KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 72 (6) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Jula 1931. PATENTNI SPIS BR. 8139 Akciova společnost drive v Škodovy zavody v Plzni, Praha, Č. S. R. Postupak i sprava za obrazovanje elemenata gadanja prilikom nišanjenja na pokretni cilj u vazduhu ili na zemlji. Prijava od 31. decembra 1928. Važi od 1. novembra 1920. Traženo pravo prvenstva od 13. marta 1928. (C. S. R.). Predmet pronalaska je postupak i spra¬ va za automatsko obrazovanje elemenata, koji su potrebni za gadanje neposredno gonjene mete, pri čemu nisu potrebne dru¬ ge pomočne sprave osim ma kakvog me¬ rila višine (kod gadanja mete, koja se kre¬ de u vazduhu), ili merila udaljenja (kod gadanja na pokretan cilj na zemlji). Sprava prema pronalasku izvedena je tako, da se ona može upotrebiti direktno na topu, kao sprava za viziranje, iii izvan topa, kao centralni aparat za komandova nje, i sa njim se mogu automatski utvrditi svi balistički elementi potrebni za trenutak paljbe. Ti se elementi zatim predaju ma na koji način putem komandovanja topovima. Pretpostavlja se kod sprave izvedene prema pronalasku, da se ne menja višina mele od trenutka paljbe do trenutka po- gotka i da se meta kreče ravnomerno i pravoliniski. Ta poznata pretpostavka orno- gučava ostvarenje nišanske sprave na o- snovi principa iskoriščenja kretanja mete u funkiji promene topografskog odstojanja (x) mete, položajnog ugla (t/ i bočnog kretanja mete (s). Sematičke slike od 1 do 3 objašnjavaju bitnost pronalaska i njegovo sprovodenje. Sl. 1 i 2 pokazuju osnovni princip takvog postupka i sprave. Sl. 3 prestavlja jedno- stavan aparat za komandovanje, koji je odreden prvo za odbranbene topove od letilica ili za poljske topove, koji se po- moču njega prilagodavaju za odbranu od letilica i drugo, može se upotrebiti kao ni- šanska sprava za odbranu od letilica. Pretpostavka nepromenljivosti višine le¬ tenja mete dozvoljava: 1. Da se izrazi višina letenja mete kao nomogram gomile krivih koje pretstavlja- ju razne višine letenja mete (h) kao funk¬ cija topografskog odstojanja (x) mete i položajnoga ugla (t) prema jednačini h=f (x, r) u polarnim ili pravougaonim koordi¬ natama i odgovarajuči proizvoljnoj srazmeri (1/50.000, 1/40.000, 1/25.000 i t. sl.). 2. Da se na koturu 1 (sl.- 1) nacrtani no¬ mogram može spojiti sa durbinom 2, koji se kreče u funkciji od položajnog ugla (r) za vreme nišanjenja na letilicu. 3. Da se odmeri višina letenja mete po- moču merila višine i da se prati indeksom 4 kriva, koja odgovara toj višini. Kod neprekidnog sledovanja mete dur¬ binom 2 (sl. 1) pomoču ručne krivaje 3 spoje¬ ne sa durbinom pužastim prenosom, okreče se durbin u funkciji od položajnoga ugla (r) istovremeno sa nomogramom nacrtanim na koturu 1 i kada istovremeno sledujt mo indeksom 4 krivu na nomogramu, koja pri- pa:a višini letenja mete, tč da taj indeks pokazuje stalno topografsko odstojanje (x), Din. 39. pri čemu se vrši krefenje indeksa 4 u funk¬ ciji od promene topografskog odstojanja (A x) mete, odnosno komponente puta letenja mete u vertikalnoj ravni. Pomeranje indeksa 4 vrši se rukom duž jednog polu- prečnika kotura 1 pomoču vrtnjaste oso- vine 10 i ručne krivaje 5. Sa indaksom 4 spojen je trijački