KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 87
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 1. SEPTEMBRA 1924.
PATENTNI SPIS BR. 2094,
Ernst Schoepke, tvorničar, Inzersdorf kod Beža-
Naredjaj za nabijanje.
Prijava od 20 maja 1922.	Vfži od 1 jula 1923.
Pravo prvenstva od 30. jula 1921. (Austrija).
Kod poznatih naredjaja za nabijanje kod proizvodnje žljebnjaka ovjegeno je nabijalo ili za vijčano pero ili je pričvraćeno ili iiz-globljeno na jednom kraju zamašne poluge (Schvvinghebel), koja leži u okomitoj ravnini prema čeonoj strani naredjaja i nosi protu-utege, koji težinu nabijala podpuno ili približno izbalanciraju. Oba naredjaja imadu nedostataka: kod vješanja na pera nastaje jako istrošenje ovih, jer se često već iza kratke uporabe lome. Kod predspomenutog pričvršćenja na zamašnu polugu sprječava ova pristup k nabijačim kalupima (Schtampf-formem i time otešćava postupanje sa strojem; uz to uvjetuje ovakovo uredjenje veliki prostor za naredjaj te imade i u radnji i u učinku taj nedostatak, da težina nabijala, ako u opće, a ono samo sa stalnom konstantnom vrijednosti može da dodje do učinka.
Ako se naime nabijalo po protuutezima sasvim izbalancira, onda dolazi do učinka samo za spuštanje nabijala uporabljena si la Ako postoji prevaga bilo nabijala ili protuutega, onda ova obzirom na nabijači učinak djeluje u konstantnoj veličini pozi tivno ili negativno, te se mora kod micanja u protivnom smjeru svladavati vanjskom silom.
Predmetom je pronalaska naredjaj za nabijanje, kod kojega je nabijalo tako spojeno sa zamašnim polugama, koje nose pro-tuutege, da je njegov momenat obzirom na okretne točke zamašnih poluga konstantan,
dočim je momenat protuutega na pojedinim mjestima njihovog puta različit Tim je da na mogućnost, da se jedan dio težine na bijata pritegne za nabijači učinak (Schlag-vvirkung), jer se pri tom momenat protuute ga, koji djeluje protiv udarca, umanjuje, dakle momenat nabijala uvečava Nadalje se prema pronalazku protuutezi, zamašna po luga, nabijalo i njegov spojni mehanizam metnu u jednu ravninu sa zamašnom polu gom, koja je paralelna sa č. onom plohom naredjaja, a shodno je to sama ploha stalka naredjaja, usled čega je naredjenje štedno, što se prostora tiče i odpada sprječavaipe manipulacije kod nabijaćih kalupa.
Na slici prikazan je primjer izvedbe pro-nalazkuu u nacrtu
U ravnini, paralelnoj s čeonom plohom naredjaja, jeste duž stalaka 3, 3, koji nose radni stol 1 i nabijači kalup 2, nabijalo 4 pomicavo gore i dole, koje je pomoću skret nika (Lenker) 5, 6 priključeno uz zamašne poluge 7, 7, a ove su položene kod 9 u konzole 8, 8 stalaka i nose na svojim slobodnim krajevima protuutege 10.10 koji leže izmedju pera 11, 11 za utaženje udaraca.
Kada se radi nabijanja nabijalo 4 zahvatom ručke 12 brzo potegne duž stalaka gore, dolje, onda se protuutezi izvinu preko horizontale van, usljed čega se njihov momenat, koji je dotle radi povećanja kraka poluge rastao sada radi skraćenja kraka poluge umanjuje, dočim momenat nabijala ostaje uvijek jednak, jer se njegov okomiti
Din. 4.
razmak od okretne točke ne mijenja Prema tomu nastaje počevši od prekoračenja horizontala relativno povečanje momenta nabijala i stim jači nabijači učinak Usljed žive snage pokrenutih masa, nabijala i protuute-ga skupa sa spojnim sredstvima uvijek se rastući momenat f rotuutega lako svlada i time se pogon naredjaja napram pozna tim konstrukcijama ulakšava.
Primjerenim namještenjem medjusobnog položaja utega i nabijala po promjeni duljina i položaja spojnih skretnika i zamašnih poluga dade se mjera sudjelovali a težine nabijala kod udarca po volji mijenjati.
Jasno je, da se u gradjevnom pogledu naredjaj dade u mnogom preinačiti, a da se tim ne mijenja bivstvo pronalazka; Tako bi n. pr. mogao biti spoj nabijala sa zamašnom polugom melnut izvan stalaka, a protuutezi unutar njih, te bi se dobila forma naredjaja, kod koje se dade uštediti još više prostora.
PATENTNI ZAHTJEVI:
1)	Naredjaj za nabijanje osobito za pro izvodnju žljebn aka, kod kojega je nabijalo spojeno sa zamašnom polugom, koja nosi protuutege, naznačen tim, da je nabijalo pomoću skretnika spojeno sa zamašnim polugama i ravno vodjeno duž stalaka, d očim protuutezi sjede na svakoj od zamašnih poluga, tako da je momenat nabijala odnosno na okretnu tačku zamašnih poluga, stalno konstantan, dočim se momenat protuute ga mijenja s njihovim položajem
2)	Naredjaj za nabijanje prema zahtitvu 1, naznačen tim, da nabijalo i izbalansira-jući protuutezi leže u ravnini stalaka ili paralelno s njom
3)	Naredjaj za nabijanje prema zahtjevi ma 1 ili 2, naznačen tim, da su protuutezi prema zamašnim polugama, koje ih nose, podbočene s perima.
f#	.	•