KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 28 (2)
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1 APRILA 1939.
PATENTNI SPIS BR. 14779
Dr. Rhom Otto, Darmstadt, Nemačka.
Postupak pri izradi očišćenih koža.
Dopunski patent uz osnovni patent broj 13658.
Prijava od 7 septembra 1937.	Važi od 1 juna 1938..
Naznačeno pravo prvenstva od 29 decembra 1936 (Nemačka).
Najduže vreme trajanja do 30 aprila 1952.
U prvom dopunskom patentu br. 14601 uz osnovni patent br. 13658 opisan je postupak za otstranjivamje dlaka i kiseljenja koža 1 krzalna uz upotrebu glji-vinih triptaza, naročito odvojenih iz vrste aspergillus, u Slabo alkaličnoj do slabo kiseloj otopini, eventualno uz povišenu temperaturu, pri čem se otopini gljivinih triptaza dodaju kao srestva, koja pospješuju fermentno djelovanje, oksidaciona srestva bez klora i kroma kao natrijev bi-sulfit, natrijev sulfit, natrijev tiosulfat ili slični spojevi sa sumporom. Osim toga se mogu pridodati soli sa alkaličnom reakcijom.
U osnovnom patentu br. 13658 je nadalje opisano, da se krzna i kože mogu najprije predobrađivati sa natrijevim sul-fitom ili sličnim sumporastim spojevima, eventualno uz dodatak sode, pa se istom onda podvrgnu djelovanju otopine gljivinih triptaza skupa sa oksidaicionim sredstvima bez klora i kroma kao aktivato-rima.
Međutim se začudo našlo, da se djelovanje gljivinih triptaza može još dalje poboljšati time, da se odvojeno primjene s jedne strane fermenti, a s druge strane aktivirajoča srestva, oksidacioni i redukcioni spojevi, eventualno sa amonijakom ili spojevima, koji daju amonijak, i to tako da se prije ili poslije djelovanja fermenata primjene spomenuti spojevi i to najmanje po jedno oksidaeiono i jedno redukoiono sre-stvo u zajedničkoj otopini ili jedno: iza drugoga, ali odvojeno od fermenata.
Kako kod obrade koža sa gljiviniro triptazama tako i kod obrade sa spomenutim anorganskim tvarima mogu se istovremeno upotrebiti soli sa alkaličnom reakcijom, na pr. natrijev karbonat. Ali se također može nadovezati posebna naknadna obrada sa alkalijama, koje nabubruju ili ne, ili sa alkalijski reagirajućim solima.
Otstranjivanje dlaka može se izvesti nakon što su kože obrađivane ikako sa glji-vinim triptazama tako i sa oksidirajućim i reducirajiuoiim tvarima, sa amonijakom i. eventualno sa alkalijski reagirajućim solima, pri 'čem se ove soli, kako je gore rečeno, mogu također primjeniti skupa sa triptazama ili sa tvarima, koje oksidiraju i reduciraju.
Kao oksidaciona srestva bez klora i kroma moigu se upotrebiti na pr. alkalijski nitrit, alkalijski nitrat, perborat ili perkar-bonat. Namjesto amonijaka mogu se upotrebiti na primjer amonijske soli kao amo-nijski klonid, amonijski sulfat, amonjski karbonat, skupa sa alkaljski reagirajućim solima kao sodom, natrijevim karbonatom, boraksom, natrijevim fosfatom ili alkalijama kao natrijev hidroksid ili barijev hidroksid.
Smjesa soli se može primjeniti zajednički ili odvojeno, poprilici tako, da se o-brada amonijakom ili solima, koje sadrže amomijak, vrši prije ili poslije obrade sa redukcionim i oksidacionim tvarima.
Ovaj postupak se može jednako primjeniti za soljene kao i iza sušene kože. Kod prerade usoljenih koža zgodno je, da
Din. 10.-
se one najprije ,oslobode od soli time, da se isperu vodom, zatim da se 1—2 dana mekšaju običnom vodom, ponovno isperu i potom prema pronalasku stave u otopinu na pr. natrijeva nitrita, natrijeva sulfita, amonijeva sulfata i sode.
Kod prerade sušenih koža pokazalo se kao jako prikladno, da: se bez prethodnog mekšamja vodom osušene kože direktno podvrgnu otopini oksidacionih i re-dukcionih tvari, eventualno sa amonijakom. Kako spojevi u ovoj kombinaciji, koji djeluju oksidirajući i reducirajući, izvode znatno veće djelovanje umekšavanja nego voda ili nego neutralne soli ili nego slabe alkalije, kao na pr. amonijak, to se time znatno skraćuje vrijeme mekšamja.