točak 6 i on se istovre- meno kreče sa pomeranjem indeksa 4 duž jednoga poluprečnika irljačkog kotura 7, koji stoji u vezi sa prenosom 8, 9 sprave za bočno udešavanje i okreče se, kod ni- šanjenja na metu, u funkciji od bočnog kretanja mete (s). Za vreme nišanjenja naročiti siuga spra¬ ve neprekidno udešava vrh indeksa 4 na odgovarajuču visinu letenja mete, koja je odredena ma kakvim merilom višine. Usled udešavanja se okreče vrinjasta osovina 10, stavljena u pokret odn. dejstvo ručnom krivajom 5, u funkciji komponente puta le¬ tenja mete u vertikalnoj ravni (/\ x) i o- krece trijački točak 6 u funkciji bočne komponente (A s) puta letenja mete. Sa vrtnjastom osovinom 10 spojen je trijački kotur 11, a sa osovinom 12 spojen je tr¬ ijački kotur 13. Osovinu 12 pogoni trijač¬ ki točak 6 kada se okretanjem vrtnjaste oso- 10 pomoču ručice 5 okreče kotur 11 u funkciji komponente puta leten a mete (A x ) a kotur 13 u funkciji bočne kom¬ ponente kretanja mete (A s )- Duž polu¬ prečnika koturova 11 i 13 pomeraju se tr¬ ijački točkiči 14 i 15 u funkciji trajanja le¬ tenja metka (t) i izokretanje osovina 16 i 47 spojenih sa pomenutim točkičima 14 i 15 vrši se po f (A x.0 i f (As. t). Pome¬ ranje trijačkih točkova 14 i 15 u funkciji od trajanja lelenja metka (t) vrši se ruč¬ nom krivajom 18 pomoču pužastog preno¬ sa 19 i vrtnjaste osovine 21. Odgovaraju- če trajanje letenja metka u trenutku niša¬ njenja čita se na nomogramu višina lete¬ nja mete, koji je ucrtan u pravouglim ko¬ ordinatama u funkciji od topografskog uda- Ijenja (x) i trajanja letenja metka (t). Taj je nomogram namotan na omotaču doboša 20, sa kojim je spojen pužasti točak odn. prenos 19. Duž doboša 20 kreče se u funkciji topografskog odstojanja (x) indeks .22, koji dobija kretanje od vrtnjaste oso¬ vine 10 uz posredovanje prenosa zupčani ka 23. Udešavanje trajanja letenja metka vrši naročiti sluga sprave, koji izokretanjem doboša 20 dovodi u sklad pripadajuču krivu, koja odgovara višini letenja mete, sa pokretnim indeksom 22. Poluprečnici koturova 1 i 7, kao i duži- na doboša 20 izabrani su u istoj srazmeri, usled čega se pomeranje indeksa 4 i 23 i irljačkog točkiča 6, kao i njegovo izokre¬ tanje vrši proporcionalno topografskom od- stojanju mete, koja se kreče. Sl. 2. šemctički pretstavlja spravu za vodenje paijbe sa obalskim topovima ili to- povima na iadama. Ona se razlikuje od ranije opisane sprave samo u torne, što se upotrebljava obično merilo A daljine, po moču koga se meri topografsko odstojanje mete (x), u mesto ranije upotrebljenoga izokretanja durbina sa odgovarajučim no- mogramom krivih višine letenja mete. Ovde se tako utvrduje komponenta puta letenja mete u ravni gadanja (Ax) time, što ni- šandžija kod durbina pokreče skazaljku 25 pri promeni topografskog odstojanja (x). Naročiti sluga sprave dovodi u sklad mar- ku 2 7 segmenta 28 sa kazaljkom 25 okre¬ tanjem krivaje 26. Time se istovremeno izokreče osovina 29 sa trljačkim koturom 30 (koji odgovara koturu 11 na sl. 1.) i pomera se viljuška 31 sa trljačkim točki- čem 32 duž p.luprečnika Irljačkog kotura 33 (koji je analog se trljačkim koturom 7 na sl. 1.) u funkciji promene topografskog odstojanja ( x) odn. proporcionalno kom¬ ponenti puta letenja mete u vertikalnoj