja mora podnijeti žrtve. Ugovori za¬ ključeni izmedju Rumunjske i Madjar- ske u Neuillyu, kao i drugi, odredili su granicu izmedju obih zemalja, koja je išla za time, da se pojačaju protivštine izmedju tih zemalja i da one budu pri¬ kladne za političke ciljeve zapadnih sila. Rumunjska, veli list, učinit ce sama sebi veliku uslugu ako proži ruku za ukla¬ njanje uzroka nesporazuma, i ako bez kolebanja nastoji, da se nad j e praktično i trajno rješenje. S druge Strane madjarski zahtjevi bit če tim lakše zadovoljeni, u koliko če oni biti orijentirani prema načelu prava i pravde i u koliko če oni više voditi računa o smislu za mirno uredjenje, ne¬ go li o historijskim tradicijama. Ovo mišljenje je u-toliko važnije, što če Njemačka, u slučaju da se Rumunj¬ ska i Madjarska ne budu mogle složiti, igrati svakako bitnu ulogu, ako ru- munjsko-madjarski spor bude predmet njemačko-talijanske arbitraže. IZ TEHNICKIH RAZLOGA izlazi ovaj broj s jednim danom zakašnjenja. Iduči broj izači če opet u odredjeno vrijeme. „VELIKA ALBANIJA" Ostri talijanski napadaji na englesku štampu u vezi s navodnom kartom o »Velikoj Albaniji« Bečki »Vblkischer Beobachter« obja vi.o je prošlih dana veoma oštar članak protiv engleskoga dopisnika agencije »Exchange Telegraph«, koji je ovih da¬ na, veli list, izmislio divlju novost i po- slao u svijet s jedinom svrhom, da unosi zabunu i uzbudjuje duhove, stavljajuči zapreke mirnom uredjenju odnosa u jugoistočnoj Evropi. List kaže, da je taj novinar poslao u svijet ovu brzojavnu vijest: »U diplomatskim krugovima u Beo¬ gradu tvrde, da po javnim mjestima Albanije lij epe neku geografsku kartu »Velike Albanije«. Medje te nove alban¬ ske države zapremaju veče di jelove Grčke te tri jugoslavenska grada. Objava te geografske karte neposredno nakon viječanja u Salzburgu dokazuje, da na- mjeravano preuredjenje jugositočne Evrope predvidja med ju ostalim i znatno povečanje teritorija albanskoga protek¬ torata Italije. Pod tim uvjetima je spor izmedju Jugoslavije i Italije neizbježiv.« Bečki list dodaje, da je tu novost preuzeo odmah nečak vlasnika »New York Timesa«, koji je u svom brzojavu, navodno iz Skoplja ,dodao, da Italija širi zemljopisnu kartu, na kojoj su sj e verna Grčka i južna Jugoslavija priključene Albaniji, te da Italija u tom smislu hu- ška albanske manjine u tim krajevima. »Volkischer Beobachter« piše dalje, da je tu vijest prenijela i »Tribune de Geneve«. Bečki list zatim navodi odgovor tali- janskoga lista »Messagero«, koji o tim izvještajima veli: »Poznamo metode engleske propagande, poznamo vezu engleskih dopisnika s »diplomatskim krugovima«, poznamo neku židovsko- američku povezanost. Zato smatramo nepotrebnim ustvrditi da je zemljopis o »Velikoj Albaniji« nastao u fantaziji engleskoga ministra propagande, Duff Cooper a. Moguče je čak i to, da su ti agenti sami narisali tu kartu.