Nakon ovakog umekšavanja može se osim ili namjesto gljivinih triptaza upo-trebiti i druga srestva za lužeinje, koja su inače poznata.
Što se tiče pojedinosti o mogućnostima upotrebe, to se vidi iz kasnijih primjera.
Već je bilo predlagano, da se biljne ili životinjske proteaize aktiviraju pomoću tio-kiselima ili njihovih soli ili također pomoću drugih spojeva sa kisikom, koji sadrže sumpor u dvo- ili četverovalentnom obliku, pa da se fenmentna rastopina uzevši u obzir papaim kao ferment upotrebi za otstramjivanje dlaka i kiselenje telećih koža. Nadalje je već bilo preporučivano, da se papaim u smjesi sa gljivinim triptazama upotrebi za oitstramjivanje dlaka i kiselenje. Na kraju je poznat postupak, prema kojemu se otstranjivanje dlaka i kiselenje izvodi uz upotrebu bakterijskih proteaza, pri čem je označen natrijev bisutfit kao srestvo za odvapnjivanje odn. za neutrali-ziramje.
Također je poznato, da se djelovanje papaina kao srestva za otstranjivanje dlaka može pojačati time, da se kože pred-obrađuju sa jako ioniziranim solima, kao na pr. natrijevim nitratom, kalijevim jodidom, magnezijevim bromidom, kalijevim cianidom itd.
Ne uzevši u obzir, da se kod još relativno slabo razjašnjenog stanja ferment-ne kemije ne može iz ovih predloga ništa zaključiti, da predobrada sa ovim spojevima ili njihova istovremena upotreba sa fermentom djeluje također povoljno na gljivine triptaze, sastoji se novost postupka prema prijavi u kombiniranoj primjeni oksidacionih i redulkcieoih spojeva, eventualno skupa sa amonijakom, i to odvojeno od gljivinih triptaza, čime se postizava naročito povoljno djelovanje.
Primjeri:
1.	) Usoiene goveđe kože mekšaju se dva dana običnom vodom, a zatim se na svakih 100 kg umekšane težine namaču jedan sat sa
200 litara vode 0,5 kg natrijeva sulfata 0,5 kg amonijeva sulfata 0,6 kg natrijeva nitrita 0,45 kg kale. sode.
Alkalitet otopine je. pH 9—9,5. Nakon jednodnevnog djelovanja razastru se kože i natope s obje strane rastopinom iz
1 kg gljivinih triptaza iz aispergilius flavus
20 litara vode.
Nakon 24 sata prekriju se kože u jami sa otopinom iz
200 litara vode
4 kg kalciniraine sode.
Alkalitet ove otopine odgovara po prilici pH 10. Nakon 1—2 dana otstrani se dlaka sa kože i zatim se dalje radi bez naknadnog kiselenja.
Prethodno umekšane kože mogu se također najprije jedan sat namakati otopinom iz
0,6 kg natrijeva nitrita,
0,5 kg amonijeva sulfata,
0,45 kg kale. sode,
150 litara vode,
a zatim tome dodati otopina od 0,5 kg natrijeva sulfita u 50 litara vode i ponovno jedan sat namakati i dalje postupati kao gore.
2.	) Radi se kao u primjeru 1. Namjesto obostranog piremazivanja namaču se kože jedan sat u sudu sa
300 litara vode
3	kg gljivinih triptaza iz aspergillus ventii.
Drugi dan doda.se tome otopina iz
4	kg kale. sode 20 litara vode.
Nakon 1—2 dana može se otstraniti dlaka sa kože i one dalje obrađivati kao u primjeru 1.
3.	) 40 kg osušenih kozjih koža mekša se jedan dan sa
400 litara vode
0,4 kg natrijeva sulfita 0,4 Ikg amonijeva sulfata 0,4 kg natrijeva nitrata 0,4 kg kale. sode,
zatim se izravnaju i metnu u svježu smjesu istog sastava. Nakon 1—2 dana, ako su dovoljno omekšale, nataru se kože sa 10 litara vode
3 kg gljivinih triptaza iz aspergillus efusus.
Kože se metnu >u jamu i nakon 24 sata prekriju sa
200 itara vode 4 kg kale. sode.
Nakon 5 dana otstrame se dlake, pa se dalje prerađuje bez naknadnog kiselenja.