ravni. Kod sledovanja mete, izokreče se merilo daljine posredovanjem ručne krivaje 24 u odnosu na nepokretan kotur 33 (trijački kotur 33) u funkciji bočnoga kretanja mete (s), usled čega se okreču trijački točkiči 32 sa osovin >m 34 i sa njom spojeni tr¬ ijački kotur 35 [trijački kotur 13 na sl. 1] u funkciji bočne komponente puta letenja mete (A, s). Na sl, 3 prestavljena je jedna dalja spra¬ va za odredivanje elemenata za pucanje odn. gadanje. Ta sprava može da se upo- trebi ili kao aparat za komandovanje za indirektno gadanje ili kao nišanska sprava, koja može da se stavi direktno na top. Pomoču ručnih krivaja 37 i 38 stavlja se u kretanje specijalni sistem prizmi pa- noamatičnoga durbina 36, koji nije predmet pronalaska. Posmatranje mete vrši se sa¬ mo izokretanjem sistema prizmi dogleda u horizontalnoj i vertikalnoj ravni. Pri torne ostaje stvarno u mirovanju aparat za ko¬ mandovanje. Time se postiže lako rukova nje spravom. Izokretanje prizmi durbina vrši se u vertikalnoj ravni posredovanjem ručne krivaje 38, osovine 39, zupčanika 40, 41, 42, 43, šuplje osovine 44, zupča¬ nika 45 i 46, vrtnja 47 i dalje uz posre¬ dovanje več poznatoga visinskoga aparata 48, 49, 50 i 51 [kojim se može zameniti nomogram krivih na koturu 1, indeks 4 i ručna krivaja 5 sa vrtnjem 10 na sl. 1.], koničnih točkiča 52 i 53 i osovine 54. Kod okretanja ručne krivaje 38 okreče se osim toga trijački kotur 35 pritvrden na osovini 39 sl. 3, zalim osovine 59 i 60, koje se pogone šupijom osovinom 44 pre¬ ko diierencijalnih prenosnika 61, 62 i 63 i drugo konusnim prenosom 64, 55 i najzad i osovina 56, koja dobija svoje kretanje preko konusnih točkova 57, 58. Ta osovina prelazi u vrtanj, na kome se pomera duž poluprečnika trljačkog kolura 66 navrtak 67 sa trljačkim točkičem 68. Na osovini 59 snabdevenoj zavojcima pomera se in¬ deks 70 duž doboša 69 za čitanje trajanja letenja metka. Istovremeno se tom osovi¬ nom pogoni i vrtanj 71 uz posredovanje osovine 72, koničnih točkova 73, 74 i 75, 76. Na vrtnju 71 pomera se duž doboša 78 elevacionih uglova indeks 77. Omotač doboša 69 snabdeven je nomo- gram krivih koje prestavljaju trajanje lete¬ nja metaka i ucrtan je u pravougaonim ko¬ ordinatama u funkciji horizontalnog odsto¬ janja (x) i trajanja letenja metka (t) prema jednačini h = f (x, th Medutim omotač do¬ boša 78 ima dvostruki nomogram u kome je prestavljena jedna gomila krivih u funk¬ ciji horizontalnog odstojanja (x) i elevaci- onoga ugla ( cp ) prema jednačini h = f (x, (p) a druga gomila krivih je prestavljena uz isto tempiranje u funkciji horizontalnog odstojanja (x) i višine (h) prema jednačini G= f (x, h). Okretanje osovine 60 prenosi se pomo- ču dvostrukog koničnog točka 79 prvo na diferencijalnu osovinu 80 snabdevenu vrt- njem i drugo na osovinu 81 uz posredo¬ vanje osovine 82 i koničnih prenosa 83, 84. Na vrtnju osovine 80 pomera se navr¬ tak 86 sa trljačkim točkičem 87 duž jed- noga poluprečnika trljačkog segmenta 85, a na delu osovine 81 snabdevenom zavoj¬ cima pomera se iudeks 88, koji piše, duž jednoga poluprečnika azimutalnoga kru- ga 89. a Kod udešavanja izmerene višine letenju mete na visinskom aparatu 47, 48, 49, 50 51 i nišanjenjem na mestu, pomeraju se navrtnji 67 i 86, kao i indeksi 