« »Corriere della Sera« ističe, da po- sljednjih dana London pokušava onemo- gučiti miroljubivo nastojanje Italije i Njemačke na jugoistoku. Medjutim sve je to, veli talijanski list, uzalud. Slično piše i »Popolo dTtalia«, pa su naši listovi prenijeli pisanje i njemačke i talijanske štampe. Interesantne su takodjer infor¬ macije, što su ih donijele novosti iz Ri¬ ma. Tu se kaže: Nakon demantija koji je donijela talij anska štampa povodom vijesti iz britanskih izvora q jugoslovensko-tali- janskim odnosima, danas i politički kru- govi talijanske prijestolnice posvečuju pažnju tim odnosima. Jedan dio talijanske štampe donio je prije nekoliko dana demanti o postoja- nju neke tobožnje geografske karte Albanije. Sve te vijesti u talijanskoj štampi karakterizirane su kao izmišlje¬ ne. — Ali, ako bi i postojala jedna takva geografska karta, kaže se, ona bi mogla da bude napravljena samo od Strane britanskih agenata. Danas se u rimskim političkim kru¬ govima kaže, da je britanska propagan¬ da i dalje aktivna. U vezi sa pozivom rumunjskih, bugarskih i slovačkih dr¬ žavnika u Njemačku i Italiju i sa otpo- činjanjem razgovora za uredjenje ma- djarsko-rumunjskih i rumunjsko-bugar- skih sporova u Prostranstvu su počeli da šire vijesti o posjetu jugoslavenskih državnika. Odjek tih vijesti donijela je djelomično i talij anska štampa u vijesti- ma iz Berlina ili u svojim komentarima. U rimskim političkim krugovima tvrdl se da su sve te vijesti neosnovane i da ne odgovaraju stvarnosti. Odnosi izmedju Jugoslavije i Italije razvijaju se normalno na osnovu posto- ječeg ugovora, kao i prema direktivama koje je postavio rat Francuskoj i Velikoj Britaniji. Ova izjava političkih krugova pri- mjena je u krugovima stranih novinara sa velikom pažnjom. U tim krugovima se smatra da cio balkansko-podunavski problem spada u nadležnost triju velikih sila, Italije, Njemačke i Sovjetske Ru¬ sije. „HRVATSKI DNEVNIK” O PITANJU REVIZIJE GRANICA U jednom uvodniku, u kojem razpra¬ vlja o pitanju revizije granica izmedju Rumunjske i Bug.irske s jedne i Ru¬ munjske i Madjarske s druge strane, »Hrvatski dnevnik« je iznio nekoliko konstatacija, koje zaslužuju pažnju i vrijedi ih istaknuti. »Mi smo Hrvati — veli »H. D.« — u torne sretnom položaju,- što na području naše banovine nema ni jednog pedlja zemlje, na koji bi se bilo čiji revizioni- zam mogao protegnuti s nacionalnog stanovišta. što se tiče Jugoslavije kao ejeline, njezina je situacija takodjer jasna. Veliko kretanje naroda dovelo je doduše do izmiješanosti stanovništva u nekim njezinim krajevima, u kojima sla- venski elemenat ipak ima apsolutnu ili relativnu vecinu, no stvar je mudre po¬ litike, da se sve narodne skupine zado- volje, i da se kod njih ostvari puna ravnopravnost. Objektivan če promatrač rado priznati, da je u Jugoslaviji polo¬ žaj neslavenskih narodnih skupina s na¬ cionalnog gledišta bio povoljniji nego u kojoj državi, koja ima narodnih ma- njina, a pogotovo je bio povoljniji nego položaj naših narodnih skupina izvan naše državne zajednice. Danas, kada Ju¬ goslavija ide u susret svome unutraš- njem preporodu, poboljšanju stanja nje¬ zinih triju glavnih naroda, doci če i do poboljšanja stanja njezinih manjina. Zato se s pravom može tražiti, da se načela o položaju narodnosnih skupina jednako primjenjuju na sve države bez razlike. U času, kad se pripremaju prom j ene zemljopisne kai-te na Balkanu, važno je istaknuti, da je sa strane Jugoslavije učinjeno sve, da se sporna pitanja rije- še mirnim putem. Posrednička uloga Ju¬ goslavije