4.	) 40 kg osušenih ovčijih koža omekša se kao u primjeru 3, .zatim se s mesne strane nataru sa
3 kg glji'vinih triptaza iz aspergillus orycae
10 litara vode.
Nakon 24 sata skine se vuna, a zatim se još 2 dana naknadno obrađuje za svakih 100 kg težine čistih koža sa otopinom iz 300 litara vode 3 kg kak. sode.
Daljnja preradba se vrši bez naknadnog kiselenja.
5.	) Usoljene goveđe kože mekšaju se dva dana običnom vodom, zatim se nama-ou jedan sat za svakih 100 kg umekšane težine sa
200 litara vode 0,5 kg natrijeva suifita 0,5 kg amonijeva sulfata 0,6 kg natrijeva perkarbonata 0,4 kg kale. sode.
Alkalitet otopine odgovara pH 9,5. Nakon jednovremenog djelovanja razapnu se kože i nataru sa otopinom gljivinih triptaza kao u primjeru 1.
6.	) Radi se kap u primjeru 5. Namjesto 0,6 kg natrijeva perkarbonata uzme se 0,6 kg natrijeva perborata.
7.	) Usoljene goveđe kože mekšaju se tri dana običnom vodom, zatim se jedan .sat namaču na 100 kg umekšane težine sa
200 litara vode
2 kg gljivinih triptaza iz aspergillus flavus.
Drugi dan doda se tome otopina iz 1 kg natrijeva suifita 1 kg natrijeva nitrita 1 kg amonijeva sulfata 6 kg kale. sode 40 litara vode.
Nakon jednoisatnog namakanja ostave se kože da leže preko noći. Alkalitet ove otopine odgovara pH 10. Nakon jednog dana otstrani se sa koža dlaka i zatim se one dalje obrađuju bez naknadnog kiselenja.
8.	) Radi se kao u primjeru 1. Samo se otopini natrijeva sulflita, amonijeva sulfata, natrijeva nitrata i sode doda za svakih 100 kg meke težine 0,3 kg oieioalkohol-sulfonata.
9.	) Radi se kao u primjeru 1. Samo se otopini natrijeva suifita, amonijeva sulfata, natrijeva nitrita i sode doda još 0,5 kg natrijeva laktata.
10.	) 40 kg osušenih kozjih koža mekša se jedan dan sa
400 litara vode 0,4 kg natrijeva suifita ■0,4 kg amonijeva sulfata 0,4 kg natrijeva nitrita 0,4 kg kale. sode,
zatim se kože ispruže i metnu u svježe mekšalo istog sastaiva. Nakon 1—2 dana naluže se kože, ako su dovoljno umekšane, kao obično sumporonatrijevim vapnom i kisele se u pankreas-kupki.
Patentni zahtevi:
i
1.	) Postupak pri izradi za strojenje spremnih očišćenih koža pomoću gljivine triptaze i oksidacionih isrestava bez klora i kroma, te pomoću redukcionih spojeva sumpora, koji sadrže kisik, u vodenoj otopini, a prema osnovnom patentu br. 13658, naznačen time, što se, ev. nakon jednostavnog mekšanja vodom, pušta da na kože djeluju spomenuta oksidaciona i redukciona srestva i ev. amonijak odijeljeno od gljivine triptaze i to u neutralnoj do slabo alkaličnoj otopini, pri čem se oksidaciona i redufcoiona srestva primjenjuju skupa ili jedna iza drugih prije ili poslije gljivine triptaze.
2.	) Postupak po zahtjevu 1, naznačen time, što se prije ili nakon djelovanja otopine gljivine triptaze upotrebljava srestvo za navlaži'vanje.
3.	) Postupak po zahtjevima 1 i 2, naznačen time, što se prije ili poslije djelovanja otopine gljivine triptaze upotrebe organički spojevi, koji sadrže hidroksidnn grupu, kao ugljeni hdrati, alkoholi, alifa-tične oksi-kiseline, fenoli, naftoli.
4.	) Postupak po zahtjevima 1—3, naznačen time, što se kože naknadno obrađuju alkatijama i ili alkalijski reagiraju-ćim solima, koje nabubruju ili ne.
5.	) Postupak po zahtjevima 1—3, naznačen time, što se pušta da oksidaciona i redukciona srestva, ev. skupa sa amonijakom ili spojevima, koji daju amonijak, i/ili sa srestviima za navlaživamje i ili sa organskim hidroksidnim spojevima djeluju na kože prije ili poslije djelovanja nekog srestva za lužemje i kiselenje.

’ ' 'j


:
'
-'j r :
■