70, 77 i 88 u funkciji topografskoga odstojanja mete (x). Okrefanjem ručne krivaje 37 daje se si¬ stemu prizama durbina 36 horizontalno kre¬ tanje. Kotur 66 izokreče se istovremeno u funkciji bočnoga kretanja mete (s); to se izokretanje prenosi na ažimutalni krug 89 uz posredovanje osovina 90 i 91 preko konusnih prenosnika 95, 94 i 95, 96 i di- ferencijalnoga prenosa 97, 98, 99 sl. 3. Usled istovremenih pomeranja navrtka 67 i indeksa 88 u funkciji topografskog od¬ stojanja mete i usled obrtanja trljačkog kotura 66 i azimutalnoga kruga 89 u funk¬ ciji bočnoga kretanja mete, obrtače se trljački točkič 68 oko osovine 100 u funk¬ ciji bočne komponente puta letenja mete i pišuči indeks 88 načrta če put letenja ie- lilice na azimutalnom krugu 89 u odgova- rajučoj srazmeri. Obrtanje Irljačkih točkiča 68 preneče se preko osovina 100, 101 i 102 i preko odgovarajučih prenosa na tr¬ ljački kotur 103, duž koga se pomera na- vrtanj, 104 isto kao i duž poluprečnika ko¬ tura 55. Navrtanj 104 snabdeven je trljač¬ kim točkičima 105 i 106. Navrtanj 104 do¬ bija pomeranje kod obrtanja doboša 69 vremena letenja uz posredovanje osovine 107 sa prenosima 108, 109 u vezi sa ruč- nom krivajom 110, koja nosi puž i taj puž zahvata u pužasti točak 111 na dobošu 69. Kad se doboš 69 okreče tako, da vrh indeksa 70 ostane u skladu sa krivom, ko¬ ja pripada višini letenja metka, tada se isto¬ vremeno pomera navrtanj 104 proporcio¬ nalno trajanju letenja metka, usled čega se okreču trljački točkovi 105 sa osovinom 112 u funkciji A x. t i točkovi 106 sa oso¬ vinom 113 u funkciji od A s. t. Na kraje- vima osovina 112 i 113 predvideni su ko- furovi 114 i 115 sa oznakama. Da bi se moglo odrediti bočno i daljinsko napredo¬ vanje mete prema ravnomernom i istovre¬ meno neravnomernom obrtanju lih koturo- va 114 i 115, primenjuje se mehanička po¬ gonska mašina 116, konsfantnog broja obr- taja, kojom se pogone dva trljačka koturi- ča 117 i 118. Duž polujrečnika tih kotu- rova na osovinama 112 i 113 slobodno na- ležu šuplje osovine 119 i 120, na čijim su krajevima pritvrdeni prstenovi 121 i 122 i snabdeveni su oznakama. Šuplje osovine 119 i 120 imaju podužne proreze u kojima mogu biti pomerani trljački točkiči 127 i 128 pomoču vrtnjeva pogonjenih ručnim krivajama 123 i 124 i pomoču navrlnjeva 125 i 126. Posredovanjem trljačkih točkiča 127 i 128 može biti pc gonjena i iedna i druga šuplja osovina izvorom snage 116, tako, da odgovaraju njihove ugaone brzine i smisao okretanja ugaonim brzinama i smislu obrtanja osovine 112 i 113. To se lako može posmatrati na obrtanju koturova 114 i 115 i prstenova 121 i 122. Pod tim uslovima proporcionalne su dužine pome¬ ranja navrfnjeva 125 i 126 ugaonim brzi¬ nama koturovp 114 i 115 odn. napredova¬ nju u strenu i u daljinu. Napredovanje u daljinu (A x. t) prenosi se sa ručne krivaje 123 prvo na indekse 70 i 77 doboša 69 vremena letenja metaka i doboša elevacije i tempiranja 78 uz po- sredovunje prenosa čeonih točkova 129, 130 i diferencijala 61, 62, 63 i drugo na navrtanj 86 i trljački točkič 87 uz posre¬ dovanje koničnog prenose 134, 135 i dife¬ rencijala 135, 136, 79. Bočno napredovanje ( A s. t) prenosi se sa ručne krivaje 124 na osovinu 137 trljač- kretanja odgovaraju trenutnoj promeni