svakako je bila korisna za stvar mira, a njeno prijateljstvo s Bu¬ garskom jamstvo je, da če nakon rje- šenja svih pitanja na Balkanu biti još više pojačana suradnja balkanskih drža¬ va. Nacionalni princip, koji je bio mje- rodavan kod osnivanja Jugoslavije, kao zajednice triju srodnih naroda, danas se ponovno ističe kao put, koji ima izvesti iz krize Balkan i Podunavlje. Jugoslavija duboko poštuje taj princip, a napose ga poštuje hrvatski narod, koji ni u času svoje največe borbe nije potezao pitanje granica, nego samo pitanje svoga polo¬ žaja unutar tih granica. U toj činjenici treba tražiti i razloge, zašto se kod nas s toliko mira i objektivnosti prate revi- zionistička nastojanja, i zašto se s naše strane sa zadovoljstvom prima sve, što može pridonijeti suradnji i prijateljstvu balkanskih naroda.« ALZACIJA I LORENA POD NJEMAČKOM »Berliper Nachtausgabe« donosi, da če Elsass i Lotaringija biti putpuno vračene Njemačkom Reichu. ♦ Kakor pišejo nemški listi, je prišlo v vseh mestih Alzacije do demonstracij, na katerih je bilo zahtevano, da se Alzacija priključi Nemčiji. Za šefa pokrajinske uprave v Loreni je bi! postavljen bivši pokrajinski upravitelj v Avstriji Biirckel. NEMŠKI SLUŽBENI JEZIK V LUKSEMBURGU Nemška uradna agencija je prinesla vest. da bo z obzirom na nemški karakter luksemburškega ozemlja veljal za službeni odslej samo nemški jezik in to v vseh ura¬ dih, na sodiščih, šolah itd. Dnevniki in ted¬ niki morajo v bodoče pisati samo v nemšči¬ ni. Napisi na hišah in trgovini morajo biti sestavljeni izključeno v nemščini. NAŠIM NAROČNIKOM V zadnji številki našega lista smo vsem naročnikom poslali poštne po- Iožninice in naprosili vse one, ki so v zaostanku z naročnino, da se jih po- služijo in da plačajo svoj dolg. To prošnjo sedaj ponavljamo in jo polagamo na srce vsem naročni¬ kom, ki še niso poravnali naročnine. Tistim pa, ki so redno izvršili svoje dolžnosti napram listu, se najtopleje zahvaljujemo in se jih to opozorilo, kar je umevno, ne tiče, čeprav so do¬ bili poštne položnice, kar zaradi eks¬ pedicije ni mogoče izostaviti. Resni razlogi nas prisiljujejo, da se ponr 10 obračamo na naše naročnike, da nam čimprej nakažejo zaostalo naročnino, časi so resni in težki ter to vedo tudi vsi na¬ ročniki našega lista. Poleg splošnih prilik, ki vladajo okoli nas kot odraz velike vojne, so še druge okolnosti. Naj bo dovolj, da samo omenimo po¬ dražitev papirja, tiska, pošte itd. pa da vidimo s kakimi težavami se mora boriti list ki hoče v mejah možnosti a tudi v mejah, ki so diktirane po predpisih, ki veljajo za tisk, redno vršiti svojo odrejeno funkcijo kot edino glasilo naše emigracije. Prepričani smo, da bodo naši dolžniki razumeli svojo dolžnost in da ne bodo dopustili, da bi zaradi njih prišel eventualno na dnevni red materialni obstoj lista, ki izhaja že deset let, ki širi naš glas in tolmači naše trpljenje in bol zastopa naše že¬ lje in težnje ter nas drži skupaj v po¬ vezanosti z našim krajem. Dolžniki, izvršite svojo dolžnost! Če že ni mogoče razširiti lista, pri¬ zadevajmo si z vsemi silami, da ga vsaj zadržimo v njegovi sedanji obliki! S*« Iliča br. 131. — Rukopisl se ne vračajti. tiskam odgovara: Rudolf Polanovič-