to¬ pografskog odstojanja mete ( x) u ver- tikalnoj ravni i trenutnoj promeni bočne komponente puta mete (A s) u horizontal- noj ravni i koja su potrebna za obrazova- nje pripadajučeg prednišanjenja, pri čemu njem segmenta na krst diferencijala 98, čime se dovodi azimutalni kn/g 89 na tač- ku pogotka, koju pokazuje nepomična ska- zaljka 145 na pripadajučoj joj azimutnoj skali. Isto tako se ostvaruje i elevacioni ugao na taj način, što se doboš 78 tako okreče uz posredovanje ručnog točkiča 143 i pu- žastog prenosa 144, da se slaže odgova- rajuča kriva višine letenja mete sa vrhom indeksa 77 i ugao se čila na skali, koja nije naznačena na šemi. lstovromeno se na vrhu indeksa 72 odgovarajuča tempi ranja 77 i dobijeni podatci daju se dalje topovima. Vreme rada (©) izraženo u sekunaima, koje prolazi od trenutka komande do tre¬ nutka paljbe, udešava se napred pomenu- tim izokretanjem omotača 69 prema in¬ deksu 146 ucrtanom na površini doboša. Kad je ta sprava nameštena direktno na topu kao nišanska sprave, onda se okreta- njem doboša 78, elevira istovremeno i cev topa odgovarajuči elevacionom uglu i po- služivač azimutnoga kruga 89 udešava po- moču odgovarajucega mehanizma cev topa u vezi sa indeksom 145 u bočnom pravcu na tačku pogotka. Na šemi na sl. 3. nije prestavljena sprava za korekturu neznatne pogreške u bočno- rae pravcu napredovanja, koja pogreška nastaje usled toga, što se vrši izokretanje trljačkog segmenta 85 pomoču trljačkog točkiča 87 dakle na kružni luk, dok se mečtutim meta kreče prema pretpostavci pravoliniski. Ipak se lako može izvesti ko¬ rektura odgovarajučom promenom pripa- dajučega prenosa. Prestavljene šeme su samo jedan oblik izvodenja predmeta pronalaska. U praksi ipak može biti primenjena i druga vrsta mehanizama za ostvarenje takve sprave. Ti mehanizmi mogu biti razno namešteni i mogu odgovarati svrsi pronaloska, a da se ne udaljimo ni najmanje od pronalaska. Patentni zahtevi: 1. Postupak za obrazovanje elemenata gadanja prilikom nišanjenja n. pr. topovima na pokretni cilj u vazduhu ili na zemlji, naznačen time, što se kod trajnoga pra- •cenja pokretne mete proizvoljnom spravom upotrebljavaju promene topografskog od¬ stojanja mete (x) i bočnoga kretanja (s) za neprekidna prenošenja kretanja, koja kog točka 87 uz posredovanje osovine 138 i koničnih prenosa 139, 140 i 141, 142. Izokretanjem trljačkog točkiča 87 izokreče se trljački segment 85 za ugao bočnog napredovanja proporcionalno proizvodu A s, t i to se izokretanje prenosi nazublje- se odgovarajuči indeksi i azimutni kotur pomeraju u položaj, koji odgovara položaju u trenutku nišanjenja, uvečanog za predni- šanjenje proporcionalno trajanju letenja metka za trenutak pogotka. 2. Postupak i sprava po zahtnvu 1, na¬ značeni time, da su prenosni zupčanici mehanizma za ostvarenje trenutnih prome- na topografskog odstojanja mete (A x) snabdeveni trljačkim koturom r (ll, 30, 55 — Sl. 1, 2, 3). 3. Postupak i sprava po zahtevu 1, na¬ značeni time, što su prenosni zupčanici mehanizma za ostvaranje promena bočne komponente puta letenja mete (A s ) snab¬ deveni trljačkim koturom (13, 35, 103, — Sl. 1, 2, 3). 4. Postupak i sprava prema zahtevima 1 do 3, naznačeni time, što se množenje tre¬ nutnih promena topografskih odstojanja mete (A x) i bočne komponente puta me¬ te (A s) sa vremenom letenja metka (t) i trajanja rada (0) vrši pomicanjem Irljač- kih točkiča (14, 15. sl. 1 odn. 55, 103 sl. 3), koji ostvaruju kretanja u funkciji pro¬ mene topografskog odstojanja mete (A x ) i u funkciji bočne komponente puta mete (A s), pri čemu se ta pomeranja vrše pro¬ porcionalno trajanju letenja metka (t) i tra¬ janju rada (©) i postižu se ručnim točki- čem (18 — sl. 1 odn. 110 — sl. 3), koji služi za izokretanje doboša nomogramom krivih vremena letenja metka (20 — sl. 1, odn. 69 — sl. 3). 5. Postupak i sprava po zahtevima 1 i 4 naznačeni time. što se istovremeno sa po- meranjem trljačkog točkiča (127) duž po- luprečnika trljačkog kotura (117) mehaničke pogonske mršine (116) vrši obrazovanje napredovanja indeksa (22 — sl. 1, odn. 70 — sl. 3) doboša vremena letenja metka i trajanja rada (©) (20 — sl. 1 odn. 69 — sl. 3), kao i indeksa (77) doboša elevacionog ugla (78) i trljačkog točkiča (87) predniša¬ njenja, pri čemu je to pomeranje propor¬ cionalno sa ugaonom brzinom koturiča (114) i povečava se u funkciji proizvoda trenutne promene topografskog odstojanja mete (A x) sa vremenom letenja metka (t) za tra¬ janje rada (©) t. j. u f [A x > 0 + ©)!• 6. Postupak i sprava po zahtevima 1, 4 i 5, naznačeni time, što se udešavanje azi- mutnog kotura (89) vrši na ugao predni¬ šanjenja izokretanjem trljačkog segmenta za prednišanjenje (85) i diferencijala (98, 97, 99) pomoču trljačkog točkiča (87), čije -se obrtanje istovremeno vrši sa pomera- njem i r ljačkog točka (128) duž jedrtog po- iuprečnika trljačkog kotura (118) mehanič- ke mašine (116) konstantnog broja obrtaja, pri čemu je to pomeranje proporcionalno ugaonoj brzini kotura (115), koji se okre- če u funkciji proizvoda trenutne promene bočne komponente puta letenja mete (A s ) i vremena letenja metka (t) povečanog za trajanje rada (®) t. j. u f [A s (t —j— ©)]. 7. Postupak i sprava po zahtevima 1, 4, 5 , i 6, naznačeni time, da bočno predniša- njenje prestavlja resultantu pomeranja tr- Ijačkih točkiča (87), koje je proporcionalno proizvodu trenutne promene topografskog ^odstojanja (A x) sa vremenom letenja metka (t) povečanim za trajanje rada (©) t, j, proporcionalno je A x (t -j- ®) • izo- kretanju istoga točkiča proporcionalno pro¬ izvodu trenutne promene bočne kompo¬ nente puta letenja mete (A s) sa vreme¬ nom letenja metka (t) povečanog za vreme trajanja rada (©) t. j. proporcionalno As (t A ®)» 8. Postupak i sprava po zahtevima 1 i 6 naznačeni time, što se mala pogreška u bočnom prednišanjenju, nastala kod izokre- tanja trljačkog segmenta za prednišanjenje (85) pomoču trljačkog točkiča (87) isprav- lja odgovarajučom pramenom prenosa, po¬ moču kojeg se pogone ti točkiči. ; ■ i 5 fr" ■■ it ■ sr.--. ' ! ' n* -.n t •usil onhuioh- O) Ji š o5i>J3oi t«j . ol -5in H m $lt) h Mer v>o>>5ajlii « - 1 :'ri! ! •. , ;. r;dj < ■-v ; ■ 1 ' . - > noTJ ,i« (»A) .»»9« 3 {i! • fi>i 6toq »ktsn oril6nbi9ioqoiq »inem/notj at aj. urmo n , ->. 64 p- iq (t) jnatsl MOn ' -si^p 9«. I|p>l ,(< ' i) tu *jJ i h te ' t) ( A) ‘dy.II 5j<;3i i .tj l t.4niv#t;-tfs m. Bveiti? i Jeo r i c.q .8 es eon639Yoq .(0 - i>{fi$tsl sns ■ ••»tsSoxi basTftl.vctm monSod Č ,t errt^vstrias uq evetqr t Aqut.sc